A ko govori ljepe od onoga koji poziva Allahu, koji dobra djela ini i koji govori:Ja sam, doista, musliman!

Sura Fussilet, ajet 33

Informativni islamski asopis

01-05-2005 / 31-07-2005 1426, H.G. broj 6 , godina 2 Cijena 1,5

Izdvajamo:
Budunost muslimana na Zapadu Iz ivota majke pravovjernih Aie r.a. Ponaanje mua prema eni Iskuenje Ejjuba alejhisselam Opasne greke u odgoju djece Zem-zem voda

Strana 2

Aktiviteti Sadraj Dzemata Hidzra

Dananji ovjek je u stalnoj urbi i nedostatku vremena za zdravu ishranu, to je uzrokovalo naruena prehrambena naela. Upotreba industrijaliziranih prehrambenih proizvoda i ishrana u nepravilnim vremenskim intervalima su rezultirali bolestima suvremenog doba. Traei lijek za nastale zdravstvene tegobe ovjek sve ee koristi tvari koje se nude u prirodi, a prije svega proizvode iz pelinje konice: med, cvjetni prah, matinu mlije i propolis. Proizvodi API Medal su paljivo pripremljeni po provjerenim recepturama kao mjeavine navedenih pelinjih proizvoda. Njihova najvea prednost je prirodno porijeklo i izostavljanje dodataka eera, umjetnih boja i konzervansa pri njihovoj izradi.

Konzumiranje bilo kojeg od Api Medal proizvoda specijalno pripremljenih za pojedine bolesti ili potrebe kvalitetno zadovoljava i ostale navedene namjene. iroko podruje djelovanja Api Medal proizvoda ini ih univerzalnim sredstvom protiv brojnih bolesti i tegoba. Proizvodnja meda i pelinjih proizvoda www.apimedal.com kontakt@apimedal.com Informacije i na telefone: ++387 35 264 137 ++ 387 61 169 181 ++31 62 949 4373 (za Holandiju)

Sadraj lanci

El-Asr

strana 3

Budunost muslimana na Zapafu Iskuenje Ejjuba alejhisselam

4 6 8 10 12 14 14 15 16 18 20 21 23 25 26 28 29 30 30

Informativni islamski asopis El-Asr

Izdava
Stichting Hidra

Deddal, II dio Ahlak Propisi denaze, II dio Tesbih namaz Kako se alio Poslanik sallallahu alejhi ve sellem Hadis: Budi na dunjaluku stranac ili putnik Ponaanje mua prema eni Iz ivota majke pravovjernih Aie radijallahu anhuma Opasne greke u odgoju djece Poetak i prvi period objave Fluor - najvea nauna prevara 20-tog vijeka Prepoznaj sihirbaza Podjela hadisa Islamska drava od panije do Kine Zem-zem voda

Adresa
Pinksterbloem 64 1441 RL Purmerend, Holandija

Registracija
KvK Amsterdam 34185854

Uplate
Rabo Bank 1427.67.425

Glavi i odgovorni urednik

Ebu-Hamza

Redakcija
S. Fazli A. ibonji

U ovom broju za El-Asr piu:

Bilal Bosni Hfz. mr. Muhammed Fadil Pora Mr. Safet Kuduzovi Daija Sedin Gulami

Saradnici u ovom broju

Ummu Imad Ummu Sukejna Ummu Hamza

Nagradna igra Naa kuhinja Reklame

Kontakti
Telefon: 06 269 78 398 e-mail: biltenElAsr@msn.com

tampa
tamparija S Zenica

Narudbe
biltenElAsr@msn.com www.jasnauputa.com

Naslovna strana
Damija Ferhadija, Banja-Luka, BiH

Sadraj APEL ZA POMO !!!

Ovim putem vas elimo obavijestiti da je potrebna pomo bratu Turinovi Senaidu iz Zenice. Brat se nalazi u jako tekoj situaciji sa svojom porodicom. Oslijepio je preko noi kada je imao svega 17 godina i trenutno ivi u jako tekim okolnostima. Bratu je potrebno 5000 KM da bi izaao na ispitivanje u bilo koju bolnicu van Bosne. Ljekari koju su ga do sada pregledali nemogu da ustanove nita tj. nema nikakvih oteenja. ivi u svega 28m2 sa svojom suprugom i troje djece. Mjesena primanja im iznose svega 82 KM to nije dovoljno ni da se plate rauni. (Vie informacija o ovom sluaju moete nai na www.sadake.com ili kod redakcije lista) Allah delle anuhu kae: ". ...i dobra djela inite, da biste postigli ono to elite."(El-Had,77) Ibn-Omer radiallahu anhu prenosi da je Allahov Poslanik, alejhisselam, rekao: "Musliman je brat muslimanu. Nee mu nasilje uiniti niti e dozvoliti da drugi nad njime nasilje ine. Ko pomogne svome bratu u nevolji, Allah e njemu pomoi u njegovoj nevolji. Ko otkloni nedau jednog muslimana, Allah e njemu otkloniti jednu od njegovih nedaa na Sudnjem danu. A ko prekrije (sramote) jednog muslimana, Allah e prekriti njegove na Sudnjem danu. (Muttefekun alejhi)

El-Asr

strana 4

Bilal Bosni
Hvala Allahu deleanuhu, od 103) Poslanik sallallahu jedni druge u trgovini, ne Njega pomo i oprost alejhi ve sellem kae: mrzite se, ne okreite lea traimo, kajemo Mu se i Ostavljam vam dvije stvari, jedni drugima, ne nadmeite utjeemo od zla naih dua i ako ih se budete drali, se u kupoprodaji i budite loih dijela. Koga Allah ne ete nikad zalutati: Allahovi robovi, bra a. uputi, niko ga u zabludu 'Allahova knjiga i moj M u s l i m a n je brat odvesti ne moe, a koga sunnet, drite se kao muslimanu, ne ini mu Allah u zabludi ostavi, niko k u t n j a c i m a v r s t o . . . ' zulum, ne ostavlja ga na ga na pravi put ne moe (biljei Tirmizi) Ono to cjedilu, ne poniava ga, uputiti. Svjedoim da nema moe biti od velike koristi da takvaluk (bogobojaznost) je drugog boga osim Allaha i da s e ostvare o b a d v i j e ovdje (ukazujuci na svoja je Muhammed sallallahu K u r ' a n s k o - S u n n e t s k e prsa tri puta)." (biljei alejhi ve sellem, Njegov rob naredbe, jeste da shvatimo Muslim) Krajnje je vrijeme i Njegov Poslanik. Kae da muslimani ponu crpiti Ebu-Seid i Ebu Hurejre r.a. Uzvieni u Svojoj Knjizi: poruke i pouke iz Kur'ana prenose da je Allahov O vjernici, bojte se i Sunneta i da se ostave Allaha onako kako se Poslanik, sallallahu alejhi ve pokueni natjecanja ili treba bojati i umirite sellem, rekao: ostalih strogo zabranjenih samo kao muslimani! stvari. Posebno muslimani Muslimana - vjernika - ne (Ali-Imran 102) Zapada moraju imati na pogodi nikakva nedaa ili umu jednu injenicu, da Draga brao i cijenjene bolest, niti tuga ili alost, niti se danas Zapad uzima za sestre u Islamu, moramo boanstvo mimo bilo kakva nezgoda, ak ni i se sloiti da dananji Uzvienog Allaha, koje se obini ubod trna, a da mu muslimani prolaze kroz ogleda kroz razne devize, veoma teke trenutke, pa zbog toga Allah Uzvieni ne luksuzne stanove ili auta, zbog toga, ako elimo oprosti dio njegovih grijeha. poloaje itd. Kae pomoi prvenstveno sebe Uzviseni: "O ljudi, a zatim i na umet, Muttefekun alejhi Allahova prijetnja je krajnje je vrijeme da se zaista istina, pa neka vas vratimo nepromjenjivim da moramo dati pravo onima nikako ivot na ovom principima nae vjere, koji k o j i m a pripada, d a svijetu ne zaslijepi i neka ostaju vaei do Sudnjega suraujemo i potpomaemo vas ejtan u Allaha ne Dana, a nalaze se u Kur'anu, se u dobru i bogobojaznosti, pokoleba! (Fatir 5) ) Rekao Sunnetu i praksi ispravnih da pomaemo potrebne, da je Allahov Poslanik sallallahu predhodnika. Muslimani na se savjetujemo i meusobno alejhu ve sellem: Zaista je Zapadu moraju shvatiti da posjeujemo. U sluaju da dunjaluk sladak i zelen, njihova opstojnost i snaga ne bude ovih naela meu Allah ga je potinio vama, lei u vrstom dranju za muslimanima i njihovim zato bojte se dunjaluka i izvorni Islam, k r o z zajednicama ili udruenjima, bojte se ena, jer je prvo muslimanske zajednice i moe se desiti neeljena iskuenje sinova Israilovih udruenja koja su zasnovana moda ili neukusan trend, bilo sa enama" (biljei na principima Kur'ana i k o j i je n a a l o s t Muslim) Ovi ajeti i hadisi Suneta, te kroz shvatanje i rasprostranjen danas meu imaju za cilj da se prisjetimo praksu prvih generacija. m u s l i m a n i m a pobojimo Allaha cijelog i Odazivajui se na taj nain dunjaluka, a zabranjena je deleanuhu, a zatim u rijeima Allaha deleanuhu: jezikom naeg Poslanika pozitivnom smjeru krenemo. Svi se vrsto Allahova sallallahu alejhi ve sellem Nakon naeg upoznavanja sa ueta drite i nikako se ne kada je kazao: Ne zavidite Islamom i sprovoenjem razjedinjujte! (Ali-Imran istog u praksi, od pozitivnih jedni drugima, ne varajte

Sadraj

El-Asr

strana 5

smjerova su briga o naim savjet!, ponovivi to tri sebebom uputi jednog porodicama, to jeste, onima puta, upitae: 'Za koga, o ovjeka, bolje ti je od koji su u naoj nadlenosti. Allahov Poslanice?, Poslanik, dunjaluka i svega to je na Briga o njihovom islamskom sallallahu alejhi ve sellem, njemu." (biljei Buhari) vjerovanju, odgoju koji se odgovori: 'Od Allaha, sav protee kroz Kur'an, Njegove Knjige, Njegova Na kraju savjetujem brau i Sunnet i praksu ispravnih p o s l a n i k a , v o a m a sestre u Islamu, svugdje a predhodnika, p o s e b n o muslimana i svim obinim posebno na Zapadu, da se stavljajui akcenat na nae ljudima.'" (biljei Muslim) ukrase lijepim ponaanjem majke, sestre i supruge, Nema sumlje da ispravnim (ahlakom) u svojim kuama i davajui im prava koja im je p r i l a z o m ovoj v j e r i , javnim mjestima, kako bi na islam zagarantovao, a ne shvatiemo jo jedno veliko najljepi nain bili ispravni zapadna civilizacija, kako bi pravilo u Islamu nakon vjere predstavnici ove divne nam pomogli u odgajanju u Allaha deleanuhu, a to je vjere koja se zove Islam. nae djece koja su izazov za n a r e i v a n j e dobra i Rekao je Allahov Poslanik, Zapad i plijen u miru. odvraanje od zla, drugim sallallahu alejhi ve sellem,: "Zaista vi neete pridobiti Sljedei pozitivni smjer ljude vaim imetcima, s e o g l e d a ali ete ih pridobiti u omoguavanju vaim osmjehom na dolaska islamskih licu i lijepim misionara (Da'ija) na ponaanjem ." (biljei teren, druenje s Ebu Jala, a Hakim ga njima, jer su oni je ocjenio sahihom) nasljednici Allahovog Ovim zavravam ovaj Poslanika sallallahu skromni lanak koji alejhi ve sellem, koji tretira budu nost od Poslanikova miraza, muslimana na Zapadu. nose znanje s kojim Ispravno u njemu je nam osvjetljuju put do od Allaha Uzvienog. Denneta, sa Allahovom Centralna Damija u Londonu Ja samo elim da uinim dozvolom. Kada pogledamo u nau stvarnost, vidimo da je rije ima, pozivanje u dobra koliko mogu, a uspjeh zavladao nered na kopnu i Allahovu deleanuhu vjeru. je od Allaha. Ono to je moru, zb og neznanja Na prvom mjestu, svojih pogreno, to je od mene i koje hara ljudskim rodom. najbliih koji su u osnovi u molim Uzvienog Gospodara Rjeenje za ovaj problem Islamu, ali su se udaljili od deleanuhu, da mi oprosti. nalazi se u uenju nae njega zbog mnogo stvari, a Ja nepravdam sebe, zaista vjere, od onih koji je glavna je nepoznavaje dua navodi na zlo, osim one poznaju i rade po onome to ljepote koja se nalazi u ovoj kojoj se moj Gospodar posljednja znaju. Rekao je Allahov vjeri, a zatim i onih koji nisu smiluje. Naa dova je: Hvala Allahu Poslanik sallallahu alejhi ve muslimani a nalaze se oko Gospodaru svih svjetova! sellem: Kome Allah eli nas. Rekao je Uzvieni: "Vi dobro, podui ga propisima ste narod najbolji od svih vjere." (Muttefekun alejh) koji su se ikada pojavili, Ovaj skromni tekst nema za traite da se ine dobra cilj da ove savjete plasira djela a od nevaljalih na jednu adresu a druge odvraate i u Allaha izostavi, jer se dananji vjerujete. (Ali-Imran 110) muslimani nalaze na jednoj U pogledu zadnjeg reenog, lai koja polahko tone. Zbog Poslanik, sallallahu alejhi ve toga Poslanik sallallahu sellem, kae: "Prenesite od alejhi ve sellem kada mene, pa makar i jedan savjetuje, onda nikoga ne ajet...!(biljei Buharija), ili izostavlja, pa kae: "'Vjera je drugi hadis "Da Allah tvojim

O vjernici, traite sebi pomoi u strpljivosti i obavljanju molitve! Allah je doista na strani strpljivih.

El-Bekara 153

Akida

El-Asr

strana 6

Abdu-l-Munim El-Haimijj
Uzvieni kae: ''I sjeti se roba Naeg Ejjuba kada je Gospodaru svome zavapio: ejtan me na zlo navraa i misli lane mi uliva! Udri nogom o zemlju eto hladne vode za kupanje i pie! (asni Kur'an, Sad 41-42) Historiari i mufessiri prenose brojne predaje o Ejjubu, a.s. On je Allahov poslanik i jedan od potomaka Ibrahima, a.s. Oenio se djevojkom koja je bila iz porodice Jusufa ibn Jakuba po imenu Rahma. Ona je bila poput njega: dobra i bogobojazna i zajedno je sa svojim muem oboavala Allaha, d.., bila Mu zahvalna na blagodatima i nastojala da Mu se to vie priblii. Ejjub, a.s., je meu ljudima bio poznat kao veoma strpljiv. Allah, d.., mu je podario veliku nafaku i olakao mu sticanje imetka tako da je posjedovao itavo jedno naselje u Damasku po imenu El-Busnije. To mjesto se nalazilo izmedu Damaska i Ezruata i Ejjub, a.s., je posjedovao svu zemlju, brda i ravnice u njemu. U njegovoj vlasti su bila i plodna polja, vrtovi puni cvijea, kue i graevine. Po panjacima su pasle krave i ovce ija su vimena bila puna mlijeka. Torovi su bili prepuni steonih deva a poljem su jurili konji, mazge i magarci. Pored ovih nebrojenih blagodati, Allah, d.., mu je podario posebno dragu blagodat brojne sinove i keri. Time mu je bilo upotpunjeno ono to je svaki ovjek elio da posjeduje na ovom svijetu kako bi mu ivot bio ugodan i sretan. Je li onda Ejjub, a.s., uzvratio runim na ove blagodati i je li krtario s njima, zaboravljajuci sve ostalo? Istina je upravo suprotna tome. Ejjub, a.s., nije krtario ni na sebi ni na svojoj djeci, ta vie, nije volio gomilanje imetka. Iako je bio imuan, njegov imetak je prije ispunjavao potrebe drugih nego njegove. Dijelio je zekat, darove i poklone svima oko sebe. Prije bi nahranio svoje pomonike i sluge nego svoju djecu. Svako od njegovih radnika je imao obezbjeenu kuu, pokustvo i pomo za enidbu, a svaki pomonik veliku platu. Nikada ne bi jeo ukoliko je znao da negdje postoji neko gladan! Jezik mu nikada nije prestajao sa spominjanjem, hvaljenjem i slavljenjem Allaha, d.., i neprestano je razmiljao o Njemu. Ljudi su priali o Ejjubovoj dobroti i stalno su molili za njega. Svi su ga voljeli i bili mu odani. Takoer, i meleci, stanovnici nebesa, spominjali su ga samo po dobru. Sve ove silne pohvale naljutie prokletog ejtana Iblisa, jer on se bio zakleo da e zavesti itav ljudski rod te ga je radi toga Allah, d.., protjerao iz Denneta. Tada je on, prokletnik, izgovorio svoje poznate rijei : Gospodaru! Radi toga to si me ostavio u zabludi i protjerao iz Denneta ja u uljepati Ademovim potomcima injenje grijeha i sve u ih u stranputicu odvesti. On jo doda : Osim Tvojih iskrenih robova. A Ejjub je bio od iskrenih robova. Ejjubovo iskuenje je poznato i ogledalo se u tekoj bolesti koja ga je zadesila. Evo kako se to dogodilo: Jednog dana meleci, koji su bili na Zemlji, su razgovarali, te neko od njih ree: Ne postoji danas na Zemlji niko bolji od Ejjuba. Njegov iman je najvei, najvie ini ibadet Allahu, d.., zahvaljuje je Mu na blagodatima i poziva u Islam. Kada je to uo Iblis, naljuti se, te odleti do Ejjuba i pokua da ga zavede, ali Ejjubovo srce osta i dalje odano Allahu, d.., i puno ljubavi prema Njemu Uzvienom. Ejjub, a.s., je sa svojom vjerom izgledao poput tvrave, te ejtan nije mogao da mu naudi svojim doaptavanjima i navoenjem na loe misli, niti je mogao da ga zavara njegovim imetkom kao to je to sluaj sa ostalim bogataima, niti da ga navede na ono na to je naveo one poput njega. Zatim pokua da ga zavede preko ljudskih ejtana i podstakne na injenje grijeha, ali srce Ejjuba, a.s., je i dalje bilo ispunjeno bogobojaznou i istotom, te im se ne odazva. On je bio vrst i odan vjernik, te ne htjede ni da saslua ono u ta su ga pozvali. Njegovo uivanje ogledalo se u mnogim stvarima kao naprimjer: briga o siroadima, pomo siromanim hudovicama, pomo siromasima i starcima koje je starost uinila nemonim. Kada bi ih pomagao, osjeao je neizmjernu sreu i radovao bi se kada se oni raduju. Zatim bi se zahvaljivao Allahu, d.., na ovoj srei koju mu je podario. Proe mnogo vremena, a Iblis nije uspio da realizira svoj cilj, da potini sebi Ejjuba, a.s., Kada je ejtan izgubio svaku nadu da e uspjeti zavesti Ejjuba, a.s., on ree Allahu, d..,: Gospodaru! Tvoj rob Ejjub koji Te oboava i velia, ne oboava Te iz ljubavi nego iz dunjalukih ciljeva. Oboava Te samo radi imetka i sinova koje Si mu podario i radi stoke o posjeda koji njemu pripadaju. On eli da mu sauva imetak, bogatstvo i sinove i izgleda da je srea koju on pokazuje prlikom ibadeta, ustvari, srea radi blagodati koje su mu podarene. On se samo boji da mu ne nestane tih blagodati i da ih ne izgubi. Znai njegov se ibadet sastoji iz straha i nade u kojima su pomjeane strah i pohlepa. Nije to iskreno oboavanje, niti istinska ljubav. U istoj predaji se navodi da je Allah, d.., rekao Iblisu: Ejjub je Moj rob, vjernik, iskrenog imana. On e biti svjetlo u vjeri i primjer strpljivosti. Dozvoljavam ti da uradi sa njegovim imetkom i posjedima ta god hoe, a zatim pogledaj ta ce se dogoditi. ejtani krenue i kad dooe na Ejjubove posjede i polja sve redom poruie i unitie. Iznenada, Ejjub, a.s., se od bogataa pretvori u pukog siromaha. ejtan saeka da vidi ta e uraditi. Meutim, on samo ree: Allahov dar kojeg je ponovo uzeo. I ono to nam je bilo povjereno na uvanje, pa je vraeno Njemu. Jedno vrijeme smo uivali u tim blagodatim i hvala Allahu, d., koji nam je to podario i sada je to uzeo. Hvala Mu i kad daje i kad uzima, i kad je zadovoljan i srdit na nas i kada nam korist ili tetu odreuje. On posjeduje svu vlast i daje vlast onome kome

