Elektricna Energija I Snaga Elektrotehnika 1

ELEKTROTEHNIKA 1
ELEKTRINA ENERGIJA I
SNAGA
JOULEOV ZAKON

30.3.2013. 1 ELEKTROTEHNIKA 1
30.3.2013. 2 ELEKTROTEHNIKA 1
ELEKTRINA ENERGIJA I SNAGA, JOULEOV ZAKON
Sadraj:
Jouleova toplina
Zagrijavanje vodia elektrinom strujom
Energija i rad elektrine struje
Smjer toka energije
Elektrina snaga istosmjerne struje
Korisnost ili koeficijent iskoristivosti
Predznak snage
Prilagoavanje
Zadaci za vjebu
30.3.2013. ELEKTROTEHNIKA 1 3
Poznato je da se prolaskom elektrine struje kroz vodi
manifestiraju razliiti uinci. Oni se mogu podijeliti na:
- toplinski
- kemijski i
- magnetski.
Toplinski se uinak zasniva na zagrijavanju vodia odnosno
stvaranju topline.
Struja prolazei kroz tekuine (elektrolite-vodii druge vrste)
uzrokuje elektrolizu, odnosno rastvaranje vodia na sastavne
dijelove.
Magnetski uinak oituje se na nain da se oko vodia kojim tee
struja, stvara magnetsko polje u kojem djeluju magnetske sile.
U ovom se poglavlju objanjavaju efekti prolaska struje kroz vodi
i razvijanje topline.
JOULEOVA TOPLINA
Prolaskom elektrine struje kroz vodi otpora R, elektroni se
ubrzavaju i sudaraju s esticama materije, gubei pri tom brzinu ,
kinetiku energiju. odbijaju se, mijenjaju smjer kretanja, neki se
ak i vraaju. No, pod stalnim djelovanjem elektrinog
polja elektroni e ipak biti usmjeravani u jednom pravcu.
Kako se energija prema Mayer-ovom zakonu ne moe
unititi, svakim sudarom elektroni izgubljenu kinetiku
energiju predaju objektu s kojim se sudaraju
(estica materije), pretvarajui tako elektrinu energiju u toplinu.
Dobivena koliina toplinske energije moe se izmjeriti i to tako
da se s jedne strane mjere toplinske veliine a s druge strane sve
elektrine veliine. Ureaj za navedeno mjerenje zove se
Kalorimetrina bomba:
A
V
R
m, c
u A t
I
Prolaskom struje I kroz otpornik R stvara se toplina Q, koja e
tekuinu u posudi zagrijati za Au (C).
Uz prirast temperature Au, ako je masa tekuine m i specifine
topline c, toplina Q se moe izraunati pomou izraza:

Q = m c Au

Elektrinom strujnom krugu, prema slici, ampermetrom se
mjeri jakost struje I , voltmetrom privedeni napon U, a vrijeme
prolaska struje t satom. Pokusi pokazuju da proizvedena
toplina Q ovisi direktno proporcionalno o naponu U, struji I i
vremenu t, to se moe napisati kao:

Q = k U I t
Q = k U I t

gdje je k faktor proporcionalnosti

Za sluaj da se toplina mjeri kalorijama (cal):

Q = 0,239 U I t

Za sluaj da se toplina mjeri u dulim (J):

Q = U I t

Usporedbom slijedi:
1 J = 0,239 cal
1 cal = 4,186 J

Ako se u jednadbu, iskoristivi Ohmov zakon, uvrste izrazi za
napon i struju, dobivaju se slijedei oblici jednog te istog fizikalnog
zakona prema kojem se vri pretvorba elektrine energije u toplinu:

Q = U I t

Q = I
2
R t

U ast fiziara Joule-a taj se zakon naziva J ouleov zakon a tako, u
otporu R, proizvedena toplina naziva se J ouleova toplina.

