Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini Univerzitet u Sarajevu Fakultet islamskih nauka

Pravo na ivot u tri religijska pravna sistema

(islam, kranstvo, judaizam) (seminarski rad)

Predmet: Uporedna religijska prava Mentor: prof. dr. Fikret Kari Studentica: Avdi Sejida Smjer: Religijska pedagogija

Sarajevo, oktobar 2012. godine

Sadraj
.............................................................................................................................. 2 Sadraj................................................................................................................... 2

1. Uvod

Ovaj seminarski rad tretira temu iz oblasti ljudskih prava, tanije jedan od segmenata koje obuhvata ova oblast, a to je pravo na ivot kroz prizmu tri najvee svjetske religije: judaizam, kranstvo i islam. Dakle glavni cilj jeste utvrditi i analizirati da li i na koji nain se tretira pravo na ljudski ivot u pravnim sistemima pomenutih religija, a potom izvriti komparaciju kako bi utvrdili da li i u kom smislu postoje slinosti i razlike. Seminarski rad e temu tretirati kroz nekoliko koraka. Prvi korak sastoji se u tome da definiemo ta je to pravo na ivot, te da li se ovo pravo garantira u sva tri religijska pravna sistema. Zatim cemo analizirati kako se svaka religija ponaosobice odnosi prema pravu na ivot. Na kraju samoga rada donosimo komparativnu analizu na osnovu koje emo stei uvid u slinosti i razlike u poimanju i odnosu prema pravu na ivot u islamu jevrejstvu i kranstvu.
2| str.

2. ta je to pravo na ivot i da li se garantuje u sva tri pravna sistema?

Pravo na ivot pripada kategoriji linih prava, koja predstavljaju jezgro ljudskih prava i koja se nalaze u svim deklaracijama o ljudskim pravima. Ona trebaju da brinu o tome da ovjek bude zatien od napada svake vrste i da njegovo dostojanstvo ostane netaknuto. Svaki ovjek u istoj mjeri posjeduje pravo na ivot, neovisno o spolu, starosti poloaju u drutvu, neovisno o vremenu, mjestu ili dravnom ureenju u kojem ivi. 1 Pravo na ivot kao jedno od prava koje je Bog dodijelio svakom ovjeku predmet je interesovanja regiliskih pravnih sistema. Sve ljude Bog je stvorio jednakima i po uzoru na Samog Sebe, te dvije injenice ine korijen ideje o ljudskim pravima a samim tim i prava na ivot na ta se pozivaju sve tri monoteistike religije.
1

http://www.dadalos.org/kr/Menschenrechte/grundkurs_mr2/Naturrecht/naturrecht.htm_/ 11. 11. 2012 g.

3| str.

3. Pravo na ivot u jevrejskom pravu Iako ljudska prava nisu centralna tema Totra sistema- te iako klasini hebrejski jezik ne poznaje sintagmu ljudska prava- to nipoto ne znai da je u Tora-sistemu ovjek obespravljen. Naprotiv, ispunjavanjem obaveza ovijek stie uistinu ostvarljiva prava.2 Tora ne priznaje neotuiva prirodna prava, nego su sva prava potraiva tj. uslovna. Zanimljivo je to da Tora radije govori iz perspektive obaveze, nego prava, te su prava pojedinca definisana kao obaveze drugih. Tora nudi dva paralelna i meusobno nezavisna sistema obaveza. Jedan za sinove Noahove (ovjeanstvo uopte) a drugi za sinove saveza (jevreje). 3

3.1. Pravo sinova Noahovih U okviru prava sinova Noahovih nalazi se sedam zapovjedi , a jedna od njih je i pravo na ivot, koja proizilazi iz zabrane ubistva, to se moe zakljuiti iz samog svetog teksta Tore. Jer i vau u krv i due vae traiti, od svake u je zvijeri traiti, kao i iz ruke ljudske- iz ruke ovjeka, brata njegovog, trait u duu ljudsku. Ko prolije krv ljudsku-od strane ovjeka e njegova krv biti prolivena- jer po obliju Boijem stvorio je ovjeka.

3.2 Prava sinova Saveza U okviru prava Saveza takoe je ukljueno pravo na ivot. U sam dekalog (deset zapovjedi) ukljuena je i zabrana Althirsah-Ne ubij .Iz ove zabrane ubistva proizilazi da Tora poznaje,
2 3

Tora i ljudska prava, Eliezer Papo,Beograd, 2000. g. Tora i ljudska prava, Eliezer Papo,Beograd, 2000. g.

