Priprema Za Dan Povratka

Ibn Hader El-Askalani
PRIPREMA ZA DAN POVRATKA
Priprema za Dan povratka
O piscu
Ibn Hader1 je porijeklom iz Askalana u Palestini. ivio je u periodu od 1372-1449 (773-852 h). Roen je i umro u Kairu. Na poetku svog rada vezao se za knjievnost i poeziju, a kasnije je priao Hadisu. U potrazi za naukom putovao je u Jemen, Hidaz i druga mjesta gdje je slusao predavanja uenjaka. Vremenom se poveala njegova uvenost tako da su ljudi poeli dolaziti radi sluanja njegovih predavanja. Tako je postao najvei poznavalac islama svoga vremena. Bio je jasnogovornik i prenosilac arapske poezije. Poznavao je historiju ranijih naroda, kao i stanje tadanjih. Imao je svijetlo lice. Bio je sudija u Kairu nekoliko puta, a zatim je napustio to mjesto. Autor je mnogobrojnih djela, uglavnom vezanih za Hadis. Ibn Hader se ubraja meu najmarkantnije linosti hadiskih znanosti i uopte islamskih nauka. Autor je poznatog komentara najvjerodostojnije zbirke hadisa - Buharijinog Sahiha, koji se zove Fethul Bari. Napisao je takoe mnogo djela o biografiji prenosilaca hadisa.
1 Njegovo puno ime je: Ahmed ibn Ali ibn Ahmed ibn Muhammed ibn Hader ElAskalani
Prva glava DVOLANE IZREKE
Prenosi se da je Boiji Poslanik savs1 rekao: "Nema nita bolje od ove dvije stvari: vjerovanja u Allaha i koritenja muslimanima; a nema nita gore od ove dvije stvari: mnogobotva i nanoenja tete muslimanima." Rekao je Alejhisselam: "Savjetujem vas da sjedite sa uenjacima i da sluate govor mudraca jer Allah proivljava mrtvo srce svjetlom mudrosti kao to proivljava mrtvu zemlju kiom." Ebu Bekr Es-Siddik2 je kazao: "Ko ue u grob bez pripreme je poput onoga koji pokuava preploviti more bez lae." Prenosi se da je Omer3 kazao: "Snaga na ovom svijetu je u imetku, a na buduem u dobrim djelima." Prenosi se od Osmana1 da je kazao:
1
Savs. je skraenica za sallallahu alejhi ve selleme ( to znai: neka je Allahova
milost i mir nad njim). U daljem tekstu e biti pisana na arapskom: ili (alejhisselam).prim. prev. 2 Njegovo ime je Abdullah ibn ebi Kuhafe; potie od plemena Temim. Prvi je primio islam od ljudi i odrekao se visoke pozicije u svome narodu da bi slijedio Poslanika Istine. Prozvan je Siddikom (iskrenim) jer je prvi povjerovao u vijest o Isra i Miradu, u vrijeme kada je sumnja ula u srca mnogih muslimana. On je saputnik Boijeg Poslanika u peini, spomenut je u Kuranu kao drugi od dvojice. Otac je Aie, majke vjernika. Zamjenjivao je Poslasnika u mihrabu. Prvi je od desetorice obradovanih Dennetom; onih kojima je Poslanik bio zadovoljan. Umro je trinaeste godine po hidri, nakon to je dvije godine proveo na elu Islamske drave. 3 On je ebu Hafs, Faruk, jedan od dvojice Omera za koje je Alejhisselam molio Allaha da njima ojaa islam. Otac je jedne od Poslanikovih ena, i djed pravednog Emevijskog Halife - Omera ibn Abdulaziza. Bio je drugi halifa; umro je deset godina nakon stupanja na hilafet od rana zadobijenih udarcima noa Ebu Lulua, vatropoklonika.
"Briga o ovom svijetu je tama u srcu, a briga o ahiretu je svjelost u srcu." Alija2 (ra3) je rekao: "Ko bude u potrazi za naukom, dennet e biti to to je traio; a ko bude u potrazi za grijeenjem, vatra e biti to to je traio." Eame4 je kazao: "Kome bogobojaznost bude kapital, jezici nee moi opisati isplativost njegove vjere, a kome Ovaj svijet bude kapital, jezici nee moi opisati propast njegove vjere." Prenosi se od Sufjana Es-Sevrija5 da je rekao: "Svako loe djelo poinjeno iz strasti mogue je da e biti oproteno, a bilo koje loe djelo poinjeno iz oholosti (kibura) nemogue je da e biti oproteno - zato to je korijen
1
On je trei halifa, i bio je od onih koji su uloili veinu svojeg imetka za islam i nekoliko puta je opremio vojsku za pohod. Bio je oenjen dvjema Poslanikovim kerkama-jednom nakon druge. Pod njegovom vladavinom je zapisan Mushaf iz straha da se ne zagubi poto je poginuo veliki broj hafiza u bitkama protiv odmetnika i osvajanjima. Njegov hilafet je potrajao dvanaest godina i nekoliko mjeseci. 2 Ali b. Ebi Talib je amidi i posinak Poslanikov i otac dvojice poslanikovih unuka Hasana i Husejna. Prvi je mladi koji je primio islam. Prenoio je u postelji Boijeg Poslanika na dan Hidre. Uestvovao je u svim bitkama Vjerovjesnika, iako ga je on ostavio kao zamjenika u svojoj porodici na dan Bedra. Preuzeo je hilafet nakon Ebu Bekra, Omera i Osmana i ostao je na elu islamske drave do svoje smti 40. godine po hidri. 3 "Ra" je skraenica od Radijallahu anhu, to znai: zadovoljan bio Allah s njim; ubudue e biti pisano na arapskom: . Eame - ivio je od 61 do 148 po hidri u irakom gradu Kufi. Jedan je od najpoznatjih prenosilaca hadisa svoga vremena. Bio je veliki poznavalac Kur ana, Hadisa i Nasljednog prava. Prenosi oko 1300 hadisa. O njemu se kae da su vladari i kraljevi izgledali bijedno na njegovim predavanjima, bez obzira na njegovo veliko siromatvo. 5 Sufjan Es-Sevri(97-161) tako|e je ivio u Kufi. Bio je emirul-mu minin u Hadisu, to je najvei rang u toj nauci. Napisao je brojne knjige, kao to su El-Damiul-Kebir, ElDamius-Sagir i druge.
4
Iblisove neposlunosti bio u oholosti, a Adem je svoju grjeku poinio iz strasti." Rekao je jedan zahid (asketa): "Ko poini grijeh smijui se, zaista e ga Allah uvesti u Vatru uplakanog. Ko bude pokoran Allahu plaui, On e ga uvesti u Dennet nasmijanog." Neki mudrac je kazao: "Nemojte podcjenjivati male grijehe, jer uistinu se od njih granaju veliki grijesi." Poslanik je rekao: "Mali grijeh postaje velikim kada se ponavlja, a veliki grijeh nestaje kada se ovjek pokaje." Reeno je: "Spoznajnika zaokuplja zahvala, a asketu dova (molba). To je zato to je se spoznajnik brine za svoga Gospodara, a asketa se brine za samog sebe." Neki mudrac je rekao: "Ko misli da ima preeg prijatelja od Allaha, taj slabo poznaje Allaha; a ko misli da ima veeg neprijatelja od samog sebe, taj slabo poznaje sebe." Rekao je Ebu Bekr Es-Siddik o ajetu: "Pojavio se nered na kopnu i moru": "Kopno je jezik, a more je srce. Kada se pokvari jezik, plau nad njim ljudi, a kada se iskvari srce, plau nad njim meleki." Reeno je:
7
Strast uistinu stvara kraljeve robovima, dok strpljivost robove pretvara u kraljeve - zar to ne vidi u prii Jusufa i Zulejhe1? Blago onome kome je pamet vladar, a prohtjevi zarobljenik, a teko onome kome kome su prohtjevi vladar, a pamet zarobljenik. Ko napusti grijehe, srce e mu postati njeno; ko ostavi zabranjeno i primi dozvoljeno bie mu ista misao. Allah je objavio jednom vjerovjesniku: posluaj Me u onom to sam ti naredio i ne protivi Mi se u onom emu te savjetujem. Vrhunac pameti je raditi ono ime je Allah zadovoljan i udaljavati se od Njegove srdbe. Nema gurbeta (inostranstva) za pametnog, i nema domovine za neznalicu. Ko bude svojom poslunou Allahu blizak, bie meu ljudima stranac. Gest pokornosti je znak spoznaje kao to je gest tijela znak ivota.
1 Jusuf je Boiji Poslanik. Zbog oeve ljubavi prema njemu, braa ga bacaju u bunar gdje ga kasnije nalazi jedan karavan pa ga prodaje vladaru Egipta. Poto je bio neopisivo lijep, vladareva ena Zulejha se zaljubljuje u njega i pokuava da ga zavede. On je odbija i Allah ga spaava od njene spletke, radi ega ga ona alje u zatvor. Tamo je ostao sve dok Faraon nije usnio san koji ni arobnjaci nisu znali protumaiti, a koji ga je jako uznemirio. Tada Jusuf biva pozvan iz zatvora, kada na njega ukazuje jedan od njegovih zatvorskih drugova. Uspijeva protumaiti san, i faraon ga radi toga nagra|uje postavljenjem na vrlo visoko mjesto u tadanjem Egiptu.
Poslanik (savs) je rekao: "Korijen svih grjeaka je ljubav prema Ovom svijetu, a korijen svih nereda je nedavanje desetine i zekata." Reeno je: Onaj koji priznaje grjeku zasluuje pohvalu, Priznavanje grjeke je znak primanja djela kod Boga. Nezahvalnost je izrodnost, a druenje sa glupacima je tetno. Rekao je pjesnik: Teko onom ko se Dunjalukom zabavlja, Velika nadanja su ga zanijela. Ili se ne budi iz zaborava Sve dok mu se Sudbina1 ne priblii. Smrt dolazi iznenada, A grob je sanduk djela. Strpi se pred iskuenjima Ovog svijeta, jer nema smrti bez Odreenja.
Misli se na smrt.
10
Druga glava TROLANE IZREKE
11
Prenosi se da je Poslanik (savs) rekao: Ko osvane alei se na probleme ivota, taj zaista kao da se na Gospodara svoga ali. Ko osvane zbog ovosvjetskih stvari tuan, na Allaha srdit je osvanuo. A ko se ugleda na bogataa i njegovo bogatstvo izgubio je dvije treine svoje vjere. Ebu Bekr Es-Siddik (ra) je rekao: Tri se stvari ne mogu postii trima: bogatstvo eljom, mladost bojenjem kose niti zdravlje lijekovima. Omer (ra) je kazao: Lijepo ophoenje sa ljudima je pola pameti; ne stidjeti se pitati je pola znanja, a pravilno rasuivanje je pola ivota. Rekao je Osman(ra): Ko se odrekne Dunjaluka, zavoljee ga Allah d.; ko ostavi grijehe, zavoljee ga meleki, a ko rijei nadanja muslimana, zavoljee ga muslimani. Rekao je Alija (ra): Od (svih) blagodati ovoga svijeta zaista ti je islam dovoljan; uistinu, od (svih) zauzetosti dovoljna ti je poslunost (Allahu), a od svih pouka dovoljna ti je smrt kao pouka. Ibn Mesud1 je rekao: "Koliko se ljudi prevarilo primajui poklone; koliko je njih zahvalama zavedeno; a koliko se ljudi zavaralo time to su im grijesi pokriveni."
Njegovo puno ime je Gafil b Habib i potie iz plemena Huzejl. Jedan je od nastarijih ashaba i onoh koji su rano primili islam. Prvi je glasno uio Kur'an u Meki. Doao je u Medinu za vrijeme vladavine Osmana i umro je u njoj u ezdesetoj godini ivota.
1
12
Kae Davud pejgamber: Objavljeno je u Zeburu: pametan se treba zanimati samo s tri stvari: spremanjem za Dan povratka, osnovnom opskrbom za ivot i traenjem slasti u dozvoljenom. Prenosi Ebu Hurejre da je Poslanik rekao: Tri stvari spaavaju, tri unitavaju; tri su stepena i tri iskupa. Spaavaju: strah od Allaha javno i tajno, drati se pravog puta u siromatvu i bogatstvu, zatim pravednost u radosti i srdbi. Unitavaju: jaka krtost, slijeenje prohtjeva i visoko miljenje o sebi. Stepeni su: irenje selama, hranjenje siromaha i klanjanje nou dok ljudi spavaju. Iskupi su: upotpuniti abdest u hladnim noima, pruati korak ka skupovima i ekati namaz nakon namaza. Rekao je Dibril: O Muhamede: ivi kako hoe,, ali znaj da si mrtav. Voli koga hoe, ali znaj da e se od njega rastati. Radi ta hoe, to e ti se namiriti. Rekao je Poslanik : Tri osobe e Allah skloniti u hlad svojeg prijestolja dana kada nee biti drugog hlada: onoga koji uzima abdest u tekom stanju (bolesti, ratu isl.), onog koji ide u damiju po tmini, i onoga koji hrani gladne. Pitan je Ibrahim : zbog ega te je Allah uzeo svojim prijateljem? Ree: zbog tri stvari: -izabrao sam nareenje Allaha pored nareenja drugoga, -nisam mario za ono ime sam Allaha zaduio -nisam ni veerao niti ruao a da sa mnom nije bio gost.
13
Jedan mudrac je rekao: Tri stvari otklanjaju brigu: spominjanje Uzvienog Allaha, susreti sa Njegovim dobrim robovima (evlijama) i govor mudrih. Hasan el-Basri je kazao: Ko nema odgoja, nema ni nauke; ko nema strpljenja, nema ni vjere, a ko nije bogobojazan, nije Allahu blizak. Prenosi se da je jedan Izraelianin poao da trai nauku i ta vijest stie do njihovog vjerovjesnika. On posla po tog ovjeka i ree mu: O mladiu, savjetujem te trima stvarima u kojima je nauka prolih i sadanjih naroda: Boj se Allaha u tajnosti i javno; uvaj svoj jezik od ogovaranja ljudi i ne spominji ih osim po dobru; gledaj da hljeb koji jede bude na poten nain zaraen. Kad u ove rijei, mladi odustade od izlaska. Jedan ovjek od Izraeliana je sakupio osamdeset kovega nauke i nije se okoristio od svega toga. I objavi Allah njihovom vjerovjesniku da kae tom sakupljau: i kada bi sakupio mnogo nauke, nee ti koristiti ako ne bude radio po trima stvarima: -nemoj voljeti Dunjaluk jer on nije kua vjernika; -nemoj se druiti sa ejtanom jer on nije drug vjernika, -i nemoj nikome zlo nanijeti jer to nije zanimanje vjernika. Prenosi se da je Sulejman ed-Darani rekao u svojoj dovi: Moj Boe, ako mi bude sudio zbog mojih grijeha, ja u traiti Tvoj oprost; ako mi bude sudio zbog moje krtosti, ja u moliti za Tvoju dareljivost; a ako me uvede u Vatru, obavijestiu njene stanovnike da Te ja zaista volim.
