NORMIZACIJA I NORME

Normizacija i norme
Normizacija i norme = standardizacija i standardi Eng. standardization = normiranje, svoenje na

jednaku veliinu, jainu, podjednak sastav, priznavanje kao norme (ili propisa) U nacionalnim i meunarodnim okvirima nastoji se prei na proizvodnju standardne robe tj. one robe koja odgovara unaprijed postavljenim zahtjevima u pogledu svih bitnih karakteristika, sastava, teine, vanjskog izgleda, mehanikim svojstava dimenzija i kvalitetnih svojstava uope Standarde ne treba shvatiti kao dane i nepromjenjive norme

Normizacija i norme
Norma ili standard je poznata i priznata mjera za

odreenu kvantitativnu ili kvalitativnu veliinu u okviru odreene socijalne zajednice

Ako je prihvaena obiajno, drutveno i/ili zakonski, norma postaje pravilo, uzorak ili propis Svaka norma ima svoje porijeklo, razvoj i potrebu za promjenom

U dananjem drutvu norma je pisani dokument koji

ovisno o prihvaanju, moe imati nacionalni, regionalni ili svjetski (internacionalni) zakonski status

Normizacija i norme
Najee se pod normom ili standardom (u robnoj

proizvodnji) podrazumijeva niz precizno i saeto danih definicija, tehnikih specifikacija, kriterija, mjera, pravila i karakteristika koji opisuje materijale, proizvode, procese i sustave

Normizacija i norme
Slubena definicija prema ISO/IEC GUIDE 2:1996

(Standardization and related activities General vocabulary; Normizacija i srodne djelatnosti Opi rjenik): Norma je isprava za opu i viekratnu uporabu, donesena konsenzusom i odobrena od priznate ustanove koja sadri pravila, upute ili obiljeja djelatnosti ili njihovih rezultata i koja jami najbolji stupanj ureenosti u odreenim okolnostima Normizacija je djelatnost uspostavljanja odredaba za opu i opetovanu uporabu koje se odnose na postojee ili mogue probleme radi postizanja najboljeg stupnja ureenosti

Normizacija i norme
Ciljevi normizacije Osiguranje prikladnosti nekog proizvoda, procesa ili usluge da u odreenim uvjetima slui svojoj namjeni Ograniavanje raznolikosti izborom optimalnog broja tipova ili veliina Osiguravanje spojivosti raznih proizvoda Zatita zdravlja, sigurnost, zatita okolia Uklanjanje zapreka u trgovini Norma utvruje stanje tehnike stupanj razvoja

tehnike u danom vremenu utemeljen na provjerenim znanstvenim, tehnikim i iskustvenim spoznajama

Normizacija i norme
Znaenje normizacije za gospodarstvo je vrlo veliko Daje najbolja tehnika i ekonomska rjeenja za proizvode i postupke Omoguuje uvoenje specijalizacije i kooperacije u proizvodnju Odreuje metode za ispitivanje kvalitete proizvoda Omoguuje racionalizaciju u proizvodnji, i time ograniuje i ukida zastarjele i neupotrebljive tipove i dimenzije Smanjuje asortiman proizvoda na optimalnu mjeru Omoguuje smanjenje zaliha Doputa svrhovitu konstrukciju i olakava projektiranje Pospjeuje automatizaciju proizvodnje Rjeava tehniko-ekonomske probleme

Normizacija i norme
Normizacija Omoguuje da proizvod zadovolji zahtjeve kupca, Olakava dogovaranje i naruivanje pojedinog proizvoda Sprjeava brojne uzroke sporova izmeu kupaca i proizvoaa Zbog niza praktinih razloga (od gospodarstvenih do tehnikih) te zbog sve otrijih zahtjeva na kvalitetu, tei se internacionalizaciji normi

Normizacija i norme
Internacionalizacijom normi Smanjuju se ekoloki i sigurnosni rizici, Poveava kvaliteta i pouzdanost materijala, proizvoda, procesa i sustava Ujednauje, pojednostavljuje i pojeftinjuje razvoj, proizvodnja, pruanje usluga i odravanje Poveava protok roba i liberalizacija trita