4| str.

dodjeljuje i titi osnovno ljudsko pravo- pravo na ivot.4 O vanosti ljudskog ivota potvruje i sama injenica da je dozvoljno prekriti abat5, u cilju spaavanja ivota. uvajte uredbe moje i propise- koje ovjek ako ini, bit e iv njih radi - Ja sam Gospod. Pie bit e iv njih radi, a ne umrijee njih radi. Isti ovaj princip koristi se u sluaju kada ostale zapovjedi dou u koliziju sa ivotom.

4. Pravo na ivot u islamskom pravu erijat ili islamsko pravo je sveobuhvatni sistem koji obuhvata cijelo podruje ljudskog iskustva6. erijat obuhvata propise svjetovnog i religijskog prava. Regulie kako odnos ovjeka sa Bogom, tako i meuljudske odnose.7 Termin u arapskom jeziku koji se koristi za pravo jeste haqq - huquq, pa postoje: haqq Allah- Boija prava i huquq el-ibad- ljudska prava.8 erijatski propisi su vie preventivnog nego li kaznenog karaktera i usmjereni ka ljudskoj dobrobiti (masleha) koja je povezana sa zadovoljavanjem razliitih vrsta potrebaneophodne, poeljne i potrebne.

4 5

Tora i ljudska prava, Eliezer Papo,Beograd, 2000. g. Blagdan Jahvinog saveza sa idovima. Dan odmora u kojeme su mnoge radnje zabranjene. Traje od petka uveer do subote uveer.
6

erijatsko pravo u Savremenim drutvima,Fikret Kari i Enes Kari Pravni centar, Fond otvoreno drutvo BiH, Sarajevo, 1998. g. 7 Studije o erijatskom pravu i institucijama, F. Kari, El Kalem, Sarajevo, CNS, 2011. g. 8 erijatsko pravo u savremenim drutvima, Fikret Kari i Enes Kari Pravni centar, Fond otvoreno drutvo BiH, Sarajevo, 1998. g.

5| str.

Pravo na ivot spada u prvu kategoriju tj. neophodne stvari jer je to pravo potrebno za odravanje drutva i poretka u njemu.9 Ljudska prava a samim tim i pravo na ivot ima svoje utemeljenje u izvornim tekstovima. Postoji takoe i Opa povelja o ljudskim pravima u Islamu koja je usvojena 1981, a koja je nastala i izvedena iz svetog Kur'ana i iste Sunne Poslanika. lan 1 ove povelje tretira pravo na ivot, a on glasi: ivot ovjeka je svet. Niko ga ne smije povrijediti "Ako neko nekoga ubije (i to) ne (iz osvete) da bi osvetio nekoga drugog (koga je ovaj ubio) ili (zbog kazne) nedjela (koje je on) na zemlji (poinio), onda kao da je ubio sve ljude, a ako neko nekome spasi ivot, onda je to kao da je spasio ivot svim ljudima" (El-Maida 32) Pravo na ivot se titi: propisima o smrtnoj kazni, zabranom ubistva i samoubistva, zabrana pobaaja.

4.1 Propisi o smrtnoj kazni Kur'anski ajeti koji se odnose na ovjeka dodijelili su mu najuzvieniji stepen i najsavreniju egzistenciju. ovjek je stvoren na Sliku Boiju, primjerak je svih mjerila koja je Tvorac svijeta uspostavio na Zemlji i priroda njegovoga stvaranja je na veoj razini od svega stvorenog na Zemlji i nebesima. Zbog toga se propisuje kisas- smrtnu kaznu za onga ko oduzme zivot nevinom ovjeku. O vjernici! Propisuje vam se odmazda za ubijene: slobodan za slobodna i rob za roba, i ena za enu. A onaj kome rod ubijenog oprosti, neka oni velikoduno postupe,a neka im on dobroinstvom uzvrati. To je olakanje od Gospodara vaeg i milost i milost .................. U odmazdi vam je ivot, o razumom obdareni. (El-Beqara 178-179)

Studije o erijatskom pravu i institucijama , F. Kari, El Kalem, Sarajevo, CNS, 2011. g.

6| str.