Akida
On hoe i oduzima je onome kome On hoe. On tetu odreuje kome hoe i poniava koga hoe. Ejjub, a.s., zatim pade na seddu Allahu, d.., to Iblisa veoma iznenadi i ponizi. On, proklet neka je, ponovo ree Allahu, d..,: Gospodaru ! Ako Ejjub ne uzvraa na blagodati osim sa zahvalom i nedae osim sa strpljenjem to je radi toga to si mu podario brojne sinove. On eli da se njima pomogne i da pomou njih povrati svoj imetak. U predaji dalje stoji: Allah, d.., je dozvolio ejtanu da uradi sa Ejjubovim potomcima to god hoe ejtani dooe u kuu u kojoj su stanovali i sve ih pobie. Tada Ejjub ree: Allah mi ih je podario i On je taj koji mi ih je uzeo. Njemu hvala i kad daje i kada uzima, kada je zadovoljan i srdit na nas i kada nam korist ili tetu odreuje. On zatim pade na seddu Allahu, d.., i ponovo iznenadi Iblisa i ponizi ga. Prokleti Iblis opet zamoli Allaha, d.., i ree mu: Ejjub se strpio samo radi toga jer je zdrav i snaan. Gospodaru, ako mi da vlast nad njegovim tijelom, izgubit e svoje strpljenje. U predaji stoji da je Allah, d.., dozvolio Iblisu da uradi sa Ejjubovim tijelom to god hoe. On ga prokletnik udari svugdje od glave do nogu, te Ejjub, a.s., oboli od kone bolesti, meso mu poe otpadati od kostiju i gnojiti se. Porodica i drugovi ga napustie i sa njim osta samo njegova ena. Meutim, Ejjub, a.s., i dalje osta strpljiv i zahvalan Allahu, d.. Zahvaljivao mu je na danima koje je proveo u zdravlju i danima koje provodi u bolesti i u oba sluaja mu je bio zahvalan. Prooe dani i mjeseci, a stanje Ejjuba, a.s., se samo pogora. Vie nije mogao ni stajati niti sjediti i niko mu se nije mogao pribliiti usljed smrada koji se irio iz njegovih rana. Ljudi ga poee zaobilaziti i izbjegavati i prestadoe mu dolaziti u posjetu. Ni njegova porodica vie nije stanovala u njegovoj blizini, jedino ga je njegova ena sluila i ispunjavala mu potrebe. Zatim obznani njegova porodica da ga se odrie. Rahmi, Ejjubovoj eni, ne preosta nita drugo nego da mu sagradi kolibu van grada i da ga tamo premjesti. Ejjub, koji je posjedovao toliki imetak i stanovao u dvoricima, sada se nastani u kolibi pokraj puta. I pored toga, ljudi ga ne ostavie na miru nego su, kada bi prolazili pored njega pokazivali prezrenost i gaenje prema njemu. Govorili bi: Da je njegov Gospodar imao ikakve potrebe za njim ne bi sa njim ovo uradio. Tako je Ejjub, a.s., iz godine u godinu leao u svojoj kolibi potpuno nepokretan. Jedino se micao njegov jezik koji je gotovo neujno izgovarao Allahovom, d.., ime. Rahma je radila kao sluavka kod ljudi kako bi sebi i Ejjubu pribavila novac za hranu. Dolazila bi mu pred kraj dana nosei ono to je sakupila pa bi ga hranila i pojila. No bi provodila kod njega, a po danu bi se vraala na svoj posao. Ali, ovo ne potraja dugo jer ljudi otpustie Rahmu zato to je sluila bolesnog Ejjuba, a.s.. Rahma, osta bez posla i svi naini zarade se prekinue. Ona razmisli i odlui da slijedei dan ode na pijacu koja se nalazila van grada. Kada stie na pijacu ona se zaputi u dio gdje su se prodavale enske stvari. Ona otvori svoj zaveljaj drhtave ruke i sjede sa

El-Asr

strana 7

ostalim enama da prodaje. Njezina roba je bila pletenica napravljena od dugih zlatnih niti, koje su do juer sainjavale pola njezine kose. Ona to prodade, uze novac, kupi hranu i pie i vrati se u kolibu kod svog mua kako bi ga nahranila i napojila, a bila je, uistinu, dobra prema njemu. Slijedee sedmice ona proda ostatak svoje kose i nakon to potroi novac koji je dobila za to nije imala vie nita to bi prodala. Ejjub, a.s., je i dalje bio uporan i vrst i ejtan izgubi svaku nadu da e ga zavesti, te ode Rahmi i napuni joj srce oajem. Ona ode do Ejjuba i ree mu: Dokle e te Allah ovako kanjavati? Gdje su imetak, djeca, poznanici i prijatelji? Gdje je tvoja prijanja snaga i mladost! Zato ne zamoli Allaha da otkloni od tebe ovu nesreu? Ejjub, a.s., je upita: Koliko godina smo proveli u blagostanju? Ona mu odgovori: Osamdeset godina. Ejjub, a.s., je ponovo upita: Koliko smo proveli u iskuenju i bolesti? Ona odgovori: Sedam godina. Ejjub, a.s., ree: Stidim se da traim od Allaha da otkloni od mene nevolju a jo nisam napunio onoliko godina koje sam proveo u blagostanju. O, Rahma! Tvoj iman je poeo da slabi i srce ti je nezadovoljno Allahovom odredbom. Ako ozdravim i vrati mi se snaga, iibat u te stotinu puta tapom. Od danas mi je zabranjeno da jedem i pijem iz tvoje ruke i da ti bilo ta naredim. Idi od mene. Ona ode od njega, a Ejjub, a.s., osta sam, nepokretan i strpljiv, podnosei ono to ni brda ne bi mogla podnijeti. Napokon, Ejjub, a.s., zamoli ponizno svoga Gospodara da ga izlijei. Ejjub a.s. je uinio sledeu dovu: Mene je nevolja snala, a Ti si od milostivih Najmilostivij! (El-Enbija, 83) Ubrzo je doao odgovor od Allaha, d.., i Ejjubu bi objavljeno: Udri nogom o zemlju eto hladne vode za kupanje i pie! (Sad, 42) Ejjub, a.s., svojom slabanom nogom udari o zemlju kao to mu je Allah naredio i potekoe izvori pitke, iste i hladne vode. Ejjub se okupa sa jednog od tih izvora koje je Allah uinio da provru, kad mu bolesna koa posta zdrava, ista i lijepa. Zatim se napi vode sa drugog izvora i odjednom osjeti kako mu se vraa zdravlje i snaga. To je bilo jedno od uda Allaha, d.., Svemonog i Onog koji kada neemu kae : - Budi ono biva. Ejjub, kome se zdravlje i ljepota vratie u jednom trenutku Allahovom voljom sjede i zahvali se Allahu na iskuenju i blagodatima koje mu je podario. On se bio zakleo da e udariti svoju enu stotinu puta tapom ukoliko ozdravi, i evo sad je ozdravio. Allah, d.., koji je znao da Ejjub nije elio udariti svoju enu, naredi mu da naini snop od stotinu stabljika i da njima odjednom udari enu kako ne bi odustao od svoje zakletve, niti slagao. Neka se Allah smiluje svome strpljivom robu Ejjubu, a.s. : I uzmi rukom svojom snop i njime udari, samo zakletvu ne prekri ! Mi smo znali da je on izdrljiv, divan je rob on bio i mnogo se kajao! (Sad, 44)

Akida

El-Asr

strana 8

"Ne daj da ti

srce bude kao spuva koja kupi svaku ideju i sumnjiv dokaz, koji ti padne na pamet, ve radije gledaj da bude kao staklo koje proputa sumnjive ideje i dokaze ali ih ne zadrava, jer inae e se sve te sumnjive ideje i dokazi nastaniti u tvom srcu i preplavie ga. "

ejhul Islam ibn Tejmije rahmetullahi alejhi

Biljei Muslim rahmetullahi alejhi, od En-newasa ibni Semana,r.a., da kae: "Spominjao je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, jednoga jutra Deddala, sputajui i diui svoj glas, tako da smo pomislili da je Deddal negdje izmeu palmi. Pa kad smo otili ka njemu, on je spoznao to u nama, rekavi :"ta vam je?" Mi rekosmo:" O,Allahov Poslani e! Spominjao si Deddala jutros, pa si sputao i dizao svoj glas, tako da smo pomislili da je on negdje izmeu palmi." Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ree:"Neto drugo osim Deddala me zabrinjavalo zbog vas, ako izae a ja meu vama, onda u ja biti dostatan protiv njega umjesto vas, a ako izae, a ja nisam meu vama, tada e se svaki ovjek pobrinuti o sebi, a Allah ostaje Pazitelj poslije mene na svakog muslimana. Deddal je mladi jako kovrdave kose, jedno od njegovih oiju je ugaeno, slian je Uzza ibni Katanu, pa ko ga od vas bude doivio, neka proui poetke sure El-Kehf. On e izai na jednom putu izmeu ama i Iraka, i kretati e se desno i lijevo, irei svoj fesad. Stoga, o Allahovi robovi, budite vrsti! " Rekosmo:" O Allahov Poslanie, a koliko e on boraviti na zemlji?" Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, re e:" etrdeset dana, jedan dan kao godinu dana,a jedan dan kao mjesec dana, a jedan dan kao sedmicu dana, a ostali dani

poput vaih dana..." A to znai da e sve ukupno boraviti godinu dana i dva i pol mjeseca. Gledajte,draga brao, na razliku izmeu nas i ashaba,r.a., kad su oni uli ovu vijest nisu se pozabavali brojanjem dana boravka Deddala, nego su pitali Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem:"O Allahov Poslanie, taj dan, koji je kao godinu dana, hoe li nam biti u njemu dostatan namaz jednog obinog dana?" A Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je na to odgovorio:" Ne, nego ete udovoljiti taj dan namazom onoliko koliko zavreuje." Samo Allah, d.., zna koliko taj dan istinski zavreuje, i On e n a m o m o g u i t i udovoljavanje tome danu od namaza kako On hoe. Iz ovoga hadisa alimi su izvukli jednu vanu fikhsku korist, a tu korist emo spomenuti da bi ukazali kako se nai alimi razilaze, pa neki raspoznaju znaenje i razumiju ga, a drugi ne raspoznaju njeno znaenje, i usljed toga grijee. Upitan je jedan uenjak, o jednome mjestu gdje se ne moe raspoznati vrijeme akama i jacije, jer crvenilo koje treba da nestane ukazujui time da je nastupilo vrijeme jacije, se zadrava na nebesima do zore. ta da se radi u tom sluaju? A on odgovori:" Nemojte klanjati jaciju, jer je to u istom mjerilu sa onim kome je amputirana ruka ili noga. Kad uzima abdest ne moe ih oprati jer ih nema." "Mi rekosmo, o Allahov

Poslanie, kakvom brzinom e se on kretati po zemlji? " A Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ree:" Kao kia koju vjetar tjera, pa e doi jednom narodu i pozvae ih, pa e povjerovati u njega i odazvat e mu se, a on e narediti nebu, i ono e kiu liti, i zemlji, i ona e plodove dati, a njihova stada e im se vratiti sa pae dajui vie mlijeka, i iroka struka..." Kad doe Deddal, neki ljudi e biti zavedeni tim sposobnostima koje je Allah, d.., dao njemu, i pomislie da je on Bog, jer e narediti da se kia spusti sa nebesa, da iz zemlje niknu plodovi i biljke i da mrtvi oive, pa e ga slijediti. A i oni koji znaju da je on laac slijedit e ga, iz line koristi i materijalne dobiti, jer ti ljudi daju prednost dunjaluku, naspram Ahireta. A to je glavni razlog to mnogo ljudi odbija vjerovati. Primjer ovoga jeste bizantijski car Herkul. On je znao da e se pojaviti Poslanik, ali nije vjerovao da e biti meu Arapima. I rekao je:" Da sam siguran da mu mogu biti iskren, radovao bih se susretu sa njim, a da sam kod njega, oprao bih mu noge i popio bih tu vodu." Ali ipak je ostao nevjernik, jer se bojao nestanka svoje vlasti i moi. "...A zatim e doi narodu, pozvat e ih, a oni e odbiti njegov poziv, pa e otii od njih, a oni e postati siromani, i u njihovim rukama nee ostati nita od njihovog imetka, i proi e on pored ruevine,pa e joj rei:" Izbaci svoja blaga, pa e ga njezina blaga slijediti poput roja

Akida

El-Asr

strana 9
Abdullah ibn Mes'ud radiallahu anhu kazuje: Jednom mi je Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem rekao: ''Ui mu Kur'an!'' Ja sam na to rekao: ''Da ti uim Kur'an a on ti je objavljen'' On mi potom ree: ''Volim da ga sluam od drugoga.'' Zatim sam poeo uiti suru En-Nisa, dok nisam doaodo ajeta: A ta e, tek, biti kada dovedemo svjedoka iz svakog naroda, a tebe dovedemo kao svjedoka protiv ovih. Tada mi je rakao: ''Dosta!'' Okrenuo sam se prema njemu i ugledao ga sa oima punim suza.'' (Muttefekun alejhi)

pela, a zatim e pozvati hadisu od Enesa ibni ga dovedete pred njega?" I jednoga ovjeka punog M a l i k a , r . a . , P o s l a n i k , povest e ga ka Deddalu. A mladosti i sabljom e ga sallallahu alejhi ve sellem, kada ga pogleda, mu'min e udariti, pa e ga prepoloviti. je rekao:"Doi e Deddal rei:" O ljudi, to je taj A te polovine e se udaljiti do same granice Medine." A u Deddal kojeg je spominjao jedna od druge na razdaljinu drugim rivajetima stoji da e Poslanik, sallallahu alejhi ve koja je izmeu strijelca i Deddal stajati na rubovima sellem." Tada e Deddal njegove mete, a potom e ga Medine i pitat e:"iji je narediti da mu rasijeku glavu zvati, a on e doi nasmijana o n a j bijeli d v o r a c ? " po sredini i da ga estoko i vesela lica..." Naravno, Odgovorit e mu:"To je pou udarati po stomaku i ljudi kad vide to, vjerovat e M u h a m m e d o v d v o r a c . " le ima. Upitat e ga da je on Bog. Nemojmo se "Medina e se zatresti tri Deddal:"Zar ne vjeruje u uditi takvim ljudima, koji puta, a Allah e iz nje mene?" A mu'min e za obinog ovjeka koji jede, protjerati svakog nevjernika odgovoriti:"Ti si lani pije,hoda, ide u zahod, i munafika." Biljei imam mesija." Potom e se naredit vjeruju da je on Bog. Krani Ahmed, rahmetullahi alejhi, da ga presijeku pilom od koji su danas dostigli takav na kraju svoga rivajeta za sredine glave do nogu,pa e stepen civilizacije i znanja, koji kae Ibn Kesir, etajui Deddal izmeu te vjeruju da je Isa a.s., Bog. rahmetullahi alejhi, da je d v i j e polovine, rei Biljei Imam ibni Made, ispravan:"I toga dana, od mu'minu:" Ustani." A on e se rahimullahi alejhi, sa sahih onih koji e izai iz Medine ispraviti. Upitat e ga senedom od E b u ka Deddalu, bie najvie Deddal:" Da li vjeruje u Umame,r.a., da je Poslanik, ena." Imam Ahmed dalje mene?"- a mu'min e sallallahu alejhi ve odgovoriti:" Samo Medina e se zatresti tri puta, a sellem, obavijestio mi se poveala da e doi Deddal Allah e iz nje protjerati svakog spoznaja o tebi." I jednom beduinu u nevjernika i munafika zatim kae:" O pustinji i re i ljudi, on vie nee mu:"ta misli ako ti budem opisuje da e toga dana ljudi moi raditi tako neto ni s oivio roditelje, da li es traiti svoje majke, sestre i kim od ljudi, poslije mene." povjerovati u mene?" Beduin kerke da se ne bi povele i Pa e ga Deddal voditi da e mu odgovoriti:" Da." Pa e otile za Deddalom. Imam ga zakolje. A Allah e stvoriti narediti dinima koji vjeruju Muslim, je zabiljeio u izmeu njegovog vrata i u njega, da se pretvore u lik svome Sahihu od Ebu Seid El kljune kosti bakreni oklop, njegovog oca i majke i Hudri r.a., da je Poslanik, pa nee moi. I uzee ga za obratit e mu se: O, sallallahu alejhi ve sellem, ruke i noge i bacit e ga, a sin i u,vjeruj u njega rekao:"Izai e Deddal, a k ljudi e pomisliti da ga je (Deddala), on je tvoj njemu e se uputiti jedan od bacio u vatru, a on je gospodar." I to je jedan od n a j b o l j i h m u ' m i n a , zapravo baen u Dennet. vidova lukavstva dina, koji stanovnika zemlje toga Onda je rekao Poslanik, ele ovom ummetu da uini vremena. Pa e ga susresti sallallahu alejhi ve sellem,:" irk. O ovome su dosta pisali Deddalovi naoruani ljudi, Ovaj je najveeg ehadeta nai uenjaci, poput ejhul- i upitat e ga:"Kuda ide?" od svih ljudi, kod Gospodara islami Ibni Tejmije. Ui e Odgovorit e im:"Idem ka svjetova." Deddal u svako mjesto na onome koji je izaao." "Zar ti dunjaluku, osim u Mekku i ne vjeruje u naeg Medinu. Zabiljeio je imam gospodara?" - upitae ga oni. Buhari,rahmetullahi alejhi, "U naeg Gospodara nema hadis od Ebu Bekrete,r.a., da nita skrivenog" - ree ovaj je Poslanik, sallallahu alejhi mu'min. A oni e rei:" ve sellem, rekao:"Ne e Ubijte ga!" Zatim e jedni Deddal ui u Mekku i drugima rei:" Zar vam nije Medinu." Kao i u drugom vas gospodar zabranio da ikoga ubijate, prije negoli