14
Reeno je: Najsretniji je onaj ko ima znalako srce, strpljivo tijelo i zadovoljstvo onim to posjeduje. Ibrahim en-Nehai je rekao: Zaista su oni koji su propali prije vas propali radi tri osobine: beskorisnog govora, neumjerenosti u hrani i pretjeranog spavanja. Prenosi se od Jahje ibn Muaza er-Razija: Blago onome ko ostavi Dunjaluk prije nego to on njega ostavi, i izgradi sebi grob prije nego to u njega ue, i obraduje Gospodara svoga prije nego to Ga sretne. Alija, je rekao: Ko nema sa sobom Allahov sunnet (zakon), zatim sunnet Njegovog Poslanika i Njegovih miljenika, taj nema nita u ruci. Pitae ga: ta je to Allahov sunnet? uvanje tajne, odgovori. A ta je sunnet Poslanika?, rekoe. Ljubazno postupanje sa ljudima ta je sunnet Njegovih miljenika? Trpiti ljudska maltretiranja. Nai prethodnici su savjetovali jedni druge trima stvarima i dopisivali se o njima: ko se bude zalagao za Budui svijet, Allah e rijeiti probleme njegovog ivota i vjere. Ko uljepa svoju unutrinu, Allah e uljepati njegovu spoljanost. Ko izmiri ono to je izmeu njega i Allaha, izmirie Allah ono to je izmeu njega i ljudi. Prenosi se od Alije : Budi najbolji ovjek kod Allaha. Budi najgori ovjek u svojim oima i budi za ljude jedan od njih!
15
Objavio je Allah vjerovjesniku Uzejru: "Uzejre, kada poini mali grijeh, nemoj gledati u njegovu siunost, ve gledaj u Onoga kome si zgrijeio; kada te zadesi malo dobro, nemoj ga omalovaavati, ve gledaj u Onoga koji te je opskrbio (njime); kada te pogodi zlo, nemoj se na Mene aliti stvorovima Mojim, kao to se Ja ne alim na tebe melekima Svojim kada do Mene stignu tvoje sramote!" Hatim El-Esam je rekao: "Nema jutra a da me ejtan ne pita: "ime se hrani? ta oblai? gdje stanuje?" Ja mu ogovaram: "Hranim se smru, oblaim efine, stanujem u grobu." Poslanik je rekao: "Ko izie iz sjenke grijeha na ast pokornosti, obogatie ga Uzvieni Allah bez blaga, pomoi e ga bez vojske i osnaie ga bez rodbine (plemena)." Prenosi se da je Boiji Poslanik izaao jednog dana meu svoje ashabe i pitao ih: "Kako ste osvanuli? "Osvanuli smo kao vjernici u Allaha ," rekoe. "A ta je znak vaeg vjerovanja?" "Strpljivi smo u tekoama, zahvalni na blagostanju i zadovoljni onim to nam je predodreeno (sueno)." Na to ree Alejhisselam: "Vi ste istinski vjernici tako mi Gospodara Kabe!" Objavio je Allah nekom vjerovjesniku: "Ko se sretne sa Mnom, a voli Me, uveu ga u Moj Dennet. Ko se sretne sa Mnom, a boji Me se, sauvau ga od Moje
16
Vatre. Ko se sretne sa Mnom, a stidi Me se, uiniu da meleki zaborave njegove grijehe." Prenosi se da je Abdullah ibn Mesud rekao: "Izvri ono to ti je Allah naredio i bie najpoboniji ovjek; kloni se Allahovih zabrana i bie najvei isposnik (zahid); budi zadovoljan onim to ti je Allah dodijelio i bie najbogatiji ovjek." Salih El-Merkadi je prolazio kraj nekih kua i ree: "Gdje su tvoja eljad prijanja, gdje su tvoji stanovnici negdanji?" Odazva mu se neko: "njihov trag se zatro, ispod zemlje su im nestala tijela, a djela su im ostala privezana kao ogrlice oko vratova". Alija je rekao: "Uini li nekom dobro djelo, postao si njegov voa; zamoli li nekog za uslugu, postao si njegov rob; odrekni se koga hoe, bie mu jednak." Jahja ibn Muaz (Allah mu se smilovao) je kazao: "Ostaviti sav Dunjaluk znai uzeti ga cijelog, pa ko ga ostavi cijelog, uzeo ga je cijelog. Zato - uzmi ga tako to e ga ostaviti, a ostavi ga tako to e ga uzeti". Pitali su Ibrahima ibn Edhema: "ime si naao isposnitvo (zuhd)?" Ree: "Naao sam ga u trima stvarima: Vidio sam prazan grob, a nemam prijatelja sa sobom; vidjeh dug put, a nemam sa sobom hrane; i vidio sam Silnog kako mi sudi, a ja nemam nijednog argumenta". Rekao je E-ibilli (jedan od poznatih sufija):
17
"Moj Boe, elim da Ti poklonim sva moja dobra djela pored mojeg siromatva i nemoi, pa kako ne bi elio Ti da mi pokloni (oprosti) sve moje rune postupke pored Tvoje nezavisnosti, Gospode, od mene!" Zatim kaza: "Kada poeli s Allahom biti prijatelj, otui se od svoje due." I nastavi: "Da ste okusili slast (duhovnog) sjedinjenja, znali biste ta je gorina razdvojenosti." Pitali su Sufjana Es-Sevrija: "kako postati Allahov prijatelj?" Odgovori: "Ne drugujui sa svakim lijepim licem, ugodnim glasom i razgovjetnim jezikom." Ibn Abbas je rekao: "Zuhd (isposnitvo) se sastoji od tri slova (samoglasnika): ze, ha i de. Ze je spremanje (zd) za obeani dan. Ha je uputa (huda) u vjeru, a de je stalnost (devam) u pokornosti Bogu." A drugim povodom je kazao: "Zuhd su tri slova - ze je naputanje kienja (zinet); ha je ostavljanje prohtjeva (hev), a de je ostavljanje ovoga svijeta (dunj) Doao je Hamid ibn Lifafu ovjek i zamolio ga za savjet. On mu ree: "Zatiti svoju vjeru koricama poput korica mushafa". Upitae ga: "A ta su korice vjere?" Odgovori: "Ne priati vie nego to je neophodno, uzimati od ovoga svijeta samo ono to je neophodno, i ne mijeati se s ljudima osim onoliko koliko se mora. Zatim, znaj da je osnova zuhda kloniti se zabranjenih stvari - sitnih i krupnih, izvravati sve vjerske dunosti, lahke i teke i preputanje ovog svijeta njegovim ljubiteljima, i malih i velikih stvari na njemu." Rekao je Lukman El-Hakim svome sinu:
18
"O sine, ljudi se uistinu sastoje od tri elementa: jedan pripada Allahu, drugi njima, a trei crvu. Ono to je Allahovo, to je njegov duh; ono to njemu (ovjeku) pripada je njegovo djelo, a ono to pripada crvu je njegovo tijelo." Alija je kazao: "Tri stvari jaaju pamenje i iste grlo - ienje zuba, post i itanje Kur'ana." Prenosi se od Kab ibn Ahbara da je rekao: "Tri su utvrde za vjernika: damija, spominjanje Allaha (zikrullah) i uenje Kur'ana. Rekao je jedan mudrac: "Postoje tri riznice u Allaha koje daje samo onome koga voli: siromatvo, bolest i strpljivost." Prenosi se da je Ibn Abbas bio pitan: "Koji je najbolji dan, najbolji mjesec i najbolje djelo". "Najbolji dan je duma, odgovori, najbolji mjesec ramazan, a najbolje djelo obavljanje pet namaza u njihovom vremenu." Nakon tri dana stie ova vijest do Alije , pa ree: "Da ste uenjake, mudrace i pravnike sa istoka i zapada pitali o ovom pitanju, ne bi vam rekli ono to vam je Ibn Abbas rekao. Meutim, ja bih rekao: najbolje djelo je ono to Allah Uzvieni primi od tebe, najbolji mjesec je onaj u kome se ovjek pokaje iskreno, a najbolji dan je onaj kada e napustiti ovaj svijet kao vjernik u Allaha ." Kazao je pjesnik: "Zar ne vidi kako nas iskuavaju dan i no, A mi se igramo u tajnosti i javno. Ne stremi ka ovom svijetu i njegovim blagodatima,
19
Zaista ta kua nije tvoj stan. Radi u korist svoje due prije smrti i neka Te ne zanosi mnotvo brae i drugova." Reeno je: "Kada Allah poeli Svome robu dobro, uini da on shvati vjeru, da bude zahid na ovom svijetu, i otvori mu oi da vidi sopstvene mane." Prenosi se da je Poslanik rekao: "Uinjeno mi je dragim od ovoga svijeta troje - miris, ene, a moja radost je u namazu." Sa njim su sjedili njegovi ashabi, pa ree Ebu Bekr Es-Siddik : Istinu si rekao, Poslanie Allahov. Meni je drago na Ovom svijetu troje: Pogled u lice Boijeg Poslanika, davanje imetka za Boijeg Poslanika i da moja ki bude sa Poslanikom." Zatim ree Omer : "Istinu si rekao, Ebu Bekre; a Meni ja drago od ovoga svijeta troje: Nareivanje dobru, spreavanje zla i pohabana odjea." Na to kaza Osman : "Pravo si rekao, Omere; meni je na dunjaluku drago troje: Nahraniti gladnog, obui golog i uiti Kuran." Na kraju ree Alija : "Istina je to to kae, Osmane; meni je uinjeno dragim na dunjaluku troje: Posluen gost, ljetnji post i udarac sabljom." Dok su oni bili zaokupljeni razgovorom, doe im Debrail i kaza: "Poslao me je Allah kada je uo va razgovor i nareuje ti da me pita ta bih ja volio kada bih bio ovosvjetsko stvorenje." Upita ga : "ta bi volio da si dunjaluko stvorenje?" Odgovori: "Upuivati zalutale, druiti se sa Allahu pokornim strancima i pomagati ljude tekog stanja i siromane"
20
Zatim nastavi Debrail: "Gospodar moi voli kod svojih robova tri osobine: Davanje svega od sebe, plakanje u pokajanju i strpljenje u siromatvu." Neki mudrac je rekao: "Ko se osloni na svoju pamet, zalutae, ko bude elio zadovoljstvo u svom imetku, uvijek e mu biti malo, a ko bude traio ojaanje od stvorenja, bie vazda slab." Rekao je mudrac: "Plod spoznaje ima tri znaka - stid od Allaha, ljubav radi Allaha i prijateljstvo sa Allahom." Prenosi se da je Poslanik rekao: "Ljubav je osnova znanja, a izbjegavanje grijeha je znak vste vjere. Vrhunac vrste vjere je bogobojaznost i zadovoljstvo onim to Allah odredi." Sufjan ibn Ujejne1 je kazao: "Ko zavoli Allaha, zavoljee ga onaj koga Allah voli; a ko zavoli onoga koga voli Allah zavoljee ga u ime Allaha, a ko voli ono to voli u ime Allaha eli da za to ljudi ne znaju." Zabiljeeno je da je Poslanik rekao: "Iskrenost ljubavi ima tri obiljeja: ovjek vie voli sluati voljenog kada govori nego nekog drugog; vie voli sjediti s njim nego s kim drugim i gleda da zadovolji svog voljenog prije ikog drugog." Prenosi Vehb ibn Munebbih El-Jemni1 :
1
Poznati muhadis iz Kufe, ivio od 107-198 po hidri.
21
"Zapisano je u Tevratu da je pohlepni ovjek siromaan pa makar bio vlasnik cijelog svijeta i da se pokornome pokoravaju ak iako je rob, a onaj koji je zadovoljan malim bogat je pa makar bio gladan." Rekao je neki mudrac: "Ko spozna Allaha nee imati slasti pored stvorenja; ko spozna dunjaluk, nee imati elju za njim, a ko spozna pravednost Allaha Uzvienog, nee se sporiti sa ljudima." Rekao je Zunnun El-Misri: "Svak ko se boji, bjegunac je; svak ko eli u potrazi je, a onaj koji se drui s Allahom izbjegava sebe." Zatim je nastavio: "Onaj ko spozna Allaha zarobljenik je, njegovo srce je dalekovido a njegov rad Allaha radi je veliki." I ree: "Pouzdan je onaj ko spozna Allaha Uzvienog; njegovo srce je pametno, a njegov rad u ime Allaha je obilan." Prenosi se da je Sulejmn Ed-Drni rekao: "Osnov svakog dobra na ovom i buduem svijetu je strah od Allaha ; klju dunjaluka je sitost, a klju ahireta izgladnjelost." Reeno je: "Ibadet je zanat; njegova radionica je osama, kapital mu je bogobojanost, a profit je Dennet." Rekao je Mlik ibn Dinr2:
1 Jemenski Jevrej koji je primio islam i postao prenosioc hadisa. Njegove predaje se esto navode u "Biografiji Poslanika" od Ibn Ishaka. 2 Prenosilac hadisa iz Basre; bio je skroman i izdravao se tako to je prepisivao mushafe i prodavao ih. Umro je u Basri 131 po hidri.
22
"Zamijeni tri stvari trima da bi postao vjernik: umiljenost poniznou, pohlepu zadovoljstvom i zavidnost savjetovanjem."
23
Trea glava ETVOROLANE IZREKE
24
