KAKO POSTATI BOLJI POLITIAR

Prirunik o politikim vjetinama

Fondacija Alfred Mozer Meunarodna Socijaldemokratska Fondacija

Uvod Zanimanje politiara je neto to se najbolje ui iz prakse: to je najei konsenzus u mnogim politikim partijama. Naravno, istina je da ne postoji bolja kola od neposrednog sticanja iskustva ali takoe nema potrebe za bacanjem mladih politiara meu politike vukove bez bilo kakve pripreme. Politike vjetine definitivno se mogu nauiti. Raspon panje koji politike partije ulau u njihovo sticanje razlikuje se od jedne do druge partije. Po mom miljenju, partijski profesionalizam je direktno vezan za koliinu panje koju ona posveuje uenju ovih vjetina. Ne postoji izgovor za lou pripremu. Zanimanje politiara, kao i svako drugo zanimanje, zahtjeva konstantnu vjebu. Fondacija Alfred Mozer, meunarodna fondacija za promociju socijaldemokratije posjeduje dvadesetogodinje iskustvo u obuci i edukaciji politikih partija, omladinskih i organizacija ena kao i politiara individualno. Nai posveeni treneri volonteri su vjeti politiki profesionalci sa velikim iskustvom u, uglavnom holandskoj, politici. Mi dugujemo veliku zahvalnost ovoj ekipi od skoro 80 AMS trenera. U ovom uvodnom izlaganju eljeli bi smo posebno da izdvojimo Berend-a Jan van de Bomen-a, biveg direktora Fondacije Alfred Mozer i autora naeg prethodnog prirunika. On je napisao brojna nova poglavlja a mi smo iskoristili djelove starog prirunika za ovu, najnoviju verziju. Mi smo mu veoma zahvalni za sav njegov rad. Ova knjiga daje partijama i politiarima jedan izgovor manje za loe djelovanje! Mi planiramo da damo najcjelokupniji mogui pregled svakoj vjetini koju jedan politiar treba da ima. Naalost, nemogue je to uraditi u potpunosti jer pomenute potrebne vjetine u najveem dijelu zavise od (politikog) konteksta i tradicije u razliitim zemljama. To je razlog zato ovaj prirunik nudi univerzalne sastojke za ukusno politiko jelo ali je na vama da odluite koji od ovih sastojaka treba upotrijebiti na vau specifinu situaciju. Ne postoji savreni plan jer svaka je situacija jedinstvena. Na kraju krajeva mi ne moemo iskljuiti mogunost postojanja sastojaka za koje mi jo uvijek nismo uli ili metoda i tehnika koje jo nisu koriene u politikom ringu ali e biti u bliskoj budunosti. Ali mi teimo stvaranju knjige koja e svakome imati neto da ponudi. Nezavisno od toga da li poinjete sa multimilionskom kampanjom ili imate na raspolaganju najmanji budet savjeti iz ove knjige omoguavaju da svako dobije jednaku ansu. Sreno! Arjen Berkvens, Direktor AMS-a
2

Sadraj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. Strategija Istraivanje Komunikacije i mediji Javno obraanje Sueljavanje Organizacija Plan kampanje Finansiranje partije i kampanje Volonteri Materijali i dogaaji Prikupljanje glasova Razvoj programske politike Sastanci Pregovori Formiranje koalicije Lobiranje Vjetina politike opozicije Borba protiv politikih protivnika Upravljanje politikom krizom 4

Prvo poglavlje Strategija

Visoki ciljevi i ideali su preporuljivi i neophodni ali ono to je na kraju najbitnije su rezultati koje postiete. Sutina politike je u pripremanju i sprovoenju strategija za ostvarivanje odreenih ciljeva. ta je strategija? Politika predstavlja nain za postizanje odreenih ciljeva a politika debata zasniva se na onome to e uslijediti; najvei dio vremena odlazi na donoenje odluke koji su to ciljevi za koje se treba boriti. Strategija predstavlja nain kojim se pokuava ostvariti zadati cilj. Na samom kraju, glasai e politiare i partije ocjenjivati prema konkretnim rezultatima koje su ostvarili a ne prema obeanjima koja su dali. Razgovor i razmiljanje o nainima za postizanje ciljeva je jednako vano koliko i priroda samog cilja to bi znailo da je na putu do razvijanja dobre strategije neophodno prvo odrediti njen cilj. Va cilj bi trebao da ispunjava sljedea etiri kriterijuma: Konkretnost. to je va cilj konkretniji vei e entuzijazam probuditi meu vaim potencijalnim biraima. Mjerljivost. Ukoliko va cilj nije mjerljiv (npr. umanjiti broj siromanih za 50% u naredne etiri godine) nee biti mogue odrediti da li je on ostvaren nakon isteka datog perioda ili ga treba dovriti. Partija koja sebi ne postavi mjerljive ciljeve nikada nee znati koliko su oni bili realistini i, to je mnogo vanije, nikada nee moi proglasiti nesporan uspjeh u njihovom ostvarenju. Izvodljivost. Ciljevi mogu, a ponekad i trebaju, biti vizionarski ali ukoliko ne postoji realna mogunost njihovog ostvarenja u razumnom vremenskom intervalu ljudi e vam okrenuti lea. Inspirativna vrijednost. Ljudi nee stati iza (politikog) programa kojim nijesu oduevljeni. Put do uspjeha je esto dug i prepun frustracija i razoarenja. Jedini nain da zadrite vjeru u sebe je da ste inspirisani i motivisani za ostvarenje "viih" ciljeva tako da odreivanje preniskih kriterijuma (npr. biemo zadovoljni ako jedna ena bude izabrana za poslanika) nije dobra ideja. Kvalitetan politiki cilj pogaa negdje izmeu inspirativne vrijednosti i izvodljivosti.
4

