You are on page 1of 96

Primjena matematikog programiranja

Prof.dr.sc. Damir Kalpi Zavod za primijenjeno raunarstvo damir.kalpic@fer.hr Soba: D-368

Literatura & informacije:


http://www.fer.unizg.hr/predmet/opeist_a

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Primjena matematikog programiranja


2

Uvod Primalni simplex Dualni simplex Model LP Analiza osjetljivosti Mjeovito-cjelobrojno programiranje Mreno planiranja Nabavka opreme Politika skladita
Primjena matematikog programiranja
Zatieno licencom

Uvod
3

Testovi tijekom nastave (20) 1. Zadatak (10) http://www.fer.hr/_download/repository/DZ09-10Prva.doc 2. zadatak (10) http://www.fer.hr/_download/repository/ZadaciZaDZ.doc Izbor zadatka [1, 100]: http://www.random.org/integers/?mode=advanced uz opciju Use pregenerated randomization based on persistent identifier i studentov JMBAG s vodeim nulama kao persistent identifer. 3. zadatak (10) 1 mreni plan po vlastitom izboru Usmeni ispit (50) Prezentacija rjeenja zadataka i odgovori na pitanja iz ostatka gradiva
Primjena matematikog programiranja
Zatieno licencom

Uvod
4

Operational research (UK) Operations research (US) Operationsforschung Recherche oprationnelle Ricerca operativa Bsqueda operativa Investigao operacional ...

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Uvod
5

Povijest: Charles Babbage


pota i eljeznica 1840. Penny Post

Drugi svjetski rat


U Velikoj Britaniji paradigmatina situacija za OPEIST
Napadi na podmornice Radarska mrea Analiza efekata V-2 ... Veliina konvoja Pronalaenje brodova na Pacifiku Miniranje voda na Pacifiku ...

SAD

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Uvod
6

Nakon Drugog svjetskog rata


vojne primjene primjene u gospodarstvu

Izrada modela
Realni svijet

Formulacija
Model Dedukcija

Zakljuci o realnom svijetu Interpretacija


Primjena matematikog programiranja

Zakljuci o modelu

Zatieno licencom

Uvod
7

Modeliranje:
1. Ne komplicirati 2. Ne podeavati problem tehnici rjeavanja 3. Rigorozno zakljuivati o modelu 4. Provjera modela 5. Model ne shvaati previe doslovno 6. Ne rjeava ono za to nije projektiran 7. Ne pretjerati s prodajom istog modela 8. Koristi od modeliranja 9. Model nije bolji od ulaznih informacija 10. Model ne nadomjeta donositelja odluke

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Linearno programiranje
8

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Linearno programiranje
9

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Linearno programiranje
10

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Linearno programiranje
11

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Linearno programiranje
12

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Linearno programiranje
13

max/min z = cj xj
j=1

uz:
n

aij xj
j=1

bi ; i = 1,...,m

xj 0 ; j = 1,..., n

LP u kanonskom obliku:
n nenegativnih strukturnih varijabli m nejednadbi tipa

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Linearno programiranje
14
n

max
uz:
n

z = cj xj
j=1

aij xj
j=1

+ xn+i = bi ; i = 1,...,m

xj 0 ; j = 1,..., n + m

LP u obliku jednadbi:
n nenegativnih strukturnih varijabli m nenegativnih dopunskih (slack) varijabli m jednadbi
Primjena matematikog programiranja
Zatieno licencom

Linearno programiranje
15

m linearnih jednadbi m + n nenegativnih varijabli


__________________________________

n nebazinih varijabli ( 0) m bazinih varijabli po kojima se sustav rjeava uz bi 0 (i = 1, m), mogue poetno rjeenje je bazino strukturne varijable nebazine dopunske varijable bazine (nitko nita ne radi)

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Linearno programiranje
16

Optimalno rjeenje je i bazino simpleksni postupak u jednoj iteraciji zamjenjuje po jednu bazinu varijablu jednom nebazinom zato kod zamjene ulazne nebazine i izlazne bazine varijable prestati preuranjeno? +n O( ( m )) m iskustveno: o(km3)

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Linearno programiranje
17

Bez ogranienja na predznak koeficijenata/desnih strana:


n n

aij xj
j=1

bi

- aij xj j=1

- bi

aij xj = bi
j=1

aij xj j=1

bi

aij xj j=1
min z = max (-z)

bi

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Linearno programiranje
18

Bez ogranienja na predznak varijabli:

xj dj

xj = xj - dj

dj < 0
-< xj < +

xj 0
xj = xj xj xj 0

xj 0

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Linearno programiranje
19

min Z = 3x1 - 4x2 uz : 2x 1 + 1 x 2 4 3x 1 + 2 x 2 8 x1 0 x2 0

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Ulazni podaci za LPE (Notepad)


