PORTFOLIO

TEMA:

ANTRAKS (crni prit)

PROFESOR/ICA:

ALMA JAAREVI

RAZRED: III-5

URADIO:

TARIK NOVO

ETIOLOGIJA

Uzronik bolesti
Uzronik bolesti je Bacillus anthracis, negibljiv, aeroban, grampozitivan tapi. Na vrstim hranjivim podlogama Bacillus anthracis raste u kolonijama koje izgledom podsjeaju na uvojke kose, a u nepovoljnim ivotnim uvjetima sporulira, kao i veina bakterija iz rodova Bacillus i Clostridium. Spore Bacillus anthracis vrlo su otporne na dezinficijense, osim na one oksidirajueg djelovanja. Za razliku od spora, vegetativni oblici vrlo su osjetljivi na dezinficijense. U tlu spore mogu ostati infektivne petnaestak i vie godina, a u laboratorijskim uvjetima pedesetak i vie godina.

OVO JE GRAM - POZITIVNI TAPI ANTRAKSA

Antraks
to je antraks? Antraks je zarazna bolest ivotinja, poznata od davnina. Sinonimi su crni prit (za koni oblik) i bedrenica (za ivotinje) Preivai (goveda, koze, ovce, konji) su najvie prijemljivi a najee se zaraze jer mogu pojesti spore koje postoje na tlu. Cijepljenje ivotinja i uklanjanje bolesnih i zaraenih znatno je smanjilo uestalost obolijevanja od antraksa. No bez obzira na to spore antraksa mogu se nai na uzorcima tla u cijelom svijetu.

SIMPTOMI
Simptomi ovise o tome kako se osoba zarazila. Poto je najei put zaraze kroz kou, obino se na koi javi crvena-smea kvrica koja svrbi. Nakon nekoliko dana oko nje razvije se crvenilo i elatinozna oteklina, a nakon toga u sreditu se razvije otvoreni ir iz kojeg izlazi sukrvica. Na tom mjestu stvori se crna krasta (otuda naziv "crni prit"). Moe se javiti poveanje limfnih vorova , malaksalost, bolovi u miiima, glavobolja, vruica i povraanje. Lijeenje antibioticima moe dovesti do potpunog ozdravljenja, a nelijeeni sluajevi mogu zavriti smru (jedan od 10 oboljelih)

ZARAAVANJE

Kroz kou ovjek se moe zaraziti kroz kou, nakon konzumiranja zaraene hrane ili udisanjem spora, pa tako nastaju koni oblik koji je najei, pluni antraks ili crijevni oblik antraksa. Potrebno je udahnuti nekoliko tisua spora da bi se razvio pluni antraks. Nekada su od plunog antraksa obolijevali radnici koji su preraivali vunu. Crijevni oblik antraksa moe se javiti ako se konzumira zaraeno meso. Moe se prenjeti preko ujeda insekta

ili preko otvorene rane

Hranom i vodom Crijevni oblik antraksa obino poinje muninom i povraanjem, zatim se javljaju jaki bolovi u trbuhu, povraanje krvi, jaki proljev, te se razvije ok. Nelijeeni crijevni oblik takoer moe zavriti smru.

Inhalacijom Kod udisanja spora antraksa poetni simptomi mogu nalikovati gripi, no nakon nekoliko dana ope stanje se naglo pogorava, javljaju se problemi s disanjem, izljev u pluima, a vrlo brzo ok i gubitak svijesti. Pluni oblik je najsmrtonosniji oblik antraksa.

IZVOR INFEKCIJE

Primarni izvori su izluevine bolesne ivotinje (u posljednom stadiju bolesti uzronik se u velikim koliinama izluuje prirodnim sekretima i patolokim eksudatom u vanjsku sredinu u kojoj sporulira, a spore postaju izvorom zaraze za druge ivotinje), tjelesni sokovi koji izlaze iz ivotinje prilikom razudbe, sirovine ivotinjskog podrijetla i hrana i voda zagaene sporama Bacillus anthracis, tlo (iz kojeg spore dospijevaju u hranu odatle i naziv bolest tla)

DIJAGNOZA

Lijeenje antraksa Prvo treba prepoznati da se radi o antraksu i to prije ga poeti lijeiti. Lijeenje se provodi antibioticima, a traje obino 7 do 14 dana. Zbog straha od antraksa nikako se ne smiju uzimati antibiotici na svoju ruku unaprijed.

PROFILAKSA
Nespecifina profilaksa podrazumijeva suzbijanje odnosno spreavanje irenja bedrenice nekodljivim uklanjanjem leina, izbjegavanjem nabave hrane koja potjee iz bedreninih distrikata kao i izbjegavanje napasivanja ivotinja u tim podrujima.

Specifina profilaksa ili imunoprofilaksa podrazumijeva primjenu vakcine protiv bedrenice. Cjepivo antraksa je adsorbat cjepivo protiv antraksa za konje, goveda, ovce i svinje, a sadrava suspenziju spora akapsularnog, apatogenog, imunogenog soja uzronika bedrenice (Bacillus anthracis soj Sterne 34F2) adsorbiranog na gel aluminijeva hidroksida. Cjepivo se aplicira strogo s/c, u podruju vrata (konj), repnog nabora (govedo) ili unutarnje strane buta (ovca, koza, svinja). Doza za konja, govedo, ovcu, svinju, drijebe i tele iznosi 0,5 mL, a za koze 0,2 mL. ivotinje se vakciniraju jedanput kodinje, a u bedreninim distriktima dva puta na godinu.