2
U
Q t
R
=

Jednadbe opisuju da je proizvedena toplina Q u otporu R, ovisna
o kvadratu naponu U odnosno o kvadratu struje. Neloginost u
jednadbama moe se objasniti i tako da se napiu na slijedei nain:

Q = I
2
Rt = (I I) R t = I(IR)t = IUt
2
U U U U
Q t t U t U I t
R R R
| | | |
= = = =
| |
\ . \ .
Na tritu postoji mnotvo elektrotermikih aparata koji elektrinu
struju pomou ugraenog elementa, grijaa, pretvaraju u toplinu.

Grijai osim to moraju biti od materijala sa velikim specifinim
otporom, moraju biti otporni i na koroziju. To su najee legure od
kroma i nikla (cekas, kanthal), silicijeva karbida (silita) i dr.

ZAGRIJAVANJE VODIA ELEKTRIOM STRUJOM

Svodi se na izraunavanje maksimalne temperature vodia

max
, koja se javlja u pogonu prilikom trajnog protjecanja struje.
Pri protjecanja struje I razvija se u otporu R tijekom vremena t
toplina zbog koje se povea temperatura vodia od poetne
0
na
neku novu temperaturu .
Povienje iznosi:

Au = u - u
0

Dio proizvedene topline sa vodia prelazi na okolni zrak,
to se rauna pomou:
Q = h S
h
Au t

gdje je : h - faktor hlaenja ili koeficijent prijelaza topline
koji kae koliko e topline od tijela prijei na
okolinu kroz 1 m
2
povrine u 1 sekundi, ako je
razlika temperatura 1 C;
S
h
- rashladna povrina tijela (m);
Au - razlika temperatura toplog tijela prema okolini (C);
t - vrijeme (s).
U trenutku kada se sva proizvedena toplina predaje okolini, nastaje
termika ravnotea - postignuto je maksimalno zagrijavanje:

Au
max
= u
max
- u
0

Uvjet za navedeno je:

0,24 I
2
R t = h S
h
Au
max
t

Odakle slijedi:

2
max
0, 24
h
I R
h S
u

A =
Ako se uzme u obzir da je otpor vodia:

R = l/S

a rashladna povrina okruglog vodia:

S
h
= 2rt l
Slijedi:

gdje je gustoa struje kroz promatrani okrugli vodi radijusa r :

I = I / S = I / r
2
t

r
h
I = A
2
max
12 , 0

u
Uvjet da se vodi u pogonu ne zagrije iznad najvie doputene
temperature:

U praktinom proraunu problem predstavlja nemogunost
tonog poznavanja faktora hlaenja h, koji ovisi o sluajnim
prilikama u kojima se vodi nalazi. Zbog toga se uglavnom
koriste podaci iz prirunika, gdje se, prema nainu instaliranja
vodia (ime je uzet u obzir koeficijent h ), za standardizirane
presjeke vodia daju maksimalno doputene jakosti struje..

2
max 0
0,12 r
h
u u A = + I
ENERGIJA I RAD ELEKTRINE STRUJE

Kako se sva elektrika energija koja je dovedena otporu R pretvori
u toplinsku vrijedi:
Q = W

Toplinska se energija moe zamijeniti elektrinom pa jednadba
openito glasi:
W = UIt

Jedinica za proraun elektrine energije:

J = VAs = Ws

Oznaka W = VA zamjenjena je izvedbenom jedinicom vat
u ast fiziara James Watt-a.