20

*Primjer za oba tipa ogranicenja x1 z 3 x2 z -4 x1 y1 2 x2 y1 1 x1 y2 3 x2 y2 2 up y1 4 lo y2 8

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Postupak s LPE (1)


21

lpe.bat

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Postupak s LPE (2)


22

Nema druge funkcije cilja pa se pritisne RETURN

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Postupak s LPE (3)


23 Nakon ispisane statistike modela, upise se O za optimiranje i S za ispis rjeenja.

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Postupak s LPE (4)


24 Kad se upie za kraj E, raspoloiv je OUTPUT.PRN s ispisom.
LPE -- Total of 9 records read Goal function z is in row 1 Row count = 3 Column count = 2 Structural coefficients count = 6 Matrix density = 100.000000 % Lower bounds count = 2 Upper bounds count = 1 Amax = 1.000000 Amin = 0.250000

No primal errors Maximum dual error :0 Solution is feasible Minimum has been reached * p00000 *Primjer za oba tipa ogranicenja *** Rows *** No. Row In At

Page 1.

Activity Lower Bound Upper Bound Slack Activ. Dual Activity Description -0

1z 2 b -16 NONE NONE 16 2 y1 2 u 4 0 4 0 -4 3 y2 2 b 8 8 NONE 0 0 * p00000 *Primjer za oba tipa ogranicenja *** Columns *** No. Column 51 x1 52 x2 In At 3 l 3 b

Page 1.

Activity Lower Bound Upper Bound Objective Co. Reduced Cost Description 0 4 0 0 NONE NONE 3 -4 11 0

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Linearno programiranje
25

Dualni simpleksni postupak: Poetno rjeenje: bazino, nemogue, superptimalno

1.korak iteracije: izbor izlazne bazine varijable takve da se umanji prekoraenje doputenih granica 2.korak iteracije: izbor ulazne nebazine varijable, takve da ima negativni koeficijent u retku izlazne bazine varijable (nuni uvjet), te da svojim jedininim porastom najmanje pokvari funkciju cilja, tj. da zadri zadovoljenima uvjete optimalnosti.
Ako nema kandidata za ulaz u bazu -> Rjeenje je nemogue.
Primjena matematikog programiranja
Zatieno licencom

Linearno programiranje
26

Dualni simpleksni postupak:


Poetno rjeenje: bazino, nemogue, suboptimalno 1.korak iteracije: izbor izlazne bazine varijable takve da se umanji prekoraenje doputenih granica 2.korak iteracije: izbor ulazne nebazine varijable, takve da ima negativni koeficijent u retku izlazne bazine varijable (nuni uvjet), te (poeljni uvjet) da svojim jedininim porastom najmanje pokvari funkciju cilja. Ako nema kandidata za ulaz u bazu -> Rjeenje je nemogue. Kad je rjeenje postalo mogue, ali je ostalo suboptimalno, prelazi se na primalni simpleksni postupak.
Primjena matematikog programiranja
Zatieno licencom

Linearno programiranje
27

Nulta iteracija z
1

x1
-c1

...
...

xj
-cj

...
...

xn
-cn

xn+1
0

...
...

xn+i
0

...
...

xn+m
0

b
0

a11

...

a1j

...

a1n

...

...

b1

...
0 ai1 ... aij ... ain 0 ... 1 ... 0 bi

...
0 am1 ... amj ... amn 0 ... 0 ... 1 bm

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Linearno programiranje
28

Zadnja iteracija
z 1 0 x1 z1-c1 11 ... ... ... xj zj-cj 1j ... ... ... xn zn-cn 1n xn+1 y1 11 ... ... ... xn+i yi ii ... ... ... xn+m ym 1m b y0 1

...
0 i1 ... ij ... in i 1 ... ii ... im i

...
0 m1 ... mj ... mn m1 ... mi ... mm m

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Linearno programiranje
29

DUAL
m

min y0 = bi yi (raspoloivost resursa puta njihova marginalna vrijednost)


i=1

uz uvjet optimalnosti za primal:


m

aij yi
i=1

cj ; j = 1,...,n

yi 0 ; i = 1,..., m

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Prijelaz na dual (1)


30

min Z = 3x1 - 4x2 uz : 2x 1 + 1 x 2 4 3x 1 + 2 x 2 8 x1 0 x2 0

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Prijelaz na dual (2)


31

min Z = 3x1 - 4x2 uz : 2x 1 + 1 x 2 4 3x 1 + 2 x 2 8 5x1 + 3x2 = 12 x1 - x2 0

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Interpretacija dualnih vrijednosti analiza osjetljivosti