Zabiljeeno je da je Boiji Poslanik rekao Ebu Zerru ElGafariju : "Ebu Zerre, obnovi svoju lau jer je more zaista duboko; uzmi svu putnu opskrbu jer je put dalek; olakaj teret koji nosi jer je uspon teak i budi iskren u svojim postupcima jer Onaj koji ih posmatra sve vidi." Rekao je pjesnik: Dunost ljudi je da se pokaju, ali je naputanje grijeha pree. Strpljivost u tekim trenucima je teka, ali je isputanje nagrade pree. Vrijeme je u svojoj promjenljivosti udno, ali je nemar ljudi udniji. Sve to treba doi blizu je, ali je smrt od svega toga blia. Jedan mudrac je rekao: "etiri stvari su lijepe, ali su etiri ljepe od njih: Stid je kod ljudi lijep, ali je kod ena ljepi. Pravednost je kod svakoga lijepa, ali je kod vo ljepa. Pokajanje je kod starih lijepo, ali je kod mladih ljepe. Dareljivost je u bogatih lijepa, ali je u siromaha ljepa." Rekao je mudrac: "etiri stvari su runije od etiri: Grijeh je kod mladia ruan, ali je kod starca runiji.
25
Zanimanje ovim svijetom je kod neznalice runo, ali je kod uenjaka jo runije. Lijenost u pokornosti Bogu je kod svakoga runa, ali je u naunika i studenata runija. Oholost bogataa je runa, ali je oholost siromaha jo runija." Poslanik rekao: "Zvijezde su sigurnost stanovnicima neba; pa kada popadaju bie to kraj stanovnika neba. Moji potomci su jamstvo mom ummetu, pa kada nestanu, nestae i moj ummet. Ja sam jamac mojim ashabima, pa kada odem nestae i moji ashabi. Planine su tit Zemlje i kada nestanu nastupie kraj stanovnicima Zemlje." Ebu Bekr Es - Siddik je rekao: "etiri stvari se upotpunjuju drugim etiri: Namaz kroz sehvi sedde, post kroz sadekatul - fitr, had kurbanom, a iman (vjerovanje) dihadom." Abdullah b. Mubarek je rekao: "Ko svakog dana klanja dvanaest rekata, ispunio je dug namaza; ko svakog mjeseca posti po tri dana, ispunio je dug posta; ko ui svakog dana po stotinu ajeta, izvrio je dunost uenja, a ko udijeli svake dume po dirhem, izvrio je dunost sadake." Omer je rekao: "Postoje etiri mora: Strast je more grijeha, dua je more prohtjeva, smrt je more ivot, a grob je more pokajanj."
26
Kazao je Osman : "Naao sam slast imana u etiri stvari: Prva je u obavljanju Allahovih naredbi; Druga u izbjegavanju Njegovoh zabrana; Trea u nareivanju dobra elei time Allahovu nagradu; etvrta u odvraanju od zla iz straha od Allahove kazne." Rekao je takoe : "etiri su stvari ija je spoljanost vrlina, a unutranjost obaveza (farz): Mijeati se s dobrim ljudima je vrlina, ali je ugledanje na njih obaveza. itanje Kurana je vrlina, ali je postupanje po njemu obaveza. Posjeivanje mezarja je vrlina, ali je spremanje za njega obaveza. Obilazak bolesnika je vrlina, ali je uzimanje pouke od njega obaveza." Prenosi se da je Alija rekao: "Ko eli Dennet uri ka injenju dobrih djela. Ko se plai Vatre prestaje sa udovoljavanjem strastima. Ko je siguran u svoju smrt izgubie vrijednost sve slasti, a ko spozna ovaj svijet bie mu lahki svi problemi." Poslanik je rekao: "Namaz je stub vjere, ali je utnja bolja. Sadaka gasi Gospodarevu srdbu, ali je utnja bolja. Post titi od Vatre, ali je utnja bolja. Borba na Boijem putu je vrhunac vjerovanja, ali je utnja bolja." Reeno je da je Allah objavio jednom od poslanik Izraela i rekao: "To to uti od loeg govora kod mene je post; tvoje uvanje udova od zabranjenog je za mene molitva; tvoje oajavanje nad stvorenjima za mene je sadaka, a uklanjanje nevolja od muslimana kod mene je dihad."
27
Zabiljeeno je da je Abdullah b Mesud rekao: "etiri stvari su tama u srcu: Sit stomak bez paenja da li je hrana halal; druenje sa zulumarima; zaboravljanje prolih grijeha i prevelike elje i nadanja. A etiri su svjetlost u srcu: Gladan stomak iz panje1, druenje sa dobrim ljudima; pamenje prolih grijeha i mala nadanja." Hatim b Esam, Allah mu se smilovao, je rekao: "Ko zagovara da ima etiri osobine, a nema druge etiri, njegovo zagovaranje je la - ko govori da voli Allaha, a ne prestaje sa injenjem zabranjenog, to to govori je la; ko zagovara da voli Poslanika a ne podnosi bijedne i siromane, to to zagovara je la; ko pripisuje sebi ljubav prema dennetu, a ne udjeljuje milostinju, njegovo pripisivanje je la; ko kae da se boji Vatre a ne prestaje sa grijeenjem, to to kae je la." Vjerovjesnik je rekao: "etiri su znaka zalutalih: zaboravljanje prolih grijeha, dok su oni kod Allaha sauvani; pamenje prolih sevapa (dobrih djela) ne znajui jesu li primljeni ili odbijeni; ugledanje na onog ko je visoko u ovosvjetskim dobrima i onog ko je na niskom stepenu vjerovanja. Kae Allah: "elio sam ga, ali on nije elio Mene, pa sam ga napustio". A znaci vjere su etiri stvari: prisjeanje prolih grijeha, zaboravljanje uraenih sevapa; ugledanje na one koji su iznad u vjeri i na one koji su ispod u dunjalukim dobrima." Jedan mudrac je rekao da su znaci imana (vjerovanja) etiri stvari: bogobojaznost, stid, zahvalnost i strpljivost.
1
Da u njega ne dospije neto zabranjeno...
28
Prenosi se od Poslanika da je rekao: "etiri su temelja: temelj lijekova, lijepog ponaanja, ibadeta i temelj elja. Temelj lijekova je umjerenost u jelu; temelj lijepog ponaanja je malo govoriti; temelj ibadeta je mala koliina grijeha, a temelj elja je strpljenje." Rekao je Alejhisselam takoe: "etiri stvari iz tijela Ademovih sinova briu etiri biti (sutine). Biti su: um, vjera, stid i lijepo djelo. Tako e srdba oduzeti um; zavidnost vjeru; pouda stid, a ogovoranje brie dobra djela." I rekao je : "etiri stvari u Dennetu su bolje od samog Denneta: vjeno boraviti u njemu je bolje od Denneta; sluenje meleka u Dennetu je bolje od Denneta; blizina poslanik tamo je bolja od samog Denneta i Allahovo zadovoljstvo u njemu je bolje od Denneta. A etiri stvari u Vatri su gore od Vatre: vjeno boraviti u Vatri je gore od nje same; prijekor meleka u njoj je gori od Vatre; biti blizu ejtana je gore od Vatre i srdba Uzvienog Allaha je gora od Vatre same." Pitali su jednog mudraca: "Kako si? On im odgovori: "Ja sam sa Gospodarem u slaganju, sa duom u zavadi, sa stvorenjima u savjetovanju i sa ovim svijetom u nunosti." Jedan mudrac je izabrao etiri mudrosti iz slijedee etiri knjige: Iz Tevrata: "Ko bude zadovoljan onim to mu je Allah dao, odmorie se na dunjaluku i ahiretu." Iz Indila: "Ko pobijedi strasti bie moam i na ovom i na buduem svijetu."
29
Iz Zebura: "Ko se osami od ljudi, spasie se na dunjaluku i ahiretu." A iz Furkana: "Ko uva svoj jezik, bie siguran i na dunjaluku i na ahiretu." Omer je rekao: "Tako mi Allaha, nisam iskuan nijednom nevoljom, a da mi u tome nije bilo etiri blagodati od Allaha: prva je zato to to nije zbog mog grijeha, druga je to je moglo biti i gore; trea je ako ta nevolja ne spreava Allahovo zadovoljstvo, a etvrta da ja molim od Allaha nagradu za to iskuenje." Abdullah ibn Mubarek je rekao: "Jedan mudrac je sakupio hadise i iz njih izabrao etrdeset hiljada, zatim od toga izabrao etiri hiljade, zatim etiri stotine, pa etrdeset, i na kraju izabra etiri reenice, koje glase: "Ne oslanjaj se u svakoj situaciji na enu; Nemoj se stalno zanositi imetkom; Ne optereuj svoj eludac onoliko koliko ne moe i, Ne ui ono to nije korisno!" Rekao je Muhamed ibn Ahmed o ajetu: "I koji e prvak biti, i edan, i vjerovjesnik, potomak onih dobrih1: "Spomenuo je Allah Jahja-a kao prvaka, a on je Njegov rob, zato to je bio jai od etiri stvari: prohtjeva, Iblisa, jezika2 i srdbe." Prenosi se od Alije da je rekao: "Nee nestati dina (vjere) sve dok na ovom svijetu budu postojale etiri stvari: dok bogatai nisu krti u onome to im je dato u posjed; dok uenjaci rade po onome to su nauili;
1 2
Sure Ali Imran, 39. ajet. Tj. Njegovih greaka.
30
dok se neznalice ne inate u onom to ne znaju i dok siromasi ne prodaju ahiret radi dunjaluka." Biljei se da je Poslanik rekao: "Allah e se na Sudnjem danu pozivati na etiri osobe protiv etiri vrste ljudi: protiv bogataa Sulejmanom, sinom Davudovim; protiv robova Jusufom1; protiv bolesnih Ejjubom, i protiv siromaha Isaom, neka ih mir prati." Sad ibn Bilal, Allah mu se smilovao, je rekao da Allah ovjeku, kada ovaj zgrijei, ukazuje milost sa etiri stvari: ne skriva od njega opskrbu, ne skriva od njega zdravlje; ne otkriva njegov grijeh i ne kanjava ga brzo." Rekao je Hatim El-Esam (Allah mu se smilovao): "Ko odloi etiri stvari do dolaska drugih etiri, nai e Dennet: spavanje do groba, hvaljenje do mizana2, odmor do sirata i strasti do Denneta." Rekao je Hamid El-Lifaf, Allah mu se smilovao: "etiri stvari smo traili u etiri, ali smo pogrijeili put, pa smo ih nali na drugom mjestu: traili smo bogatstvo u imanju, ali smo ga nali u skromnosti; traili smo rahatluk (blagostanje) u velikom bogatstvu, ali smo ga nali u malom imetku; traili smo slasti u blagodatima, ali ga naosmo u zdravom tijelu i traili smo opskrbu na zemlji, a naosmo je na nebu." Alija je kazao: "etiri su stvari ija i mala koliina predstavlja mnogo: bol, siromatvo, vatra i neprijateljstvo."
1 2
Zato to je Jusuf prodat kao rob vladaru Egipta. Mizan je vaga na kojoj se mjere dobra i loa djela na Sudnjem danu.
31
Prenosi se da je Hatim El-Esam rekao: "Vrijednost etiri stvari znaju samo etvorica: vrijednost mladosti znaju samo starci, blagostanja paenici, zdravlja bolesni, a ivota vrijednost znaju samo mrtvi." Rekao je pjesnik Ebu Nuvas1: "Moji grijesi su, kada o njima razmiljam, mnogobrojni, Ali je Allahova milost od toga prostranija. Nije moja tenja za dobrim kada ga inim, Ve ja Allahovoj milosti teim. On je Allah, moj Gospodar koji me je stvorio, A ja sam Mu rob, koji odobrava i pokorava se. Ako mi podari oprost, to e biti milost, Ako bude drugo, pa ta mogu uraditi ja?" Rekao je Vjerovjesnik : "Kada nastupi kijametski dan, postavie se mizan (vaga), pa e se dovesti klanjai i bie obilno nagraeni vaganjem djela. Zatim e se dovesti postai i obilno e nagraeni. Dovee se i hadije, pa e i oni biti bogato nagraeni. Na kraju e se dovesti oni koji su iskuavani, ali se njima nee mjeriti djela niti e im se otvarati Divan (knjiga djela) Oni e dobiti nagradu bez obrauna, tako da e oni koji su ivot proveli u blagostanju poeljeti da budu na njihovom stepenu zbog velike nagrade od Uzvienog Allaha."
1
Pjesnik koji se svrstava u Abasijski period islamske knjievnosti. Bio je sjajan prenosilac hadisa, ali hadiski uenjaci nisu prihvatili njegovu predaju zbog poezije o vinu zbog koje se prouo i zbog pjesnikovog raskaslanog ivota. Pred kraj ivota je doao na pokajanje, nakon hilafeta Harun Er-Reida.
32
Jedan mudrac je rekao: "Svakog Ademovog sina oekuje etiri otimanja: melek smri e oteti njegovu duu, nasljednici e mu oteti imanje, crv e oteti njegovo tijelo, a oni s kojima se prepirao na ovom svijetu, otee mu ast na ahiretu." Rekao je drugi: "Ko se zabavlja strastima, neophodne su mu ene; ko se zanima skupljanjem imetka, mora uzimati haram; ko hoe koristiti muslimanima, mora u rukama imati kormilo, a ko se hoe zanimati ibadetima, mora posjedovati nauku." Zabiljeeno je da je Alija rekao da na svijetu nema nita tee od etiri stvari: oprotaja u srdbi, dareljivosti u oskudici, ednosti u samoi i iskrenosti prema onome koga se ovjek plai ili koga moli. "Objavio je Uzvieni Davudu da pametan i mudar ovjek ne proputa etiri trenutka: trenutak u kome apatom moli Gospodara; trenutak obrauna sa sobom; as u kojem odlazi brai koja ukazuju na njegove mane i as preputanja dozvoljenim strastima." Neki mudrac je kazao: "Molitveni obredi su podijeljeni u etiri vrste: izvravanje date rijei, udaljavanje od (Allahovih) zabrana, strpljenje kod gubitka1 i zadovoljstvo svojim postojanjem."
^lana porodice isl.
33
Druga glava PETOLANE IZREKE
34