Ahlak
Dabir, radijallahu 'anhum prenosi da je Allahov Poslanik, alejhisselam rekao: Zaista su mi od vas najdrai i sjedit e najblie meni na Sudnjem Danu oni koji su naljepe udi. A zaista su mi najmri od vas i bie najudaljeniji od mene na Sudnjem danu, nametljivi govornici i oni koji se samodopadno prenemau u svom govoru, oholo pokuavajui da istaknu svoju

El-Asr

strana 10

Daija Sedin Gulami

Zahvala pripada Uzvienom Allahu, Gospodaru svih svjetova, naka je salavat na Njegova Poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve selleme, njegovu porodicu, njegove ashabe i sve one koji su ih slijedili i koji e ih slijediti do Sudnjega Dana! Jeziko znaenje Rije ahlak je mnoina od rijei huluk i u arapskom ima nekoliko znaenja od kojih su najvaniji: moral, ud, narav, prirodne osobine i karakter. Definicija Imam Kurtubi je rekao: Ahlak je skup osobina ovjekapomou kojih ostvaruje kontakt sa drugim ljudima, one mogu biti pohvalne i poku ene. P o h va lne o s ob ine su: pratanje, blagost, plemenitost, dareljivost, strpljivost, izdrljivost prilikom nedaa, samilost, ljubaznost u ukazivanju pomoi itd. A u pokuene osobine ubrajaju se njihove suprotnosti. (Ibn Hader elEskalani, Fethul Bari, deseta knjiga, 456 stranica) Znaaj nauke o ahlaku 1. Ahlak je sastavni dio imana Pitanje lijepog ponaanja je tema o kojoj se mora uvijek govoriti i na nju upozoravati, jer je lijepo ponaanje dio imana. Ibn Omer, radijallahu anhum, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, proao pored jednog ensarije dok je ovaj savjetovao svog brata o stidu, pa je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi we selleme, rekao: Pusti ga, zaista je stid dio imana. (Buharija i Muslim) Ebu Hurejre, radijallahu anhum, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Sa najpotpunijim imanom su oni vjernici koji su najljepeg ponaanja, a najbolji meu vama su oni koji su dobri prema svojim enama (Tirmizija, hasensahih) 2. Jedna od zadaa islama je izgradnja moralne linosti Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, je rekao: Zaista sam poslat da upotpunim plemenite osobine (ahlak kod ljudi). (Ahmed, Hakim, Bejheki, sahih) 3) Najbolji ljudi su oni sa najljepim ponaanjem (ahlakom) Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, je rekao: Zaista su najbolji ljudi od vas oni sa najboljim ahlakom. (Buharija i Muslim) 4. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, je bio najljepeg ahlaka Uzvieni Allah kae u Svojoj Knjizi: Jer ti si zaista najljepeg ahlaka. (ElKalem 4) Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor za onoga koji se nada Allahovoj milosti i nagradi na onome svijetu, i koji esto Allaha spominje. (El-Ahzab 21) 5. Lijep ahlak je ono to e ljudima koristiti na Sudnjeme Danu kad se budu vagala djela. Ko se okiti ovim pohvalni m svojstvom u svom ivotu, neka zna za hadis Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme: Prenosi se od Ebu Derda'a, radijallahu anhum, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, je rekao: Nijedna stvar nee biti tea na Sudnjeme Danu, na mizanu (vagi) vjernika, od lijepog ahlaka. Zaista Uzvieni Allah mrzi bezobrazne brbljivce. (Tirmizija hasen-sahih) 6. Lijep ahlak je put ka dostizanju stepena klanjaa i postaa nafile. To je prilika i nain kako moemo dostii sevabe koje su zaradili oni vjernici koji su klanjali i postili nafilu udei za nagradom Svemonog. Aja, radijallahu anhuma, prenosi da je ula Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, kako kae: Zaista vjernik sa ljepotom svoga ponaanja dostie stepen postaa i klanjaa. (Ebu Davud, sahih) 7. Lijep ahlak e biti razlog ulaska u Dennet. Ebu Hurejre, radijallahu anhum, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve

strunost i govorljivost i oni koji priaju ispunjenih i razvuenih usta, divei se svome govoru i uzdiui se nad drugima. Ashabi rekoe: Allahov Poslanie, znamo ko su serseri i muteseddici (nametljivi govornici i oni koji se prenemau u govoru ), ali ko su mutefejhici ? On im ree: - To su uobranjaci koji sebe uzdiu nad ostalim. ( Tirmizi, Hasen )

Ahlak
selleme, upitan o onome to e ljude najvie uvesti u Dennet, pa je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, odgovorio: Bogobojaznost i lijep ahlak. a potom je upitan ta e ljude najvie uvesti u Dehennem, pa je odgovorio: Usta i spolni organ. (Tirmizija hasen-sahih) 8. Lijep ahlak je razlog pridobijanja posebne nagrade koja se sastoji od ljubavi i zblienosti sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve selleme, na Sudnjeme Danu Dabir, radijallahu anhum, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Zaista su mi od vas najdrai i sjedit e najblie meni na Sudnjeme Danu, oni koji su najljepeg ahlaka. A zaista su mi najmri od vas i najudaljeniji od mene sa mjestom gdje e sjediti na Su dn jem e D a nu , je s u brbljivci, oholi, govornici i samodopadni koji prenemau u govoru. (Tirmizija, hasen) Adabi ponaanja Uzvienom Allahu 1. Zahvaljivati blagodatima prema samo Njemu dolikuje i sve organe svoga tijela staviti u slubu poslunosti i pokornosti Njemu. Znaj da kae Uzvieni: Od Allaha je s va ka b l ago da t k o ju uivate, a im vas nevolja kakva zadesi, opet od njega glasno pomo traite. (EnNahl 53) Ako vi budete brojali Allahove blagodati, neete ih nabrojati, - Allah, uistinu, prata i samilostan je. (En-Nahl 18) Sjeajte se vi Mene, i Ja u se vas sjetiti, i zahvaljujte Mi, i na blagodatima Mojim nemojte neblagodarni biti! (ElBekara 153)

El-Asr
nevaljalim djelima i runim postupcima. Znaj da Uzvieni kae: ta vam je, zato se Allahove sile ne bojite, a On vas postepeno stvara?! (Nuh 13-14) Allah zna ta tajite, a ta javno iznosite. (En-Nahl 19) to god ti vano inio, i to god iz Kurana kazivao, i kakav god vi posao radili, Mi nad vama bdijemo dok god se time zanimate. Gospodaru tvome nita nije skriveno ni na Zemlji ni na nebu, ni koliko trun jedan, i ne postoji nita, ni manje ni vee od toga, to nije u Knjizi jasnoj. (Junus 61) 3. Predati se Allahu Sve to musliman vie razmilja o Uzvienom Allahu, sve vie uvia da je njegov Gospodar nad njim Svemoan, da od Njega ne moe pobjei, da mu bez Njegove pomoi nema spasa i izlaza. Ve treba da od Njega pobjegne Njemu, pred Njim padne na seddu, svoje pitanje preda Njemu i pouzda se u Njega. Znaj da Uzvieni kae: ... Nema nijednog ivog bia koje nije u vlasti Njegovoj; Gospodar moj zaista postupa pravedno. (Hud 56) "Zato pourite Allahu, ja sam vam od Njega da vas javno upozorim. (EdDarijat) ...a u Allaha se pouzdajte, ako ste vjernici!" (El-Maida 23) Molim Uzvienog Allaha da oisti nae nijete, popravi i primi naa dijela, uputi nas na pravi put i da se okoristimo od ovog!!!

strana 11

"Ebu Hurejre, potrudi se da ima lijep ahlak." Ebu Hurejre upita: "A ta je to Allahov Poslanie?" On ree: "Da odrava vezu s onim ko je prekinuo s tobom, oprosti onom ko ti je nepravdu nanio i da onome ko tebi uskrauje." (Bejheki, hasen hadis)

Damija PetnicaBihor, Sandak

2.Stiditi se Allaha Musliman vodi rauna o tome, da njegov Gospodar u svakom momentu zna za sve o njemu i stanjima kroz koja prolazi, tako da mu se srce ispunjava strahopotovanjem, a dua osjeajem dostojanstva i potovanja prema Njemu, pa ga je stid biti Mu nepokoran, proturjeiti Mu i izlaziti iz okvira poslunosti. Musliman je svjestan, da je nepristojno, da rob u prisustvu svoga Gospodara i kad ga On vidi, da Mu uzvraa naposlunou, sa

mu

na

Musliman uvijek treba imati na umu bezbrojne blagodati i darove, milost kojom ga Uzvieni Allah obasipa od momenta zaea u utrobi svoje majku, pa sve dok se ne susretne sa svojim Uzvienim Gospodarom. Zato se Njemu svojim jezikom treba zahvaljivati, slaviti Ga, veliati Ga, hvaliti Ga kako

Fikh

El-Asr

strana 12

Mr. Safet Kuduzovi

S druge strane, veina afijskih i hanbelijskih pravnika smatraju da se ova dova nee uiti. Ibn-Munzir kae: "Nema predaja da su Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ashabi ili tabiini uili ovu dovu nakon tekbira. Ko je proui, ne zasluuje ukor; a ko je ostavi, takoer, ne zasluuje ukor." Uenje ili ostavljanje ove dove ne utjee na ispravnost denaze-namaza, iako je po mome miljenju, pree ostaviti njeno uenje, jer to nisu praktikovale odabrane generacije, a Allah najbolje zna. Nakon prouene El-Fatihe (i sure ko eli), donijee se drugi tekbir sa ponovnim dizanjem ruku, kao kod poetnog tekbira. Imam Tirmizi kae: "Islamski uenjaci se razilaze po ovom pitanju. Veina ashaba i drugih uenjaka smatraju da se diu ruke pri svakom tekbiru denaze-namaza." Zbog vjerodostojnih predaja o dizanju ruku, smatram da je poeljno dizati ruke pri svakom tekbiru kod denaze-namaza, a Allah najbolje zna. Zatim e se (nakon drugog tekbira), donijeti salavati na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Ebu-Umame prenosi da je jedan od ashaba rekao: "Sunnet je na denazi-namazu prouiti nakon prvog tekbira El-Fatihu u sebi, zatim donijeti salavate na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, potom doviti mejitu iskrenom dovom nakon ostalih tekbira, ali ne uiti na njima nita iz Kur'ana, potom preselamiti tiho u sebi." (afija, Hakim, Bejheki, ejh Albani predaju smatra vjerodostojnom) U verziji koju prenosi imam Hakim stoji: ''...potom e preselamiti na jednu stranu." to se tie samih salavata od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, nije prenesena njihova forma. Najbolje je uiti "Es-salavatullbrahimijje" (salavati koji se ue na teehudu), jer su oni najpotpuniji i najvrijedniji. Ako bi se prouili i neki drugi, krai salavati, namaz bi, takoer, bio ispravan. Nakon toga donijee se trei tekbir i dovie se mejitu. Dokaz tome je prethodna predaja Ebu-Umame i hadis koga prenosi Ebu-Hurejre u kome Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: "Kada budete klanjali denazu dovite mejitu iskrenom dovom." (Ebu-Davud, Ibn-Made, Bejheki) Od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prenosi se nekoliko dova koje je uio na denazi. Avf b. Malik kae da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao denazu i dovio: ''Gospodaru moj, sauvaj ga, oprosti mu i smiluj mu se. Podari mu poaeno i iroko mjesto (u kaburu). Oisti ga (od grijeha) vodom, i snijegom i gradom. Oisti ga od grijeha kao to se bijela odjea isti od prljavtine. Podari mu bolje od njegovog prebivalita, porodicu bolju od njegove porodice i branog druga boljeg od njegovog. Uvedi ga u Dennet i zatiti ga kaburske patnje." Avf b. Malik potom ree: Poelio sam da budem mejit kome dovi Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.'' (Muslim) Vasile b. el-Eskea kae da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao jednom ovjeku denazu i dovio: "Gospodaru moj, taj i taj, (pa je spomenuo mejita po imenu) u Tvome okrilju preputen je Tvojoj milosti. Spasi ga kaburskih iskuenja i vatre dehennemske. Ti si Istiniti koji ispunjava svoje obeanje, Tebi svaka hvala pripada. Gospodaru moj, oprosti mu i smiluj mu se, o Milostivi koji mnogo prata." (Ebu-David, Inb-Made, Ahmed) EbuHurejre kae da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dovio na denazi sljedeom dovom: "Gospodaru moj, oprosti naima ivima i mrtvima, prisutnima i odsutnima, malima i velikima, mukarcima i enama. Gospodaru moj, koga poivi od nas, poivi ga u imanu, a koga usmrti od nas usmrti ga u islamu. Gospodaru moj, nagradi nas za pravo vjerovanje i nemoj nas odvesti na stranputicu." (Ebu-Davud, Ibn-Made, Tirmizi) Uenje jedne od dova je glavni uvjet (rukn) denaze-namaza po konsenzusu uenjaka. Nakon toga uinie se etvrti tekbir i ponovo doviti. Prenosi se da je Abdullah b. Ebi-Evfa klanjao denazu-namaz, donio je etiri tekbira i nakon toga dovio. Kada je zavrio namaz upitao je prisutne: "Da li ste pomislili da u uiniti peti tekbir?" "Nismo," - kazae. Abdullah ree: "Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, donosio je etiri tekbira na denazi." (Bejheki, ejh Albani smatra predaju vjerodostojnom) Iz citirane predaje se moe zakljuiti da je ovaj ashab dovio nakon etvrtog tekbira, ugledajui se na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. U drugoj verziji ovoga hadisa navodi se da je Abdullah b. Ebi-Evfa ovaj postupak pripisao Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem (Ibn-Made, Ahmed, Bejheki) Ako se klanja denaza djetetu nema smetnje uiti narednu dovu: "Gospodaru moj, uini ga zalogom nama i nagradom." Ova dova se prenosi od Ebu-Hurejre (Bejheki), Enesa b. Malika i Hasana el-Basrija, kao njihove rjei (mevkufen). Meutim, oko uenja dove nakon etvrtog tekbira islamski uenjaci imaju podjeljena miljenja. Veina afijskih, neki hanbelijski, hanefijski i malikijski pravnici smatraju uenje ove dove pohvalnim postupkom. Odabrao ga je, takoer, imam Ibn-Munzir, evkani, ejh Sejjid Sabik, Albani i Ibn-Usejmin. Neki uenjaci kau da je na ovome mjestu lijepo uiti sljedeu dovu: "Gospodaru moj, podari nam na ovome i buduem svijetu svako dobro i sauvaj nas dehennemske patnje." (Muttefekun alejhi) Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je openito najvie uio. to se tie dova koje se ue na denazinamazu najbolje je praktikovati ono to je preneseno od Vjerovjesnika, alejhisellam. Meutim, ako Sunnetom nije pojanjena sama forma dove, onda vrijedi pravilo slobodnog izbora. Imam evkani kae:" U fikhskim