32

Poveanje nerada stroja #1 (x3) ne utjee na funkciju cilja znai stroj #1 jest resurs kojeg ima vie nego li je potrebno. Jedinino poveanje nerada stroja #2 izazvalo bi smanjenje funkcije cilja za 3/2 [HRK/h]. Jedinino poveanje nerada stroja #3 izazvalo bi smanjenje funkcije cilja 1 [HRK/h]. Vrijednost funkcije cilja je suma umnoaka raspoloivosti i marginalnih vrijednosti resursa. z = 4 * 0 + 12 * 3/2 + 18 * 1 = 36

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Interpretacija dualnih vrijednosti analiza osjetljivosti


33 U kojem intervalu vrijede promjene iskazane dualnim varijablama? do susjednih bazinih rjeenja to sprjeava neogranieni rast funkcija cilja? uska grla uvijek postoje! Do koje cijene se artikl jo isplati proizvoditi u koliini iskazanoj optimalnim rjeenjem? Uz koju cijenu se artikl isplati proizvoditi vie? Po kojoj cijeni se isplati nedostajui resurs unajmiti? Po kojoj cijeni se nedostajui resurs isplati iznajmiti?

Po kojoj cijeni postupiti s resursom kojeg ima suvie?

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Jednostavna proizvodnja - LPE


34

Ulazni podaci
*Jedostavna proizvodnja x1 z 3 x2 z 5 x1 stroj1 1 x2 stroj2 2 x1 stroj3 3 x2 stroj3 2 up stroj1 4 up stroj2 12 up stroj3 18

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Jednostavna proizvodnja - LPE


35

Rjeenje
*** Rows *** In At Activity Lower Bound Upper Bound Slack Activ. Dual Activity

No. Row Description 1 2 3 4 z stroj1 stroj2 stroj3

2 1 1 2

b b u u

36 2 12 18

NONE 0 0 0

NONE 4 12 18

-36 2 0 0

0 0 1.5 0.9999999

*** Columns *** No. Column Description 51 x1 52 x2 In At Activity Lower Bound Upper Bound Objective Co. Reduced Cost

3 3

b b

2 6

0 0

NONE NONE

3 5

-0 -0

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Jednostavna proizvodnja - LPE


36

Analiza osjetljivosti za retke


*** A n a l y s i s f o r r o w s *** **************************************************************************** * No.*Row * Activity * Lower Bound *Decreased act.* Unit * *----*---------*--------------*--------------*--------------* * * In* At *Slack Activity* Upper Bound *Increased Act.* Cost * **************************************************************************** 1 z 36 None 30 -1 2 b -36 None 36 0 2 1 3 1 4 2 stroj1 b stroj2 u stroj3 u 2 2 12 0 18 0 0 4 0 12 0 18 0 6 5.999999 18 12 24 -3 -4.5 -1.5 1.5 -0.9999999 0.9999999

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Jednostavna proizvodnja - LPE


37

Analiza osjetljivosti za stupce

*** A n a l y s i s f o r c o l u m n s *** **************************************************************************** * No.*Column * Activity * Lower Bound *Decreased act.* Unit * *----*---------*--------------*--------------*--------------* * * In* At *Objective Coef* Upper Bound *Increased Act.* Cost * **************************************************************************** 51 x1 2 0 0 -3 3 b 3 None 4 -4.5 52 3 x2 b 6 5 0 None 3 6 -3 -0

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Viefazna proizvodnja
38
Sirov..1100 5.7 [/kg]
1.12

Stroj..1 2400 [min]


0.36 [/min]

Stroj..3 8400 [min]


0.27 [/min]

x11
15.0 [min/kg]

1.05

x21
23.0 [min/kg]

35.6 [min/kg]

30 x1 250

36 [/kg]

Stroj..2 1800 [min]


1.07

0.43 [/min] 17.0 [min/kg]

x12
31.7 [min/kg]

40 x2 120

1.10

45 [/kg]

21.5 [min/kg] Sirov..2300 7.6 [/kg]

x22
Normativi sirovina za izradu poluproizvoda > 1 Nema mogunosti skladitenja poluproizvoda x11 & x12 ; x21 & x22 fiziki su isti, financijski razliiti

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Neki financijski pojmovi


39

Prihod = ProdajnaCijena * ProdanaKoliina Trokovi Fiksni trokovi Otplata kredita Amortizacija Administrativni trokovi Zajamene plae Direktni / varijabilni trokovi Sirovine Energija Promjenjivi dio plaa Habanje strojeva ..
Zatieno licencom