Prenosi se da je Poslanik rekao: "Ko omalovai pet stvari, izgubie drugih pet: ko potcjenjuje uenjake izgubie vjeru; ko smatra lahkoumnim voe, izgubie ovaj svijet; ko potcijeni komije izgubie mnoge koristi; ko omalovai jake, izgubie ljubav, a ko omalovai svoju enu, izgubie ljepotu ivljenja." Rekao je takoe : "Doi e vrijeme kada e moj ummet voljeti pet stvari, a zaboraviti pet. Voljee ovaj svijet, a zaboraviti budui. Voljee kue, a zaboravie mezare. Voljee imetak, a zaboravie polaganje rauna. Voljee svoje najblie, a zaboravie pravdu i voljee sebe, a zaboravie Allaha. Oni su se odrekli mene i ja sam se odrekao njih." I rekao je: "Allah ne daje nikome pet stvari a da mu ne odredi pet drugih: ne daje zahvalnost a da sa njom ne odredi uveanje; ne daje dovu a da sa njom ne pripremi uslienje. Ne daje molitvu za oprost, a da oprost nije pripremio. Ne daje pokajanje, a da uz njega nije odredio kabul (prihvatanje) i ne daje sadaku bez odredbe za njeno prihvatanje." Ebu Bekr Es-Siddik je rekao: "Pet je tmina, a pet je svjetiljki u njima: Ljubav prema dunjalku je tmina, a njena svjetlost je bogobojaznost (takv). Grijeh je tama, a svjetiljka u njemu je pokajanje. Mezar je tama ija je svjetiljka "nema boga sem Allaha, a Muhamed je Boiji poslanik." Ahiret je tama, a njena svjetiljka je lijepo djelo.
35
Sirat je tmina a lampa u njoj je vrsto vjerovanje." Prenosi se da je Omer rekao od sebe, ili prenio od Poslanika : "Da nevidljivi svijet ne polae pravo na to, svjedoio bih da pet osoba zasluuje Dennet: siromah sa velikom porodicom, ena kojom je mu zadovoljan, ena koja dodijeli mehr svome muu, zatim ovjek kojim su roditelji zadovoljni i pokajnik od grijeha." Osman je rekao: "Pet je osobina bogobojaznih: Prva je da sjede samo s onim ije e im drutvo popraviti vjerovanje i sputati jezik od ogovaranja. Kada im se desi neto vano na ovom svijetu vide ga kao nesreu. Kada im iskrsne neto veliko u vjeri, iskoriste to. Ne pune svoje stomake halalom bojei se da u tome ne bude neto od harama. Smatraju sve ljude uspjenim a samog sebe unitenim." Alija rekao je: "Kad ne bi bilo pet svojstava svi ljudi bi bili dobri. Prva od njih je zadovoljstvo neznanjem, zatim pohlepa za ovim svijetom, nedostatak vrijednosti, licemjerstvo u postupcima i oduevljenje svojim miljenjem." Rekla je skupina uenjaka (Allah se svima smilovao) da je Allah udostojio Svog Vjerovjesnika sa pet poasti: udostojio ga je imenom, tijelom, davanjem, grjekom i zadovoljstvom. Imenom, zato to ga je zvao po poslanstvu1, a nije ga zvao po imenu kao to je zvao druge poslanike poput Adema, Nuha, Ibrahima i druge. Udostojio ga je tijelom tako to je na Poslanikove dove odgovarao lino, to nije inio
1
O Poslanie, o Vjerovjesnie!
36
sa prethodnim poslanicima. to se tie davanja - davao mu je bez traenja. S obzirom na greku, stoga to mu je spomenuo oprost prije poinjenog grijeha rekavi: "Allah ti je oprostio". A Vjerovjesnik je udostojen zadovoljstvom zato to mu nije vraena ni rtva, ni milostinja ni ulaganje, kao to je bila vraena prolim poslanicima." Kazao je Abdullah ibn Amr ibn As1 : "Ko posjeduje ovih pet osobina bie sretan i na ovom i na buduem svijetu. Prva: da kazuje: "La ilahe illallah Muhamed resulul-lah" s vremena na vrijeme. Kada bude iskuan neim, da ponavlja: "Inn lil-lhi ve inn ilejhi radiun2" i "ve l havle va l kuvvete ill billhil-AlijjilAzim"3. Koji kada ga obaspe blagodat (nimet), kae: "Elhamdu lillahi rabbil-alemin4" iz zahvale na nimetu. Kada zapoinje neku stvar kae: "Bismillahir-Rahmanir-Rahim5". I kada otkloni od njega grijeh, kae: "Estagfirullahe ve etubu ilejhi6" Hasan El-Basri je rekao: "U Tevratu je zapisano pet slova: da je bogatstvo u skromnosti, sigurnost u izdvojenosti, ednost u odbijanju strasti, da je naslaivanje kratkog vijeka i da strpljivost ne traje dugo." Vjerovjesnik je rekao:
Njegov otac je osvojio Egipat. Bio je bogobojazan, skroman i poten. Zapisivao je hadise Poslanika na svojim listovima, tako da je Ebu Hurejre rekao: "Niko ne posjeduje vie hadisa Poslanika od mene, ako se izuzme ono to je Abdullah ibn Amr pisao na njegovim listovima. 2 Allahovi smo i Njemu se vraamo (Kur'an). Ove rijei se preporuuju kod izjave hatra porodici umrlog. 3 Nema moi ne snage osim u Allaha, Uzvienog, Velianstvenog. 4 Hvala Allahu, Gospodaru svjetova. 5 U ime Boga, Svemilosnog, Samilosnog. 6 Traim oprost od Allah Uzvienog i njemu se kajem.
1
37
"Iskoristi pet stvari prije drugih pet: mladost prije starosti, zdravlje prije bolesti, bogatstvo prije siromatva, ivot prije smrti i slobodno vrijeme prije zauzetosti." Jahja ibn Muaz Er-Razi je rekao: "Ko je esto sit, uveae mu se tijelo. Kome se uvea tijelo, rastu mu strasti. Kome rastu strasti, umnoe mu se grijesi. Kome se umnoe grijesi, okamenie mu se srce. Kome se okameni srce, utopie se u ovosvjetskim zlima i ukrasima." Prenosi se da je Sufjan Es-Sevri kazao: "Siromasi su izabrali pet stvari, a bogatai pet. Siromasi uzee smirenost due, istotu srca, robovanje Gospodaru, lahkou polaganja rauna i visoke stepene. Bogati izabrae duevni umor, zauzetost srca, robovanje ovom svijetu, teko polaganje rauna (na Sudnjem danu) i niske stepenove (kod Boga)." Abdullah El-Entaki je rekao: "Pet stvari lijei srce - druenje sa dobrim ljudima, itanje Kur'ana, prazan stomak, noni namaz i poniznost uoi svitanja." Skupina uenjaka je rekla da je razmiljanje podijeljeno na pet oblika: Tako razmiljanje o Allahovim dokazima na Zemlji raa jednobotvo i vrst iman. Razmiljanje o Allahovim nimetima raa ljubav. Misliti o Boijem obeanju raa elju. Razmiljanje o Njegovim prijetnjama stvara strahopotovanje, i misliti o svojoj nemarnosti prema Allahu pored dobroinstva Njegovog prema nama stvara stid."
38
Jedan mudrac je rekao: "Na putu bogobojaznosti (svijesti o Bogu) stoji pet prepreka, ko ih savlada dostii e svijest o Bogu. Prva je izabrati oskudicu pored raskoi. Druga - izabrati rad pored odmora. Trea - izabrati slabost nad snagom. etvrta - uzeti utnju, a ostaviti radoznalost. Peta - odabrati smrt pored ivljenja." Poslanik je kazao: "Povjeravanje tajni iste brani; milostinja potvruje imetak; iskrene namjere potvruju djela iskrenost ini djela jaim, a savjetovanje sa drugim utvruje miljenje (namjeru)." (I) rekao je: "Gomilanje imetka nosi sa sobom pet stvari: trud i naprezanje u njegovu sakupljanju; zamajavanje od sjeanja na Allaha odravanjem blaga; strah da ga neko ne ukrade ili otme; dobijanje epiteta tvrdice i izbjegavanje dobrih ljudi zbog njega." A udjeljivanje imetka donosi pet stvari: spokojnost due od potrage za njim; slobodno vrijeme za sjeanje na Allaha; sigurnost od kradljivca i otimaa; sticanje nadimka "plemeniti" za sebe i druenje sa dobrim ljudima u nepostojanju blaga." Sufjan Es-Sevri, Allah mu se smilovao, kazao je: "Svako ko na ovome svijetu ima blago, posjeduje pet osobina: velika nadanja, vladajuu pohlepu, jaku krtost, nedostatnost ednosti i zaboravljanje ahireta." Neko je rekao: "O, ti, koji nudi dunjaluku brak Svakog dana ona mijenja druga.
39
Svakog dana uzima mua, a ipak je ona, Na drugom mjestu sa drugim bila. Dunjaluk prilazi svojim proscima, samo da ih uniti jednog po jednog. Ja sam zaveden, ali propast Nagriza moje tijelo polahko. Prikupite dobrih djela prije smrti, jer Ljudi viu: vrijeme je za put." Hatim El-Esam (Allah mu se smilovao) je rekao: "urba je ejtanski posao, osim u ovih pet sluajeva, kada ona postaje od sunneta Boijeg Poslanika : nahraniti gosta kad stigne, opremiti mrtvaca kad umre, udati ker kada punoljetna postane, vratiti dug kada nastupi rok i pokajati se od grijeha kada se pretjera u njemu." Kazao je Muhammed Ed-Duri: "Iblis se namuio sa pet stvari: nije priznao grijehe, nije se pokajao niti sebe korio. Nije se odluio na povratak Allahu i izgubio je nadu u Allahov oprost. A Adem se usreio sa pet stvari: priznao je svoju grjeku, pokajao se zbog toga, korio je samog sebe, pourio je da se vrati Allahu i nije izgubio nadu u Allahov oprost." erik El-Belhi1 (Allah mu se smilovao) je rekao: "Pet injenica su vam neophodne i zato radite po njima robujte Allahu onoliko koliko imate potrebe za Njim; uzmite
1
Umro 192. godine po hidri. Bio je zahid i sufija i jedan od poznatih uitelja u Horasanu. Mogue je da je on osnovao sufijske nauke. Bio je veliki mudahid i poginuo je kao ehid u bici na Kolanu u Mesopotamiji.
40
od ovog svijeta onoliko koliko ete ivjeti na njemu; grijeite Bogu onoliko koliko Njegove kazne moete podnijeti; inite dobra djela na ovom svijetu onoliko koliko ete boraviti u mezaru i trudite se za Dennet onoliko koliko mislite u njemu ostati." Omer je rekao: "Upoznao sam sve prijatelje, ali ne naoh boljeg od uvanja jezika. Pregledao sam sva odijela, ali ne ugledah bolje od (odijela) estitosti. Vidjeh svo blago, ali ne naoh bolje od skromnosti. Probao sam sva dobroinstva, ali boljeg od savjeta ne bi. Vidio sam sva jela, ali ne naoh bolje hrane od strpljivosti." Biljei se da je jedan mudrac rekao: "Zuhd je sainjen od pet stvari: pouzdanja u Allaha, udaljavanja od stvorenja, iskrenosti prema Bogu u poslu, podnoenja nepravde i zadovoljstva onim to se ima u ruci." Zabiljeili su neki poboni ljudi da je reeno u Munadatima: "Moj Boe, velika nadanja su me zanijela; ljubav prema ovom svijetu me je unitila; ejtan me je zaveo sa pravog puta; dua koja je sklona zlu od dobra me odvratila; lo drug me u zlu pomogao... Spasi me Ti, koji si spas onima koji pomo trae! Ako mi se Ti ne smiluje, pa ko je taj, osim Tebe, ko e mi se smilovati.?!" Rekao je Vjerovjesnik : "Doi e vrijeme mom ummetu kada e voljeti pet stvari, a zaboravie pet: Voljee ovaj svijet, a zabotavie budui. Voljee ivot, a zaboravie smrt. Dvore e voljeti, a mezare zaboraviti. Voljee blago, a zaboravie polaganje rauna.
41
Voljee stvorenja, a zaboravie Stvoritelja." Kae Jahja ibn Muaz Er-Razi u Munadatima: "Boe, no nije lijepa bez molitve Tebi. Nema ljepote u danu ako se Tebi ne pokorava. Ne valja ovaj svijet bez Tvoga spominjanja. Ne vrijedi budui svijet bez Tvog oprosta i nije lijep Dennet bez Tvoga vienja."
42
Druga glava ESTOLANE IZREKE
43
Vjerovjesnik je rekao: "est stvari su strane u est mjesta: Damija je strana meu narodom koji ne klanja u njoj; Mushaf je stran u stanu ljudi koji ga ne itaju; Kur'an je stran u njedrima tekog grijenika; Dobra muslimanka je strana pored nepravednog ovjeka loeg morala; Isto tako je i dobar musliman stran pored odbojne ene loeg morala; I uenjak je stranac u narodu koji ga ne slua." Zatim ree : "Zaista Allah nee na njih gledati na Sudnjem danu pogledom samilosti." (A) rekao je: "estoricu sam ja prokleo, prokleo ih je Allah i svaki poslanik ije se molitve primaju: Onog koji dodaje neto Allahovoj knjizi; Koji porie Odreenje; Onog koji upravlja silom da bi osnaio one koje je Allah oslabio i oslabio one koje je Allah osnaio; Proklet je i onaj moj potomak to dozvoljava zabrane Uzvienog Allaha; I onaj koji zapostavlja moj sunnet. Zaista Allah nee na njih gledati pogledom samilosti na Sudnjem danu." Ebu Bekr Es-Sidik je rekao: "Iblis, zaista, stoji ispred tebe, dua ti je sa desne strane, a prohtjevi sa lijeve. Dunjaluk je iza tebe, a udovi oko tebe i Silnik iznad tebe (svojom snagom, ne poloajem).
44
Iblis, Allah ga prokleo, te nagovara da napusti vjeru; dua te nagovara na neposlunost (Allahu). Prohtjevi te zovu ka strastima, a ovaj svijet da napusti ahiret. Udovi te nagovaraju na grijeenje, a jedino te Silni zove u Dennet i oprost. Kae Allah Uzvieni: "A Allah poziva u Dennet i oprost.1" Onaj ko se odazove Iblisu izgubie vjeru; ko se odazove dui napustie ga duh; ko se odazove prohtjevima ostae bez pameti. Ko odgovori ovom svijetu, izgubie hiret; ko odgovori udovima izgubie Dennet, a ko odgovori Allahu Uzvienom, otii e od njega loa djela i stei e svako dobro." Omer je rekao: "Allah je sakrio est stvari u drugih est: zadovoljstvo u poslunosti, srdbu u nepokoravanju, Svoje najvee ime u Kur'anu; zatim je sakrio No kadra u ramazanu, srednji namaz meu molitvama i Sudnji dan sred mnogobrojnih dana." Osman je kazao: "Vjernik treba da posjeduje etiri vrste straha: Od Allaha da mu ne uzme iman; Od meleka-uvara da mu ne zapiu ono ega e se stidjeti na Sudnjem danu; Od ejtana da mu ne pokvari posao; Od meleka smrti da ga ne uzme dok je u nemari iznenada; Od dunjaluka da ga ne zavede i zamaja ga od ahireta; I od ene i djece, da se ne zabavi s njima i zaboravi na sjeanje na Allaha." Biljei se da je Alija rekao:
1
2/221
45
"Ko sakupi est osobina, nee napustiti potragu za dennetom niti bjekstvo od vatre: Ko spozna Allaha i pokori Mu se; upozna ejtana i usprotivi mu se; spozna ahiret i poe ga traiti; ko nae istinu pa je prihvati i uoi la pa je odbaci." I takoe je rekao: "est stvari su blagodati: islam, Kur'an, Muhammed Boiji poslanik, zdravlje, pokrivenost i nezavisnost od ljudi." Kazao je Jahja ibn Muaz Er-Razi, Allah mu se smilovao: "Nauka je vodi postupaka, a razumijevanje je posuda znanja. Pamet je voa ka dobru, a prohtjevi su vozilo prema grijesima. Imanje je odjea oholih, a dunjaluk je trnica ahireta." Ebu Zurdimhir1 je kazao: "est stvari vrijede koliko sav dunjaluk - ukusna hrana, dobro dijete, supruga s kojom se ovjek slae; mudar govor, zdrav razum i zdravo tijelo." Rekao je Hasan El-Basri (Allah mu se smilovao): "Da nije pobonjaka potonula bi zemlja i sve to je na njoj; da nije dobrih ljudi propali bi zli; da nema uenjaka svi bi ljudi postali poput ivotinja; da ne postoji vlast (vjerska) narod bi se poubijao; kada ne bi bilo naivnih dunjaluk bi se pokvario, a da nije vjetra sve bi zasmrdjelo." Jedan mudrac je kazao: "Ko se ne boji Allaha, nee se spasiti greaka jezika; ko se ne bude plaio svog izlaska pred Allaha njegovo se srce nee
1
Ime koje nismo uspjeli pronai me|u islamskim mudracima u nama dostupnim izvorima. Pretpostavljamo da se misli na vezira Bizdimhira iz knjige "Kelile ve Dimne". (primjedba izdavaa).
46
spasiti od sumnjivog i zabranjenog. Ko ne bude izbjegavao stvorenja (ljude) nee se spasiti od poude. Ko ne pazi kako radi, nee se spasiti od licemjerja. Ko ne trai pomo od Allaha u uvanju svoga srca nee se sauvati od zavisti, a ko se ne ugleda na boljeg od sebe po znanju i djelima nee se sauvati od umiljenosti." Hasan El-Basri je rekao: "Pokvarenost srca kod ljudi ima est uzroka: ine grijehe s namjerom da se pokaju; Izuavaju nauku, a ne rade po njoj; A kada rade, ne rade u ime Allaha; Jedu Allahovu opskrbu, a ne zahvaljuju; Nisu zadovoljni onim to im Allah dodijeli; Sahranjuju svoje mrtve, a ne uzimaju iz toga pouku." Takoe je rekao: "Ko bude elio ovaj svijet pretpostaviti ga ahiretu, Allah e ga kazniti sa est kazni; trima na ovom svijetu, a trima na buduem. Na ovom svijetu e ga kazniti beskrajnim nadama, vladajuom pohlepom, i liie ga slasti ibadeta. A na buduem ahiretu e ga kazniti uasnim strahom na Sudnjem danu, tekim polaganjem rauna i dugotrajnim propadanjem." Ahnef b Kajs je rekao: "Zavidnik nema mira, a laljivac nema ovjenosti. Ne postoje sredstva kod tvrdice niti ima pouzdanosti u vladara. Ne moe vlast drati ovjek loeg morala niti ko moe promijeniti Allahovu odredbu. Upitan je neki mudrac: "Kada se ovjek pokaje, da li moe znati je li mu tevba primljena ili ne?" Odgovori: "Ne mogu suditi o tome, ali postoje neki znakovi: prvi je da vidi sebe nesigurnim pred grijehom; u njegovom srcu je radost odsutna, a tuga prisutna. Blizu je dobrih, a daleko od zlih ljudi. Male
47
stvari od blagodati ovog svijeta vidi velikim, a velike stvari koje uini za ahiret vidi malim. Vidi svoje srce zauzetim onim to garantuje Allahu, spokojnim spram onog to Allah njemu garantuje. On uva jezik, stalno razmilja i ne biva bez brige i kajanja." Jahja b Muaz (Allah mu se smilovao) je rekao: "Po mom miljenju, najvea samoobmana je: Kada ovjek ustraje u grijeenju nadajui se da e mu biti oproteno i ne kajui se. Oekivati Allahovu blizinu bez pokornosti (Njemu). Oekivati dennetsku etvu od dehennemske sjetve. eljeti Kuu poslunih bivajui neposluan (Allahu). Nadati se nagradi bez zasluge i, elja za Allahom uz injenje prestupa." "Moli za spas, a ne ide njegovim putem. Zaista laa ne plovi po suhom." Pitali su Ahnefa b Kajsa: -ta je najbolje to ovjek moe dobiti? -Pamet - odgovori. -A ako to nema? -Lijep odgoj. -Ako ni tog nema? -Drug sa kojim se slae. -Ako i toga nema? -Onda dugo utanje. -Ako ni toga nema? -Tada mu je najbolja brza smrt.
48
Druga glava SEDMOLANE IZREKE
49
Prenosi Ebu Hurejre od Poslanika da je rekao: "Sedam osoba e Allah na Sudnjem danu skloniti u Svoj hlad, onda kada drugog hlada nee biti: pravednog vladara, mladia koji je odrastao u pokornosti Allahu , ovjeka koji u samoi spomene Allaha, pa mu se oi napune suzama, ovjeka ije je srce povezano s damijama, onoga koji krijui daje sadaku, tako da ljevica ne zna ono to desnica udjeljuje, dvojicu ljudi koji se vole Allaha radi, i ovjeka koga je lijepa ena pozvala sebi, a on joj odgovorio: -Ja se bojim Allaha." Rekao je Ebu Bekr Es-Sidik : "krtica se ne moe osloboditi jedne od sedam stvari: - ili e umrijeti pa e ga naslijediti neko ko e mu potroiti imetak na nedozvoljene stvari; ili e Allah dati da mu vladar bude tiranin koji e ga poniziti i oteti mu imetak; ili e mu pobuditi strast koja e mu odnijeti blago; moda mu se javi misao da gradi neto na trusnoj zemlji pa mu u tome nestane imustvo; moda ga snae neka od ovosvjetskih nevolja poput poplave, poara, krae ili neto slino tome; ili ga zadesi hronina bolest pa potroi imetak za lijeenje, ili e negdje zakopati blago pa zaboraviti mjesto i ne nai ga vie." Omer rekao je: "Ko se previe smije, smanjie se njegov ugled. Ko omalovaava ljude i sam e biti omalovaen. Ko pretjeruje u neemu bie poznat po tome. Ko mnogo govori, mnogo i grijei. Ko mnogo grijei, malo se stidi. Ko ima malo stida, umanjie se i njegova pobonost. A ko je malo poboan, srce mu je mrtvo."
50
Rekao je Osman o ajetu: "A ispod njega (zida bilo je blago njih dvojice, a roditelji su im bili dobri1": "Blago je zlatna leha na kojoj je napisano sedam redova; na jednom je napisano: udim se onom koji je spoznao smrt, a smije se. I udim se onom to spoznade prolaznost ovog svijeta, a jo uvijek stremi k njemu. udi me i onaj koji zna da je sve predodreeno, a ipak tuguje za izgubljenim. udan je i onaj to zna za polaganje rauna, a ipak gomila blago. udim se i onom koji zna za Vatru i jo uvijek grijei. udi me i onaj koji je vrsto spoznao Allaha, a spominje drugog. I onaj to spoznade dennet a odmara se na ovom svijetu. I onaj ko zna da mu je ejtan neprijatelj, a ipak mu se pokorava." Pitan je Alija : "ta je tee od neba, prostranije od zemlje, bogatije od mora, tvre od kamena, toplije od vatre, hladnije od zemherira2 i gore od otrova." "Klevetanje naroda - odgovori Alija - je tee od neba. Istina je prostranija od zemlje. Srce zadovoljno malim je bogatije od mora. Srce dvolinjaka je tvre od kamena. Vladar tiranin je vreliji od vatre. Potreba za opakim ovjekom je hladnija od zemherira, a strpljivost je gora od otrova (reeno je da je prenoenje tueg govora gore od otrova)." Vjerovjesnik je kazao: "Dunjaluk je kua beskunika i blago siromaha. Radi njega se bogati onaj ko pameti nema i zanima se njegovim strastima ko razuma nema. Radi njega se kanjava onaj to znanja nema, na njemu zavidi ko duha nema i zbog njega se trudi onaj ko u sebi nema vrstog vjerovanja."
1 2
18/83 Zemherir - otra zima.
51
Prenosi Dabir b Abdullah El-Ensari da je Vjerovjesnik rekao: "Nije prestao Dibril da me savjetuje o komiji sve dok ne pomislih da e ga uiniti mojim nasljednikom. Savjetovao me je o enama da sam pomislio da e zabraniti razvod; i o robovima, tako da pomislih da e odrediti rok njihovog oslobaanja; i o ienju zuba da pomislih da e to postati farz. Savjetovao me je i o namazu u dematu tako da pomislih da Allah nee primiti namaz osim u dematu. Govorio mi je i o nonom namazu, da pomislih da nema spavanja nou i savjetovao me je o spominjanju Allaha toliko da pomislih da ne koristi nikakav govor u kome nema Njegovog spomena." Vjerovjesnik je rekao: "Sedam osoba nee pogledati Allah na Sudnjem danu, niti e ih oistiti, niti e ih uvesti u Dennet, a to su: Ko vri i nad kojim se vri homoseksualni akt, onaj ko onanie, onaj to vri analni odnos sa enom, ko sastavi enu i njenu kerku, ko uini blud sa enom komije i ko uznemiri svog komiju dok ga ovaj ne prokune." I rekao je takoe : "est ljudi su ehidi, osim onog ko pogine na Allahovom putu: onaj koji umre od bolesti trbuha, utopljenik, bolesnik od upale plua, bolesnik od kuge, ko nastrada u poaru, ko ostane ispod ruevina, i ena koja umre na poroaju takoe je ehid." Ibn Abbas je kazao: "Pravo pametnog je da izabere sedam stvari pored drugih sedam: siromatvo pored bogatstva, slabost pored moi, skromnost pored oholosti, glad kraj sitosti, tugu kraj radosti, nii sloj nad viim i smrt nad ivotom."
52
53
Druga glava OSMOLANE IZREKE
54
Rekao je Poslanik : "Osam stvari se ne moe zasititi drugim osam: oko se ne moe zasititi gledanja, zemlja kie, ena mukarca, uenjak nauke, onaj koji pita pitanja, pohlepnik sakupljanja, more vode, niti se vatra moe zasititi drva." Ebu Bekr Es-Sidik je kazao: "Osam stvari je ukras drugim osam: potenje je ukras siromatva, zahvalnost je ukras blagostanja, strpljivost je ukras nevolje, dobrodunost ukraava znanje, poniznost uenika, nespominjanje uinjenog djela je ukras dobroinstva, a skruenost ukras namaza." Omer kazao je: "Ko ostavi pretjeran govor, data mu je mudrost. Ko ostavi pretjerano gledanje, dato mu je skrueno srce. Ko ne pretjeruje u jelu, data mu je slast oboavanja. Ko se ne smije previe, poklonjen mi je strah (od Boga). Ko ostavi alu dobie otmjenost. Ko napusti ljubav prema dunjaluku dobie ljubav prema ahiretu. Ko napusti zanimanje tuim manama otvorie mu se oi ka ispravljanju svojih. Ko se ostavi istraivanja Allahove kakvoe1 bie sauvan od licemjerja." Osman je kazao: "Osam je znakova spoznajnika : Njegovo srce ne naputa molitva i nada; na njegovom jeziku su uvijek pohvala i zahvalnost; oi su mu pune stida i suza; a njegova elja je naputanje i zadovoljstvo2."
1 Pitanjima: "Kakav je Allah?" Jer je Allah uzvieniji da bi Njegov opis mogao shvatiti ljudski mozak. 2 Naputanje ovo svijeta i zadovoljstvo Gospodara.
55
Alija je rekao: "Nema koristi od namaza bez skruenosti. Nema koristi od posta bez ostavljanja runih rijei. Beskorisno je itanje Kur'ana bez razmiljanja. Nema koristi od nauke bez bogobojaznosti, niti od imetka u kome nema dareljivosti. Nije korisno bratstvo koje se ne uva, niti blagodat kojoj nema trajanja, niti je korisna dova u kojoj nema iskrenosti."
56
Druga glava DEVETOLANE IZREKE
57
Poslanik je rekao: "Objavio je Uzvieni Allah Musau, sinu Imranovu, da je korijen svih greaka u oholosti, zavisti i pohlepi, a da je iz njih izniklo est, te ih postade devet. Tih est zala su: sitost, spavanje, odmor, ljubav prema novcu, traiti od nekoga zahvalu i pohvalu i elja za vlau." Ebu Bekr Es-Sidik je kazao: "Tri su vrste robova (abida) i svaka od tih vrsta ima svoje znake raspoznavanja. Jedni oboavaju Allaha iz straha, drugi Ga oboavaju radi molbe, a trei Ga oboavaju iz ljubavi. Prva vrsta robova ima tri znaka: omalovaava sebe, vidi malobrojnim svoja dobra djela, a loa smatra mnogobrojnim. Druga vrsta ima takoe tri znaka: uzor je ljudima u svim situacijama, oni su najdareljiviji ljudi na svijetu, i imaju najljepe miljenje o Allahu od svih stvorenja. Tri su obiljeja i treoj grupi: daje ono to voli i ne obazire se kada obraduje svoga Gospodara, ak grdi sebe u toj situaciji, i uvijek je pokoran Voi svome u naredbama i zabranama njegovim." Kazao je Omer : "ejtan ima devet potomaka: Zelitun, Vesin, Lekus, Evan, Heffan, Murre, Musevvit, Dasim i Velihan. Zelitun gospodari arijama i po njima zabada svoje zastave. Vesin upravlja nesreama, a Evan za vladarima. Heffan gospodari piem, a Murre se brine o frulama. Lekus druguje s idolopoklonicima, a Musevvit stavlja vijesti u usta ljudi, koji ne znaju njihovu osnovu. Dasim boravi po kuama, pa kada ovjek doe i ne nazove selam ukuanima i ne spomene Allahovo ime na ulazu, deava se svaa meu suprunicima
