Realpolitika realizam Ono to je jako bitno rei na samom poetku jeste da se u konzekvencionalnim percepcijama na realpolitiku gleda kroz crno-

bijeli aspekt politike kao takve, dakle argon javne retorike je tretira u bipolarnim relacijama kao : realpolitika-idealpolitika , realpolitika-moralpolitika. Iz ovih korelacija posmatran je vodei negativni pristup i princip realpolitike koji je iskazan u slijedeoj frazi: Upolitici nema prijatelja postoje samo interesi. Kod eticizma politike, podrazumijevamo diskurzivnu poziciju, koja svijet posmatra kao epifenomen fundamentalnije stvarnsti, religije ili metafizike (iza prirodnog), morala. Dakle , ovdje politika treba da bude prostor ozbiljenja ideala dobra, vrline, prava, pravde, jednakosti, slobode, drutvene empatije, socijalnog sklada itd. Dakle ta je to realpolitika: Ovdje je ona metaforiki definisana , kao politika troposfere. (Troposfera je sloj koji lei uz povrinu Zemlje. Najnii je, najgui i najtopliji
dio zemljine atmosfere

Oznaavamo je kao troposfernom politikom budui da je na jednoj strani, kao i prirodna troposfera najblia gruboj zbilji zemaljskog ivota. Realpolitika ovdje djeluje na tlu stvarne , krvave i nseretne zemlje, ali i na politikom nebu ideala, slobode , pravde , humanizma i slino. Upravo ova podvostruenost u naim uvidima determinira bit realpolitike kao javne izofrenije.

U kojim se kontekstima i sa kakvim znaenjima u javnom govoru politike i medija koristi sam termin realpolitika. Ovdje se pod politikom podrazumijeva kao djelatnost utemeljena na razumu, normalnostima na (normativnom, kompromisnom, kooperativnom) a drugo politiko se shvata kao sposobnost razlikovanja prijatelja od neprijatelja. zbiljski prostor politike jeste prostor realpolitike. Ona je iva stvarnost polemosta, borbe, konflikata, lukavstva, svireposti, pobjede i poraza. Realpolitika i jeste politika u kojoj se na malima koplja lome.

to se tie drava vanjska politika mone drave, zemlje slijedi politiki realizam ili logiku klasine realpolitike. (ona ovdje vodi rauna o konkretnim interesima, o revnotei meunarodnih snaga. Velikim silama realpolitika je vanija od sentimentalnog humanizma.

U ii kritiki orjentisane javne retorike stoji i javna politika Sjedinjenih Amerikih Drava. Tretira se ovdje kao paradigma realpolitike. Navodi se kako je njena politika globalna realpolitika To je realpolitika ekspanzije (ne teritorijalne nego ekonomske) Ona ivi po pravilima realpolitike nadzirui vojne neprijatelje Upotreba sile i rat kao osnovni instrument diplomatije Amerika realpolitika skriva interese meunarodnog i lokalnog realkapitalizma (krupnog kapitala i velikog biznisa)

to se tie realpolitike u politologiji ovaj fenomen ne zapaa se samo u svakodnevnom govoru komunikacijskih medija i javne politike. Ovaj fenomen je predmet naunih elaboracija u politologiji i meunarodnimn odnosima. Gledajui kroz historiju pojam realpolitike se pojavljuje pod nazivom politiki realizam ili realizam u politici a da pritom razlikujemo realizam od novog realizma. Politiki realizam je politika teorija ponaaju ili bi se trebale ponaati interesom. Drave prema politikim naelima, ve su ograniene jedino odnosima. prema kojoj se drave u svojoj vanjskoj politici prvenstveno u skladu s vlastitim nacionalnim realistima nisu ograniene nikakvim moralnim odnosima moi koji vladaju u meunarodnim

Politiki realizam: se smatra najstarijom teorijom meunarodne politike a kao njegove trvorce spominju se : Tukidid, (antiki grk sa svojim deskripcijama peleponeskih ratova, SUN CU drevni kinez sa knjigom umjee ratovanja , dok kasnije dolaze i Nikolo Makiaveli , Hobs