Fikh
djelima se nalaze brojne dove koje nisu prenesene u Sunnetu Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Najbolje je praktikovati ono to je navedeno u vjerodostojnim predajama." Slino ovome rekli su ejh Muhammed ekiri i Ibn-Usejmin. Da li je dozvoljeno uiniti vie od etiri tekbira za denazu Ibn-Ebi-Lejla kae: "Kada bi Zejd b. Erkam klanjao denazu donio bi etiri tekbira. Jedanput je klanjao i uinio je pet tekbira. Upitao sam ga zbog ega je tako postupio? Odgovorio je: Tako je inio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem'' (Muslim) Imam Nevevi u komentaru citiranog hadisa kae: "Ovaj hadis je dokinut. 0 njegovom dokidanju svjedoi konsenzus uenjaka." Ibn-Abdul-Berr kae: "Islamski pravnici su sloni da se denaza-namaz sastoji od etiri tekbira, a ne vie od toga." Ovaj konsenzus navode, takoer, imam Maverdi, Kasim i evkani. Meutim, poznato je da su se ashabi razili po ovom pitanju. Vidimo da je Zejd b. Erkam ponekad donosio pet tekbira. Ibn-Abbas je klanjao denazu-namaz i uinio tri tekbira (Askalani smatra predaju vjerodostojnom). Od Enesa b. Malika i Ibn-Sirina se navodi da su donosili tri tekbira za denazu-namaz. Prenosi se da je Alija, r.a., kada bi klanjao denazu uesnicima Bedra donosio est tekbira. Kada bi klanjao ashabima donosio bi pet tekbira, a drugim ljudima bi klanjao sa etiri tekbira. (Darekutni i Bejheki) IbnMesud, takoer, nije vidio smetnje u donoenju petog tekbira. Nakon ovih predaja vidi se da ashabi nisu imali jednoglasno miljenje oko broja tekbira, ak ni u vrijeme Omera i Ibn-Mesuda, r.a., kako to tvrde neki pravnici, jer su Alija, Enes i drugi ashabi nakon njih donosili vie od etiri tekbira. Ibn-Rud kae: "Ashabi su se uveliko razili oko broja tekbira za denazu-namaz." ejhul-islam Ibn-Kajjim, nakon to je spomenuo neke od prethodnih predaja, kae: "Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije zabranio da se donese vie od etiri tekbira, ve je donosio vie od toga, kao i njegovi ashabi nakon njega. Zato nema opravdanog razloga za odbacivanje i ostavljanje rada po ovim predajama." Prema tome, dozvoljeno je ponekad uiniti pet tekbira za denazunamaz, a ako se ve treba ograniiti na jednu formu onda e se ograniiti na etiri tekbira, jer je to bila najea praksa Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kao i veine ashaba i tabiina. to se tie tri, est i sedam tekbira, radi se o postupcima ashaba, pa je pree ograniiti se na Sunnet Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a Allah najbolje zna. Zatim e se preselamiti na desnu i lijevu stranu. Ibn-Mesud, r.a., je rekao: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, praktikovao je tri stvari koje su ljudi zapostavili. Jedna od tih stvari je preselamiti na denazi, kao na

El-Asr

strana 13

propisanim namazima (Taberani i Bejheki) Ovo miljenje zastupaju uenjaci hanefijske i i uenjaci afijske pravne kole. Veina uenjaka iz ranijih i potonjih generacija smatra da e se preselamiti samo na jednu (desnu) stranu. Ovaj postupak dokazuju predajom u kojoj EbuHurejre kae: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao je denazu, donio je etiri tekbira i preselamio na jednu (desnu) stranu." (Darekutni, Hakim i Bejheki, a ejh Albani je predaju ocijenio dobrom) Citirani hadis potvruje predaja u kojoj Ebu-Umame kae: "Sunnet je na denazi-namazu...preselamiti tiho u sebi na desnu stranu." (Abdur-Rezzak i Ibn Munzir sa vjerodostojnim lancem prenosilaca) Prenosi se od skupine ashaba da su na denazi predavali selam samo na jednu stranu, kao to su: Ibn-Omer, Ebu-Umame b. Sehl, Vasile b. el-Eskan. Imam Hakim kae: "Prenosi se u vjerodostojnim predajama da su: Alija b. Ebi-Talib, Abdullah b. Omer, Abdullah b. Abbas, Dabir b. Abdullah, Ibn-Ebi-Evfa i Ebu-Hurejre predavali selam na samo jednu stranu." Ovo je, takoer, stav Ibn-Sirina, Hasana el-Basrija, Seida b. Dubejra, Ataa, Dabira b. Zejda, Mekhula, Ibrahima en-Nehaija, Sufjana es-Sevrija, Ibn-Ujejne, Ibn-Mubareka, Ahmeda, Ishaka, Vekia, uenjaka hanbelijske pravne kole, Ibn-Munzira i veine islamskih uenjaka iz prvih i potonjih generacija. Nakon citiranih dokaza vidimo da su oba miljenja zasnovana na autentinim argumentima. Moemo odabrati miljenje imama afije koji smatra da je ispravno preselamiti na jednu ili na obadvije strane. Meutim, ipak je bolje preselamiti samo na desnu stranu, zbog prakse prvih generacija. Islamski uenjaci se razilaze da li e imam preselamiti tihim ili povienim glasom? Prethodna predaja Ebu-Umame ukazuje da je sunnet preselamiti tiho u sebi. Prenosi se da je Ibn-Abbas, kada bi klanjao denazu, preselamio priguenim glasom. (Bejheki, ejh Albani smatra predaju vjerodostojnom) Ovo miljenje zastupaju: Alija b. Ebi-Talib, Ebu-Umame, Seid b. Dubejr, Ibrahim en-Nehai, neki hanefijski pravnici, imam Safija, Ahmed i imam Malik po jednoj verziji. Drugi dio uenjaka smatra da e imam predati selam da ga uju muktedije koje su neposredno iza njega. Ovo miljenje zastupaju: Ibn-Omer, Ebu-Hurejre, Ibn-Sirin, Hasan el-Basri, Ebu-Hanife i neki hanefijski pravnici, Sufjan es-Sevri, El-Evzai, imam Malik po drugoj verziji, i drugi. Neki hanefijski uenjaci smatraju da e svaki saf preselamiti glasom koga uje naredni saf.

Napomena: Ko eli vie i opirnije da sazna o ovoj temi, neko pogleda knjigu "Pravni propisi denaze namaza (komparativni fikh)"!

Sunnet

El-Asr

strana 14

Hfz. mag. Muhammed Fadil Pora

Prenose Ebu Davud, ibni Made i ibni Huzejme rivajet o ovome namazu koji se sastoji od etiri rekata sa posebnim zikrovima na kijamu, rukuu, seddama i izmeu njih, za koji se obeava oprost svih grijeha. U njemu se preporuuje njegovo klanjanje svaki dan ili jednom u mjesecu ili jednom u godini ili jednom u ivotu. Kae hafiz Abdul-Azim ibni Abdil-Kavijj El-Munziri u svojoj knjizi Et-Tergibu vetTerhib (poticaji i upozorenja) koja je prevedena i na na jezik, na str.114. Ako je ispravan haber (vijest), u srcu ostaje neto u pogledu ovog lanca prenosilaca. udno je kako je ova reenica izostavljena u prijevodu, kada ona ukazuje na sumnju samog autora ovog djela u ispravnost ovog predanja. Dalje nastavlja Autor i kae: Prenosi ga Ibrahim ibnul Hakem od svog oca od Ikrime kao mursel (daif) i ne spominje ibni Abbasa. Kae Hafiz Ibni Hader: Prenosi se ovaj hadis mnogim putevima, a i od jedne skupine ashaba, a najbolji je ovaj Ikrimin (daif) hadis. Kae Ebu Bekr ibni Ebi Davud: uo sam svog oca (Ebu Davuda) da kazuje: Nema o tesbih namazu sahih hadis do ovoga. A Muslim ibni El-Haddad rahimehullahu teala kae: Ne prenosi se o ovom hadisu bolji lanac prenosilaca od ovog. to znai da je ovo najbolji postojei rivajet, a on je takav kakav je. Poznati islamski uenjak ejh Muhammed ibni Salih El-Usejmin, pored toga to je predanje slabo, upozorava na sam tekst hadisa koji odudara od opte prihvaenih i poznatih predanja i nemogunost da tako neto vano ne bude optepoznato i prihvaeno meu ashabima, kada znamo njihovu privrenost islamu i njegovim propisima. U ovom sluaju nije ispravno raditi po ovakvom slabom predanju, jer je ono vezano za propis vjere koji se moe uzeti samo iz prihvatljivih rivajeta. Allah, subhanehu ve teala, najbolje zna.

Enes ibn Malik, r.a., prenosi da mu je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao u ali: "O ti sa dva uha! Enes ibn Malik, r.a., pripovijeda: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, se druio i sa djecom. Jedanput je rekao mom malom bratu: "Omerica, ta uradi vrapi?" Djeak je imao vrapia u rukama, sa kojim se je igrao i koji mu je uginuo. Ebu Hurejre, r.a., kazuje da su rekli Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem: Allahov Poslanie, ti se sa nama ali? "Da, ali ja govorim samo istinu" odgovori im on. Enes ibn Malik, r.a., pripovijeda da je jedan ovjek zatraio od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, jahau devu, na to mu je on odgovorio: "Dat u ti devino mladune." ta mi koristi devino mladune? upita ovjek. "A ta deva raa osim deve?" ree mu Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. Enes ibn Malik, r.a., pripovijeda da je jedan beduin, po imenu Zahir, slao Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, poklon iz pustinje, za to bi ga on za uzvrat nagradio kada bi krenuo kui. Zahir je bio runog izgleda, ali ga je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, volio i govorio bi mu: Zahir je naa pustinja, a mi njegov grad. Jedanput dok je Zahir prodavao nesto na pijaci, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mu je neopaeno priao sa lea i obuhvatio ga rukama. Ko je to? povika: Pusti me! Kada se okrenu ugleda da mu je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prislonio prsa na lea. Ko e kupiti ovog roba? uzviknu Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. Allahov Poslanie, tako mi Allaha, bit u jeftin. - Ali ti si kod Allaha skup odgovori mu Poslanik sallallahu alejhi ve sellem. Hasan El Basri, r.a., kazuje da je jedna starica rekla Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem: Allahov Poslanie, moli Allaha da me uvede u Dennet! U Dennet ne ulaze starice odgovori joj. ena se okrenu i poe plakati. Recite joj povika Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, da u dennet nee ui kao starica, jer Uzvieni Allah kae: Mi emo hurije iznova stvoriti i djevicama ih uiniti, milim muevima njihovim, i godina istih. (El-Vakia:35-37) Bilje Imam Tirmizi rahmetullahi alejhi

Hadis s komentarom

El-Asr

strana 15

Od Ibn-Omera r.a. se prenosi da je rekao: ''Uzeo me Allahov Poslanik za rame i rekao: ''Budi na dunjaluku kao stranac ili putnik''. A Ibn-Omer r.a. je govorio: ''Kada omrkne ne nadaj se da e doekati jutro, a kada osvane ne nadaj se da e doekati vee, iskoristi svoje zdravlje prije bolesti i ivot prije smrti''. (Biljei Buhari) Vanost hadisa Koliko je samo ljudi kojima se dunjaluk isprijeio na putu pridravanja vjerskih obaveza? Koliko je Allahovih robova kojima je ljubav prema dunjaluku ula u srce pa su postali njegove sluge? Koliko je samo onih koji su zbog dunjaluka prodali vjeru, duu i svoj narod? Zbog navedenog, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, objanjava kako ovjek treba da se postavi prema dunjaluku, kako bi zasluio i uao u ''Kuu mira''. Ovaj hadis je osnova u odricanju i preziranju dunjaluka te u zadovoljstvu sa malo a ime se postie Ahiret, dennet. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je u ovom hadisu uporedio pobonjaka sa strancem koji nema svoga doma niti sklonita. Zatim je otiao korak dalje pa ga uporedio sa putnikom prolaznikom; jer se moe desiti da stranac stanuje u tuem gradu za razliku od putnika-prolaznika koji samo putuje prema svome konanom odreditu a ispred njega su smrtonosne doline i pustinje. Kae Ibn-Bettal: ''Kao to musafir, putnik ima potrebu samo za onoliko imetka koliko mu je dovoljno da stigne do cilja, isto tako i vjernik ima potrebu za dunjalukom samo onoliko koliko mu je potrebno da stigne do mjesta koje eli.'' Kae En-Nevevi: ''Znaenje hadisa bi bilo: ''Ne uzdaj se u dunjaluk niti ga uzimaj svojom domovinom (kuom), ne govori sebi da e na njemu vjeno ostati i ne vei se za njega isto kao to se stranac ni zata ne vee u tuini.'' A to se tie rijei ibnOmera: ''Kada omrkne ne nadaj se da e doekati jutro...'' one su zakljuak iz Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, oporuke njemu, Allah mu se smilovao. One upuuju na kratkou nade u ovaj dunjaluk, zato rob treba da uvijek ima na umu da ga njegov edel moe prestii. Ovakav osjeaj ga motivie na zadovoljavanje sa malo od dunjaluka, pripremanje za Dan povratka i da ini dobro djelo kojim je zaduen bilo ono obavezno ili pohvalno (dobrovljno). Iskoritavanje ivota u onome to je korisno Rijei Ibn-Omera r.a.: ''Iskoristi svoje zdravlje prije bolesti i ivot prije smrti'' su velika oporuka od asnog ashaba crpljena iz knjige naeg Gospodara i sunneta Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Ovim rijeima Ibn-Omer r.a. nam oporuuje iskoritavanje

zdravlja u pokornosti jer ovjek u toku bolesti ne moe mnoga djela da radi, te kako bi se na taj nain rob pomagao u bolesti onim dobrim djelima to je radio dok je bio zdrav. Ovaj plemeniti ashab nam takoer oporuuje iskoritavanje ivota u pokornosti Allahu i Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i opskrbljavanje dobrim djelima za Dan povratka. Allah, delle anuhu, kae: ''I onim, to vam je potrebno za put, snabdijte se. A najbolja opskrba je bogobojaznost.'' (El-Bekara, 197.) Smrt zaista zna iznenaditi ovjeka tako da moe sresti svoga Gospodara bez opskrbe i na taj nain propasti. Tada e se ovjek kajati za onim to je propustio prema Allahu, delle anuhu, ali to nije vrijeme za kajanje. Uzvieni kae: ...da ovjek ne bi uzviknuo: "Teko meni, koliko sam samo dunosti prema Allahu propustio, ak sam se i izrugivao!" ili da ne bi rekao: "Da me je Allah Pravim putem uputio, sigurno bi se Njegove kazne sauvao", ili da ne bi rekao kad doivi patnju: "Da mi se samo vratiti - dobra djela bih inio!" (Ez-Zumer, 56-58.) Na drugom mjestu kae Uzvieni: ''Na Dan kada se njihova lica u vatri budu prevrtala, govorei: 'Kamo sree da smo se Allahu pokoravali i da smo Poslanika sluali.'' (El-Ahzab, 66.) Ahiret je kua obrauna a nije kua rada. U hadisu koga prenosi Ebu-Hurejre r.a., Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: ''Kada ovjek umre prekidaju se sva njegova djela osim troje; trajna sadaka, nauka kojom se drugi koriste i dobro odgojeno dijete koje moli za njega''. ovjek sigurno zna da je dunjaluk prolazan ali je nemaran i zaboravlja ovu veliku istinu zbog utopljenosti u dunjaluk. Zato nas Allah, delle anuhu, na vie mjesta upozorava pa veli: ''Sve to je na Zemlji prolazno je.'' (Er-Rahman, 26.) Uzvieni takoer kae: ''ivot na ovom svijetu je slian bilju zemaljskom na koje Mi spustimo sa neba kiu s kojim se ono izmijea, kojim se onda hrane ljudi i stoka. Pa kada se zemlja ukrasi svojim ruhom i okiti i kad stanovnici njeni pomisle da su oni toga gospodari, doe zapovijed Naa nou ili danju i Mi to pokosimo, kao da prije niega nije ni bilo. Eto tako Mi potanko izlaemo dokaze narodu koji hoe da razmisli.'' (Jusuf, 24.) Pametnog roba-ovjeka ije je srce Allah, delle anuhu, osvijetlio sa razumjevanjem sutine dunjaluka ne moe ovaj prolazni svijet obmanuti. On ne nalazi smirenost u njegovim ukrasima i uivanjima. On ga smatra samo njivom za Dan povratka.

ena muslimanka

El-Asr

strana 16

... S njima lijepo ivite! A ako prema njima odvratnost osjetite, mogue je da je ba u onome prema emu odvratnost osjeate Allah veliko dobro dao
Sura An-Nisa 19 Daija Sedin Gulami
Allah Plemeniti je svaki detalj ljudskog ivota propisao da bude u skladu sa Njegovim zakonima. Znajui prirodu ovjeka jer ga je On i stvorio, On je odredio i pravila koja omoguuju da ovjek uva i ouva ovu svoju prirodu. S obzirom da je brak institucija koja uva porodicu, Islam joj pridaje poseban znaaj. Zboh toga, Allah Plemeniti u brojnim ajetima i preko svog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, odreuje jasne smjernice kako da ovjek postupi u tom segmentu ivljenja, kako bi ouvao brak, ojaao porodicu i kako bi ozdravio drutvo u cjelini. Mi emo u ovom izlaganju inaAllah govoriti o jednoj jako vanoj smjernici, a to je lijepo ponaanje mua prema eni. Navest emo deset stvari koje spadaju u te smjernice koje su potrebne da bi brak bio uspjean i srean. Lijep odnos prema eni Svako stvorenje je duno da trai Allahovo zadovoljstvo onako kako je to traio Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, koji je bio najbogobojazniji. A Poslanik, sallallahu alejhi ve selem je rekao: 'Najboji od vas su oni koji su najbolji prema svojim enama, a ja sam najboji prema svojim enama. (Ibn Made u Sunenu) Mu je duan da se trudi da izgradi lijep odnos prema svojoj supruzi jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u vie predaja to isticao. Tako u predaji od Ebu Hurejre r.a., Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, kae: Najpotpuniji vjernik je onaj koji ima lijepo ponaanje a najbolji meu vama su oni koji se najljepe ponaaju prema svojim suprugama! (Tirmizi u Sunenu; hasen sahih hadis) Koliko je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, predavao panju tome i k ol i k o je muslimane podsticao na lijepo ponaanje prema enama, najbolje e potvrditi hadis koji je oporu io na oprosnom haddu, u predaji Amra ibn El- Ahvesa r.a. da je rekao: I lijepo sa enama postupajte. (Tirmizi u Sunenu; hasen sahih hadis) Razumjevanje njihove potrebe i aspiracije Mu je duan da razumije enu i njene potrebe, stremljenja i aspiracije. Najbolju potvrdu za to nalazimo u praksi Allahovog Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Naime Aia r.a. prenosi da se udala za Poslanika sallallahu alejhi ve sellem, izuzetno mlada i da se voljela igrati sa lutkama i drugaricama pa je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, traio njene drugarice i pustio ih da joj dolaze i da se igraju sa njom. (Ibn Made u Sunenu) Igra i zabava sa enom ubrajaju se u hobije koje su erijatom preporueni. Tako Dabir ibn Abdullah r.a. prenosi predaju u kojoj se kae da e ovjek biti nagraen samo za neke vrste hobija. Meu njima se ubraja igra i zabava sa svojom suprugom, dresiranje konja i poduavanje plivanju. (Taberani u El-Mudemu Kebiru) Aia r.a. tvrdi da se Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, takmiio sa njom u tranju. Nekada je ona pobjedila a nekada on.(Ibn Made u Sunenu) Naalost danas je jako malo mueva koji su se u ovome ugledali na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, iako je on najprei da ga slijedimo. Pomaganje eni u poslu El Esved je upitao Aiu r.a.:ta je radio Poslanik sallallahu alejhi ve sellem u kui? Ona je odgovorila: Pomagao bi porodici a kad bi uo ezan, izaao bi. (Buharija u sahihu) Nee biti papuar onaj koji pomogne eni u kunim poslovima, koje ona sama nije u stanju uiniti, ve e to biti lijep gest mua prema eni koji moe samo uvrstiti ljubav meu suprunicima kao to je to radio Poslanik sallallahu alejhi ve sellem. Osiguravanje opskrbe Koliko je opskrbljivanje porodice vano, najbolje e potvrditi hadis koji prenosi Ebu Hurejre r.a.:Najvea nagrada od imetka kojeg potroi na Allahovom putu, za osloba anje roba, pomaganju siromaha i

ena muslimanka
onaj koji potroi za svoju porodicu. (Muslim u sahihu) Mu treba posebno voditi rauna da ono to priskrbi eni odnosno porodici bude na halal nain zaraeno. ene iz prve generacije muslimana podsticale su svoje mueve na halal zaradu, govorei:uvaj se haram zarade jer mi moemo trpiti glad i e, ali ne moemo trpiti vatru.(ElGazali; Ihjau'ulumi-din) ljubomore koju Allah voli i onu koju nevoli. Allah voli ljubomoru koja je utemeljena na sumnji. (Ebu Davud i Nesai) Hasan el Basri upozorio je:Zato ne oplakujete vae ene koje se guraju sa otpadnicima po pijacama?! Allah u inio runim onoga koji nije ljubomoran na to! (El-Gazali; Ihjau'ulumid-din) Otuda ta vrsta ljubomore je poeljna, moe se ak rei i obavezna za mua.

