UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA : BIZNIS EKONOMIJA

NAJVEE ZABLUDE I GREKE PROVOENE U EKONOMSKOJ POLITICI BOSNE I HERCEGOVINE

Studenti : Kovaevi Nemanja Kneevi Vladan Lonco Igor arovi Predrag Kaltak Dzenan Mujanovi Mirnes

Mentor : Doc.dr. Mio Milovanovi

SADRAJ : 1. Uvod 2. Gree u ekonomskoj politici

3.

Nain poboljanja ekonomske situacije

4. Zakljuak 5. Literatura

Uvod Ekonomska situacija u Bosni i Hercegovini

Pred kraj godine sve se vrti oko svoenja rauna. Zatvaraju se budetske konstrukcije, izravnavaju se dugovi, tj. podastiru se injenice s kojima e se mnogi suoavati i naredne godine, a najvjerovatnije i narednih godina. Kad je BiH u pitanju, katastrofalna ekonomska situacija se vee godinama s nadom prenosi u neke druge nove godine, a iz njih opet izlazi jo katastrofalnija. Ulazak u novi vijek je dobra prilika, moda i posljednja, da se proanaliziraju sve ekonomske greke i zablude bh. vlasti na svim nivoima i njihovi mentori iz meunarodne zajednice koji su doveli BiH do ruba ekonomske propasti.Dezintegracija drave pa i njenog trita, neorganiziranost drave same, dominacija politike nad ekonomijom, pogrean koncept ekonomskog razvoja... samo su neki od uzroka ovakve situacije. Gore i od samih uzroka jeste to to su i bh. vlasti i mnogi strani eksperti cijelo vrijeme mislili kako je ok-terapija najbolja za BiH, ali se pokazalo da se to ne odnosi na nju, ve na neke druge drave. INJENICE: Devedeset posto drzavljana Bosne I Hercegovine u novi vijek ulaze praznih depova i s potpuno neizvjesnom ekonomskom perspektivom. Poslije tri godine dvocifrenog rasta bruto nacionalnog dohotka (GDP) (1996 - 46,4%, 1997 - 38,5%, 1998. - 18,4%) objektivniji analitiari ocjenjuju da e u 2015. godini on iznositi samo nekoliko procenata, s tendencijom daljnjeg opadanja. "To jednostavno znai da sadanji model upranjavanja svjeeg inostranog donatorskog novca, kombinovan sa sporom tranzicijom i rekonstrukcijom preduzetnikog sektora, ne moe obezbijediti potreban ekstra ekonomski rast. Ako se tome doda jo i nerealnost uporeujuih parametara, onda slika stvarnog ekonomskog neuspjeha postaje mnogo izotrenija".Moda zvui pregrubo, ali ekonomski parametri pokazuju kako je BiH imala bolju ekonomsku perspektivu 1996. i 1997. godine nego to je to sluaj danas. U najkraem, pet godina nakon to je potpisan Mirovni sporazum i na razne naine utroena 5,1 milijarda dolara inostrane pomoi, BiH jo nije ekonomski samoodriva.

Bruto nacionalni dohodak tek je dobacio do pola od zacrtanog plana, nezaposlenost je na fantastinoj stopi od 50 posto, svake godine BiH izgubi najmanje tri milijarde dolara zbog toga to je vei uvoz od izvoza. Ako nismo u stanju nabrojati sve, onda moemo i duni smo ukazati na kljune ekonomske greke i zablude za koje graani ve dva puta zaredom glasaju na izborima.

PRIVATIZACIJA: Bazirali su je na potpuno pogrenom konceptu, uz svesrdnu pomo stranih eksperata. Kad su shvatili da ne ide, stranci su se izdvojili i za neuspjeh optuili domae eksperte. "Privatizacije bez restrukturiranja, entitetska privatizacija, uvoenje certifikata, to je onemoguilo restrukturiranje firmi... sve to su pogreni potezi. Plus to to su stranci uveli teologiju tzv. slobodnog trita (free market), koja niti jednoj zemlji u svijetu nije donijela boljitak, jer naprosto gui domau proizvodnju", kae dr. Dragoljub Stojanov, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. je do problema i dolo zato to se o. to biti prvi konkretan rezultat privatizacije. Da stvar bude gora, vlade nemaju nikakvu strategiju za amortiziranje takvog socijalnog oka.