Primjena matematikog programiranja

to je cilj (1)?
40

Minimizacija troka Javne usluge Javni prijevoz Komunalne djelatnosti Vojska Minimizacija vremena Vatrogasci Hitna pomo Maksimizacija prihoda? Moe li to stvoriti gubitak?
Zatieno licencom

Primjena matematikog programiranja

to je cilj (2)?
41

Maksimalne proizvedene koliine? Maksimalno iskoritavanje kapaciteta? Zato? Profit? Kako ga izraziti? Od ega se profit (prije oporezovanja) tvori (kod proizvodnje za trite): Prihod VarijabilniTroak FiksniTroak Na to moemo trenutno utjecati: Kontribucija ili Doprinos za pokrie fiksnih trokova = Prihod VartijabilniTrokovi

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Za to se nita ne isplati?
42

Direct costs

Fixed costs
proportional to 1/Q

Selling price ++ Q-Market


Price increasing loop

Preskupo, ne proda se, proizvodi se manje, cijena raste! Umjesto toga Marketing: Koliko i po kojoj cijeni se moe prodati Planiranje proizvodnje: Maksimalna kontribucija
Primjena matematikog programiranja
Zatieno licencom

Viefazna proizvodnja - LPE


43
*PROBLEM VIEFAZNE PROIZVODNJE *Ulazni podaci za program: *Finalni prizvodi X11 X1 1. X12 X1 1. X21 X2 1. X22 X2 1. *Utroak strojnog vremena X11 STROJ..1 15. X21 STROJ..1 23. X12 STROJ..2 17. X22 STROJ..2 21.5 X1 STROJ..3 35.6 X2 STROJ..3 31.7 *Utroak sirovina X11 SIROV..1 1.12 X12 SIROV..1 1.07 X21 SIROV..2 1.05 X22 SIROV..2 1.10
Ekvivalentna matematicka notacija: X1(kg) = X11(kg) + X12(kg) X2(kg) = X21(kg) + X22(kg)

STROJ..1(min) = + STROJ..2(min) = + STROJ..3(min) = + SIROV..1(kg) = + SIROV..2(kg) = +

15.(min/kg)*X11(kg) + 23.(min/kg)*X21(kg) 17.(min/kg)*X12(kg) + 21.5(min/kg)*X22(kg) 35.6(min/kg)*X1(kg) + 31.7(min/kg)*x2(kg) 1.12*X11(kg) + 1.07*X12(kg) 1.05*X21(kg) + 1.10*X22(kg)

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Viefazna proizvodnja - LPE


44

*Trokovi SIROV..1 TROSAK SIROV..2 TROSAK STROJ..1 TROSAK STROJ..2 TROSAK STROJ..3 TROSAK *Prihod X1 PRIHOD PRIHOD 45. *Kontribucija PRIHOD KONTRIB. TROSAK KONTRIB. *Ogranicenja LO X1 30. UP X1 250. LO X2 40. UP X2 120. UP STROJ..1 2400. UP STROJ..2 1800. UP STROJ..3 8400. UP SIROV..1 100. UP SIROV..2 300.

5.7 7.6 0.34 0.43 0.27 36.

TROSAK(kn) + + + +

= 5.7(kn/kg)*SIROV..1(kg) 7.6(kn/kg)*SIROV..2(kg) .34(kn/min)*STROJ..1(min) .43(kn/min)*STROJ..2(min) .27(kn/min)*STROJ..3(min) X2

PRIHOD() = 36.(/kg)*X1(kg) + 45.(/kg)*X2(kg)

1. -1.

KONTRIB.() = PRIHOD(kn)-TROSAK(kn)

30.(kg) < X1 40.(kg) < X2 STROJ..1 STROJ..2 STROJ..3 SIROV..1 SIROV..2 < < < < <

< 250.(kg) < 120.(kg) 2400.(min) 1800.(min) 8400.(min) 100.(kg) 300.(kg)

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Viefazna proizvodnja LPE Analiza osjetljivosti za stupce