El-Asr
Tvoje tijelo ima pravo, tvoje oi imaju svoje pravo, a i tvoja ena ima na tebe pravo! (Buharija u sahihu) Ako ga tua ena fascinira to e nadoknaditi kod svoje supruge
Pitanje:

strana 17

Esselamu alejkum, Gdje se u asnom Kuranu eni nareuje da se pokrije?

Odgovor:

U hadisu kojeg prenosi Dabir ibn Abdullah r.a., Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je:Ako nekog od vas zadivi neka ena, pa se neto rodi u njegovom srcu, neka se Pravednost meu enama priblii svojoj supruzi i neka Mu ima obaveze prema to nadoknadi sa njom, jer e Allahov Poslanik, sallallahu eni mu to nadoknaditi ono to se alejhi ve sellem, u predaji u njemu rodilo! (Muslim u od Ebu Hurejre r.a. hadisu, hasen-sahih) kae:Koji ovjek bude Aia r.a. tvrdi da se Poslanik, Kad se dogodi da imao dvije ene a ne sallallahu alejhi ve sellem, mukarca fascinira bude na isti nain takmiio sa njom u tranju. tua ena i on osjeti postupao p r e m a Nekada je ona pobjedila a neku vrstu pohote za objema, doi e na nekada on njom duan je to Sudnji dan s jednom prije otii svojoj stranom koja e mu supruzi i nadoknaditi sa biti iskrivljena. (Tirmizi u Mu nije obavezan samo njom, jer e tako zatvoroti sunenu) Mu mora biti materijalno kotirati enu, put ejtanu i njegovim pravedan prema supruzi ve je obavezan ispuniti i vesvesama i sauvati se od pogotovo ako ima dvije svoje brane obaveze. Jedna propasti jer je Poslanik, ene. Zbog toga mu znajui od njih je da i u intimnom sallallahu alejhi ve sellem, za osjetljivost supruge mora odnosu zadovolji svoju enu. rekao u hadisu kojeg prenosi paziti da ispuni ono zato je Prema hadisu Allahovog A i a r.a.:Ummete zaduen. Tako e voditi Poslanika, sallallahu alejhi Muhammedov niko nije rauna da obskrbi svaku ve sellem, kada mu ljubomorniji od Allaha kad suprugu, da vodi rauna o zadovolji svoju potebu vidi svog roba ili robinju njihovoj ishrani, odjevanju i prilikom intimnog odnosa, kako zinaluk ine. Ummete slino, te da u tom pogledu d u a n j e d a p r i u ti Muhammedov, da znate ono nepravi nikakvu razliku meu zadovoljstvo i svojoj eni. to ja znam malo biste se (vidi o tome mr. M. njima. smijali a puno plakali! tulanovi) Abdullah ibn Amr (Buharija u sahihu) Ljubomora ibn el-As r.a. prenosi da ga je Poslanik sallallahu alejhi Muevi su duni da vode ve sellem upitao: brigu gdje im idu ene i sa Obavjeten sam da dane kim se drue, sa kim provodi u postu a noi u komuniciraju i ako u neto ibadetu? On je posumnjaju, moraju biti odgovorio :Da! Poslanik, ljubomorni uvari i zatititi sallallahu alejhi ve sellem, svoje supruge. U hadisu ga je savjetovao:Ne ini Dabira ibn Atika, Poslanik tako. Posti, ali i jedi. sallallahu alejhi ve sellem, Klanjaj, ali i spavaj. naglaavao je da ima

Ve alejkumus-selam! Ako pitanje glasi:" Da li se u Kur'anu nareuje pokrivanje ene?", onda odgovor glasi: Da u Kur'anu se nareuje pokrivanje ene. U suri El-Ahzab u 59tom ajetu. Pokrivanje ene muslimanke se, takoer, zakljuuje iz 31-vog ajeta sure EnNur i 33-treeg ajeta sure El-Ahzab. Nema razilaenja meu islamskim uenjacima kroz stoljea islama da je obaveza pokrivanja ene potvrena Kur'anom, kao obavljanje namaza. Ako neko kae: "Kur'an nije podrobno precizirao nain samog pokrivanja, ve ga openito nareuje, pa ta da inimo?" Ogovor glasi: Kur'an, takoer, nije podrobno pojasnio nain obavljanja namaza, hadda, davanje zekata itd. Zato je obligatna dunost svih muslimana da se vrate na Poslanikovu, s.a.v.s., praksu da bi znali ove pojedinosti i detalje, a Allah najbolje zna.
Mr. Safet Kuduzovi

ena muslimanka

El-Asr

strana 18

Dr. Abdul-Aziz A. el-Kari

Ostvarivanje ubudijjeta i Poglavlje gledanja u enu iskrenosti u ibadetu Allahu prije braka - a zatim je Jedinom, je obaveza ene i prenio hadis sa senedom iji mukarca podjednako, a put tekst glasi: Rekao je Poslanik do toga ne moe biti osim sa sallallahu alejhi ve sellem, znanjem. Zbog toga je Aii: Pokazano mi je u snu traenje korisnog znanja kako te dovodi melek u nareeno obadvoma. Kae platnu od kvalitetne svile, Poslanik sallallahu alejhi ve govorei mi: Ovo je tvoja sellem: Traenje nauke je ena. Zatim sam otkrio veo obaveza svakom muslimanu. sa tvoga lica, kad ono ti. "Svakom muslimanu" - to je Rekao sam: Ako ovo bude od forma koja podrazumjeva i Allaha, ostvarit e se. . mukarca i enu, pa je ivjela je sa Poslanikom traenje nauke obaveza za s.a.v.s. devet godina. enu, kao to je to Od znanja poslanstva Aia obaveza i za mukarca. r.a. zapamtila je ono to Ono to se podrazumjeva pod obaveznim znanjem, nije zapamtila ni jedna ovdje, jeste erijatsko druga, pa ga je rairila u znanje, koje je prijeka ummetu potreba jednom muslimanu, radi popravljanja njegove akide Preselila je, Allah bio vjerovanja, poboljavanja zadovoljan njome, 17-tog njegovog ibadeta te ramazana, 58. godine po sistematizacije i planiranja hidri, a zakopana je na njegovih ivotnih pitanja, i medinskom groblju Bekija. to iz znanosti Kurana i Allah je odabrao za drugu Sunneta. Vezano za podruje enu Svome Poslaniku islamskih nauka, i historiju sallallahu alejhi ve sellem ene muslimanke, navest kada je bila u cvijetu svoje emo najsvjetlije primjere iz mladosti i jeku otroumnosti ivota Siddike (Iskrene), i bistrine, da bi bila ista kerke Siddika (Iskrenog), stranica u koju se urezuje majke pravovjernih, Aie, znanje poslanstva. Ovo je kerke Ebu-Bekra Allah bio sama mudrost Uzvienog zadovoljan sa njom i sa Allaha radi ouvanja ove njenim ocem. Ona je ljubav vjere. Allahov Poslanik Poslanika sallallahu alejhi ve sallallahu alejhi ve sellem, sellem i najdraa ena je primjer i uzor ummetu. njegovom srcu. Oenio je po Na nama je da ga slijedimo u naredbi svoga Gospodara, a svim segmentima njegova Dibril mu je njen lik ivota, kao to je, izmeu prikazao u komadu svile, ostalog, njegovo ponaanje u prije nego to e je oeniti. kui, postupanje sa Imam Buhari je naslovio porodicom i u stvarima koje poglavlje u svome Sahihu, u nisu poznate osim njegovim "Knjizi braka", ovako: enama. Radi ovog vrlo vanog zakonodavnog cilja Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, je enio mnogo ena kako bi jedna drugu upotpunjavale u pamenju njegova sunneta u kui i branom ivotu, te prenoenju istog ummetu. U tome je najbolja bila iskrena Aia, majka pravovjernih, r.a.. Od znanja poslanstva zapamtila je ono to nije zapamtila ni jedna druga, pa ga je rairila u ummetu. Ona je jedna od ashaba koja mnogo prenosi hadis, a takvi su manjina, poput: Ebu-Hurejre, Ibn-Abbasa, Ibn Omera i Enes r.a.. Prenijela je od Poslanika s.a.v.s. 1210 hadisa. Sloili su se Buhari i Muslim na 174 njena hadisa, dok sam Buhari biljei 54, a sam Muslim njih 68. Najvie o emu prenosi su erijatski propisi, zbog toga se kae da je prenijela ummetu etvrtinu erijata. Od nje prenosi veliki broj ashaba, kao to su: njen otac Ebu Bekr Es-Siddik, Omer b. elHattab, njegov sin Abdullah, Ebu Hurejre, Ibn Abbas, Amr b. el-As, Ebu Musa el-Eari itd. Od nje, takoe, prenosi i veliki broj tabiina. Od najpoznatijih su: Mesruk ibn el-Edde'a, el-Esved elNeha'i, Se'id ibn el-Musejjib, Urve sin njene sestre, Ebu Seleme b. Abdurrahman, elabi, Mudahid, Ata b. Ebi Rebbah, Ikrime, Nafi mevla Ibn Omer i Amra bint Abdurrahman. Kae Ata' rhm.: Aia je bila najboljeg razumijevanja (u fikhu),

Dvije vrste ljudi bie stanovnici Dehennema i ja ih poslije ovozemaljskog ivota neu vie vidjeti: silnici, u ijim su rukama bievi debljine kravljih repova, kojima tuku svijet, i - ene, obuene a otkrivene, koje zanose u hodu, i druge tome pozivaju, i okrenute od pokornosti Allahu, glave im kao krive grbe deva. One nee ui u Dennet niti e osjetiti njegova mirisa, a zasigurno se njegov miris osjea na ogromnoj daljini." (biljei Muslim)

ena muslimanka

El-Asr

strana 19

najuenija i najtanijeg vienja u svemu openito. Kae hafiz Muhammed ibn ihab el-Zuhri: Kada bi se sabralo svo Aiino znanje i znanje svih ostalih ena, Aiino znanje bi bilo bolje. Kae Mesruk rhm.: Vidio sam starije, ugledne ashabe Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako je pitaju o nasljednom pravu. Biljei imam Tirmizi od Ebu Muse el-Earija r.a. da je rekao: Nismo mi, ashabi Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, nikada pitali Aiu r.a., o nekom nejasnom hadisu, a da kod nje nismo nali znanje o n j e m u . Aia r.a. je bila najd raa os ob a Poslaniku s.a.v.s. od svih ljudi. Prenose imam Buhari i Muslim od Amra ibnul-Asa r.a. da je upitao Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,: Ko ti je najdrai od ljudi? Rekao je: Aia. Pa ga je upitao: A od mukaraca? Ree: Njen otac. Biljei imam Tirmizi da je neki ovjek raspravljao o Aii r.a. (podvrgavao je kritici) u prisustvu Ammara ibn Jasira r.a., pa mu je rekao: Gubi se rugobo! Zar uznemirava Poslanikovu sallallahu alejhi ve sellem dragu?! Mesruk r.a. kada bi prenosio hadis od nje, rekao bi: Pri ala mi je Siddika (Iskrena), kerka Siddika (Iskrenog), najmilija ena Allahovog miljenika. Biljei Muslim u svome Sahihu da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,

rekao svojoj kerci Fatimi r.a.: Zar ne voli ono to ja volim? Rekla je: Naravno da volim. Rekao je: Pa zavoli ovu - i pokazao je na Aiu. Aia r.a. je bila blagoslov za ummet. Zbog nje je sputen ajet o tejemumu, kao milost i olakica muslimanima do Sudnjega dana. Dogaaj "elIfk", u kojem su munafici Medine potvorili Siddiku r.a. i o kojem je Allah spustio Kur'an, te dao propise koji uvaju ast vjernika od jezika munafika i

pokvarenjaka, bio je, tako e, njen blagoslov. Vezano za iskrenu Aiu r.a. Allah d.. je spustio esnaest ajeta iz sure el-Nur, koji e se uiti do Sudnjega dana. Kau uenjaci: Kada Allah Uzvieni spomene u Kur'anu ono to Mu mnogoboci pripisuju, velia sam Sebe rijeima "subhanallah" (Slava pripada Allahu). Kae Allah, d..: I rekli su: Allah je sebi uzeo dijete. Subhanehu - Slava Njemu pripada. Allah d.. vezano za Aiu r.a. kae: Zato niste, im ste to uli, rekli: Ne dolikuje nam da o tome govorimo. Subhaneke Slavljen neka si Ti! To je velika potvora. Allah d.. je

veliao sam Sebe rijeima "subhanellah", u odbacivanju poronosti Aie, kao to je veli a o s a m S e b e u odbacivanju svake manjkavosti i nesavrenstva S v o g a b i a . Kae el-Zamaheri: Kada bi podrobno analizirao Kur'an i istraivao ono ime se prijeti grijenicima, ne bi naao da je Allah Uzvieni i u emu grublji i stroiji kao u osudi Aiine r.a. potvore. Zbog toga su etvorica imama, kao i drugi uenjaci islama, ije se rije i u v a a v a j u , jedinstveni po tome da onaj ko potvori Aiu r.a. za blud postaje nevjernik i izlazi iz islama. Od njega se razvodi njegova ena, ne ukopava se u groblje muslimana, niti mu se klanja denaza, zbog toga to je zanijekao esnaest ajeta iz Kur'ana sputenih o nevinosti Aie radijellahu anha. Pa neka se Allah smiluje Siddiki, k erci Siddika, opravdanoj sa nebesa. Koliko je samo dala ummetu ogromnog hajra svojim irenjem Poslanikovog znanja i koliko smo samo vidjeli dobra od njenog blagoslova. Neka Allah bude zadovoljan s njom i neka je uini zadovoljnom i sretnom.

Prenose Ebu Davud i Bejheki od Abdullaha b. Amira radiAllahu anhum koji kazuje: Jednog dana zovnula me majka rekavi: Doi, dat u ti neto! U to vrijeme sjedio je kod nas u kui Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, pa je upitao: ''A ta e mu dati?'' Ona mu ree: Dat u mu hurmu. Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem joj tada ree: ''Ako mu nita ne dadne pisat e ti se da si slagala.''

ena muslimanka

El-Asr

strana 20

Muhammed b. Ibrahim El-Hamd (prevod: Nezir Halilovi).