Kao Pursko- protenstantski utemeljitelj Njemakog Rajha Oto Van Bizmark se smatra i utemeljiteljem realpolitike u 19 stoljeu. Bitno je rei slijedee, kao teorija i doktrina politike, politiki realizam tj realpolitika smatra da se moralne norme ne primjenjuju na ponaanje drave, koje trebaju da budu voene iskljuivo brigom za nacionalni interes. Ovdje prefiks REAL odslikava prirodno stanje u spoljanim odnosima izmeu drava u kojima se moralna gledit asmatraju zakonom slabosti ili hipokrizije. Politika realpolitike je ovdje formulisana u diskursu veza i odnosa izmeu morala i dravne politike. Ovom temom se dalje bave ameriki dravnici kao to je Dord Kenan,........................

Takoer, sada bih i spomenuo neke od kljunih komponenti realpolitikog rezona a to su: Vanjska politika kao dravna realpolitika mora biti ispranjena do svega to pripada moralnom sentimenatlnom moralitetu , inter-nacionalnoj etici empatije , socijalnim emocijama solidarnosti, romantiarskom altruizmu.

U postratnim godinama poslije II svijetskog rata politiki realizam se uvava i u djelima Henrija Morganta, H. Kara i postaje vodea doktrina politike meunarodnih odnosa.
-

Doktrnari realpolitike preferiraju uvid da se: meunarodna politika zasniva na politici moi koja podrazumijeva posjedovanje vojne perfekcije ili vojne sile, i bespotedna borba za ostvarivanje interesa, opeg napretka nacinalnih drava kao najznaajnijih inilaca i sudionika svjetske politike.

Ovdje se zapaa da je su kategorije sile i interesa postavljene kao klju razumijevanja svih meunarodnih problema. ZA Realiste , mo je temeljena na vojnoj sili oblikuje svjetski poredak. Snana vojna sila je garant nacionalnoj sigurnosti.

Ovdje se govori kako je cijeli svijet nesavren i kako svaka drava moe na osnovu svoje sile da ostvari svoje interese. Meunarodni odnosi borba za silu sila je stalana i neizmjenjljiv element u razvooju meunarodne zajednice.

Kada bismo rekapitulirali dosadanji dio moemo zakljuiti slijedee: U anarhinom meunarodnom sistemu svaka dravaje primorana da se oslanja sa samu sebe i daje prednost sobstvenim nacionalnim interesima, to se u osnovi tumai kao opstanak drave i odbrana terotorije.

Realisti ovdje insistiraju da se obrazac sukoba i saradnje unutar sistema drava povinuije zahtjevima ravnotee snaga znai radi osiguranja nacionalne bezbjednosti da se drave prikljuuju savezima. ( ukoliko ovi savezi predstavljaju i uspostavljaju ravnoteu snaga mogu osigurati dui period mira i meunarodne stabilnosti.

Dalje, realisti uvode jedan vaan aspekt realpolitike a to je: naelo hijerarhije kao dominirajue naelo odnosa u svjetskom sistemu drava.
-

U toj hijerarhiji (koja se zasniva na nejednakoj distribuciji moi, bogatstva , prirodnih resursa) njene elne pozicije zauzimaju svakako velike sile.

Tokom 80 godina 20 stoljea ovakva doktrina politikog realizme doivljava nagle promjene, unutranje promjene, to rezultira pojavom doktrine neorealizma .

Neorealisti i dalje priznaju vrhunski znaaj moi ali tee da objasne dogaaje u odnosu na strukturu meunarodnog sistema , nego na ciljeve i ustrojstvo pojedinanih drava. Sada jedna od glavnih teza neorealista glasi da je sila u meunarodnim odnosima promjenjiva , tje da se dravna sila u jednom podruju moe nadomjesiti slabou u nekom drugom. Amerika vojna sila se moe upotrijebiti kao nadomjestak u ekonomskom podruju.