U odmazdi vam je ivot tj. kroz provoenje erijatskih normi postie se siguran i miran ivot bez straha, oaja, duevnog nemira i prijetnji ubistvom. Ovim propisom dobijaju se mnogi ivoti, jer poznavanje ovog propisa odvraa zloinca od ubistva, pa time biva uzrokom ivota dvije osobe.10 4.2 Zabrana ubistva i samoubistva Ubistvo je strogo zabranjeno njegova zabrana je jaa i od formalnog izgovaranje rijei kufra. Daje se olakica ukoliko neko izgovori rijei kufra zbog prisile, ali mu se ne daje povlastica da poini ubistvo bez obzira to je prisiljen. Nije mu doputeno ubiti drugog ni sebe.11 Jedni druge ne ubijajte! Allah, je doista prema vama milostiv. Onoga ko to nepravino i nasilno uradi Mi emo u vatru baciti, to je Allahu lahko. (En-Nisa 29-30) Jedni druge ne ubijajte!- Znai nemojte se meusobno ubijati, ljudski ivot u Islamu je svet i neprikosnoven. Ko s umiljajem ubije drugoga uzrokovao je da na osnovnu odmazde i sam bude ubijen ili moe znaiti ne ubijajte se jer ste vi kao jedna dua pa ko ubije jednu duu kao da je pobio cijeli svijet (El-Maide 32.)12 Kao to je zabranjeno ubistvo isto tako je zabranjeno i samoubistvo. U hadisu Poslanika Muhammeda a.s. se kae: A onim ime ovjke izvri samoubojstvo time e biti kanjevan na sudnjem danu. ovjek se ne moe zavjetovati za ono to ne posjeduje13 4.3. Zabrana pobaaja Islam ne smatra roenje poetkom ivota, fetus dok je jo u utrobi majke tretira kao ivog ovjek i niko nema pravo oduzeti mu ivot, ak ni majka koja nosi dijete u svojoj utrobi. "Reci: Doite da vam kaem ta vam Gospodar va propisuje: da Mu nita ne pridruujete, da roditeljima dobro inite, da djecu svoju, zbog neimatine, ne ubijate - Mi i vas i njih
10 11 12 13

Hanefijski fikh-knjiga 3, Abdulhamid Mahmud Tuhmaz, Bemust, Sarajevo, 2004. g. Hanefijski fikh-knjiga 3, Abdulhamid Mahmud Tuhmaz, Bemust, Sarajevo, 2004. g. Hanefijski fikh-knjiga 3, Abdulhamid Mahmud Tuhmaz, Bemust, Sarajevo, 2004. g. Sahih,Muslim, Kitabul-Iman br. 159

7| str.

hranimo - ne pribliujte se nevaljaltinama, bile javne ili tajne: ne ubijajte onog koga je Allah zabranio ubiti, osim kada to pravda zahtijeva, eto, to vam On preporuuje da biste razmislili." (El En'am 151) "Gospodar tvoj prua obilnu opskrbu onome kome hoe, a i ograniava je, jer zna i vidi robove Svoje. Ne ubijajte djecu svoju iz straha od neimatine, i njih i vas Mi hranimo, jer je ubijanje njih doista je veliki grijeh. (El-Isra 31)

5. Pravo na ivot u kanonskom pravu

Kada je u pitanju sintagma ljudska prava kao savremeni pravni i socijalni izraz, ona kao takva ne moe se nai u Bibliji. Meutim Biblija posmatra ovjeka kao krunu svega stvorenog i stavlja ga u sredite. Adam je stvoren na Njegovu sliku, njemu slian i postavljen za gospodara zemlje.14 Budui da je na sliku Boju, ovjek kao pojedinac ima dostojanstvo osobe.15 A za vau krv, za va ivot trait u obraun (...) Tko prolije krv ovjekovu, njegovu e krv ovjek proliti! Jer je ovjek na sliku Boju stvoren (Post 9,5-6). U Katekizmu katolike crkve stoji da Deset zapovijedi pripada objavi Boijoj, one istiu bitne dunosti, pa stoga i osnovna ljudska prava povezana sa naravi ljudske osobe. Prve tri zapovijedi obuhvataju obaveze prema Bogu, a ostalih sedam obaveze prema blinjem, a to je svaki ovjek. Kako deset zapovijedi sadre osnovne dunosti prema Bogu i ovjeku, one su u sutini nepromjenljive i obavezuju uvijek i svugdje.16 Peta zapovijed ne ubij titi ivot kao temeljno pravo svakog ovjeka. Iz temeljnog temeljnog naela Ne ubij! proizilazi i zabrana ubistva, samoubistva, te zabrana pobaaja. 5.1. Zabrana ubistva