Kako je Ws mala jedinica u upotrebi su vee jedinice, gdje se
sekunde zamjenjuju sa satima:
1 Wh = 3600 Ws = 3600 J
1 kWh = kilovatsat = 3,6 10
6
J
1 MWh = megavatsat = 3,6 10
9
J

DEFINICIJA NAPONA

Napon se moe definirati i pomou energije. Zamisliti treba napon
u obliku elektrona koji teku od negativnog pola baterije.
U trenutku kada izau iz negativnog pola elektroni su na najvioj
energetskoj razini. Dok se elektroni kreu kroz svaki od
otpornika, odreeni dio njihove energije gubi se u obliku topline.
Stoga, elektroni imaju vie energije kada uu u otpornik nego kada
izau iz samog.
Kada prou cijeli strujni krug natrag do pozitivnog pola
baterije, elektroni padnu na svoju najniu energetsku razinu.
Kako je napon po definiciji jednak energiji po naboju
(U = W/Q), a naboj je osobina elektrona, temeljeno je za
napon baterije, da je on razlika koliina energije koja se
predaje elektronima.
Na slici, napon na lijevom kraju otpora, R
1
jednak je W
ulazni
/Q,
a napon na desnom kraju otpora R
1
je jednak W
izlazni
/Q.
Isti broj elektrona koji uu u R
1
takoer i izau iz R
1
, pa je Q
konstantan.
Energija W
izlazni
je manja od W
ulazni
, tako da je napon na
desnom kraju R
1
manji od napona na lijevom kraju.
Ovaj pad napon preko otpornika deava se zbog gubitka
energije.
Prema navedenom za definiciju napona i njegove jedinice
moe se koristiti slijedee:
Napon od 1 volta je onaj napon kod kojeg je pri prijenosu
koliine naboja od + 1 C, od pozitivnog pola na negativni
(ili obratno) dobiven rad od 1J .

SMJER TOKA ENERGIJE

U idealnom strujnom krugu energija W = UIt ista je, bilo da
energiju izlazi, ili ulazi u troilo:

Troilo
Izvor
I
I
a b
+
+
-
-
U
U
W
Energija koja izlazi iz izvora oznaena je predznakom (+) a ona
koja ulazi u troilo sa ().
Ako struja ulazi na pozitivnu stezaljku u element strujnog kruga,
onda je to troilo koji prima energiju, a ako izlazi sa pozitivne
stezaljke, onda je to izvor i on predaje energiju u krug.

Energija u troilo - pozitivan predznak,
Energija iz troila - negativni predznak.
Isti elektrini ureaj: - moe vriti funkciju izvora, dok u drugom
sluaju vri funkciju troila.

Primjeri: elektrini stroj motor ili generator
akumulator izvor ili troilo

Brojano kretanje energije u strujnom krugu:

I
R
I
+
-
U1=6V
I=2A
U1=4V
R=1
UR=2V
OO
O
Ukupna struja u strujnom krugu iznosi:

Energiju predaje u strujni krug samo izvor napona U
1
, (strelica
smjera struje izlazi iz pozitivne stezaljke) a njen iznos
tijekom vremena od 5 s, iznosi:

W = 6 2 5 = 60 J

Otpornik prima energiju:

W
R
= 2 2 5 = 20 J

2
1 1 2
lg
6 4
2
1
i
i
a U
U U
I A
R R
=

= = = =
Izvor U
2
takoer prima energiju:

W
2
= 4 2 5 = 40 J

U
2
je izvor napona ali je u ovom spoju troilo elektrine energije.

Ispravnost rauna moe se provjeriti koristei Mayerov zakon
o odranju energija:
W
1
+W
R
+W
2
= 0

60 W+ 20 W+ 40 W = 0 W

ELEKTRINA SNAGA

Openito moe se definirati da je snaga P brzina promjene
energije odnosno brzina vrenja rada:

gdje je W potroena energija tijekom vremena t .

Primjeni li se poznata jednadba za elektrinu energiju, iz relacije
slijedi izraz za elektrinu snagu:

W
P
t
=
W U I t
P U I
t t

= = =
Elektrina snaga je jednaka umnoku napona i struje, pa je osnovna
jedinica za mjerenje snage:

W = J/s = VA = vat

U strujnom krugu otpora R, primjenjujui Ohmov zakon, elektrina
snaga se rauna pomou jednadbe:

2
2
W U I t U
P U I I R
t t R

= = = = =
Za energiju ili rad:

U sloenijim spojevima gdje je na jedan izvor spojeno vie
troila, suma potroenih energija svih troila jednaka je u
izvoru proizvedenoj energiji, pa je i suma snaga troila jednaka
snazi izvora.