STRANE INVESTICIJE: Jedna od najkrupnijih greaka dosadanje vlasti jesu loa politika direktnih stranih investicija. Svi koji misle da su Mercator, Interex, Rogner... strane direktne investicije, on se podobro prevario. One svakako jesu dobrodole, ali su nedovoljne. Iz prostog razloga to ne potiu pokretanje proizvodnje, a bez pokretanja proizvodnje nema produktivnosti pa ni izvoza, koji je jedan od osnovnih pokretaa ekonomskog razvoja. Tu se, naime, vide greke domaih i stranih eksperata koji su dozvolili da, naprimjer, Slovenci u BiH kupuju svoje trite, a ne nude svoje trite za bosanske proizvode. Zato Slovenija, Kuvajt, Saudijska Arabija, SAD, Njemaka, Francuska... nisu uloile svoj novac za pokretanje proizvodnje u BiH i plasman tih proizvoda na svoja trita? Prvo zato to su naili na nesreenu dravu i korumpiranu vlast, a onda i zbog toga to su prvo pokuali s jednostavnijim stvarima, uslugama: hotelima, poslovnim centrima, hipermarketima, i uvidjeli kako je ak i to teko napraviti u BiH. Umjesto da pojednostave regulativu, dravni oi su je opteretili ogromnim birokratskim preprekama, neusuglaenim regulativama na raznim razinama: od kantonalne, preko entitetske pa sve do dravne.

STRANI EKSPERTI: Poznata nam je nespretnost domaih vlasti, pa zbog toga vie ni ne zasluuju da se njima popunjava novinski prostor. No, ta je sa strancima? Zbog ega su oni primali astronomske plae (od deset hiljada maraka pa navie), valjda da bi savjetovali domae eksperte kako da zemlju izvedu iz ekonomske krize? Vidimo kako su ih nasavjetovali! Nije li dolo vrijeme da se Visoki predstavnik i ini meunarodni autoriteti zahvale na saradnji itavom jednom nizu stranih eksperata koji, podjednako, snose odgovornost za loe ekonomsko stanje u BiH. Jer, ako mogu narediti reforme javnih prihoda i rashoda, kresati budet, mijenjati koncept privatizacije, onda ne mogu rei da nemaju ovlasti. Ekonomska situacija u BiH je toliko alarmantna da vie niko nema pravo na luksuz dovoenja treerazrednih eksperata u BiH.

DRAVNA KASA (BUDET): Postoje jasni standardi koji kau: ako ukupni javni rashodi u nekoj od tranzicijskih zemalja preu 45 posto od ukupnog nacionalnog dohotka, onda ekonomska situacija u toj zemlji ne valja. U BiH je, ilustracije radi, javna potronja u periodu od 1996. do 1998. iznosila fantastinih 62 posto od bruto dohotka. I u posljednje dvije godine situacija se nije bitnije promijenila, pa vi sad sami zakljuite. Dvije treine budeta ili ak tri etvrtine svoga bruto nacionalnog dohotka BiH je troila na vojsku, penzionere, zdravstvo, obrazovanje i plate ministara, njihovih sekretarica, vozaa. Da je kojim sluajem bilo manje dravne administracije, sigurno je da bi ovi ostali budetski korisnici manje osjetili nedostatak novca u budetu. Svaki ministar u Federaciji ima po dva zamjenika, a zamjenici, opet, imaju svoje sekretarice, vozae i tako unedogled. Pa sve te skuptine... I niko da se sjeti kako se mora drastino smanjiti javna potronja, ukidanjem barem 20 posto dosadanje administracije. U Federaciji BiH penzioneri takoer dobivaju svoje penzije iz budeta, a ne iz Penzionog fonda. Zato jer federalni partneri nisu mogli da se dogovore!? Strani eksperti su sada dobili zadatak od svojih centrala da ovu budetsku disproporciju smanje to je mogue vie. Gdje su bili do sada? PLATE: Analitiari premijerskih kabineta esto se vole pohvaliti injenicom da su prosjene plate u Federaciji porasle za 32 posto, dok je u RS-u taj rast i do 72 posto u odnosu na 1997. godinu. Meutim, previaju injenicu da se iz te plate ne moe pokriti minimalna potroaka korpa za etverolanu porodicu. Da bi uplatio samo jedan kvadratni metar stambenog prostora, radnik s prosjenom plazom mora raditi izmeu tri i pet mjeseci i to da nita ne jede, ne pije, ne kupuje cipele i tramvajsku kartu. U Republici Srpskoj isto samo puta dva. Eto, to je poveanje plata kojim se hvale nadleni ljudi koji vode ovu nesretnu dravu.