14

Mato Zovki, Deset boijih zapovijedi i ljudska prava, u: Uporedna religijska prava (priredio Fikret Kari), Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, Sarajevo, 2005. 15 Hrvatska biskupska konferencija, Katekizam katolicke crkve(KKC) iz 1992. g. 16 Mato Zovki, Deset boijih zapovijedi i ljudska prava, u: Uporedna religijska prava (priredio Fikret Kari), Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, Sarajevo, 2005.

8| str.

Ljudski ivot je od zaea do smrti svet, pa se ubijanje ovjeka protivi dostojanstvu ljudske osobe te svetosti Boga Stvoritelja koji je ovjeka na svoju sliku nainio. Peta zapovijed zabranjuje kao teko grean in izravno i hotimino ubojstvo ovjeka. Ubojica i oni koji hotimino sudjeluju u ubojstvu poinjaju grijeh koji u nebo vapi za osvetom.17 Peta zapovijed zabranjuje svaki in uinjen s nakanom neizravno izazvati neiju smrt.18

5.2 Zabrana samoubistva Peta zapovijed zabranjuje i samoubistvo kao srozavanje vlastitog dostojanstva, aloenje rodbine i sablazan za druge19 Svatko je za svoj ivot odgovoran pred Bogom koji mu ga je darovao. On ostaje vrhovni gospodar ivota. Mi smo duni prihvaati ivot sa zahvalnou i uvati ga njemu na ast a sebi na spasenje. Upravitelji smo a ne vlasnici ivota koji nam je Bog povjerio. Njime ne raspolaemo.20 Samoubojstvo protuslovi naravnom ovjekovu nagnuu da uva i trajno odri svoj ivot. Samoubojstvo se teko protivi ispravnoj ljubavi prema sebi. Ono istodobno vrijea ljubav prema blinjemu jer nepravedno kida veze uzajamnosti sa zajednicom obiteljskom, narodnom i ljudskom, prema kojima imamo obveza. Samoubojstvo se protivi ljubavi ivoga Boga.21

5.3. Zabrana pobaaja Prije nego to te oblikovah u majinoj utrobi, ja te znadoh; prije nego to iz krila majina izae, ja te posvetih (Jr 1,5). Iz ovoga citata da moemo zakljuiti da se dijete dok je jo u majinoj utrobi tretira kao ivo ljudsko bie kome je Bog podario ivot, te stoga niko nema pravo da mu ga oduzme.

17 18

KKC 2268 KKC 2269 19 Mato Zovki, Deset boijih zapovijedi i ljudska prava, u: Uporedna religijska prava (priredio Fikret Kari), Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, Sarajevo, 2005. 20 KKC 2280 21 KKC 2281

9| str.

Ve od prvoga stoljea Crkva je isticala moralnu zlou svakog izazvanog pobaaja. Taj se nauk nije mijenjao. Ostaje nepromjenljiv. Izravni pobaaj, to znai pobaaj koji je eljen bilo kao cilj bilo kao sredstvo, teko se protivi udorednom zakonu: Ne ubij dijete pobaajem niti ga pogubljuj nakon roenja. Bog, Gospodar ivota, povjerio je ljudima uzvienu zadau odravati ivot, i tu dunost moraju vriti na nain dostojan ovjeka. Stoga ivot, jednom zaet, treba najbrinije tititi; pobaaj i edomorstvo uasni su zloini.22

6. Komparativna analiza
a) Sintagma ljudska prava : kada je u pitanju izraz ljudska prava, njega ne poznaju

kasini hebrejski jezik, niti se kao takav moe nai u Bibliji, dok u islamskom pravu postoji sintagma huququl-ibad koja se odnosi na ljudska prava;

b) Pravo na ivot kao osnovno ljudsko pravo garantuje se u sva tri pravna sistema. Pravo

na ivot sve tri religije proizilazi iz injenice da je ovjek krunsko Boije stvorenje kojeg je Bog stvorio na sliku Svoju i kojem je dodijelio ivot, stoga su svi ljudi jednaki i posjeduju jednako pravo na ivot;

22

KKC 2271

10 | s t r .