Normizacija i norme
Osnovni smisao internacionalizacije normi u

svjetskom, globalnom smislu

Izbjegavanje protekcionizma Zatita zemalja u razvoju Stvaranje jedinstvenog svjetskog trita Ouvanje ekolokog planetarnog sustava irenje i prihvaanje najnovijih globalnih tehnikih i tehnolokih znanja Izgradnja jedinstvenog svjetskog komunikacijskog sustava

Vrste normi
Trenutno ima 14 vrsta normi i svaka ima strogo

definirani cilj i namjenu 1. Osnovne norme

Opisuju glavna podruja primjene i ope pojmove

2. Norme za usluge Govore kakav pojedina usluna djelatnost mora biti da bi ispunila osnovnu namjenu 3. Planske norme Sadre sve elemente za bilo koje planirane aktivnosti od ideje, nacrta, prorauna pa sve do realizacije 4. Sigurnosne norme Tono propisuju postupke kojih se treba pridravati kako ne bi dolo do ugroavanja ivota i zdravlja ljudi te nanoenja materijalne tete

Vrste normi
5. Norme za uporabu Daju opis korektnih naina i metoda pri koritenju materijalnih sredstva i davanja usluga 6. Proizvodne norme Tono definiran nain proizvodnje 7. Norme za isporuku Definiraju kako se obavlja ispravna isporuka sirovina, poluproizvoda i proizvoda 8. Norme za mjerenje Strogi propisi o mjernim jedinicama i nainima mjerenja

Vrste normi
9. Norme za kvalitetu materijala (norme za materijale) Definiraju kakve sirovine i poluproizvodi moraju biti (minimalna kvaliteta sadrana u propisanim karakteristikama) 10. Norme za postupke (procedure) Propisuju sve nune postupke koji se moraju potovati prilikom realizacije proizvoda ili prilikom pruanja usluge 11. Norme za ispitivanje (i testiranje) Opisuju naine ispitivanja proizvoda, dobivanja i obrade podataka i njihova tumaenja

Vrste normi
12. Norme za objanjenja i simbole Definiraju kako treba tumaiti pojedine odredbe, simbole ili oznake 13. Terminoloke norme Odreuju koji se termini moraju koristiti da ne bi dolo do zabuna i nesporazuma 14. Deklaracijske norme Strogo propisuju kako i kad proizvoa mora deklarirati svoj proizvod i njegove karakteristike o kojima kupac (korisnik) mora biti tono i pravodobno informiran

Vrste normi
Hijerarhijski gledano (po znaenju i vanosti), postoje Interne (radne norme) Industrijske Nacionalne Regionalne i Meunarodne norme Interne norme Vrijede, nastaju i primjenjuju se samo u pojedinoj multinacionalnoj kompaniji ili korporaciji, te u pojedinim poduzeima

Vrste normi
Industrijske norme Nastaju unutar jedne ili vie industrijskih grana u nekoj zemlji i ograniene su samo na pripadajua industrijska podruja

ASTM u SAD

Nacionalne norme Su u nadlenosti pojedine drave i vrijede na njenom podruju

DIN za Njemaku, GB za Veliku Britaniju, HRN (Hrvatske norme) za Hrvatsku, BAS za Bosnu i Hercegovinu

Vrste normi
Regionalne norme Pokrivaju pojedine regije tj. drava koje su meusobno povezane u politikoj i gospodarskoj suradnji (Europa, Sjeverna Amerika, Australija, Afrika, Daleki Istok), generiraju se od regionalnih organizacija za norme i obavezne su za tu regiju U Europi postoji pet regionalnih organizacija nadlenih za norme i normizaciju

CEN = Europski odbor za normizaciju Najvii je regionalni organ u Europi koji je neposredno ispod ISO-a pokriva opa podruja kao i ISO Sve zemlje EU i EFTA (Europskog slobodnog trita) su lanice

Vrste normi
Funkcija - usklaivanje nacionalnih normi lanica zapadnih drava lanica EU i izdavanje Europske norme EN (Euronorm) Vrijede za sva podruja tehnike osim elektrotehnike CENELEC = Europski komitet za elektrotehniku normizaciju, neposredno ispod IEC-a ETSI = Europski komitet za normizaciju u telekomunikacijama ECISS = Europski odbor za norme koji propisuje norme za eljezo i elik (u suradnji s CEN-om) AECMA = Europsko udruenje proizvoaa opreme za zrakoplovstvo i svemirske programe (u suradnji s CEN-om)