58
koja dovodi do razvoda, ljutnje ili tue. Dok Velih unosi sumnju ovjeku u njegov abdest, namaz i ibadete." Rekao je Osman : "Ko bude klanjao pet dnevnih namaza i bude ustrajan u tome, Allah e ga udostojiti s devet poasti: Voljee ga, tijelo e mu biti zdravo, meleki e mu biti uvari, beriet e mu se sputati u kuu, na licu e mu biti znak dobrih ljudi, Allah e mu uiniti srce blagim, i proi e Pravim putem poput svijetle munje. Allah e ga sauvati od vatre, i stavie ga u blizinu onih za koje nema straha niti se oni aloste." Alija je kazao: "ovjek plae iz tri razloga: Prvo: iz straha od Uzvienog Allaha, drugo: iz straha da ne izazove gnjev, i tree: iz bojazni da e biti odvojen od svojih. Prvi razlog iskupljuje grijehe, drugi isti mane, a trei daje prijateljstvo i zadovoljstvo voljenog. Plod iskupa grijeha je spas od kazne, plod ienja mana je vjeno uivanje i visoki stepen (na Buduem svijetu), a plod prijateljstva i zadovoljstva voljenog donosi radosnu vijest od Allaha, zadovoljstvo Njegovim vienjem i uveanje vrlina."
59
Druga glava DESETOLANE IZREKE
60
Allahov Poslanik je rekao: "istite zube, jer u tome ima deset koristi: To je higijena za usta, radost za Gospodara; srdi ejtana, to voli Gospodar i uvari (meleki), ojaava desni, otklanja sluz, uljepava dah, gasi gorinu, izotrava vid, uklanja ruan zadah iz usta i to je od sunneta." Zatim ree : "Namaz uz ienje zuba bolji je sedamdeset namaza bez toga." Rekao je Ebu Bekr Es-Sidik : "Svaki rob koga je Allah obdario sa deset osobina spaen je od svih nesrea i zaraza, svrstan u stepen Bogu bliskih i uzdignut na stupanj bogobojaznih. Prva od tih osobina je stalna iskrenost, a sa njom skromno srce. Druga je strpljivost potpuna a sa njom zahvalnost stalna. Trea je stalno siromatvo a sa njom zuhd prisutan. etvrta: neprekidno razmiljanje a sa njim prazan stomak. Peta: stalna tuga i s njom strah povezan. esta: stalan trud uz skrueno tijelo. Sedma: neprekidna blagost sa prisutnim rodbinskim vezama. Osma: stalna ljubav uz stid. Deveta: stalan iman, a sa njim zdrav razum." Rekao je Omer : "Deset stvari ne vrijedi bez drugih deset: Pamet bez potenja, dobroinstvo bez znanja, uspjeh bez pribojavanja, vladar bez pravednosti, plemstvo bez vaspitanja,
61
srea bez sigurnosti, bogatstvo bez dareljivosti, siromatvo bez zadovoljstva malim, visoko mjesto bez skromnosti, niti borba bez sree." Rekao je Osman : "Deset stvari zanemarujem: Uenjaka za kojeg se ne pita, nauku po kojoj se ne radi, ispravno miljenje koje niko ne prihvata, oruje koje se ne koristi, mushaf iz kojeg se ne ui, blago iz kojeg se ne udjeljuje, konja koji se ne jae, nauku o zuhdu kod onoga koji eli ovaj svijet, i dug ivot kod ovjeka koji se ne sprema za Put." Alija je kazao: "Nauka je najbolje nasljedstvo, vaspitanost najbolja osobina, svijest o Bogu najbolja oprema. Robovanje je najbolji kapital, lijepo djelo najbolji vodi, a lijepo ponaanje najbolji drug. Blagost je najbolji pomonik, zadovoljstvo malim je najvee bogatstvo, srea najbolja sluavka, a smrt je najbolji odgajatelj." Rekao je Alehisselam: "Desetorica iz ovoga ummeta su nevjernici u Uzvienog Allaha, iako misle da su vjernici. To su: ubica bez prava, ovjek koji ne brine za ast svoje porodice, onaj koji ne daje zekat, onaj koji konzumira alkohol, ovjek koji je bio obavezan izvriti had, a nije ga izvrio, zatim onaj koji hrli u grijehe, kupac oruja od ratnika, onaj koji vri analni odnos sa enom,
62
i ovjek koji oeni blisku roaku. Ko smatra ove stvari dozvoljenim, nevjernik je." I rekao je : "Nijedan rob na nebu i zemlji nee biti vjernikom dok ne postane dareljiv, a nee biti dareljiv dok ne bude vjernik, a nee biti vjernik dok narod ne bude miran od njegovog maltretiranja i jezika, i dok ne postane uen. Nee biti uen ako ne radi po tome to zna, a nee to postii dok ne postane zahid. Nee postati zahid sve dok ne bude poboan, a nee biti poboan dok ne bude skroman. Nee biti skroman sve dok ne spozna svoje vrijednosti, a nee spoznati svoje vrijednosti sve dok ne bude pametno govorio." Reeno je da je Jahja ibn Muaz Er-Razi (Allah mu se smilovao) ugledao islamskog pravnika (fekiha) eljnog ovog svijeta, pa mu ree: "O nosioe nauke i Tradicije Poslanika (sunneta)! Vai dvori su kajserijski1, a kue kisrijske2. Stanovi su vam karunski3, a kapije talutske4. Vaa odjea je golijatska, a vai putevi (mezhebi) ejtanski. Vaa eljad je poput maridijske5, vae suenje je pretpostavljeno ovom svijetu, puno prevara i mita, a vaa smrt je dahilijjetska6, pa gdje je Muhamedanstvo?" Zatim je dodao: "O ti, koji raznovrsnim rijeima Gospodara moli, I dom svoj u kui mira trai,
Tj. poput dvora vizantijskih careva. Tj. poput bivih perzijskih kraljeva. 3 Karun je posljednji kralj drave Lidije u maloj Aziji. 4 Talut je ugnjetava izraelskog naroda nakon njihovog lutanja koje se spominje i Kuranu. 5 Najvjerovatnije se ovo odnosi na Mirda, koji je uivao u bogatstvu i obilju, ali je bio daleko od skromnosti i umjerenosti. 6 Dahilijjet je period Arapske historije prije poslanstva Muhammeda .
2 1
63
Koji odlae pokajanje godinu za godinom, Ne vidim da si ti, stvore, prema sebi pravedan. Da si, neodgovoran, svoj dan postom ispunio, I svoju no produio namazom. Na malo hrane i vode se ograniio, Bio bi uglednom poloaju najprei. I velikoj milosti Gospodara stvorenja, I najveem zadovoljstvu Uzvienog, Dareljivog." Jedan mudrac je rekao: "Allah, Hvaljeni i Uzvieni, mrzi deset osobina kod deset dua: krtost kod bogatih, oholost kod siromanih, pohlepu kod uenjaka, manjkavost stida kod ena, ljubav prema ovome svijetu kod staraca, lijenost u mladia, nepravednost u vladara, kukaviluk kod boraca, umiljenost u zahida i dvolinost kod pobonih." "Najljepe blagostanje se ogleda u deset stvari - kae Poslanik - pet su na ovom svijetu, a pet na buduem. Ovosvjetske su: nauka, pobonost, halal zarada, strpljenje u nedaama, zahvalnost na blagodatima. Onosvjetske su da e Melek smrti doi sa milou i blagou, zatim ga nee prestraiti Munker i Nekir u grobu, bie siguran na Sudnjem danu, izbrisana e biti njegova loa djela, a primljena dobra, proi e preko Sirata kao bljetava munja, i ui e u dennet u miru." Ebul-Fadl, (Allah mu se smilovao), je kazao:
64
"Allah je svoju knjigu nazvao sa deset imena, ona su: Kuran, Furkan1, Knjiga, Objava, Uputa, Svjetlost, Milost, Lijek, Duh, i Opomena. Kur'an, Furkan, Knjiga i Objava, su poznati. A o Uputi, Svjetlosti, Milosti i Lijeku je rekao Allah : "O ljudi, ve vam je stigla poruka od Gospodara vaega i lijek za vaa srca i milost vjernicima."2 "A od Allaha nam dolazi Svjetlost i Knjiga jasna."3 A o Duhu kae: "Isto tako smo ti Mi poslali Duha od nas."4 O Opomeni kae: "A tebi objavljujemo Opomenu da bi objasnio ljudima."5 Rekao je Lukman svome sinu: "Sine moj, mudrost je initi deset stvari: Oivljavati mrtvo srce, Sjediti sa siromanima, Bjeati od sijela vladara, Ukazivati ast bijednicima, Oslobaati robove, Strancu obezbijediti stan, Pukog siromaha zadovoljiti, estitima uveati ast, A gospodi gospodstvo. Mudrost je vrednija od blaga, zatita je od straha, oprema za borbu, kapital pri profitiranju. Ona je zatitnik kada zadesi strah, vodi kada se izgubi vjera u duu i ona pokriva kada odjea to ne moe uraditi." Jedan mudrac je rekao: "Na pametnom je, kada se pokaje, da se dri deset stvari: da trai oprost jezikom, srcem da se pokaje, tijelom da se izvue
1 2
Onaj koji razdvaja istinu od neistine. 57. ajet iz sure Junus. 3 15. ajet iz sure Maide. 4 52. ajet sure [ura. 5 Sure Nahl, 44. ajet.
65
iz grijeha, da vrsto odlui da se ne vrati grijehu, da voli ahiret, mrzi dunjaluk, manje govori, manje jede i pije da bi utedio vrijeme za nauku i ibadet, i da manje spava. Kae Uzvieni: - Nou su samo malo spavali a u paskozorje oprost od grijeha molili." Enes ibn Malik je rekao: "Zemlja svakog dana s deset rijei moli i kae: "O sine Ademov! eta po mojim leima, a zavrie u mojem trbuhu. Grijei na mojim leima, a ispatae u mom trbuhu. Smije se na meni, a plakae u meni. Raduje se na meni, a tugovae u meni. Sakuplja blago na meni, a kajae se u meni. Jede zabranjeno na meni, a bie pojeden u meni. Oholi se na meni, a bie slab u meni. Hoda veseo po meni, a zadesie se tuan u meni. eta po svijetlu po meni, a bie u tmini u meni. Ide u drutvu po meni, a zavrie sam u meni." Rekao je Poslanik : "Ko se bude previe smijao, bie kanjen na deset naina srce e mu umrijeti, nestae stida i plemenitosti sa njegova lica; ejtani e se radovati njegovoj nesrei. Rasrdie se na njega Milostivi. S njim e se raspravljati na Sudnjem danu; proklee ga meleki, omrznue ga stanovnici Nebesa i Zemlje; zaboravie sve i bie osramoen na Sudnjem danu." Hasan El-Basri (Allah mu se smilovao) je rekao: "Jednog dana, dok sam etao sokacima i trnicama Basre u drutvu jednog pobonog mladia, stigoh do ljekara koji je sjedio na stolici. Oko njega stajahu ljudi, ene i djeca sa bocama vode i svak od njih mu trai lijek za svoju bolest. Tada mladi prie ljekaru i upita ga: -O lijenie, ima li ti lijek koji spira grijehe i lijei bolesti srca?
66
-Imam - odgovori lijenik. -Mogu li ga dobiti? - zatrai mladi. -Posluaj od mene deset savjeta - kaza ljekar - uzmi korijen drveta siromatva sa korijenom drveta skromnosti, zatim ih stavi u mirobalan1 pokajanja. Sve to zgnjei u stupi zadovoljstva, isitni strugom zadovoljstva, stavi u up bogobojaznosti i prelij vodom stida. Zatim to skuhaj na vatri ljubavi, nalij u au zahvalnosti, osvjei lepezom nade i na kraju posri kaikom zahvalnosti. Ako zaista bude ovo uradio, bie sauvan od svake bolesti na ovom i buduem svijetu." Reeno je da je neki vladar sakupio pet uenjaka i mudraca i naredio da svaki kae po jednu mudrost, na to oni rekoe po dvije, i na kraju ispade deset mudrosti. Ree prvi: "Strah od Stvoritelja je sigurnost, ne bojati se od Njega je kufr (nevjerovanje). Ne osjeati strah od stvorenja je sloboda, a strah od njih je robovanje." Kaza drugi: "Ko trai od Allaha bogatstvo, nee mu siromatvo smetati. Odustajanje od toga je siromatvo pored kojeg nikakvo bogatstvo ne koristi." Trei ree: "Bogatstvu srca ne teti prazna torba, a siromatvu srca ni prepuna torba ne moe pomoi." Ree etvrti: "Bogatstvo srca i dareljivost mogu samo uveati bogatstvo, dok siromano srce i bogata torba nee uveati nita osim siromatva." Peti kaza:
1
Vrsta drveta.
67
"Uzimanje mrvice dobra je bolje od ostavljanja krupnog zla; a napustiti sva zla je bolje od naputanja male koliine dobra." Ibn Abbas prenosi da je Vjerovjesnik rekao: "Deset vrsta ljudi iz mog ummeta nee ui u dennet osim ako se pokaju, a oni su: kallaun, dejjuf, kattat, debbub, dejjus, vlasnik artabe, vlasnik kube, utull, zenim i onaj koji ne slua roditelje." Upitae ga: Ko je kallaun? Onaj koji se ulizuje vladarima odgovori. Ko je dejjuf? Pljaka grobova. Ko je kattat? Prenosilac tueg govora. Ko je debbub? Koji kod sebe okuplja djevojke radi bluda. Dejjus, ko je on? Onaj koji ne uva ast svoje porodice. Vlasnik artabe, ko je on? Onaj to svira bubnjeve. A vlasnik kube? To je svira tambure. A utull? ovjek koji ne oprata grijehe niti prima izvinjenje. A ko je zenim? Kopile koje sjedi nasred puta i ogovara ljude. A onaj koji ne slua roditelje je poznat." Rekao je Vjerovjesnik : "Allah nee primiti namaz od deset osoba: od ovjeka koji klanja sam bez uenja, od onog koji daje zekat, od ovjeka to vodi narod koji nije zadovoljan njime, odbjeglog roba,