2
2
U
W A P t U I t t I R t
R
= = = = =
Navedeno slijedi iz strujnih i naponskih jednadbi za serijski i
paralelni strujni krug.

Za serijski strujni krug slijedi:

P
1
= U
1
I
1
= U
1
I
P
2
= U
2
I
2
= U
2
I

Ako se zbroje naponi U = U
1
+U
2
, slijedi:

P
1
+P
2
=U
1
I
1
+U
2
I
2
=( U
1
+U
2
)I= U I = P

Za paralelni strujni krug:
P
1
= U
1
I
1
= U I
1

P
2
= U
2
I
2
= U

I
2

Ako se zbroje struje I = I
1
+I
2
slijedi:

P
1
+P
2
=UI
1
+UI
2
=U( I
1
+I
2
)= U I = P
KORISNOST ILI KOEFICIJENT ISKORISTIVOSTI

U realnim ureajima manji dio energije troi se unutar samog
ureaja, dok se ostatak energije pretvara u koristan rad.
Dio koji se ne moe iskoristiti predstavlja gubitak energije:

W
g
=W
u
W

gdje su: W
g
- gubitak energije;
W
u
- ukupna energija;
W - korisna energija.

PRILAGOAVANJE

Ako se na vanjski strujni krug realnog naponskog izvora
prema slici, unutarnjeg napona E i otpora R
i
prikljui otpor troila
R
t
struja u strujnom krugu e iznositi:

i t
E
I
R R
=
+
Snaga na troilu bit e
P
t
= U I = I
2
R
t

Karakteristina su dva stanja i to:
a) stanje praznog hoda, kada je I = 0, R
t
= , U = E
b) stanje kratkog spoja, kada je R
t
=0, U=0, I=I
k

I
E
U
I I
k
=E/R
i
IR
t
IR
i
R
t
pada
R
t
raste
H
(k.s.)
(p.h.)
U
Maksimum snage ovisit e o iznosu otpora R
t
a njegov iznos
dobije se kada se za funkciju potrai ekstremna vrijednost:

Funkcija ima samo jednu varijablu a to je R
t
.
Deriviranjem snage po otporu troila uz izjednaavanje sa nulom,
dobiva se maksimum funkcije:

2
2 2
2
( )
( )
t
t t t
i t i t
E R E
P I R R
R R R R
= = =
+ +
0
t
t
P
R
c
=
c
2 2 2
4
( ) 2( )
( )
t i t t i t
t i t
P E R R E R R R
R R R
c + +
=
c +
Da bi izraz bio jednak nuli potrebno je udovoljiti slijedeem uvjetu:

To e biti ispunjeno ako je:

R
t
= R
i

2 2 2
( ) 2( )
i t t i t
E R R E R R R + = +
Uvjet da izvor preda troilu maksimalnu snagu je da je otpor troila
jednak unutarnjem otporu izvora. Ta se pojava naziva
prilagoavanje otpora troila unutarnjem otporu izvara.
Korisnost uz prilagoeno troilo iznosi:

q=0,5 ili 50%

Svega 50 % snage se potroi na otporu troila dok se druga
polovica troi na unutarnjem otporu izvora.

Na slici je prikazan dijagram promatranih veliina u funkciji
promjenljivog otpora troila. Tako su na apscisi nanijete
vrijednosti otpora R
t
odnosno omjera R
t
/R
i
a na ordinati su
nanijete snage troila P
Ri
, snage otpora izvora P
g
i ukupna
snaga izvora P
i
.

Takoer je prikazana i korisnost kao kvocijent P
t
/P
i
, koja
ima naroito karakteristinu ovisnost o nainu kako je izvor
optereen.