Vrste normi
Meunarodne ili internacionalne norme Propisuju 2 svjetske nadlene organizacije ISO i IEC i one vrijede za sve lanice ISO = International Standardization Organization, Meunarodna organizacija za norme IEC = International Electrotechnical Commission Meunarodna komisija za elektrotehniku Svaka nia norma u hijerarhiji mora potovati viu

razinu, a izuzetci su doputeni samo onda kada su kriteriji nie razine otriji od kriterija normi koje se nalaze iznad njih

Vrste normi
Bivi Dravni zavod za normizaciju DZNM u fazi je

institucijskih promjena jer se osnivaju

Dravni zavod za mjeriteljstvo (DZM) Hrvatski zavod za norme (HZN)

Predstavlja RH u europskim i meunarodnim organizacijama za normizaciju i sudjeluje u njihovu radu

Tijelo dravne uprave i ima ulogu nacionalnog normizacijskog tijela Hrvatska norma HRN

svaka norma koja je prihvaena u hrvatski sustav i koja se primjenjuje u Republici Hrvatskoj

Vrste normi

Podruje hrvatske normizacije obuhvaa

Usluge Osnovne norme Graditeljstvo Kemikalije, kemijski inenjering poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda Strojarstvo Metalne materijale Nemetalne materijale Okoli, zdravlje i meunarodnu opremu Informacijsku tehnologiju Prijevoz, rukovanje i pakiranje Proizvode za kuanstvo i slobodno vrijeme

Vrste normi

Opu elektrotehniku Elektroniku Energetsku elektrotehniku telekomunikacije

Od 1993. godine DZNM je lan ISO i IEC

Pravo sudjelovanja u izradi donoenju, ali i prihvaanju meunarodnih normi kao hrvatskih normi i pravo ukljuivanja hrvatskih strunjaka u rad tehnikih odbora na meunarodnoj razini

Vrste normi

Od 1995. pridrueni je lan CENELEC-a i CEN-a

Kao pridrueni lan dobiva mogunost sudjelovanja u radu, pravo prihvaanja europskih normi i obavijesti o stanju u europskoj normizaciji Puno lanstvo CEN-u i CENELEC-u jedan je od osnovnih uvjeta pristupanja Europskoj uniji, a moe se postii tek kad 80% europskih normi bude prihvaeno kao nacionalne norme i uz jamstvo da e prihvaanje ostalih normi uslijediti u razumnom roku

NORMIZACIJA I NORME

ISO

Meunarodna organizacija za normizaciju ISO

1947.godine formiran i poeo sa radom

meunarodna organizacija nastala kao savez

nacionalnih organizacija za norme i normizaciju iz 156 zemalja lanica

100 redovnih, 46 pridruenih i 10 lanica pretplatnica podaci iz 2000. godine Pored redovitih i pridruenih lanica postoji i pretplatno lanstvo koje je predvieno za veoma male zemlje i zemlje s vrlo slabim ekonomijama koje su manje znaajne za rad ISO-a

Meunarodna organizacija za normizaciju ISO

Zadatak: priprema, prihvaanje, objavljivanje i briga o meunarodnim (svjetskim) normama prvenstveno iz podruja tehnike osim elektrotehnike i elektronike ISO ostvaruje svoje osnovne zadatke prvenstveno uz

pomo

Centralnog sekretarijata, regionalnih podorganizacija istog tipa, nacionalnih biroa, tehnikih sekretarijata i institucija zaduenih za norme u svakoj zemlji, putem rada svojih tehnikih odbora i pododbora te punom suradnjom s drugim svjetskim organizacijama i ustanovama