45

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Problem smjese LPE 46


BIN.1 BIN.1 BIN.1 BIN.1 BIN.1 BIN.1 BIN.1 BIN.1 BIN.2 BIN.2 BIN.2 BIN.2 BIN.2 BIN.2 BIN.2 BIN.2 BIN.3 BIN.3 BIN.3 BIN.3 BIN.3 BIN.3 BIN.3 BIN.4 BIN.4 BIN.4 BIN.4 BIN.4 BIN.4 BIN.4 BIN.5 COST WEIGHT FE CU MN MG AL SI COST WEIGHT FE CU MN MG AL SI COST WEIGHT FE CU MN AL SI COST WEIGHT FE CU MN AL SI COST 0.03 1 0.15 0.03 0.02 0.02 0.7 0.02 0.08 1 0.04 0.05 0.04 0.03 0.75 0.06 0.17 1 0.02 0.08 0.01 0.8 0.08 0.12 1 0.04 0.02 0.02 0.75 0.12 0.15 BIN.5 WEIGHT BIN.5 FE BIN.5 CU BIN.5 MN BIN.5 MG BIN.5 AL BIN.5 SI ALUMINUM COST ALUMINUM WEIGHT ALUMINUM FE ALUMINUM CU ALUMINUM AL ALUMINUM SI SILICON COST SILICON WEIGHT SILICON FE SILICON SI FE BASE CU BASE FR COST FX WEIGHT UP MN UP MG LO AL LO SI UP SI UP BASE UP BIN.1 UP BIN.2 UP BIN.3 UP BIN.4 UP BIN.5 UP FE UP CU 1 0.02 0.06 0.02 0.01 0.8 0.02 0.21 1 0.01 0.01 0.97 0.01 0.38 1 0.03 0.97 1 1 2000 40 30 1500 250 300 120 200 750 800 700 1500 60 100

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Problem smjese LPE 47

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Problem smjese LPE 48

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Transportni problem
49 Odredita 1 1 ... i
ci1 ... cij ... cin Qi c11 ... Raspoloivo

j
c1j ...

n
c1n Q1 Izvori

...
m
Potrebno c m1 D1 ... c mj Dj ... c mn Dn Qm

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Transportni problem
50 Odredita
1 1 2 3
Potrebno Raspoloivo

2 1 3

5 2 1

4 1 5

5 4 2

60 80 60

Izvori

50

40

70

40

Primjer iz Invitation a la recherche oprationnelle, Kaufmann & Faure, Dunod

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Transportni problem
51

x11 x12 x13 x14 x21 x22 x23 x24 x31 x32 x33 x34

z z z z z z z z z z z z

2 5 4 5 1 2 1 4 3 1 5 2

x11 x12 x13 x14 x21 x22 x23 x24 x31 x32 x33 x34

i1 i1 i1 i1 i2 i2 i2 i2 i3 i3 i3 i3

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

x11 x21 x31 x12 x22 x32 x13 x23 x33 x14 x24 x34

o1 o1 o1 o2 o2 o2 o3 o3 o3 o4 o4 o4

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

up up up lo lo lo lo

i1 i2 i3 o1 o2 o3 o4

60 80 60 50 40 70 40

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Problem pridruivanja
52

Stroj

Normativi vremena [h/kg] P1 P2 0,8333 0,1967 0,75

Kapacitet [h]

M1 M2 M3 Potrebna koliina [kg]


Primjena matematikog programiranja

0,8 0,6 0,5

40 40 40

100

60
Zatieno licencom

Problem pridruivanja
53
* Utrosak vremena za svaki proizvod na svakom od strojeva P11 M11 0.8 P12 M21 0.6 P13 M31 0.5 P21 M12 0.83333 P22 M22 0.91667 P23 M32 0.75 * Utrosak vremena na svakom od strojeva M11 M1 1. M12 M1 1. M21 M2 1. M22 M2 1. M31 M3 1. M32 M3 1. * Maksimalno neiskoristeno vrijeme stroja M1 M1UK 1. P M1UK 1. M2 M2UK 1. P M2UK 1. M3 M3UK 1. P M3UK 1. P PP 1. Primjena matematikog programiranja * Kolicina svakog od proizvoda P11 P1 1. P12 P1 1. P13 P1 1. P21 P2 1. P22 P2 1. P23 P2 1. * Ukupan utrosak vremena na strojevima M1 VRIJEME 1. M2 VRIJEME 1. M3 VRIJEME 1. * Raspolozivi kapaciteti strojeva UP M1UK 40. UP M2UK 40. UP M3UK 40. * Zadane kolicine koje treba proizvesti LO P1 100. LO P2 60.

Zatieno licencom

Metoda grananja i ograivanja


54

Poslovi
1 A
7 83 38 52 21

2
26 57 93 10 56

3
55 40 14 48 49

4
43 77 29 61 48

5
28 61 86 73 33

Strojevi

B C D E

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Metoda grananja i ograivanja


55

Poslovi
1 A
7 83 38 52 21

2
26 57 93 10 56

3
55 40 14 48 49

4
43 77 29 61 48

5
28 61 86 73 33

Strojevi

B
C D E

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Metoda grananja i ograivanja


56

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Rjeavanje pridruivanja kao transportni problem (1)