U okviru teme "ena Muslimanka" posvetit emo uz Nakon izvjesnog vremena dijete se moe poeti plaiti Allahovu pomo i dozvolu u narednim brojevima posebnu predmeta, pojava i osoba kojih se uope ne bi smjelo panju temi "ena i porodica". Uluga muslimanke u plaiti, ak naprotiv. porodici je vrlo obirna tema, ali emo se inaAllah potruditi da izloimo neke najznaajnije aspekte. Odgajanje djece kroz lahkomislenost i 'dug jezik' Muslimanka igra u porodici, u prvom redu to se tie Mnogi roditelji se osjeaju ponosnim i zadovoljnim kada odgoja buduih narataja, bitnu, moemo slobodno rei, vide svoje dijete kako ustro odgovara drugim ljudima, najbitniju ulogu. Kao to kau islamski uenjaci, to nerijetko bude popraeno obilnim psovkama i runim muslimanka je pola drutva, a u svome krilu odgaja drugu rijeima od strane djeteta. Idealno rjeenje nije ni u polovicu; iz ega proizilazi da je muslimanka u stvari drugoj krajnosti, tj. da dijete stalno uti i utke podnosi temelj itavog drutva. Allah delle anuhu je ovom sve provokacije i uznemiravanja. Idealno rjeenje je ono velianstvenom ulogom poastio enu i ona treba da joj i sredinje. prie sa svom ozbiljnou. Uzvieni Allah kae O vi koji Odgajanje djece u nedefinisanim odnosima unutar vjerujete, sebe i porodice svoje uvajte od Vatre ije porodice i navikavanje djece na udoban ivot u raskoi e gorivo ljudi i kamenje biti, i o kojoj e se meleki Djeca koja odrastu o ovakvim porodicama obavezno strogi i strani brinuti, koji se onome to Allah izrastaju u velike "gotovane", rasipnike i uobraenke. Sva zapovjedi nee opirati, i koji e pitanja drutva (demata) i ono to im se naredi izvriti (Et Kao to kau islamski uenjaci, drutvenog ivota ih interesuju Tahrim,6) Svevinji Gospodar kae: muslimanka je pola drutva, a u samo onoliko koliko vide sebe i Naredi eljadi svojoj da obavlja svome krilu odgaja drugu polovicu! svoj vlastiti interes u svemu molitvu i ustraj u tome. (Tatome. Ha,132) Ibn-Umer, r.a., prenosi da je AIlahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: "Svi ste vi pastiri, i svaki pastir bit e odgovoran za svoje stado. Vladar je pastir, ovjek je Priutavanje djeci svega to poele i zatrae pastir svojoj porodici, ena je pastirica u kui svoga mua Pojedini roditelji priutavaju svojoj djeci apsolutno sve i njegove djece. Svi ste vi, dakle, pastiri i svi ste to ona zatrae bez ikakvog izuzetka. Takvi roditelji ne odgovorni za svoje stado." (Muttefekun alejhi) Majka je te ue svoju djecu pravoj vrijednosti novca i ta djeca e koje svoje dijete usmjerava i u prvom redu poduava sigurno izrasti u neodgovorne rasipnike koji e jedino biti dinu- Islamu. Ona djeca koju njihovi roditelji od roenja sposobni za ivot od danas do sutra. odgajaju u duhu Kur'ana i Sunneta Allahovog Poslanika sallallahu alejhi ve selleme imaju jake osnove da izrastu u dobre, iskrene vjernike i dostojne nosioce ovog Ummeta. U ovom broju emo se inaAllah osvrnuti na neke greke pri odgoju djece. Za ovu temu napravili smo kratak sadraj djela Opsane greke u odgoju djece, ejha Muhammeda b. Ibrahima El-Hamda (prevod: Nezir Halilovi). Greke u odgoju djece se pojavljuju u mnogobrojnim i raznovrsnim oblicima. Svaki taj oblik, svaka greka, direktno rezultira loim stanjem, odgojem i ponaanjem kod djece. Najee i najopasnije greke su sljedee: Odgajanje djece putem plaenja, straha zastraivanja Svaki put kada dijete malo snanije zaplae roditelji ga ponu zastraivati mrakom, babarogom, lopovom, ejtanom, uiteljem, doktorom, hodom itd. Sve ovo kod djece razvija veliki strah od navedenih pojava ili osoba. Ispunjavanje djeijih elja usljed njihovog plaa Vrlo esto se deava da dijete trai neto od roditelja i kad mu oni to odbiju dijete brizne u estoki glasni pla, ne bi li na taj nain postiglo eljeni cilj. Roditeljima, naravno, taj pla vrlo brzo dosadi i oni poure da ispune "elju" svoga djeteta, bilo zbog toga to su se saalili i smilovali na svoje eljade ili jednostavno, zbog toga da ga uute i "kutariu" se njegovog plaa. Ovo je jedna od najopasnijih greaka u odgoju djece i ona neminovno rezultira slabou duha i linosti kod djece. Strogost i vrsta ruka, i vie nego to je potrebno Snano udaranje svoga djeteta, svejedno da li se radi o jednom ili o vie udaraca, ruganje djeci i njihovo ismijavanje zbog svake sitnice, vikanje na njih i nazivanje runim imenima i nadimcima.

Sira Allahovog Poslanika Muhammeda sallallahu alejhi ve sellem

El-Asr

strana

S. El- Mubarekfuri
Peina hira Kada se Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, pribliio etrdesetoj godini ivota, i kada su njegova z a p a a n j a p r o l os t i i sadanjosti rasvijetlila njegov um, jaz izmeu njega i njegovog naroda se u mnogo emu produbljivao. On tada zavoli samou. Ponio bi sa sobom hrane i vode i odlazio u peinu Hira na brdu Nur, koje je udaljeno od Mekke oko dvije milje. To je jedna lijepa peina, duga etiri arina a iroka jedan arin i tri etvrtine. On je provodio mjesec Ramazan u toj peini, razmiljajui o opstanku i ta je poslije nestanka, kakve tajne krije ivot, a kakve smrt itd. Kada Resulullah s.a.v.s. napuni etrdesetu godinu, koja se smatra godinom ovjekove zrelosti, a kau da su u tim etrdesetim godinama poslanici dobivali objave, poee se javljati znaci poslanstva i u normalnom ivotu. Prvi tragovi su bili snovi er-ru'ja. Snovi su mu bili jasni i isti kao jutarnje svitanje. Poetak objave Treeg Ramazana Resulullahove, sallallahu alejhi ve sellem, osame u peini Hira, Allah, delle anuhu, odlui da spusti svoju milost na zemlju, da ovjeanstvo poasti poslanstvom, pa posla Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem, Dibrila, meleka sa ajetima iz Kur'ana. Uz kalendarske prora une i postoje e dokaze, mi moemo da potvrdimo da je objavljivanje Kur'ana poelo u ponedjeljak, dvadeset i prvog Ramazana, navee, to odgovara desetom avgustu 610. godine po kalendaru. Resulullah, alejhisselam, je imao tada, tacno etrdeset mjeseevih godina i est mjeseci i dvanaest dana ili oko trideset devet sunevih godina i tri mjeseca i dvanaest dana. Aia, r.a, nam pripovijeda priu o samom dogaaju, Dibril mu ree: "Ui!", a Muhammmed, sallallahu alejhi ve sellem, odgovori: "Ja ne znam uiti", - pa nastavi: "Zatim me uze, pa me privue sebi, a zatim me odmaknu od sebe. To uradi jako i snano tri puta, a nakon treeg puta ree: "Ui, itaj, u ime tvoga Gospodara koji stvara, stvara ovjeka od ugruka! itaj, plemenit je Gospodar tvoj, koji pouava peru, koji ovjeka pou ava onome to ne zna. (El-'Alaq 1-5) Resulullah sallallahu alejhi ve sellem se vrati uzbuen i usplahiren, ue kod Hatide, r.a. i ree: "Prekrijte me, prekrijte me!" Smirie ga dok ne ode od njega strah, ispria ta mu se desilo, zatim ree "Strahovao sam za se", a Hatida r.a. mu ree: "Ne, ne tako mi Boga, Allah te nikad nee osramotiti. Ti si ovjek, koji posjeuje rodbinu, pazi sirotinju, nadoknadi izgubljeno, ugosti gosta i uvijek pomae i ustrajava na istini." Hatida ode sa Muhammedom, sallallahu alejhi ve sellem, kod svoga amidia koji se zvao Vereka ibn Nevfel. On je u predislamsko doba primio kranstvo. Zatekli su ga kako prepisuje El-kitabulibranijj. Ispriae mu ta se desilo, on saslua paljivo i ree: "Ovo je bio Boiji povjerenik (melek) kojeg je Allah poslao i Musau. Kamo sree da sam mlai, da hou bogdo biti iv, kada te tvoj narod bude progonio. A Resulullah ree: "Zar e me oni progoniti?" Da, znaj, da ni jedan, koji je dolazio sa ovim kao ti, nije bio bez neprijatelja. Ako doekam taj dan, svesrdno u ti pomoi. Meutim, uskoro je Vereka umro, a objava je zastala. Prekid objave je trajao danima i za to vrijeme Rasulullaha sallallahu alejhi ve sellem je proao strah i dobio je ponovo samopouzdanje. Ali ga je mnogo alostilo to je objava zastala. Buharija prenosi od Dabira ibn Abdullaha. da je on uo kako Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, pripovijeda prekid Objave i kae:"Dok sam iao" (preko brda) uh glas s neba. Podigoh pogled u visinu i ugledah meleka koji je dolazio u Hiru. Sjedio je na stolici koja je lebdjela izmeu neba i zemlje, pa se prestraih njega i polegoh na zemlju. Potrah kui i rekoh: "Pokrijte me, pokrijte me", pa me pokrie, a Uzvieni Allah d.. objavi: Nastavak na sledeoj strani

Prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao none namaze tako da bi mu od duine kijama oticala stopala i potkloljenice, pa kada je upitan zbog ega to ini, a Allah, delle anuhu, mu je oprostio ranije i kasnije grijehe, rekao je: Zar da ne budem zahvalni rob?! (Muttefekun alejhi)

Ebu-Musa el- Es'ari r.a. pripovjeda da je Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem rekao:"Zaista Allah delle anuhu dri Svoju ruku ispruenom tokom cijele noi, primajui pokajanja onih koji su danju grijeili, a danju prua ruku, primajui pokajanja onih koji su nou grijeili, sve dok sunce ne izae sa zapada". (Muslim)

Sira Allahovog Poslanika Muhammeda sallallahu alejhi ve sellem

Pitanje:
Ko prenosi hadise o dizanju ruku u dovi poslije namaza i kakva je njihova vjerodostojnost?

El-Asr

strana 22

Odgovor:
Ovaj postupak je spomenut u tri nepouzdana hadisa. Prvi biljei Ibn Suni, str. 53/138. U lancu prenosilaca ove predaje ima vie mahana, a samo prisustvo Abdulaziza ibn Abdurrahmana dovoljan je razlog za odbijanje ovoga rivajeta. Za njega je imam Ahmed rekao da je laov. Vidi El-derhu vettadil, 5/388, Ed-duafau vel-metrukine, 2/5, Mizanul-iatidal, 4/367, Lisanul-mizan, 4/34, Elmedruhine, 2/138, Elkamil fid-duafa, 5/289. Drugi hadis zabiljeio je imam Taberanije u Elkebiru, 13/129. Imam Hejsemi u El-medzmeau, 10/169 tvrdi da su ravije ove predaje pouzdane. Meutim, lanac ovoga hadisa je prekinut i to izmedu Muhammeda ibn Ebi Jahje i Abdullaha ibn Zubejra. Druga mahana jeste Dufajl ibn Sulejman koji je nepouzdan, to pobija miljenje imama Hejsemija. Vidi El-derhu vet-tadil, 7/72, Et-takrib, 2/119 i Tashihud-dua, str. 440. Trei hadis biljei Ibn Ebi Hatim u svom Tefsiru. Ovaj hadis je doao putem Alija ibn Zejda ibn Dedana koji je nepouzdan kod muhadisa. Vidi El-Ilel, 1/227, Eldzerhu vet-tadil, 6/186, Tehzibul-kemal, 20/439, Takribut-tehzib, 2/43 i Kasasul-enbija, 475. Predaja Ibn Ebi Hatima je prenesena iz Tefsira Ibn Kesira 1/555, i kao takva nije prisutna u dananjim tampanim primjercima Tefisra Ibn Ebi Hatima, Allah, s.v.t., najbolje zna. Ovu predaju zabiljeio je i imam Taberi, 3/421/8127 u neto izmjenjenom obliku. mr. Safet Kuduzovi

"O ti pokriveni, ustani i opominji! I Gospodara svoga veliaj! I haljine svoje oisti! I kumira se kloni". (El-Muddessir 1-5) Zatim je Objava poslije toga redovno dolazila. Prvi muslimani Objavu Kur'ana moemo podijeliti u dva vemenska periodai to su: Mekkanska Objava i Medinska Objava. A Mekkanski period Objave moemo podijeliti u tri razdoblja i to: tajno pozivanje u Islam (traje tri godine), javno pozivanje stanovnika Mekke u Islam (od poetka etvrte godine) i period pozivanja u Islam ljudi izvan Mekke (ovaj period po inje krajem desete godine i traje sve do hidre u Medinu. Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, pozva prvo svoju porodicu da slijede njegovo ubjedenje, a zatim pozva i svakog onoga koga je dobro poznavao i za koga je znao da je dobar ovjek. Pozva one u koje je bio siguran da vole Jednog Allaha, delle anuhu, da vole istinu i pravdu i koji poznaju njega Mumammeda, sallallahu alejhi ve sellem. sa svim njegovim vrlinama i osobinama. Oni mu se odazvae, ne svi, ali se odazvae oni koji nikada nisu posumnjali u li nost i veliinu Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem i u njegove rijei. To je na prvom mjestu bila njegova supruga Hatida, r.a, majka pravovjernih, a zatim njegov tienik Zejd ibn Haris r.a, te njegov amidi Alija ibn Ebi Talib r.a., djeak koji je ivio kod Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem i

kojeg je on odgajao, i na kraju njegov vjerni prijatelj Ebu Bekr Es-Siddik r.a.. Ova grupica od etvoro najdraih bia, primie Islam, prvog dana Resulullahovog djelovanja kao Allahovog Poslanika. Nakon ovoga Ebu Bekr r.a. je poeo aktivno djelovati na irenju Islama. Bio je pogodna osoba, obljubljen kod naroda i veoma uvaavan zbog svog pristojnog naina ivota. Ljudi su ga pitali za savjet, jer je posjedovao veliko znanje i iskustvo. On je poeo pozivati u Islam one, u koje je bio sasvim siguran, one, s kojima se druio i kojima je vjerovao. Od njega je primio Islam: Osman ibn Affan r.a., Zubejr ibn ElAvvam r.a., Abdurrahman

ibn Avf r.a., Sa'd ibn Ebi Vekas r.a. i Talha ibn Ubejdullah r.a.. Ova osmorka je prva prethodnica ostalim, koji e primiti kasnije Islam. Meu prvim muslimanima je i Bilal ibn Rebbah r.a., a slijedili su zatim: Ebu Ubejde Amir ibn El-Derrah, Ebu Selema ibn Abd El-Esed, Erkam ibn Ebu Erkam, Osman ibn Ma'zum i njegova dva brata Kudamet i Abdullah, zatim, Ubejdah ibn El-Haris, Seid ibn Zejd i njegova ena Fatima, ki Hattaba El-Adevije ili sestra Omer ibn Hattaba, Habbab ibn El-Eret i Abdullah ibn

Mes'ud i jo neki drugi. Ovo su bili prvi muslimani, ljudi iz svih kurejijskih porodica. Ibn Hiam ih je nabrojao vie od etrdeset. Ibn Ishak kae: Zatim poe narod primati Islam i muko i ensko, tako da se o Islamu poe priati u Mekki. Svi, prethodno spomenuti ljudi, primie Islam tajno, Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, se sastajao s njima na odre enim mjestima i tumaio im Islam, daleko od o iju javnosti. Njegova misija je jo uvijek bila: misija pojedinanog, tajnog pozivanja u Islam. Takoer u ovom periodu tajnog pozivanja dola je naredba i o namazu, ali samo ujutro i uveer, a tek kasnije, za vrijeme mirada, dolazi naredba o pet dnevnih namaza. To potvruje i Kur'anski ajet: I Gospodara svoga krajem i poetkom dana veliaj i hvali Ibnu Hiam je naveo u svojoj Siri, da je Resulullah, s.a.v.s. sa svojim drugovima odlazio u vrijeme namaza u klanac i kriomice bi klanjali, da ih ne bi narod vidio. Ebu Talib je vidio jedanput Resulullaha, s.a.v.s. i Aliju r.a. da klanjaju, pa im je to prigovorio, a kada je saznao o emu se radi, naredio im je da budu ustrajni i nepokolebljivi. Preuzeto iz knjige: ZAPEAENI DENNETSKI NAPITAK. U iduem broju inAllah:Javno pozivanje kurejija u Islam.

Islam & Nauka

El-Asr

strana 23

1. Fluoridi ometaju sintezu kolagena to dovodi do njegovog razlaganja u kostima, tetivama, miiima, koi, hrskaviavom tkivu, pluima, bubrezima i traheji. [A.K. Susheela and Mohan Jha, "Effects of Fluoride on Cortical and Cancellous Bone Composition," IRCS Medical Sciences: Library Compendium, Vol. 9, No.11, pp. 10211022 (1981); Y. D. Sharma, "Effect of Sodium Fluoride on Collagen Cross-Link Precursors," Toxicological Letters, Vol. 10, pp. 97-100 (1982); A. K. Susheela and D. Mukerjee, "Fluoride poisoning and the Effect of Collagen Biosynthesis of Osseous and Nonosseous Tissue," Toxicological European Research, Vol. 3, No.2, pp. 99-104 (1981) i mnogi drugi izvori koje nismo naveli zbog obima teksta] 2. Fluoridi stimuliu stvaranje granula i potronju kiseonika u bijelim krvnim elijama, ali spreavaju taj proces kada je bijela krvna elija izloena dejstvu neke strane supstance u krvi. [Robert A. Clark, "Neutrophil Iodintion Reaction Induced by Fluoride: Implications for Degranulation and Metabolic Activation," Blood, Vol. 57, pp. 913-921 (1981)] 3. Fluoridi smanjuju energetske rezerve i sposobnost bijelih krvnih zrnaca da unitavaju strane materije procesom fagocitoze. ak i mikro-molarne koliine fluorida, ispod 1ppm (1-og dijela na milion dijelova) mogu ozbiljno da suzbiju sposobnost bijelih krvnih zrnaca da unitavaju patogene mikro-organizme. John Curnette, et al, "Fluoride-mediated Activation of the Respiratory Burst in Human Neutrophils," Journal of Clinical Investigation, Vol. 63, pp. 637-647 (1979); W. L. Gabler and P. A. Leong, ., "Fluoride Inhibition of Polymorphonumclear Leukocytes," Journal of Dental Research, Vol. 48, No. 9, pp. 1933-1939 (1979); W. L. Gabler, et al., "Effect of Fluoride on the Kinetics of Superoxide Generation by Fluoride," Journal of Dental Research, Vol. 64, p. 281 (1985); A. S. Kozlyuk, et al., "Immune Status of Children in Chemically Contaminated Environments," Zdravookhranenie, Issue 3, pp. 6-9 (1987)] 4. Fluoridi zbunjuju imuni odbrambeni sistem i podstiu ga da napada tkiva svog vlastitog tijela i poveavaju brzinu rasta tumora kod ljudi koji su podloni raku. [Alfred Taylor and Nell C. Taylor, "Effect of Sodium Fluoride on Tumor Growth," Proceedings of the Society for Experimental Biology and Medicine, Vol. 119, p. 252 (1965); Shiela Gibson, "Effects of Fluoride on Immune System Function," Complementary Medical Research, Vol. 6, pp. 111-113 (1992);" i mnogi drugi izvori] 5. Fluor sprjeava stvaranje antitjela u krvi. [S. K. Jain and A. K. Susheela, "Effect of Sodium Fluoride on Antibody Formation in Rabbits," Environmental Research, Vol. 44, pp. 117-125 (1987)]