Meunarodna organizacija za normizaciju ISO

Centrala ili slubeno Centralni sekretarijat

organizacije ISO nalazi se u enevi u vicarskoj

www.iso.org

U sastav ISO-a ulaze Redovne (eng. Member body ili lanstvo) Pridruene (eng. Correspodent member ili pridrueni lanovi) Subvencioniranje drave lanice (eng. Subscriber membership ili pretplatno lanstvo) Razlike izmeu redovne, pridruene i pretplatne

lanice-drave sastoje se u razliitom stupnju ovlatenja, prava i obaveza

Meunarodna organizacija za normizaciju ISO

Redovne lanice (100) imaju uvijek samo jednu nacionalnu organizaciju za norme u vlastitoj dravi plaaju punu lanarinu u ISO-u imaju 4 osnovna zadatka: 1. Informiranje svih zainteresiranih pojedinaca i organizacija u svojoj zemlji o aktualnom stanju na podruju meunarodnih normi, inicijativa i svih ostalih dogaanja koje se odnose na norme i normizaciju 2. Prezentaciju vlastite zemlje i svih njezinih interesa vezanih na bilo kakav nain za norme i normizaciju kroz rad svih organa ISO-a

Meunarodna organizacija za normizaciju ISO

3.

4.

Suradnju i punu podrku centralnom sekretarijatu kroz aktivno sudjelovanje u svim radnim tijelima organizacije, posebno u onim tehnikim odborima i pododborima za koje je zainteresirana vlastita drava Ispunjenje svih obaveza i zadataka dobivenih na osnovi zajednikih odluka godinje konferencije svih lanica i centralnog sekretarijata (na koje oni imaju pravo po statutu organizacije) poevi od plaanja godinje lanarine pa nadalje

Meunarodna organizacija za normizaciju ISO

Pridruene lanice (46) zemlje (po pravilu nerazvijene ili u razvoju) koje jo nemaju nacionalne organizacije zaduene za norme Nemaju pravo aktivnog rada u tehnikima aktivnostima, ali imaju pravo na puno informiranje iz svih podruja koja ih zanimaju Uvijek ih zastupa u ISO-u neka ovlatena vladina organizacija iz vlastite zemlje

Meunarodna organizacija za normizaciju ISO

lanice pretplatnice (10) veoma male zemlje ili zemlje s iznimno slabom ili veoma malom ekonomijom Plaaju malu (ogranienu) lanarinu imaju status promatraa koji im omoguuje da budu u vezi s ISO-om, te da pravodobno dobiju norme koje ih zanimaju

Meunarodna organizacija za normizaciju ISO

ISO se najveim dijelom financira iz lanarine

njezinih lanica (62%), ali i putem izdavake djelatnosti (norme, katalozi, bilteni itd.), te edukacijom, strunom i savjetodavnom pomoi (38%)
Osnovni cilj ISO-a je potpuna (globalna) normizacija

svih podruja znanosti, tehnike i tehnologije s osnovnim motom iz teorije i prakse kvalitete:

Napravi to samo jednom ali napravi kako treba napravi na meunarodnoj razini (eng. Do it once, do it right, do it internationally)

Meunarodna organizacija za normizaciju ISO

Za objavljivanje, distribuciju i brigu o normama

odgovorne su sve regionalne organizacije i nacionalne institucije koje se nalaze unutar ISO sustava Podaci se dobivaju u obliku papirnatih, mikrofilmskih i digitalnih medija kao katalozi, norme, publikacije, propagandni materijal itd.

Prezentiraju se i na mnogim savjetovanjima i konferencijama Nalaze se i na Internetu

Meunarodna organizacija za normizaciju ISO

Osnovni materijal koji izdaje ISO je ISO katalog (ISO

Catalogue) koji se pojavljuje u obliku knjige ili CD-a Pojedinane norme ili vie njih takoer se dobivaju u papirnatoj formi ili na CD-u Dvije su osnovne ISO publikacije

ISO bilten (ISO Bulletin)

Jednomjesenik Dvomjesenik

ISO 9000 novosti (ISO 9000 NEWS)

ISO Online jedinstvena mrea podataka vezanih

za meunarodne norme

ISO norma
Prijedlog za razvoj nove ISO norme slubeno se

prihvaa kad se Centralnom sekretarijatu izravno ili putem regionalnih i/ili nacionalnih organizacija podnese odgovarajui zahtjev Zahtjev moe biti upuen na 3 naina 1. Konsenzusom (Consensus)

Kad se Centralnom sekretarijatu u enevi, putem nacionalnih i regionalnih organizacija, s novim idejama javljaju sveuilita, instituti, ustanove, mjerni laboratorij, vladine organizacije itd.