57

1
A B 7 83

2
26 57

3
55 40

4
43 77

5
28 61 1 1

C
D E

38
52 21 1

93
10 56 1

14
48 49 1

29
61 48 1

86
73 33 1

1
1 1

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Rjeavanje pridruivanja kao transportni problem (2)


58

1
A B 1

2
1 1

5
1+1

1+2

C
D E 1 1 > 2 1+1 > ... > 4

3
1 4 1

1+3
1+4 1

1+2

1+3

1+4

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Mjeovito cjelobrojno programiranje (1)


59

max Z = x1 + x2 uz: 19 x1 + 12 x2 114 2 x2 11 x1, x2 = 0, 1, 2, 3,... x1 / 6 + x2 / 9,5 = 1 x2 / 5,5 = 1

Primjer iz Invitation a la recherche oprationnelle, Kaufmann & Faure, Dunod

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Mjeovito cjelobrojno programiranje (2)


60 x1 / 6 + x2 / 9.5 = 1 X2 x2 / 5.5 = 1

Optimum:
(2.52; 5.5), Z = 8.02

6
Primjena matematikog programiranja

X1
Zatieno licencom

Mjeovito cjelobrojno programiranje (3)


61 x1 / 6 + x2 / 9,5 1 X2 x2 / 5,5 1

9
(2; 5,5)

x1 2
z = 7,5

6
Primjena matematikog programiranja

X1
Zatieno licencom

Mjeovito cjelobrojno programiranje (4)


62 x1 / 6 + x2 / 9,5 1 X2 9 x2 / 5,5 1

x1
x2 (2; 5)

2
5 z=7

Primjena matematikog programiranja

X1

Zatieno licencom

Mjeovito cjelobrojno programiranje (5)


63

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Mjeovito cjelobrojno programiranje (6)


64

Odstupanje od cjelobrojnosti

0-0.5 + (1 - f 0.5-1.0) Si = f k m k m

Najblii cjelobrojnosti, a da nije suvie lo

min { Si Ci C0 * Fq }
{ Ci Ci > CI * (1+Fp) }

Takav da se isplati traiti bolje rjeenje

Projekcijski faktor

Ci - (C0 - CI)/ S0 * Si
Zatieno licencom

Primjena matematikog programiranja

Mjeovito cjelobrojno programiranje (7)


65

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Planiranje poljoprivredne proizvodnje


66 i poljoprivredno zemljite /njiva j poljoprivredna kultura /usjev Uzgajanje usjeva j na njivi i ij = 0, 1

= 1 ; za svaki i
j ij

Na jednoj njivi moe se uzgajati samo jedan usjev. Svojstvo Grupnih varijabli umanjuje sloenost odeksponencijalne na linearnu!

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Energetska mrea (1)


67

Ri j1
Primjena matematikog programiranja

Wj2

Pi Ci*i

j2
Zatieno licencom

Energetska mrea (2)


68

j Wj i

Jedan od n vorova

Izvor energije Ponor energije

Energija isporuena/ utroena Grana i Jedan od m visokonaponskih vodova duljine li na kojem se tijekom ivotnog vijeka izgubi energije za q% trokova izgradnje Pozitivni tok energije u grani i Negativni tok energije u grani i Kapacitet grane i Fiziko postojanje grane i (0 = Ne; 1 = Da)
Zatieno licencom

Pi Ri Ci

Primjena matematikog programiranja

Energetska mrea (3)


69

min z =

i=1

l *(
i

+ q*Pi + q*Ri)

Pi + Ri Ci*i ; i = 1, ,m

k (i,j)*P - k (i,j)*R = W ; j = 1,,n


i=1 i i=1 i j

k (i,j) =

-1 Grana i izlazi iz vora j 0 Grana i ne koincidira s vorom j -1 Grana i ulazi u vor j

Pi 0 ; i = 1, ,m Ri 0 ; i = 1, ,m
Primjena matematikog programiranja

i = 0, 1 ; i = 1, ,m
Zatieno licencom

Separabilno programiranje
70

f(x) f0 S1

S3 S2

S4

y1 g1

y2 g2

y3 g3

y4
g4

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Separabilno programiranje izraeno cjelobrojnim


71

x = yi ; 0 yi gi
i=1

f (x) = f0 + Si*yi
i=1

y1 g1 yi gi*i yi+1 gi+1* i i = 0, 1 i = 1,, n-1

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Podeavanje strojeva
72

koliina

t 0 T
Zatieno licencom

Primjena matematikog programiranja

Terminiranje proizvodnje
73

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Mreno planiranje (1)


74

ifra

Opis aktivnosti

Trajanje

Preduvjeti

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Mreno planiranje (2)