68
notornog pijanice, od ene koja provede no, a mu je srdit na nju; slobodne ene koja klanja nepokrivena, korisnika kamate, vladara tiranina; i onog koga namaz ne spreava od injenja loih i pokuenih djela. Takav ovjek e se samo udaljavati od Allaha Uzvienog." Vjerovjesnik je kazao: "Onaj ko ulazi u damiju treba da uradi deset stvari: da pregleda svoju obuu, da desnom nogom kroi na vrata, da pri ulasku kae: u ime Allaha, neka je mir nad Boijim Poslanikom i nad melekima. Moj Boe, otvori nam vrata Svoje milosti, zaista Ti obilno poklanja. da nazove selam ljudima; ako nema nikog u damiji da kae: neka je mir sa nama i sa Allahovim dobrim robovima; da kae: svjedoim da je Allah jedan i da je Muhammed Njegov poslanik; da ne prolazi ispred klanjaa, da ne radi ovosvjetske poslovi i govori o ovosvjetskim stvarima, da ne izie dok ne klanja dva rekata, da ne ulazi osim pod abdestom, kada ustane, da kae: slavljen si, o moj Boe, Tebi zahvaljujem i svjedoim da nema boga osim Tebe. Traim oprost od Tebe i kajem Ti se." Prenosi Ebu Hurejre da je Vjerovjesnik rekao: "Namaz je stub vjere i u njemu su deset vrijednosti: ukras je lica, svjetlost srca, odmor tijela, drutvo u grobu, prebivalite milosti, klju nebesa, prevaga na tsu1... Namaz je cijena
1
Misli se na tas na kojem e se vagati dobra i loa djela na Sudnjem danu.
69
denneta i zatita od vatre. Ko ga sauva, sauvao je vjeru, a ko ga ostavi, unitio je vjeru." Prenosi Aia od Pejgambera : "Kada Uzvieni Allah zaeli da uvede dennetlije u dennet, poalje im meleke sa poklonom i odjeom iz denneta; a pred ulazak e im rei melek: Stanite, kod mene su darovi Gopodara svjetova. Oni e upitati: Kakvi su to darovi? To su deset peata rei e meleki na kojima pie: "Mir s vama, od grijeha ste isti, zato uite u dennet, u njemu ete vjeno boraviti1"; na drugom je napisano: "Od vas su otklonjene brige i tuga"; na treem: "Taj dennet ste u nasljedstvo dobili za ono to ste inili2". Na etvrtom pie: "Obukli smo vas odijelima i nakitom", a na petom: "Mi emo ih hurijama, krupnih oiju, eniti.3" "Njih sam ja nagradio za ono to su trpjeli, oni su, doista, postigli ono to su eljeli.4" Na estom pie: "Ovo je vaa nagrada danas za ono to ste posluni bili," a na sedmom: "Postali ste mladii i neete nikada ostariti." Na osmom peatu je napisano: "Postali ste sigurnim i neete se bojati nikada," a na devetom: "Biete drugovi poslanika, iskrenih, ehida i dobrih ljudi;" dok je na desetom napisano: "Stanovaete u blizini Milostivog, Vladara ara, plamenitog." Zatim progovara melek: Uite u njega s mirom, sigurni5 pa e ulaziti u dennet, govorei: Hvala Allahu koji je od nas tugu odstranio Gospodar na, zaista, mnogo prata i blagorodan je1. Hvala Allahu koji nam
1 2
Ovo je 73. ajet sure Zumer. 42. ajet sure Eraf. 3 54. ajet sure Duhan. 4 111. ajet sure Muminun. 5 46. ajet sure Hidr.
70
je obeanje svoje ispunio i u dennetu nam mjesto darovao, da se u njemu nastanimo kako hoemo. Divne li nagrade onima koji su se trudili!2 A kada zeeli da uvede stanovnike dehhenema u dehennem, poalje im meleka sa deset peata, a na prvome pie: "Uite u njemu, neete nikada umrijeti, niti ivjeti, niti izai izvan njega." Na drugom e biti napisano: "Uite u patnju, za vas nema rahatluka.", a na treem: "Izgubili ste moju milost." Na etvrtom: "Uite u njega, vjeno zabrinuti, oajni i tuni." Na petom je napisano: "Vaa odjea je vatra, a jelo zekkum3, pie vrela voda, postelja oganj, a pokriva vatra." Na estom: "Ovo je naknada za ono to ste Mi bili neposluni." Na sedmom: "Moja srdba je na vama zauvijek." Na osmom: "Na vama je moje prokletstvo zbog velikih grijeha koje ste namjerno uinili i niste se pokajali zbog njih." Na devetom: "Vae drutvo u vatri su ejtani zauvijek," a na desetom pie: "Slijedili ste ejtana, eljeli ovaj svijet, odrekli se onoga pa ovo je vaa zasluga!" Jedan mudrac je kazao: "Traio sam deset stvari na deset mjesta, ali ih naoh na drugih deset: traio sam visinu u oholosti, a naoh je u srkomnosti; traih robovanje Allahu u namazu, a naoh ga u potenju; traih blagostanje u pohlepi, a naoh ga u zuhdu; traih svjetlost srca u glasnom uenju na dnevnom namazu, a naoh je u aputanju na nonom namazu. Traio sam proivljenje dareljivou i velikodunou, a naao sam je eu i postom;
1 2
34. ajet sure Fatir. 74. ajet sure Zumer. 3 Drvo u paklu.
71
traio sam dozvolu za Sirat u rtvi (kurbanu), a naoh je u milostinji; traih spas od Vatre u dozvoljenim stvarima, a naoh ga u naputanju strasti. Traio sam blagostanje u skupovima, a naao sam ga u izdvojenosti od naroda; traih svjetlost srca u poukama i uenju Kur'ana, ali ga naoh u razmiljanju i plau." Ibn Abbas je rekao o Allahovoj rijei: "I (sjetite se) kada je Ibrahima njegov Gospodar stavio u iskuenje s nekoliko rijei, pa ih je on ispunio:" "Pet stvari su od sunneta pet u glavi, a pet u tijelu. U glavi su: istiti zube, ispirati usta, oseknuti se, skraivati brkove ili brijati ih. Tjelesni sunneti su: uklanjanje dlaka ispod pazuha, skraivanje noktiju, brijanje dlaka oko stidnih mjesta i pranje nakon obavljanja nude." Zabiljeeno je da je Ibn Abbas kazao: "Ko blagoslovi1 Poslanika jedanput, Allah e ga deset puta blagosloviti, a ko ga pokudi jedanput, Allah e ga deset puta pokuditi. Posluaj Allahovo obraanje Velidu, sinu Mugireta, Allah ga prokleo, kada je hulio Pejgambera jedanput, pa mu je Allah vratio desetostruko: "I ne budi posluan svakom ko se mnogo zaklinje (i onom koji je) prezren i koji istrauje (ljudske) mane (i) raznosi ogovaranja, koji spreava dobro (i) prestupniku greniku, grubijanu, a uz to i nahoetu (djetetu kome se ne zna otac). (Ne budi mu posluan) zato to ima imetak i sinove (a ima i druge osobine). Kada se ue njemu
Tj. donese salavat ne njega rekavi: "Sallallahu alejhi ve selleme" ili jednu od slinih oblika salavata.
1
72
Nai ajeti, on kae: (To su) prie prijanjih (naroda), znai, Kur'an smatra lanim." Rekli su Ibrahimu ibn Edhemu, (Allah mu se smilovao), o ajetu: "Zovite me i ja u vam se odazvati": Mi zovemo, ali nam se niko nije odazvao. Na to im on odgovori: Spoznali ste Allaha, ali ne ispuniste dunosti prema Njemu. itate Njegovu knjigu, ali ne radite po njoj. Zagovarate neprijateljstvo Iblisa, ali ga ipak smatrate voom. Govorite da volite Poslanika, a ostavljate njegovu praksu i sunnet. Kaete da volite dennet, ali za njega ne radite. Kaete da se plaite Vatre, ali ne prestajete s grijeenjem. Smatrate da je smrt istina, a za nju se ne spremate. Zauzeti ste istraivanjem tuih mana, a na svoje zaboravljate. Jedete Allahovu opskrbu, a ne zahvaljujete Mu na tome, i sahranjujete svoje mrtve, a ne uzimate pouku iz toga." Poslanik je rekao: "Svaki musliman i muslimanka koji hiljadu puta upute dovu od deset rijei noi arefata, sigurno e im biti primljena ukoliko nisu prekinuli rodbinske veze ili neto teko zgrijeili. Ta dova je: Subhanellezi fissemai aruh hvaljen je Onaj iji je prijesto na nebu. Subhanellezi filerdi mulkuhu ve kudretuh hvaljen neka je Taj ije je kraljevstvo i mo na zemlji. Subhanellezi filberri sebiluh hvaljen je Onaj iji je put na kopnu.
73
Subhanellezi filheva ruhuh slavljen je Onaj iji je duh u vazduhu. Subhanellezi finnari sultanuh slavljen je Onaj koji vlada Vatrom. Subhanellezi filerhami ilmuh slavljen je Onaj koji zna ta je u majinim utrobama. Subhanellezi filkuburi kadauh slavljen neka je Onaj koji sudi u mezaru. Subhanellezi refeassemae bila amed slavljen neka je Taj koji je podigao Nebo bez stubova. Subhanellezi vedaalerda hvaljen je Onaj koji je postavio Zemlju. Subhanellezi la meldee ve la munda minhu illa ilejhi hvaljen neka je Onaj od kojeg niko ne moe pobjei niti skloniti se osim kod Njega." Prenosi Ibn Abbas da je Poslanik jedne prilike upitao Iblisa, Allah ga prokleo: Koliko ima miljenika u mom ummetu? Deset osoba su moji miljenici kaza vladar tiranin, oholnik, bogata koji ne brine gdje stie blago niti u ta ga troi, uenjak koji podrava vladara u tiraniji; trgovac varalica; lihvar, bludnik, onaj koji koristi kamatu, krtica koji ne brine odakle e stei imetak; pijanica koji zavisi od alkohola. A ko su ti neprijatelji iz mog ummeta? upita ga vjerovjesnik . Dvadeset ljudi kaza a ti si na prvom mjestu, Muhammede, i ja te, zaista, mrzim, zatim uenjak koji radi po onom to zna, hafiz Kur'ana kada radi po njemu, mujezin za pet namaza, ljubitelj ubogih, siromaha i siroadi; ovjek dobrog srca; onaj koji je skroman u istini; mladi odrastao u pokornosti Bogu; onaj koji se hrani
74
halalom; dva mladia koja se vole Allaha radi; onaj koji se trudi da klanja u dematu; onaj to klanja dok ljudi spavaju; koji se uva zabranjenog; koji savjetuje (u drugoj predaji: ko moli Allaha za brau u vjeri), a u srcu zla nema; ko je stalno pod abdestom; dareljiv ovjek; lijepo odjeveni ovjek; onaj ko vjeruje Allahu u onome to mu je povjerio; onaj to udovcima pomae i onaj koji se priprema za smrt. Kazao je Vehb ibn Munebbih: "U Tevratu je zapisano: Ko se priprema na ovom svijetu, na buduem e biti sauvan od kazne. Ko napusti zavist bie mu zahvalna sva stvorenja na buduem svijetu. Ko ostavi elju za vlau, bie na Sudnjem danu drag Silnom Vladaru. Ko se proe nametljivosti na ovom svijetu, bie bezbrian meu dobrima; ko ostavi svae na dunjaluku, bie meu pobjednicima na ahiretu; ko se proe krtosti na dunjaluku bie spomenut pred svim stvorenjima; ko ostavi odmor na dunjaluku postae sretan na ahiretu; ko napusti zabranjene stvari na ovom svijetu, na buduem e biti meu poslanicima; ko u zabranjeno ne gleda na dunjaluku, Allah e mu razveseliti oi u dennetu. Ko ostavi bogatstvo, a prihvati siromatvo, Allah e ga na Kijametskom danu proivjeti sa svetim ljudima i poslanicima. Ko podmiri potrebe naroda na dunjaluku, Allah e mu podmiriti potrebe na ovom i buduem svijetu.
75
Ko eli da ne bude sam u grobu, neka ustane u tamnoj noi da klanja. Ko eli biti u sjeni ara (prijestolja) Milostivog, neka bude zahid; ko hoe da mu polaganje rauna bude lahko, neka savjetuje sebe i druge; ko eli da mu meleki budu posjetioci neka bude poten; ko eli biti u centru denneta, neka spominje Allaha danju i nou; ko zaeli ulazak u dennet bez polaganja rauna neka se pokaje Allahu iskrenim pokajanjem. Ko poeli da bude bogat, neka bude zadovoljan onim to mu je Allah dodijelio; ko hoe da se s Allahom razumije, neka bude skruen; ko eli da nude mudar, neka bude uenjak; ko hoe da bude kod ljudi siguran neka ne spominje nikog osim po dobru i neka ljudi razmisle od ega su stvoreni i zato su stvoreni; onaj to eli ugled na ahiretu, taj neka da prednost ahiretu nad dunjalukom; onaj to udi za Firdevsom1 i uivanjem koje ne prolazi niti se troi, neka ne trai svoj ivot u porocima dunjaluka; ko poeli dennet na ovome i buduem svijetu treba da bude plemenit, jer su plemeniti blizu denneta, a daleko od Vatre. Ko hoe da osvijetli svoje srce potpunim svjetlom, na njemu je da razmilja i uzima pouke. Ko eli imati strpljivo tijelo, jezik koji spominje (Allaha) i skrueno srce, na njemu je da trai oprost za vjernike i vjernice, muslimane i muslimanke."
1
Najviim stepenom denneta.
76
Kraj
Medina, 10.12.97 08:55 PM, 10 Sha'ban, 1418 Fahrudin Smailovi
77