0,0
0,1
0,2
0,3
0,4
0,5
0,6
0,7
0,8
0,9
1,0
0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5 5
P
i
P
Ri
P
t
q
R
t
/R
i
Moe se zakljuiti da e se prilagoavanje unutarnjem otporu
izvora koristiti u telekomunikacijama, gdje se eli da se aparatima
koji e primati signale preda to vea snaga, kako bi prenesena
informacija bila to bolje i vjernije registrirana.
Iako je relativno slaba korisnost ( = 50 %), za podruje slabe
struje, gdje se radi o malim snagama, nije to veliki gubitak energije.
Kod ureaja jake struje, dakle elektroenergetskih ureaja, treba
raditi na onom podruju dijagrama gdje je korisnost to vea.
+
R
t
I
k
R
i
a
b
I
I
i I
k
U
t
Na slian se nain analizira i uvjet maksimalne snage koju moe
predati troilu realni strujni izvor (slika).

Ukupna struja strujnog izvora iznosi:
I
k
= I + I
i
,
dok je napon troila:
U = I R
t
= I
i
R
i

Sa slike slijedi da se struja kroz troilo i unutarnji otpor izvora
dijeli:

i
k
i t
R
I I
R R
=
+
i
i k
i t
R
I I
R R
=
+
Snaga na troilu iznosi:

Snaga na unutarnjem otporu izvora:

Uvjet maksimalne snage na troilu R
t
je isti kao kod naponskog
izvora:
R
i
=R
t

( )
2
2 2
2
i t
t t k
i t
R R
P I R I
R R
= =
+
( )
2
2 2
2
i
t i
R i i k
i t
R R
P I R I
R R
= =
+
A dobije se traenjem ekstrema funkcije:

Stupanj korisnog djelovanja realnog strujnog izvora (nije isti izraz
kao kod realnog naponskog izvora):

( ) ( )
( )
2
2 2 2
2
2
0
i i t k i t i t
t
t
i t
I R R R I R R R R
P
R
R R
+ +
c
= =
c
+
t i
i i t
P R
P R R
q = =
+
Na slici je prikazana funkcionalna ovisnost P
t
, P
i
i o
otporu troila R
t
za realni strujni izvor
ZADACI ZA VJEBU

1. Na otporniku za koenje vjetrogeneratora koji ima otpor R = 1/8 razvija se
snaga od 2 kW. Kolika je struja kroz otpornik? Kolika se energija utroi na
otporniku ako u jednom danu kroz njega tee struja u ukupnom vremenu od 2
sata?

2. Elektrina pe prikljuena je preko bakrenih vodia duljine 10 m, presjeka 1,5
mm2 na elektrinu mreu napona 220 V. Ako je struja u krugu 10 A, odredite
snagu troila te snagu na spojnim vodiima ako im se presjek povea na 3mm2?

3. Na izvor konstantnog napona sa slike prikljuuje se bakrenim vodom promjera
vodia d = 2,11 mm i duine l = 200 m omski potroa snage Pk = 5 kW, na kojem
se javla napon Up = 500 V.
a) Koliki se rad, izraen u kalorijama, stvara na potroau za jedan sat?
b) S kolikim koeficijentom iskoritenja radi sistem prijenosa energije od izvora
do potroaa?
c) Koliki je napon izvora?
4. Snagu Pk = 36 W treba razviti na otporu Rp spojenom na izvor
napona E = 20 V, unutarnjeg otpora Ri = 1 . Naite:
a) iznos tog otpora
b) napon na njemu
c) snagu izvora.
4. Snagu Pk = 36 W treba razviti na otporu Rp spojenom na izvor
napona E = 20 V, unutarnjeg otpora Ri = 1 . Naite:
a) iznos tog otpora
b) napon na njemu
c) snagu izvora.

Elektricna Energija I Snaga Elektrotehnika 1

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Elektricna Energija I Snaga Elektrotehnika 1

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ELEKTROTEHNIKA 1

You might also like