75

Najranijij mogui poetak

Trajanje aktivnosti

Najraniji mogui zavretak


Slobodna vremenska rezerva Najkasniji dozvoljeni zavretak

Identifikacija aktivnosti Najkasniji dozvoljeni poetak Ukupona vremenska rezerva

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Mreno planiranje (3)


76
Lokacija
St art: 3.6 .05 Fi nish : 23 .6.0 5 Re s: Vla snik ID: 1 Du r: 1 5 d ays

Birokracija
St art: 24 .6.0 5 Fi nish : 2. 3.06 Co mp : 0% ID: 2 Du r: 1 80 day s

Odabir podizvoaa
St art: 24 .6.0 5 Fi nish : 30 .6.0 5 Re s: Vla snik ID: 3 Du r: 5 da ys

Kredit
St art: 24 .6.0 5 Fi nish : 21 .7.0 5 Re s: Vla snik [20 %] ID: 5 Du r: 1 mo n

Lokacijska dozvola
St art: 24 .6.0 5 Fi nish : 15 .9.0 5 Re s: Vla snik [10 %] ID: 6 Du r: 3 mo ns

Graevinska dozvola
St art: 16 .9.0 5 Fi nish : 2. 3.06 Re s: Vla snik [5%] ID: 4 Du r: 6 mo ns

Izgradnja
St art: 3.3 .06 Fi nish : 8. 6.06 Co mp : 0% ID: 7 Du r: 7 0 d ays

Kopanje temelja
St art: 3.3 .06 Fi nish : 16 .3.0 6 Re s: Izv odit elj ID: 8 Du r: 1 0 d ays

Izgradnja temelja
St art: 17 .3.0 6 Fi nish : 23 .3.0 6 Re s: Izv odit elj ID: 1 6 Du r: 1 wk

Zidovi
St art: 24 .3.0 6 Fi nish : 6. 4.06 Re s: Izv odit elj ID: 1 7 Du r: 2 wk s

Unutarnje prizemlje
St art: 7.4 .06 Fi nish : 4. 5.06 Re s: Izv odit elj ID: 1 1 Du r: 1 mo n

Krov
St art: 7.4 .06 Fi nish : 13 .4.0 6 Re s: Izv odit elj ID: 1 0 Du r: 5 da ys

Unutarnje 1. KAT
St art: 14 .4.0 6 Fi nish : 11 .5.0 6 Re s: Izv odit elj ID: 1 2 Du r: 1 mo n

Narudba materijala
St art: 3.3 .06 Fi nish : 6. 3.06 Re s: Izv odit elj ID: 9 Du r: 2 da ys

Garaa
St art: 7.3 .06 Fi nish : 27 .3.0 6 Re s: Izv odit elj ID: 1 4 Du r: 1 5 d ays

Ureenje okolia
St art: 12 .5.0 6 Fi nish : 8. 6.06 Re s: Izv odit elj ID: 1 3 Du r: 1 mo n

Bazen
St art: 7.3 .06 Fi nish : 3. 4.06 Re s: Izv odit elj ID: 1 5 Du r: 1 mo n

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Mreno planiranje (4)


77

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Politika voenja zaliha (1)


78

Proizvodnja televizora a = [8000 kom/mjesec] Povremena brza proizvodnja zvunika za TV K =12000 [kn] troak pokretanja proizvodnje h = 0,30 [kn/mjesec] trokovi skladitenja

g = 1,10 [kn/mjesec] troak zbog privremenog nedostatka zvunika

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Politika voenja zaliha (2)


79

Poetna koliina
Potranja Pokretnje proizvodnje /Naruivanje Veliina narudbe

S [kom]
a [kom/mjesec] K [kn] Q [kom]

Skladitenje
Nedostatak robe

h [kn/(kom*mjesec)]
g [kn/(kom*mjesec)]

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Politika voenja zaliha (3)


80 Nedoputen nedostatak robe; S = Q; g = 0

Q-at
Q/2

Q/a

2Q/a

Prosjene zalihe
Primjena matematikog programiranja

Q/2
Zatieno licencom

Politika voenja zaliha (4)


81 S

Q-at Q
t
S/a

Q/a

Prosjene zalihe Prosjeni manjak


Primjena matematikog programiranja

S/2 * S/a = S2/(2a) (Q-S)/2 * (Q-S)/a = (Q-S)2/(2a)


Zatieno licencom

Politika voenja zaliha (5)


82

P(s)
1

vjerojatnost da nastupi potranja s

s
Primjena matematikog programiranja
Zatieno licencom

Politika voenja zaliha (6)


