Radikalne mjere amerike sredinje banke ohrabrile ulagae u dionice, ali i u zlato

Objavljeno 14.9.2012.

Guverner amerike sredinje banke FED Ben Bernanke pojasnio je juer na konferenciji za novinare prilino radikalne zahvate u monetarnoj politici koji su najavljeni od strane vijea direktora FED-a neto ranije u pismenoj izjavi za javnost. Radi se o mjerama koje su pojedini analitiari ve proglasili potezom bez presedana u povijesti. Trite plemenitih kovina odmah je reagiralo na tu objavu, pa je cijena zlata u svega nekoliko minuta skoila s razine od 1730 dolara za uncu na iznad 1770 dolara, dok je cijena izraena u eurima ostvarila novi povijesni rekord. Dalekosene posljedice Od svih najavljenih mjera, osobito su znaajne dvije, koje nisu znaajne samo za ameriko gospodarstvo, nego i stanje ekonomije diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj. Te e mjere imati dalekosene posljedice i na svjetski monetarni sustav. Evo tih dviju mjera. 1) Kamatne stope na kredite to ih poslovnim bankama odobrava amerika sredinja banka ostat e na razini od oko nula posto najmanje do sredine 2015. godine. Poetkom godine bilo je najavljeno da e kamate na toj razini ostati "samo" do kraja 2014, to znai da e se iznimno labava monetarna politika nastaviti najmanje est mjeseci due nego to je to bilo predvieno. 2) Politika kvantitativnoga oslabljivanja amerikoga dolara vie biti ograniena kao to je to bilo do sada. Vodstvo amerike sredinje banke do sada je vremenski i koliinski ograniavalo koliinu novca stvorenog ni iz ega koji se ubrizgavao u svjetski monetarni sustav. Meutim, sada e se taj proces nastaviti bez ogranienja, sve dok se, prema miljenju guvernera i njegovih pomonika, ne dosegnu odreeni gospodarski ciljevi. Guverner Bernanke najavio je da e sredinja banka FED iz primarne emisije otkupljivati vrijednosnice temeljene na vrijednosti kredita za nekretnine u vrijednosti od 40 milijardi amerikih dolara mjeseno. Odmah nakon objave izjave za medije sa sastanka vijea direktora FED-a, nisu samo cijene plemenitih kovina porasle. Pozitivno su reagirali i ulagai. Svi vodei dioniki i obvezniki indeksi dobili su na vrijednosti izmeu jedan i dva posto.

Vodei strunjak za zlatno rudarstvo predvia: zlatom e se trgovati po 5000 dolara za uncu!
Objavljeno 12.9.2012.

Jedan od najuglednijih svjetskih rudarskih strunjaka za plemenite kovine, Rob McEwen, u svome je nastupu na ovogodinjoj konferenciji o zlatu u Denveru, Colorado odluio hrabro progovoriti o perspektivama na tritu. McEwen u poslovnim se krugovima proslavio kao dugogodinji generalni direktor kompanije Goldcorp, vodeeg svjetskog proizvoaa zlata. Nakon to je pod njegovim vodstvom tvrtka doivjela procvat viestruko uveavi svoju kapitalnu vrijednost, on je napustio elnu poziciju Goldcorpa, te se uspjeno okuao u pokretanju novih projekata u eksploataciji zlata i srebra. Trenutno je generalni direktor tvrtke koja nosi njegovo ime, McEwen Mining, a koja je zapoela proizvodnju plemenitih kovina na nekoliko lokacija diljem svijeta.

Zlato je novac! Svoju prezentaciju na konferenciji u Denveru, Rob McEwen zapoeo je monim upozorenjem: "Zapamtite, zlato je novac!". To je svoje upozorenje potkrijepio konkretnim pokazateljima i podacima za proteklo desetljee. Sve papirnate valute u tom su razdoblju, istaknuo je McEwen, u odnosu na zlato izgubile vie od polovice vlastite vrijednosti, pri emu je australski dolar proao najbolje, izgubivi "samo" 68 posto kupovne moi, dok su ameriki dolar i junoafriki rand proli najgore s gubitkom od ak 85 posto. McEwen smatra kako e kupovna mo svih vodeih svjetskih valuta i dalje nastaviti erodirati u godinama koje su pred nama, i to prvenstveno zbog nagomilavanja dravnih dugova u gotovo svim zemljama svijeta, to je jasan trend usporedi li se linija rasta amerikoga dravnoga duga s linijom rasta cijene zlata. "Sada je vrijeme za kupnju, budui da e cijena zlata nastaviti rasti, i to prema vrijednosti od 5000 dolara za uncu.", naglasio je McEwen. Premda se moe uiniti da je McEwenova prognoza prilino optimistina, treba imati na umu da je on bio jedan od rijetkih strunjaka koji je, u vrijeme dok se zlato prodavalo po cijeni od 700 dolara za uncu, smjelo predviao da e se utom plemenitom kovinom u kratkome roku trgovati za 1000 i vie dolara.

Zlato rekordno u eurima, plemenite kovine u panjolskoj sve popularnije

Objavljeno 11.9.2012.