6. Fluoridi ometaju rad titne (tiroidne) ljezde. [Viktor Gorlitzer Von Mundy, "Influence of Fluorine and Iodine on the Metabolism, Particularly on the Thyroid Gland," Muenchener Medicische Wochenschrift, Vol. 105, pp. 182-186 (1963); A. Benagiano, "The Effect of Sodium Fluoride on Thyroid Enzymes and Basal Metabolism in the Rat," Annali Di Stomatologia, Vol. 14, pp. 601-619 (1965); Donald Hillman, et al., "Hypothyroidism and Anemia Related to Fluoride in Dairy Cattle, itd.] 7. Fluoridi ispoljavaju tetna dejstva na razna tkiva u tijelu ovjeka. [T. Takamorim "The Heart Changes in Growing Albino Rats Fed on Varied Contents of Fluorine," The Toxicology of Fluorine Symposium, Bern, Switzerland, Oct 1962, pp. 125-129; Vilber A. O. Bello and Hillel J. Gitelman, "High Fluoride Exposure in Hemodialysis Patients," American Journal of Kidney Diseases, Vol. 15, pp. 320-324 (1990); Y. Yoshisa, "Experimental Studies on Chronic Fluorine Poisoning," Japanese Journal of Industrial Health, Vol. 1, pp. 683-690 (1959)] 8. Fluoridi pospjeuju razvoj raka kostiju. [J.K. Mauer, et al., "Two-Year Cacinogenicity Study Of Sodium Fluoride In Rats," Journal of the National Cancer Institute, Vol. 82, pp. 1118-1126 (1990); Proctor and Gamble "Carcinogenicity Studies with Sodium Fluoride in Rats" National Institute of Environmenrtal Health Sciences Presentation, July 27, 1985; S. E. Hrudley et al., "Drinking Water Fluoridation and Osteosarcoma," Canadian Journal of Public Health, Vol. 81, pp. 415-416 (1990); P. D. Cohn, "A Brief Report on the Association of Drinking Water Fluoridation and Incidence of Osteosarcoma in Young Males i jo mnogo drugih studija] 9. Fluoridi izazivaju preuranjeno starenje kod ljudi. [Nicholas Leone, et al., "Medical Aspects of Excessive Fluoride in a Water Supply," Public Health Reports, Vol. 69, pp. 925-936 (1954); J. David Erikson, "Mortality of Selected Cities with Fluoridated and Non-Fluoridated Water Supplies," New England Journal of Medicine, Vol. 298, pp. 1112-1116 (1978);" i drugi izvori] 10. Ingestija fluora uz pomo sredstava za ispiranje usta i sprjeavanje karijesa kod djece je veoma opasna za njihov bioloki razvoj, ivotni vijek i opte zdravstveno stanje. [Yngve Ericsson and Britta Forsman, "Fluoride Retained From Mouth Rinses and Dentifrices In Preschool Children," Caries Research, Vol. 3, pp. 290-299 (1969); W. L. Augenstein, et al., "Fluoride Ingestion In Children: A Review Of 87 Cases," Pediatrics, Vol. 88, pp. 907-912, (1991); Charles Wax, "Field Investigation Report," State of Maryland Department of Health and Mental Hygiene, Nastavak na sledeoj strani

Islam & Nauka

March 19, 1980, 67 pages; George Waldbott, "Mass Intoxication from Over-Fluoridation in Drinking Water," Clinical Toxicology, Vol. 18, No.5, pp. 531-541 (1981)] Ostale injenice Sadraj jedne tube zubne paste sa fluorom dovoljan je da usmrti dijete. U 1991.g. Regionalni Toksikoloki Centar u mjestu Akron, Ohio, USA, prijavio je smrtni sluaj kao posljedicu ingestije 16mg/kg fluorida. Samo 2 grama fluorida dovoljna su da ubiju odraslog ovjeka. Jedna zubna pasta sa fluorom sadri 1mg/gram fluorida. Fluoridi se koriste za kontrolu i modifikaciju raspoloenja i ponaanja ljudi. Poznato je da su spojevi fluorida dodavani u pijau vodu zatvorenika kako bi ih se dralo poslunim i kako bi ih se sprijeilo da se suprostavljaju autoritetima, kako u nacistikim logorima za vrijeme Drugog Svjetskog Rata, tako i u sovjetskim gulazima u Sibiru. Fluoridi su medicinski klasificirani kao protoplazmatiki otrovi, i koriste se za trovanje pacova. U septembarskom izdanju 1943.g. urnala Amerike Medicinske Asocijacije, (the Journal of the American Medical Association), tvrdi se sljedee, "Fluoridi su generalni protoplasmiki otrovi koji mijenjaju propustljivost elijske membrane inhibicijom odreenih enzima. Taan mehanizam ovakvog njihovog dejstva jo uvijek je nepoznat." Konzumiranjem fluorida kod ljudskih bia se generalno poveava stopa smrtnosti od raka. 1975.-te g. Dr. John Yiamouyiannis je objavio preeliminarne rezultate naunog istraivanja koji su pokazali da ljudi koji ive u podrujima fluoridizacije pijae vode imaju veu stopu smrtnosti od raka od onih koji ive u podrujima gdje se fluoridizacija vode ne odvija. Ameriki Nacionalni Institut za Kancer (National Cancer Institute) pokuao je da odbaci ovaj nauni rad, meutim, doktoru Yiamouyiannis-u se iste godine pridruio i Dr. Dean Burk, koji je bio glavni hemiar istog instituta do 1974. Oni su zajedniki obavili dodatne studije i njihovi rezultati su kasnije ukljueni u Kongresni Izvjetaj kongresmena Delaney-a, koji je bio autor tzv. Delaney Amandmana, kojima se zabranjivalo dodavanje kancerogenih supstanci u ljudsku hranu. Ovi izvjetaji su potvrivali vezu izmeu fluoridizacije i raka. Fluor nema skoro nikakvog efekta u preventivi kvarenja zuba kod ljudi. Na Novom Zelandu, 1990-te godine, Dr. John Colquhoun je natjeran da se prijevremeno penzionie nakon to je obavio jednu naunu studiju na 60000 djece kolskog uzrasta i dokazao da ne postoji nikakva razlika u stopi kvrljivosti zubi kod djece koja ive na podrujima gdje se obavlja fluoridizacija vode od onih koji ive na podrujima gdje se to ne ini. On je ak pronaao i to da veliki broj djece u fluoridiziranim podrujima pati od dentalne fluoroze. Dr. John Colquhoun je javno objavio rezultate ovog svog istraivanja. Ne postoje nauni dokazi koji potvruju da su sredstva za ispiranje usta na bazi fluorida i tablete bezbjedni za koritenje kod ljudi. 1989-te godine, Hildebolt,

El-Asr

strana 24

et al. sprovode naunu studiju na 6,000 djece kolskog uzrasta iji rezultati dokazuju da nema nikakve koristi od koritenja natrijum-fluorida. Nauni rad sproveden 1990.g. od strane Dr. John Yiamouyiannis-a na 39000 kolske djece takoe potvruje da nema nikakve koristi od koritenja natrijum fluorida. 1992-ge godine, Michael Perrone, asistent advokatske kancelarije u New Jersey-u, USA, podnio je zahtjev Amerikom Zavodu za Zatitu Zdravlja (FDA) da mu prue sve informacije o bezbjednosti koritenja i djelotvornosti preparata fluora u obliku tableta i kapi. Nakon 6 mjeseci otezanja, Zavod za Zatitu Zdravlja je priznao da nemaju nikakve podatke koji ukazuju na to da su ovi preparati djelotvorni i bezbjedni za koritenje. Oni su obavijestili Perrone-a da e "vjerovatno morati da povuku te preparate sa trita." injenica je, takoe, da alumijum u koji su zubne paste pakovane, pojaava dejstvo fluorida na tijelo ovjeka. [Istovremeno, aluminium oksid je u veini sluajeva ono to zubnim pastama daje bijelu boju.] 1976-te godine, Dr. D. Allman i njegovi saradnici sa Medicinskog Fakulteta Univerziteta Indiane (Indiana University School of Medicine), davali su ivotinjama 1 dio-na-milion (ppm) fluorida i otkrili da kod prisustva aluminijuma u koncentraciji od samo 20 dijelova na milijardu, fluorid je u stanju da prouzrokuje porast nivoa ciklinog AMP. Ciklini AMP sprjeava pokretljivost bijelih krvnih elija kao i njihovu sposobnost unitavanja patogenih mikroorganizama.[Journal of Dental Research, Vol. 55, Sup B, p. 523, 1976, "Effect of Inorganic Fluoride Salts on Urine and Tissue Cyclic AMP Concentration in Vivo".] "Fluoridizacija je najvea nauna prevara u ovom stoljeu" [Izjava Robert-a Carlton-a, Ph. D., biveg naunika Zavoda za Zatitu Prirodne Okoline, USA, (EPA), 24 novembra, 1992.g. u radio emisiji "Marketplace" (Canadian Broadcast Company)] "U vezi fluoridizacije, Ameriki Zavod za Zatitu Prirodne Okoline (EPA) mora odmah da dejstvuje kako bi zatitio ljude; ne samo zbog podataka u vezi raka, nego i svih dokaza o osteoporozi, artritisu, mutagenim i drugim efektima." William Marcus, Ph. D., toksikolog EPA Covert Action, Fall 1992, p. 66 Zaista jedini izlaz za ovjeanstvo, bilo za kompletne nacije ili za pojedinca, bilo u vezi ureenja zdrave drave ili u vezi osnivanja zdrave porodice, od moralnih normi i njihovog ispravnog shvatanja do pravno-sudskih rjeenja i njihovog realizovanja, od svakodnevnih odnosa meu ljudima do obaveza i odnosa svih stvorenja prema svome Gospodaru Allahu subhanehu ve te'ala, od najsitnijih do najveih stvari je u Islamu. Rekao je Allahov Poslanik sallallahu 'alejhi ve sellem: "Kada ne bih o svome oteao svome ummetu, naredio bih mu da upotrebljava misvak pri svakom namazu."(Muttefekun 'alejhi) Od Huzejfea, r.a., se prenosi da je rekao:"Kada bih Allahov Poslanik ustao iza sna,trljao bih usta misvakom." (muttefekun alejhi)

Ostale teme

El-Asr

strana 25

Daija Sedin Gulami

Hvala Allahu Gospodaru svih 4. Pie talismane (vradbine svjetova i neka je salavat i ili zapise); selam na Allahovog Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Nalazimo se u jako tekim vremenima gdje je sihr uveliko ejtani su nevjernici, rasprostranjen. Kada malo pogledamo poduavaju ljude vidjeemo gdje god se neko pojavi ko otklanja vradbiniA njih sihr na bilo koji nain, dvojica nisu nikoga dozvoljen ili strogo zabranjen, vijdeemo da poduili sve dok mu mnogo ljudi kod njega dolazi; to nam samo ne bi rekli: Mi samo ukazuje da mnogo ljudi ima problema sa sihrom. iskuavamo, i ti ne Oni trae lijeka ne gledajui kod koga, i na budi nevjernik! I koji nain e otklonuti taj ljudi su od sihr. O sihru emo inaAllah pisati drugi put. Pitamo se kako emo njih dvojice uili kako prepoznati sihirbaza. e mua od ene Ako nae samo jedan od dole navedenih znakova rastaviti kod onoga koji lijei, znaj da je on sihirbaz bez ikakve sumnje. To su ovi znakovi: (Sura El-Beqare:102) 1. Pita bolesnika o njegovom imenu i imenu njegove majke; 8. Ponekad trai od bolesnika da se ne pere vodom jedan odre en period; u glavnom 40 dana; 9. Daje bolesniku stvari koje e pokopat u zemlju; 10. Daje bolesniku papire koje e spaliti i nakaditi se na njima; 11. Pria govorom; nerazumljivim

Od Ebu Hurejre, radiallahu anhu se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem rekao: "uvajte se sedam upropatavajuih djela." Rekli su: "O Allahov Poslanie, koja su to djela?". Odgovorio je: "irk, sihr, bespravno ubistvo, jedenje kamate, jedenje imetka siroeta, bjeanje sa bojnog polja i potvora estitih vjernica." U drugom hadisu kojeg takoder prenosi Ebu Hurejre, Poslanik, alejhisselam, je rekao: "Ko ode vraaru ili gataru i povjeruje u ono to je on rekao, ne prima mu se namaz 40 dana. A u drugoj predaji: "Nevjernik u ono to je objavljeno Muhammedu, alejhisselam. (Ebu Davud)

12. Ponekad sihirbaz obavjetava bolesnika o njegovom imenu i imenu grada iz kojeg dolazi i o problemu zbog kojeg je doao; 13. Pie bolesniku isprekidana slova na papir (zapis) ili na posuu od grnarije bjele boje a onda nareuje bolesniku da to restapa u vodi i pije. Ako sazna da se radi o ovjeku sihirbazu dunost ti je da mu ne ide, a ako mu ode, onda za tebe vae ove poslanikove rijei: Ko ode vraaru i povjeruje u ono to je rekao, porekao je ono to je objavljeno Muhammedu sallallahu alejhi ve sellem.

5. U enje arolija i izgovaranje nerazumljivih 2. Uzima neke privatne talismana; bolesnikove stvari (odjea, maramice,sliku itd); 6. Daje bolesniku zapise koji se sastoje od trougla ili 3. Ponekad zahtjeva da mu etverougla na kojima su se dovede i v o t i n j a slova i brojevi; odreenih osobina i da se zakolje bez spominjanja 7. Nareuje bolesniku da Allahovog imena, ponekad se izdvoji od ljudi jedan njenom krvlju namae odreen period, boravei u bolesna mjesta ili baci rtvu sobi u koju ne ulazi suneva na pusto mjesto; svjetlost;

Hadis Rekao je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem: Ne pripada meni onaj ko ne iskae milost prema naim najmlaim niti onaj ko ne potuje prava starijih.
(biljee Ahmed i Hakim)

El-Asr

strana 26

Uzvieni Gospodar kae: ''Reci (o Muhammede): Ako Allaha v ol i t e , m e ne slijedite i vas e Allah voljeti i grijehe vam oprostiti- a Allah prata i Samilostan je'' (Sura AliImran:31) Ebu-Hurejre r.a. prenosi da je Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem rekao: ''Svi moji sljedbenici ui e u Dennet, osim onih koji to ne htjednu'' Neko ree: ''A ko to nee Allahov Posnalie? Ko mi se bude pokoravao taj e ui u Dennet, a ko mi se suprostavi taj nee'' odgovori Resulullah. (Biljei Buharija) Sama injenica da je hadis drugi izvor erijata dovoljno govori o opasnosti njegovog nepoznavanja i suprotno tome hajru njegovog poznavanja. Onaj ko ne poznaje dovoljno sunnet Allahovog Poslanika sallallahu alejhi ve sellem u opasnosti je da uini neto to je haram ili pak da uradi neto za to o ekuje nagradu, ali ona izostane jer posao nije uraen onako kako to propis zahtijeva. Pojedini ashabi su prelazili velike razdaljine da bi pitali Poslanika alejhisselam o onome to ih je interesovalo ili to im je bilo nejasno. Nakon preseljenja Poslanika sallallahu alejhi ve sellem na ahiret briga, portvovanje i traenje njegovog sunneta jo vie su se poveali. Tabi'in Imam Seid ibn Musejjeb kae: ''U traenju samo jednog hadisa znao sam putovati danima.'' Jeziko

znaenje rijei ''hadis'' u arapskom jeziku je: govor, kazivanje, pripovijedanje. Terminoloka definicija hadisa tj. znaenje koje koristi islamska ulema jeste: sve ono to se pripisuje Poslaniku sallallahu alejhi ve sellem, od njegovog govora, postupaka ili preutnog odoravanja. Podjela hadisa ima vie zavisno od aspekta s kojeg se dotina podjela posmatra. Mi emo inaAllah spomenuti samo najvanije podjele hadisa. Razlika izme u hadisikudsija i Poslanikova hadisa Terminoloki: hadisi-kudsijj jeste sve ono to je Poslanik salallahu alejhi ve sellem pripisao Uzvienom Allahu; ono to Poslanik sallallahu alejhi ve sellem prenosi da je to Allahov govor. Poslanik sallallahu alejhi ve sellem je prenosilac Allahova govora svojim rijeima i u njemu se kae: > Rekao je Resulullah sallallahu alejhi ve sellem, prenosei od svoga g o s p o d a r a i l i > Rekao je Resulullah sallallahu alejhi ve sellem: '''Rekao je Uzvieni Allah'' ili ''Kae Izvieni Allah''. Zbog toga je takav hadis nazvan kudsijem, za razliku od Poslanikova hadisa koji moe da bude pouen vahjom (tewkiffij) a moe nastati na osnovu idtihada ( t e w f i k i j j ) hadis-tewkifijj: jeste hadis iji je sadraj Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, primio putem vahja, te ga

Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem je rekao: U mome e Ummetu biti i onih koji e smatrati dozvoljenim blud, svilu, opojna pia i muziku.
biljee Buharija, Ahmed, Ibn Made I drugi

objasnio ljudima svojim govorom. Ova vrsta, iako se njegov sadraj pripisuje Allahu, on se - kao govor slobodno moe pripisati Resulullahu alejhisellam, jer se govor pripisuje onome ko ga kae, makar on i imao u sebi znaenje koje je primio od nekog drugog; hadis-tewfikijj: jeste onaj hadis koji je Resulullah alejhisellam, rekao na osnovu svog razumijevanja Kur'ana, jer mu je on pojanjen, ili ga je rekao nakon razmiljanja i truda. Ovu vrstu hadisa, koji su nastali na osnovu izvoenja zakljuaka i idtihada, vahj potvruje ukoliko su ispravni, a ako bude u njima barem i djelimina greka, tada dolazi vahj koji ih ispravlja. Primjer toga su zarobljenici na Bedru. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prihvatio je miljenje Ebu Bekra r.a. i uzeo od njih otkupninu, pa dolazi vahj koji ga kori: "Nije vjerovjesniku dozvoljeno da dri sunje.." (Sura ElEnfal:67) Podjela hadisa na osnovu toga do koga dosee sened 1. Merfu' - to je onaj hadis iji sened (lanac) prenosilaca dosee do Allahovog Poslanika, alejhisselam. Ovdje spadaju i rije i ashaba, poput: "Radili smo u vrijeme Allahovog Poslanika", "Nareeno nam je...", ili: "Zabranjeno nam je...", i tome sli no. 2. Mevkuf - to je onaj hadis iji je sened "zaustavljen" na