83

Prodava novina:
Kupuje po cijeni Prodaje po cijeni Za remitendu dobije P(s) 5 [kn/primjerak] 10 [kn/primjerak] 2 [kn/primjerak]

vjerojatnost da nastupi potranja s

Ako umjesto s-1, kupi s primjeraka od izdavaa: Porast zarade = 5*[1-P(s-1)] 3*P(s-1)

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Zamjena opreme (1)


84

Kada zamijeniti auto? Cijena rabljenog vozila pada Trokovi odravanja rastu Kako postii minimalne prosjene trokove posjedovanja? Novane transakcije u raznim vremenskim trenutcima Kako usporediti novac danas i u nekom trenutku t?
Primjena matematikog programiranja
Zatieno licencom

Zamjena opreme (2)


85 (t)
1 1-k

(t)

(t)

t
Primjena matematikog programiranja
Zatieno licencom

Zamjena opreme (3)


86 (t) = A0 - A0*(t) + A0*(t) (t) = (t) / t = A0[1 - (t) + (t)] / t Zamijeniti opremu kad postane (t) > (t-1) ; za dovoljno veliki t

Aktualizacija
t

(t) = A0 {[1 - (t)/(1+)t ]+ [ (k) - (k-1)] / (1+)k ]}


k=1

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Nabavka opreme (1)


87

Usporedba vie ponuda opreme za proizvodnju


Proizvod se prodaje po 10 HRK/kom. Varijabilni trokovi su 70% prodajne cijene. Realna godinja kamatne stopa je 10% razliit vijek trajanja opreme razliite cijene opreme razliiti trokovi odravanja opreme razliita rezidualna cijena opreme razliite performanse opreme Svesti vrijeme koritenja opreme na najmanji zajedniki viekratnik radi usporedivosti
Primjena matematikog programiranja
Zatieno licencom

Nabavka opreme (2)


88

Oprema A: vijek trajanja: cijena: trokovi odravanja: vrijednost opreme na kraju perioda: proizvodni kapacitet : Oprema B: vijek trajanja: cijena: trokovi odravanja: vrijednost opreme na kraju perioda: proizvodni kapacitet:
Primjena matematikog programiranja

4 godine 50.000 HRK Aritmetika progresija (a=1.000, d=1.000) 10.000 HRK 10.000 kom/godina

6 godina 65.000 HRK Aritmetika progresija (a=2.000, d=1.000) 15.000 HRK 14.000 kom/godina
Zatieno licencom

Nabavka opreme (3)


89

Investicijom se 1 HRK pretvara u 100.351/50.000 = 2 HRK

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Nabavka opreme (4)


90

Investicijom se 1 HRK pretvara u 168.949/65.000 = 2,60 HRK

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Dinamiko programiranje (1)


91

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Dinamiko programiranje (2)


92

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Dinamiko programiranje (3)


93
n fA(n) fB(n) fAB(n) (A, B) fC(n) fABC(n) (A, B, C)

o
1 2 3 4

0
0,28 0,45 0,65 0,78

0
0,25 0,41 0,55 0,65

0
0,28 0,53 0,70 0,90

(0, 0)
(1, 0) (1, 1) (2, 1) (3, 1)

0
0,15 0,25 0,40 0,50

0
0,28 0,53 0,70 0,90

(0, 0, 0)
(1, 0, 0) (1, 1, 0) (2, 1, 0) (3, 1, 0)

5
6 7 8 9 10

0,90
1,02 1,13 1,23 1,32 1,38

0,75
0,80 0,85 0,88 0,90 0,90

1,06
1,20 1,33 1,45 1,57 1,68

(3, 2)
(3, 3) (4, 3) (5, 3) (6, 3) (7, 3)

0,62
0,73 0,82 0,90 0,96 1

1,06
1,21 1,35 1,48 1,60 1,73

(3, 2, 0)
(3, 2, 1) (3, 3, 1) (4, 3, 1) (5, 3, 1) ili (3, 3, 3) (4, 3, 3)

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Gradijentne metode nelinearnog programiranja bez ogranienja


94 max f(x1, x2) = 7*x1 + 4*x2 + x1*x2 - x12 - x22

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Gradijentne metode nelinearnog programiranja s linearnim ogranienjima


95

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

Literatura
96

Hillier, F.S., Lieberman, G.J. : Operations Research, Holden-Day Inc., 1974


Kaufmann, A., Faure, R.: Invitation a la recherche oprationnelle, Dunod, Paris, 1970 Ravindran, A. Phillips, D.T:, Solberg, J.J.: Operations Research Principles and Practice, John Wiley & Sons, New York, 1987 Kalpi, D., Mornar, V.: Operacijska istraivanja, Zeus, Zagreb, 1996

Primjena matematikog programiranja

Zatieno licencom

You might also like