c) Smrtna kazna za onoga ko ubije nevinog ovjeka propisana je u sve tri religije. Ko prolije krv ljudsku od strane ovjeka e njegova krv biti prolivena ; O vjernici! Propisuje vam se odmazda za ubijene: slobodan za slobodna i rob za roba, i ena za enu.... Razlika je u tome to je u islamu Allah d.. dao olakicu u vidu odtete ako se s tim usaglasi rodbina ubijenog;

d) Sve tri religijska prava zabranjuju ubistvo nevinog ovjeka, samoubistvo te pobaaj. U

judaizmu i kranstvu zabrane se izvode iz pete zapovijedi ne ubij, dok u islamu postoje ajeti u Kuranu koji zabranjuju svaku od ovih radnji;

e) Sve religije dozvoljavaju da, ukoliko je to nephodno za spaavanje ljudskog ivota,

ak i prava prema Bogu budu prekrena, na primjer abat koji je u jevrejstvu od izuzetnog znaaja dozvoljeno je oskrnaviti u cilju spaavanja ljudskog ivota ili izgovaranje rijei kufra u islamu koje je dozvoljeno23 kako bi ivot bio spaen.

7. Zakljuak

U ovom seminarskom radu tretirana je tema pravo na ivot u monoteistike religije.

23

pravnim sistemima tri

Pod uslovom da to bude samo formalno i da srce ostane vrsto u imanu.

11 | s t r .

Ono to je bitno istai jeste da je pravo na ivot osnova za sva ostala ljudska prava te stoga zauzima znaajno mjesto u pravnim sistemima sve tri monoteistike religije. Sve one, odredbama koje postoje u pravnim sistemima garantiraju i tite ovjekovo pravo na ivot, a same odredbe svoje utemeljenje imaju u izvornim tekstovima. Pravo na ivot sve tri religije proizilazi iz injenice da je ovjek krunsko Boije stvorenje kojeg je Bog stvorio na sliku Svoju i kojem je dodijelio ivot, stoga su svi ljudi jednaki i posjeduju jednako pravo na ivot. Cilj pravnih sistema islama, judaizma i kranstva jeste da ouva i zatiti ljudski ivot, pa se u tu svrhu zabranjuje ubistvo nevinog ovjeka, samoubistvo te pobaaj. S ciljem preventivnog djelovanja, takoe je propisana i smrtna kazna za onoga ko oduzme nevini ivot . Na kraju kako bi se stekao uvid u to koliku vanost tri monoteistike religije pridaju ljudskom ivotu i potrebi njegove zatite i ouvnja navest emo injenicu da pojedine odredbe koje se tiu prava prema Bogu mogu biti prekrene pod odreenim uvjetima u cilju ouvanja ljudskog ivota.

8. Izvori i literatura
1. Kari, Fikret, Studije o erijatskom pravu i institucijama - drugo dopunjeno izdanje,

El-Kalem, Sarajevo, 2011. god.

12 | s t r .

2. Kari, Fikret, Uporedna reigijaka prava (Hrestomatija), Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, Sarajevo, 2005. god.
3. Kari, Fikret i Kari, Enes, erijatsko pravo u savremenim drutvima, izd. Pravni centar,

Fond otvoreno drutvo BiH, Sarajevo, 1998. g.

4. Papo, Eliezer, Tora i ljudska prava, Beograd, 2000. g. 5. Hrvatska biskupska konferencija, Katekizam katolike crkve iz 1992. g. 6. Kaplan, Arije, Prirunik jevrejske misli, Knjievno drutvo Pismo, Zemun, 2002. god 7. Korkut, Besim, Kur'an s prijevodom, el-Kalem, Sarajevo, 2012. god. 8. Sahihu-l-Buhari, Kulturni centar Kralj Fahd u Bosni i Hercegovini, Sarajevo,

2009. g.
9. Tuhmaz, Abdulhamid Mahmud,Hanefijski Fikh - knjiga 3 ...... 10. Kaplan, Arije, Prirunik jevrejske misli, Knjievno drutvo Pismo, Zemun, 2002. god 11. Zakonik kanonskog prava- proglaen vlau Pape Ivana Pvla II, Glas koncila, Zagreb,

1996. g.
12. Opa povelja o ljudskim pravima u islamu iz 1981. g.

13. www.dadalos.org 14. www.catholic.org 15. www.bible.org

13 | s t r .