Hadis
ashabu i ne dosee do Allahovog Poslanika, alejhisselam, osim onog govora ashaba kojeg smo spomenuli pod "merfu'' 3. Maktu' - to je onaj hadis iji je sened "prekinut"; ne dosee ni do ashaba, nego su to rijei ili postupci tabi'ina. Podjela hadisa na osnovu njegove vjerodostojnosti ili slabosti Sahih - hadis koji ispunjava p e t u s l o v a : 1. spojenost lanca prenosilaca, tj. seneda (da ne nedostaje ni jedan prenosilac u njemu, kako ne bi lanac prenosilaca b i o p r e k i n u t ) ; 2. da su svi prenosioci pouzdani i povjerljivi; 3. da su svi prenosioci precizni u prenoenju hadisa; 4. da se taj hadis ne suprotstavlja (po znaenju) nekim drugim vjerodostojnim p r e d a n j i m a ; 5. da ne sadri u sebi neku skrivenu mahanu (ille). 0 svakom ovom uslovu moe se pojedinano detaljnije govoriti, a mi emo se zadovoljiti spomenutim. Na kraju se moe zakljuiti da je hadis sahih vjerodostojan (prihvatljiv), samim tim slui kao dokaz za neki islamski p r o p i s . Hasen hadis - koji je ispod sahiha po vjerodostojnosti, ali i pored toga nije pao na nivo onog predanja koje se ne moe uvaiti kao dokaz za neki vjerski propis. Tu se obino radi o hadisima iji su prenosioci pouzdani i prihvatljivi, ali im je preciznost u prenoenju malo slabija nego kod onih koji prenose sahih hadis. Daif (slab) hadis - to je hadis koji je izgubio jedan ili vie uslova koji vae za sahih hadis. U ovu vrstu spada i hadis mevdu, a to je predanje koje je apokrifno, tj. izmiljeno i pripisanoj Boijem Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem. Podjela hadisa na osnovu broja prenosilaca i broja predanja Mutevatir-hadis: koji prenosi toliki broj prenosilaca u svakoj generaciji da je nemogue da su pogrijeili, ili da su se, uslovno reeno, dogovorili da slau na AIlahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Oni ga prenose jednim od izraza koji upuuju na izravnost primanja tog predanja od prethodnika, kao to su: uo sam, rekao je, vidio sam...to se tie broja prenosilaca, jedan dio uleme pokuao je da ga odredi, meutim, ispravno je da nema odreenog broja prenosilaca na osnovu kojeg se ocjenjuje hadis kao mutevatir. Razlog za to je i injeni ca da ako su prenosioci pouzdaniji i precizniji u prenoenju, zadovoljit e njihov manji broj, i obratno. Ahad-hadis: koji ne ispunjava uslove mutevatir hadisa u pogledu broja prenosilaca. Ova vrsta hadisa se dijeli na tri podvrste: => garib-hadis - u ijem se senedu, u bilo kojem njegovom dijelu, pojavi samo jedan prenosilac u svojoj g e n e r a c i j i ; => aziz-hadis koji ne prenose manje od dvojica u svakoj generaciji tokom itavog s e n e d a ; => mehur-hadis koji u svakoj generaciji prenose trojica prenosilaca ili vie, a nije

El-Asr
dostigao stepen mutevatira. Kod ove vrste hadisa vano je napomenuti i to da se naziv "mehur" to znai poznat, rairen, ponekad upotrebljava i u svom jezikom znaenju, te se tako za hadis kae da je mehur, a u stvari je poznat i rairen meu narodom, ali ne i mehur po navedenoj definiciji. Primjer takvog hadisa je: "Allahu najmre dozvoljeno djelo jeste razvod braka." (Biljei Hakim u svom djelu "El-Mustedrek", rekavi je da je sahih, ali je ispravno da je hadis daif). Podjela hadisa na osnovu toga u kojem dijelu seneda je dolo do njegovog prekida Mursel - to je hadis koji prenosi tabi'in direktno od Vjerovjesnika, alejhisselam, a on ga nije mogao uti od Resulullaha, alejhisselam; Munkati''- to je hadis kojem je "prekinut" lanac prenosilaca; tako nedostaje jedan prenosilac, osim a s h a b a ; Mu'allek - to je hadis kojem na poetku seneda nedostaje jedan ili vie prenosilaca, pa makar ostao samo ashab koji prenosi od AIlahovog Poslanika, alejhisselam. U osnovi, navedene tri vrste hadisa pod ovim naslovom jesu daif. To se da zakljuiti iz same injenice da je lanac prenosilaca prekinut, a ranije smo spomenuli da je prvi uslov za sahih hadis da sened bude spojen. Meutim, to ne mora da znai da se ovakav hadis ne moe dii na stupanj hasena, ako se nae dovoljan broj predanja koja e ga ojaati.

strana 27
Kae Resulullah sallallahu alejhi ve sellem: Kada biste se vi istinski na Allaha delle anuhu oslanjali, On bi vas opskrbljivao kao to opskrubljuje ptice, one osviu gladne, a vraaju se (u svoje prebivaliste) site. (biljei Tirmizi)

Rekao je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem: Ko bude volio u ime Allaha, mrzio u ime Allaha, davao u ime Allaha i zabranjivao u ime Allaha taj je upotpunio svoj iman. (Muttefekun alejhi)

Povijest Islama
El Berra pripovjeda: Dok smo kopali hendek isprijei nam se stijena koju nismo mogli razbiti krampom. Poalili smo se Resulullahu alejhisselam. On doe, uze krampu i ree: ''U ime Allaha'', zatim udari jednim zamahom i ree ''Allahu ekber!'', tada se otkide komad. Resulullah alejhisselam ree: ''Dobio sam kljueve ama, tako mi Allaha vidim njegove crvene dvorce ovog momenta, potom zamahnu drugi put i udari. Otpade i drugi komad, a on ree: ''Allahu ekber! Osvojit u Perziju, tako mi Allaha, ja vidim bijele dvore na trgovima, sada. Zatim udari i trei put i ree: ''Bismillahi u ime Allaha pa se izdrobi ostatak stijene, a on ree: ''Dobio sam ljueve Jemena, tako mi Allaha, s ovog mjesta vidim vrata San'e. (Ibn Hiam, II/219, slino ovome pripovijeda Ibn Ishak od Selmana Farisije radiallahu anhum, Ibn Hiam III/330,331)

El-Asr

strana 28

M. Spahi, Povijest Islama Nakon to je Usman r.a. dolo je do najslavnije izabran za halifu nastavio je pomorske bitke u ovom to se tie vanjske politike i vremenu. Sirijsko-egipatska osvajanja nastavio je stopama flota pod zapovjednitvom svojih prethodnika. U njegovo Muavije i Abdullaha unitila vrijeme nastavljeni su ratovi je bizantsku mornaicu sa oko sa Bizantincima i 500 laa. Car Konstantin koji Perzijancima. U Usmanovo je zapovijedao bizantskom vrijeme pokoreni s u mornaricom, jedva je A z e r b e j d a n i d i j e l o v i bijegom spasio ivot. Ovom Ermenije. U to vrijeme 652. bitkom zape a ena je poginuo je posljednji perzijski nadmo bizantske mornarice. vladar Jediderd u kolibi Samo zbog unutarjih nereda, nekog mlinara blizu Merva. Bio muslimani nisu iskoristili ovu je rtva gramzivosti nekog pomorsku pobjedu i nisu sunarodnika. P o g i b i j o m Jezdiderda bio je zadan posljednji udrac nekada monoj perzijskoj dravi. U vrijeme h. U s m a n a osnovana je prva muslimanska m o r n a r i c a zaslugom dvojice Islamske teritorije od 632. n.e. do 850 namjesnika Muavije, u Siriji, i Abdulaha n a p r e d o v a l i prema ibn Sada ibn ebi Sarha u Carigradu. U Africi je jedan Egiptu. Poto je Kipar bio muslimanski vojskovoa od dosta blizu sirijske granice, pa Tripolisa do Tangera preuzeo je mogao postati opasan za od Bizantinaca sve gradove sigurnost Sirije, Muavija ga je koje su ovi dotle drali. osvojio 649. godine. Muslimani Muslimanski uspijesi se su prvi put uli u Evropu. Bila nastavljajuju za vrijeme je to prva pomorska bitka i vladavine Velida, sina Abdulprvi otok pripojen islamskoj Malika (705. do 715. godine). dravi, kao dio Evrope. U Velidovo vrijeme vre se Slijedee 650. zauzet je otok mnoga osvajanja. Namjesnik Aruad, blizu obale. Godine Horosana Kutejbe ratuje 652. Abdullahusarhu polo je sedam godina protiv Turaka i za rukom da odbije od Tatara. Zauzima Buharu i Aleksandrije nadmoniju grku Semerkand, koji kasnije mornaricu. Godine 654. postaju arita islamske Muslimani su se iskrcali na kulture. Za namjesnika Afrike otok Rodos. Slijedee 655. u Velid odreuje Musa ibni blizini Rodosa, nedaleko od Nusajra. U isto vrijeme likijske obale, u Maloj Aziji, upravitelj Tangera bio je Tarik ibni Zijad. Tada u prekomorskoj paniji kordovski vojvoda die ustanak protiv kralja Filipa. Vo u ustanka kralj je oslijepio. Da bi osvetio oca, vojvodin sin Roderik digne se protiv kralja i porazi ga. Kralj je poginuo a sinovi mu pobjegoe u Afriku i zatraie pomo od Nusajra, da poalje vojsku u paniju i da je osvoje. Poto je dobio odobrenje od halife, Nusajr odredi Tarika i dodijeli mu 12.000, a po Hitiju 7.000, konjanika. Kada je iskrcao vojsku kod d a n a n j e g Gibraltara, DebeluTarika, naredio je da se spale lae, a vojsci je rekao: "Neprijatelj je pred vama, a more za vama, pa odaberite koje hoete." U nadiranju kroz paniju, iako s manjom vojskom, sukobio se s Roderikom. Roderikova vojska dala se u bjekstvo, a on se utopio u rijeci. 712. muslimani zauzimaju prijestolnicu Toledo. Tako je panija, Endelus, postala nova pokrajina velike islamske drave. Nakon osvajanja Spanije, islamska se drava protezala u Africi do Atlantskog gorja, u Evropi do Pirineja, a u Aziji do Indije i Kine. S kraja na kraj drave taj put je iznosio 200 konaka.

SanaJemen

Ostale teme

El-Asr

strana 29

Blagoslovljeni izvor vode Zem-zem se nalazi u matafu (mjesto gdje se obavlja tavaf) nedaleko od vrata Benu-ejbe. Izmeu njih i Haderu-l-Esveda je udaljenost je od 21 m. Voda Zem-zem je prema hadisima Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, najbolja voda na svijetu. To je blagodat koju je Uzvieni ukazao Ibrahimu, alejhisselamu, i njegovim potomcima. Zem-zem je jedan od Boijih znakova Njegove moi i milosti u Mekki. Melek Dibril, uzrokovao je njegovo pojavljivanje i u vie navrata je Poslanikovo srce oprao tom vodom. Voda Zem-zem je ljekovita i hranjiva. Pojavljivanje vode zem-zem

njim i upitala ga: "Ibrahime, kuda ide, i ostavlja nas u ovoj dolini u kojoj nema ive due, niti ieg drugog?" Upitala ga je to vie puta, ali se on nije okretao prema njoj, pa mu je rekla: "Je li ti to Allah naredio?" "Da", rekao je. Ona je na to rekla: "U tom sluaju, neemo biti izgubljeni!" i vratila se nazad.Ibrahim, alejhisselam, se udaljavao sve dok nije doao do jednog prevoja gdje ga nisu mogli vidjeti. Tu se okrenuo prema mjestu gdje e biti Ka'ba, podigao ruke i zamolio ovim rijeima: "Gospodaru na, neke svoje

Buharija je zabiljeio predaju od Ibn Abbasa, radijallahu anhum, u kojoj kae: "Prva ena koja je upotrijebila prega u je Ismailova, alejhisselam, majka. Ona ju je uzela da bi njome od Sare prikrila trudnou. Zatim je Ibrahim, alejhisselam, poveo nju i Ismaila, alejhisselam, koga je jo dojila, i ostavio ih kod dananje Ka'be, pod jednim velikim drvetom, iznad Zemzema, u visini dananje Ka'be. Tada Meka nije bila nastanjena i tu nije bilo vode. On ih je tu ostavio, a pored njih je stavio torbu sa datulama i mjeinu u kojoj je bila voda. Ibrahim, alejhisselam, se zatim okrenuo i poao nazad, a Ismailova majka je pola za

potomke sam naselio u dolini u kojoj se nita ne sije, kod Tvoga asnog hrama, da bi, Gospodaru na, obavljali namaz. Zato daj da srca ljudi tee njima i opskrbi ih plodovima, da bi bili zahvalni." (Ibrahim 37). Ismailova majka je dojila Ismaila, alejhisselam, i pila tu vodu. Kada je u mjeini nestalo vode, oednjeli su i ona i njen sin. Kada je vidjela kako se on previja od ei, ili je rekao: "prevre", nije ga mogla vie gledati, nego se okrenula prema Safi, najbliem breuljku, pa se popela na njega. S njega se okrenula prema dolini ne bi li koga ugledala, ali nije vidjela nikoga. Zatim se spustila

sa Safe, i, kada je stigla na sredinu doline, zadigla je rub svoje haljine i potrala kako ovjek u nevolji tri, dok nije prela dolinu i dola do Merve, pa se popela i na nju. I odatle je pogledala ne bi li koga vidjela, ali nije vidjela nikoga. I to je sve ponovila sedam puta. Ibn Abbas, radijallahu anhum, kae da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Zato ljudi tre izmeu Safe i Merve (ine sa 'j)." Kada se zadnji put popela na Mervu, ula je neki glas, pa sama sebi rekla: "uti!" Zatim je osluhnula i ponovo ula neki glas, pa rekla: "ula sam te, pa moe li mi pomoi?" U tom momentu ugledala je meleka na mjestu gdje je Zem-zem, kako kopa svojom nogom, ili je rekao: "krilom", dok se nije pojavila voda. Ona je poela zagraivati vodu, pokazavi rukom: "ovako" i grabiti vodu u mjeinu. Svaki put kad bi zahvatila, voda bi iknula. Ibn Abbas kae da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Neka se Allah smiluje Ismailovoj majci, da je ostavila Zem-zem, ili je rekao: da nije zahvaala vodu, Zem-zem bi bio jak izvor." Ibn Abbas dalje kae: "Kada se napila vode i podojila dijete, melek joj je rekao: "Nemoj se bojati da ete biti izgubljeni! Na ovom mjestu bit e Allahov hram Ka'ba, koji e sagraditi ovaj djeak i njegov otac. Allah nee dozvoliti da se izgube oni koji ga slijede."

Razno

El-Asr

strana 30

U ovom broju nudimo

itaocima mogunost da sudjeluju u nagradnoj igri i time

dobiju ansu da osvoje jednu od tri skromne nagrade, a to su: 1. nagrada: knjiga ODGOJ DJECE U ISLAMU; 2. nagrada: DVD sa dva predavanja is vedske; 3. nagradno iznenaenje 1. Pitanje Omer uze svoju sablju, opasa je oko sebe, pa krenu Muhammedovoj alejhisselam kui. Zakuca na vrata. Iz kue proviri ovjek, pa ugleda Omera opasana sabljom. Vrati se unutra i obavijesti Muhammeda alejhisselam, a prisutni u kui se uznemirie. Jedan od njih im ree: 'ta vam je?' Rekoe: 'Omer!' On ree: 'Pa ta ako je Omer? Otvorite mu vrata! Ako je doao sa dobrim namjerama doekat e mo ga, a ako je sa zlim, ubiemo ga njegovom sabljom... PITANJE GLASI: KO JE JUNAK KOJI JE OVAKO REAGOVAO NA DOLAZAK OMERA R.A. 2.Pitanje ...Zato ona pouri pa stavi mahramu, stegnu svoju odjeu oko prsa, pa uze neki kolac i polahko se spusti do vrata na utvrenju. Onda ih oprezno i bez buke otvori te poe paljivo posmatrati neprijatelja. Kada osjeti da je doao najpogodniji as za napad, ona skoi hrabro i odluno i tako ga snano udari kolcem da ga odmah srui na zemlju. Onda ga udari i drugi i trei put, tako da ga brzo usmrti. Zatim hitro uze no koji je nosila sa sobom pa mu odrubi glavu i baci je sa vrha utvrenja. Glava se otkotrlja pravo pred ostale jevreje koji u podnoju bijahu u zasjedi iekujui vijesti od svoga uhude. Kada vidjee glavu svoga druga rekoe: 'Sada smo se uvjerili da Muhammed nije ostavio ene i djecu bez strae!' Onda se brzo vratie odakle su i doli... O KOJOJ SE ASNOJ ASHABIJKI RADI? 3 Pitanje U kojoj rodbinskoj vezi su junak iz prvog pitanja i hrabra ashabijka iz drugog pitanja? Vae odgovore moete poslati do 20-06-2005 posredstvom kupona za ovu nagradnu igru na adresu S. Sibonjic, Rosener Manzstraat 51D 3026 TK Rotterdam, Nederland.

Nanin kola

U tijesto ide: 3 jaja, 9 kaika eera, 9 kaika vrue vode i 9 kaika brana, malkice praka za pecivo (trunicu) i dvije kaike kakaoa. Ovo sve umutiti i staviti da se pee. Kada je kora gotova ohladiti je i zaliti sa 1,5 dcl agde. U uti fil: 5 umanjaka, 5 kaika eera, 4 kaike brana i 2 dcl mlijeka kuhati dok se ne zgusne. Kada se smjesa ohladi dodati margarin izraen sa 3 vanilina secera. U bijeli fil: 5 bjelanjaka i 200 grama eera dobro izmutiti. Koru mazati prvo utim pa bijelim.

Reklame

Strana 31

Hidra vam nudi

po povoljnim cijenama bogat izbor knijga kao i audiovideo materijala Neki naslovi