Premda se cijena zlata izraena u amerikim dolarima tijekom jueranjega trgovinskog dana kretala oko vrijednosti od 1730 dolara za uncu (31,1 gram), to je oko 200 dolara nie od povijesno najvie cijene postignute prije neto vie od godinu dana, zbog teajne je razlike zlato je nakratko juer dotaknulo rekordnu vrijednost izraenu u eurskoj valuti. Jedna se unca zlata, naime, juer prodavala po cijeni od 1360 eura i 23 centa, to je novi povijesni eurski rekord. U Europi se, naime, i dalje nastavlja drama prouzroena tekom situacijom s dravnim dugovima panjolske, Italije, Grke i Portugala, a koja je potaknula Europsku sredinju banku da najavi golemu i neogranienu intervenciju na financijskome tritu, i time odgodi bankrot tih zemalja. Brojni analitiari, meutim, tvrde kako je bankrot neizbjean, budui da su spomenute zemlje ve prije vie od godine dana preli duniku toku nakon koje vie nema povratka u drutvo solventnih europskih nacija. Snaan odljev kapitala Zbog toga i ne udi podatak da iz krizom pogoenih zemalja traje snaan odljev kapitala. Samo u proteklih godinu dana iz panjolske je, primjerice, prema podacima sredinje banke, "pobjeglo" 315 milijardi eura, to iznosi 22 posto bruto drutvenog proizvoda. Istovremeno, samo u jednom mjesecu, u srpnju ove godine, panjolski su graani povukli ak 5 posto ukupnih depozita iz lokalnih banaka, to predstavlja najvei pad tednje u nekoj zemlji otkako je Europska sredinja banka 1997. godine o tome poela prikupljati podatke. Rast nepovjerenja panjolaca prema lokalnome bankarskom sustavu potaknuo je sve vei interes za plemenite kovine. Koliko je panjolska vlada svojim kratkovidnim potezima pridonijela trenutnoj krizi govori i podatak da je 2007. godine tadanja socijalistika vlada i njezin ministar financija donio odluku da proda ak 32 posto ukupnih panjolskih zlatnih rezervi, te ih uloi u "donosnije" investicijske klase, poput domaih dravnih obveznica. U meuvremenu je cijena zlata na svjetskome tritu znatno porasla, dok je vrijednost obveznica znaajno pala, tako da je ukupni stvoreni gubitak za panjolsku dravu daleko iznad pet milijardi eura.

Steve Forbes tvrdi: pripremite se, zlatni standard stie

Objavljeno 10.9.2012.

Niske kamatne stope to su ih financijskome tritu nametnule vodee sredinje banke svijeta, te izrazito prilagodljiva i labava monetarna politika na kraju e imati posljedicu da zapadnim zemljama ostane samo jedna jedina opcija - povratak na suvremenu inaicu zlatnog standarda u globalni financijski i monetarni sustav. Tako barem tvrdi Steve Forbes, poznati ameriki biznismen i izdava poslovnoga asopisa Forbes. A da su i ameriki politiari poeli razmiljati o zlatu kao povratniku na globalnu financijsku i monetarnu scenu govori i podatak da je jedna od dviju vodeih amerikih stranaka, Republikanska stranka, u svojoj politikoj platformi predvidjela osnivanje komisije koja bi se pozabavila razmatranjem mogunosti uvoenja zlatnog standarda, odnosno, vezanje vrijednosti dolara za zlato. Treba podsjetiti kako je upravo republikanski predsjednik, Richard Nixon, 1971. godine dekretom ukinuo konvertibilnost amerikog dolara u zlato, zapoevi time eru istoga papirnatog novca koja je politiarima diljem svijeta, a osobito Amerikancima, omoguila neograniene koliine troenja novca uz zaduivanje. Zbog toga je mogue da Sjedinjene Drave postanu najzaduenija zemlja u povijesti ovjeanstva, s nagomilanim dugom od ukupno 16 tisua milijardi dolara. Promaena monetarna politika Analitiari smatraju kako pitanje zlata i zlatnoga standarda tijekom amerike predsjednike kampanje koja se upravo zahuktava - a koja e zavriti izborima u studenome - nee biti na vrhu liste prioriteta u raspravama predsjednikih kandidata. Ipak, Steve Forbes oekuje kako e uta plemenita kovina postati predmetom estoke politike i gospodarske rasprave u idue dvije godine. Prema rijeima Stevea Forbesa, monetarna politika koju vodi Ben Bernanke, guverner amerike sredinje banke FED, predstavlja totalni promaaj. Niti jedan prethodni guverner banke nije vodio destruktivniju monetarnu politiku jo od poetka 70-tih godina prologa stoljea, tvrdi Forbes. Raniji povijesni primjer sline katastrofalne politike moe se nai u vajmarskoj Njemakoj, ija je sredinja banka hiperinflacijom unitila lokalnu valutu i time stvorila pretpostavke za uspon Nacista na vlast. Otkako je 2008. godine zapoela gospodarska kriza, amerika sredinja banka na elu s Benom Bernankeom upumpala je u ameriki, a time i globalni monetarni sustav vie od dvije tisue milijardi novostvorenih dolara bez pokria, kako bi odrala cijene proizvoda i usluga stabilnima. Kritiari takve politike istiu kako je rije o potezu bez presedana u povijesti, a koji bi u iduim godinama mogao prouzroiti nekontroliran rast cijena roba i usluga na svjetskome tritu. Zlatni standard u monetarnom sustavu takvu bi politiku onemoguio, budui da bi koliina novca koja cirkulira sustavom bila vezana uz zlatne rezerve.