Priprema Za Dan Povratka

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Priprema Za Dan Povratka

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Ibn Hader El-Askalani

PRIPREMA ZA DAN POVRATKA

Priprema za Dan povratka

Priprema za Dan povratka

Priprema za Dan povratka

Prva glava DVOLANE IZREKE

Priprema za Dan povratka

Savs. je skraenica za sallallahu alejhi ve selleme ( to znai: neka je Allahova

Priprema za Dan povratka

Priprema za Dan povratka

Priprema za Dan povratka

Priprema za Dan povratka

Priprema za Dan povratka

Priprema za Dan povratka

Druga glava TROLANE IZREKE

Priprema za Dan povratka

Priprema za Dan povratka

Priprema za Dan povratka

Priprema za Dan povratka

Priprema za Dan povratka

Priprema za Dan povratka

Priprema za Dan povratka

Priprema za Dan povratka

Priprema za Dan povratka

Priprema za Dan povratka

Poznati muhadis iz Kufe, ivio od 107-198 po hidri.

Priprema za Dan povratka

Priprema za Dan povratka

Priprema za Dan povratka

Trea glava ETVOROLANE IZREKE

Priprema za Dan povratka

Priprema za Dan povratka

Priprema za Dan povratka

Priprema za Dan povratka

Da u njega ne dospije neto zabranjeno...

Priprema za Dan povratka

Priprema za Dan povratka

Sure Ali Imran, 39. ajet. Tj. Njegovih greaka.

Priprema za Dan povratka

Priprema za Dan povratka

Priprema za Dan povratka

^lana porodice isl.

Priprema za Dan povratka

Druga glava PETOLANE IZREKE

Priprema za Dan povratka

Priprema za Dan povratka

Priprema za Dan povratka

Priprema za Dan povratka

Priprema za Dan povratka

Priprema za Dan povratka

Priprema za Dan povratka

Priprema za Dan povratka

Priprema za Dan povratka

Druga glava ESTOLANE IZREKE

Priprema za Dan povratka

Priprema za Dan povratka

Priprema za Dan povratka

Priprema za Dan povratka

Priprema za Dan povratka

Priprema za Dan povratka

Druga glava SEDMOLANE IZREKE

Priprema za Dan povratka

Priprema za Dan povratka

18/83 Zemherir - otra zima.