BANKE: Svaka ast Peteru Nichollu, guverneru Centralne banke BiH. Da smo, kojom sreom, imali vie takvih stranih strunjaka, vjerovatno bi nam ekonomska situacija bila mnogo bolja. Ipak, ima neto to Nicholl ne moe promijeniti. To je sveopta nesolventnost veine banaka u BiH, kojih trenutno ima pedeset i sedam. ak i u samoj Centralnoj banci priznaju kako barem pedeset posto tih banaka radi na ivici solventnosti i da e teko ispuniti poveanje bankarskog cenzusa. E sad, kako e takve banke preuzeti na sebe platni promet, ostaje tek da se vidi, ali uzdajmo se u "patriotizam" Petera Nicholla, jer njegovi zamjenici su samo oficiri za vezu do juer vladajuih politikih struktura.

Nain poboljanje ekonomske politike

Kako bi unaprijedili ekomoski razvoj Bosne i Hercegovine morali bi poeti sve iz poetka. Prije svega prioritet je poboljanje domae privrede, o rjeavanje problema sa nezaposlenou stanovnitva. Na drugom mjestu je znanost koja je utonula u Balkasnko blato pa iz BiH bee najbolji mozgovi ostavjajui zemlju u kolonijalnom poloaju. Naravno pored ovoga mito i kurupcija se mora svesti na minimum, jer je nema potrebe nita poinjati iz poetka ako e isti ljudi voditi dravu.

Zakljuak:
Ako ne uspijemo u tekuoj godini poboljati ekonomsku situaciju ovaj narod e biti u velikim problemima. Ustvari da li mogu biti vee problemi nego to su sada ? Mogu !!! Svi znamo kolika su zaduenja Bih a MMF e sigurno traiti svoje pare, a drava nee imati pare da vrati i onda e nastati ozbiljni problemi. Investicje su manje od amortizacije,prema tome proizvodni kapital se smanjuje umjesto da se poveava. Zbog malih investicija u proteklom periodu dolo je do velikog tehnolokog zaostajanja a to spreava izlazak na svjetsko trite i odgaanje odlasaka u EU. Pored toga postoji velika zabluda da se ne moe investirati vie zato to je mala tednja. Kao to je davno dokozao Kalecki proizvodne investicije stvaraju tednju, a ne obrnuto. Potrebno je ukinuti PDV na proizvode i usluge koji se odnose na drutveno blagostanje ( obrazovanje, zdravstvo, kultura ) Odnos prema stranom kapitalu je pogrean, kao na primjer rasprodaja narodne imovine radi krpljenja rastroenog budzeta. Dravu je potrebno istjerati iz privrede jer je drava lo privrednik osim u nekim sluajevima ( infrastruktura = Preduzea se moraju osloboditi administrativnih intervencija....

LITERATURA 1. Ekonomika brzog razvoja Branko Horvat 2. Program privrednog razvoja Bih, Sarajevo 1993 3. Internet

10