ISO norma
2. Putem krupnih industrijskih kompleksa

(Industry-wide)

Kada velike svjetske proizvodne grupacije (za naftu, hranu, energiju itd.) ili multinacionalne kompanije izravno kontaktiraju s Centralnom sekretarijatom

3. Slobodno (Voluntary) Centralnom se sekretarijatu moe obratiti bilo tko (pojedinac ili organizacija) ako to smatra potrebnim

ISO norma
Centralni sekretarijat tada po prihvaenom postupku,

putem svojih organa te uz pomo regionalnih i nacionalnih organizacija razmatra sve nove prijedloge i ocjenjuje njihovu vanost Ako je prijedlog koristan i ako bude prihvaen pristupa se izradi nove norme Prihvaeni prijedlog za uspostavom nove norme automatski pokree mehanizam njezine realizacije koji je strogo propisan i koji se sastoji od faze razvoja, usklaivanja i prihvaanja

ISO norma
Nova norma nije, po pravilu, odmah i zakon Ovisno o ekonomskoj snazi pojedine lanice, razvoju norme i dokazivanju njezine opravdanosti u praksi, nova norma uvijek odreeno vrijeme ima status preporuke Meutim, ako se radi o sigurnosti, ekologiji i slino ili ako se norma pokazala posve opravdanom, ona postaje zakonska obaveza ili zakon U ostalim sluajevima norma se prihvaa kao informacija

ISO norma
Svaka norma mora se temeljito preispitati najmanje

jedanput u 5 godina i tada mogu nastati sljedei sluajevi

Norma ostaje neizmijenjena Norma trpi manje izmjene (nastaje tzv. Mala revizija) Norma se podvrgava velikim izmjenama (nastaje tzv. Velika revizija) Nastaje potpuno nova norma Norma se povlai

ISO norma
slubeni je dokument koji ima strogo propisan naziv,

Naziv ISO norme odreuje automatski i naziv koji e biti primijenjen u regionalnim i nacionalnim normama ISO 9001:2000 u Europi se oznaava kao EN ISO 9001:2000, a u Hrvatskoj kao HRN EN ISO 9001:2000

oblik, strukturu, nain unoenja podataka, simbola, skica, crtea itd.

Objavljuje se u A4 formatu i moe imati od 4 do preko

1.000 stranica

ISO norma
Po pravilu svaka norma ima
0. Uvod
1. 2. 3. 4. 5.

Opis norme, njen nastanak, kljune rijei i sadraj Svrha i podruje primjene Veza s drugim (srodnim) normama Osnovni pojmovi Glavni sadraj Prilozi (Annexes) po potrebi

ISO norma
Serija normi ISO 9000ff je niz uputa za

implementaciju i upravljanje (menadment) sustavom kvalitete organizacije

Oznaka ff eng. full family = kompletna (puna) obitelj (serija ili skup) normi iste namjena

Serija normi za izgradnju i upravljanje sustavima

kvalitete pojavile su se 1987. godine i do sada doivjela 2 velike revizije

prvu 1994. godine i drugu 2000. godine Da bi se tono razlikovale obino se stavi oznaka godine nastanka

ISO 9001:1994 i ISO 9001:2000 oznaavaju istu normu, ali dva razliita perioda nastanka

ISO norma
Norma ISO 9000 iz 1987. bila je namijenjena svim

pojedincima i tvrtkama koje izlaze na trite, nudei svoje proizvode konkretne materijalne proizvode i usluge

Intencija norme ISO 9000 bila je da se kvaliteta proizvoda veim dijelom ocjenjuje indirektno kroz ocjenu kvalitete proizvoaa

Osnovni oblik norme (ISO 9000ff) iz 1994. godine

obuhvaao je 3 osnovna modela sustava za osiguravanje kvalitete (ISO 9001, ISO 9002 i ISO 9003) i niz tzv. pomonih ili dodatnih normi