Naziv predmeta: ifra predmeta

Istorija novovjekovne filosofije

Status predmeta
Obavezni

Semesta r
IV 6

Broj ECTS kredita

Fond asova
4P+2V

Studijski programi za koje se organizuje: Studijski programi za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita). Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta Ciljevi izuavanja predmeta: Upoznavanje sa glavnim filosofskim pravcima i problemima u okviru filosofske moderne. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Spasoje uzulan i Gordana Krcunovi Metod nastave i savladanja gradiva: prisustvo na predavanjima i vjebama, uestvovanje u raspravama, izrada seminarskih
radova i polaganje kolokvijuma.

PLAN RADA
Nedjelja i datum
Naziv metodskih jedinica za predavanja (P), vjebe (V) i ostale nastavne sadraje (O); Planirani oblik provjere znanja (PZ: domai zadaci, kontrolni testovi, kolokvijumi, ....)

Pripremna nedjelja P I V P II V P III V P IV V P V Pz P VI V

Rene Dekart: Pitanje metoda i sumnja. Dord Barkli: subjektivni idealizam. Don Lok: teorija saznanja. Tomas Hobz: sistem filosofije, filosofija. Frensis Bejkon: pitanje metoda, etiri idola.

Dejvid Hjum: problem saznanje, kauzalitet, skepticizam u odnosu na razum.

Seminarski rad.

P VII V P VIII V P IX V P X V P XI V P XII Pz XIII P

Lajbnic: kritika empirizma. Lajbnic: supstancija i monada. Kolokvijum. Baruh de Spinoza: Deus sive natura, amor Dei intellectualis. Baruh de Spinoza: supstancija kao causa sui. Malbran. Blez Paskal, Logika uma i logika srca. Rene Dekart: Cogito, ergo sum, utemeljenje subjekta.

V XIV XV XVI XVII XVIII-XXI

P V P V Lajbnic: Zato uopte neto a ne nita? Prosvetitelji: znanje, nauka, progres, kritika religije.

Zavrni ispit. Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok

Obaveze studenta u toku nastave: prisustvo na predavanjima i vjebama. Konsultacije: Nakon predavanja. Optereenje studenta u asovima:
nedjeljno 6 kredita x 40/30 = 8 sati. Struktura optereenja: 4 sata predavanja 2 sata vjebi. Za individualan rad preostaje 2 sata. u semestru BROJ SATI ZA NASTAVU I ZAVRNI ISPIT IZNOSI: 8 sati x 16 nedjelja = 128 sati. BROJ SATI ZA PRIPREMU I OVJERU SEMESTRA IZNOSI: 2 nedjelje x 8 sati = 16 sati. UKUPNO OPTEREENJE ZA PREDMET: 6 kredita x 30 =180. BROJ SATI PRIPREME ZA POPRAVNI ISPITNI ROK, UKLJUUJUI POLAGANJE ISPITA U POPRAVNOM ISPITNOM ROKU IZNOSI: 36. Struktura optereenja: 128 (nastava) + 16 (priprema) + 36 (dopunski rad).

Literatura:
F. Koplston, Istorija filosofije od Dekarta do Lajbnica, BIGZ, Beograd 1995. F. Bekon, Novi organon, Kultura, Beograd 1956. T. Hobs, Levijatan. D. Lok, Ogled o ljudskom razumu. D. Barkli, Rasprava o principima ljudskog saznanja. D. Hjum, Istraivanja o ljudskom razumu. R. Dekart, Meditacije o prvoj filosofiji. Baruh de Spinoza, Etika. Lajbnic, Novi ogledi o ljudskom razumu. Lajbnic, Monadologija.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

-kolokvijum 20 bodova -seminarski rad 20 bodova -rad na nastavi 12 bodova -Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 52 boda. Posebne naznake za predmet: Za dodatnu literaturu obratiti se profesoru i asistentu. Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Spasoje uzulan Napomena: Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti e dobiti na poetku semestra.