Strategija kampanje
Stategija je nain kojim elite da postignete svoj cilj. Vrsta strategije koju izaberete u mnogome je odreena pozicijom vae partije u drutvu. Da bi precizno odredili koja je to pozicija neophodno je sprovesti istraivanje: ta birai misle o vaoj partiji? ta oni misle o vaem lideru? Koliko oni znaju o vaem programu i ta misle o njemu? Da li birai smatraju da vaa partija zasluuje njihov glas? U emu je klju izbornog uspjeha? Razvoj strategije je od kljunog interesa za vrijeme trajanja kampanje. Politike partije esto angauju brojne stratege koji se usredsreuju samo na ovaj zadatak. Oni nerijetko igraju vanu ulogu iza scene same kampanje i intenzivno sarauju sa istraivaima. Ljudi koji rade na strategiji formuliu pitanja koja se koriste za istraivanje i upotrebljavaju rezultate istih za planiranje pobjednike strategije. Oni, takoe, moraju biti spremni da strategiju prilagode potencijalnim promjenjenim okolnostima. Uvijek ostanite fleksibilni i spremni da prilagoavate vau strategiju ukoliko se stvari ne odvijaju onako kako je to bilo planirano: "Budite pokretne mete". U ovom poglavlju govoriemo o sljedeim elementima razvoja strategije za predizborne kampanje: cilj kampanje, liderstvo, taktike/sredstva, poruke i kljuna pitanja i ciljne grupe.

Cilj kampanje
Za izradu uspjene strategije kampanje neophodno je postaviti jasan cilj. Kao to smo prethodno objasnili ovaj cilj mora zadovoljiti etiri kriterijuma: mora biti konkretan, mjerljiv, izvodljiv i inspirativan. Izbori su, prije svega, konkretni i mjerljivi. Strategija izborne kampanje moe imati irok spektar ciljeva, zavisno od pozicije partije u politikom okruenju i izvodljivosti koju diktira politiki kontekst. Neki od moguih ciljeva kampanje mogu biti: Postajanje najvee partije Minimiziranje unaprijed predvienog izbornog poraza Ulazak u vlast (na lokalnom ili dravnom nivou) Osvajanje Predsjednikog mandata
5

Liderstvo
Linost partijskog lidera od izuzetnog je znaaja za predizbornu kampanju. Cilj kampanje, strategija, poruka, stil kampanje, ciljni mediji, imid koji se projektuje i birai kojima se obraate: svi ovi elementi vezani su za linost lidera i obratno. U skladu sa tim svaki lider mora posjedovati osobine kao to su: odlunost, pouzdanost i dosljednost. U Americi je Predsjedniki kandidat Don Keri bio uniten prebacivanjima Dorda Bua na temu njegove navodne nedosljednosti. Bu je predstavio Kerija kao prevrtljivog, nepouzdanog kandidata koji je vjeito mijenjao svoje miljenje. Ove optube su, nakon svega, bile ono to je unitilo Kerija. Lideri moraju biti spremni da budu ekstremni u ispunjenju svojih ciljeva ali bez ugroavanja svog linog stava ili integriteta. Njihove vrline treba iskoristiti dok njihove mane treba uzeti u obzir i, ukoliko je to mogue, pretvoriti ih u neto pozitivno. Nepotrebno je tjerati lidere da rade neto to je u suprotnosti sa njihovom linou. Vjetine se ue, praksom se dostie savrenstvo i promjene mogu biti izgraene tako da ostave pozitivan efekat koncentriui se na sitne detalje (npr. kratki dnevni tretman kod kozmetiara) ali talenat, karakter i lina harizma su uroeni kvaliteti i oni nas ine onim to jesmo. Dord Bu je svoje loe komunikativne sposobnosti pretvorio u svoju prednost tako to su ljudi poeli da misle da on govori kao "obini ovjek sa ulice". 2002. godine PvdA je ula u predizbornu kampanju sa Voterom Bosom kao svojim liderom koji je imao relativno malo iskustva. On je to pretvorio u prednost jer su birai eljeli nove lidere, ljude koje nijesu doivljavali kao politike dinosauruse. U isto vrijeme nespretni javni nastupi Jan Peter Balkenendea, lidera holandskih Demohriana postali su njegova prednost jer su birai poeli da doivljavaju njegovu neobinost kao znak autentinosti i iskrenosti. Ovakve promjene u precepciji zahtjevaju puno rada od strane tima koji rukovodi kampanjom. Nita neete dobiti besplatno. Iz tog razloga je vano da lider ima iskrene savjetnike koji se ne plae govorenja istine. Zapoljavanje savjetnika za kampanju koji nijesu direktno vezani za partiju je dobra ideja jer njihova (politika) karijera ne zavisi od lidera. Politiki lideri su pod stalnim pritiskom (posebno za vrijeme kampanje) i oni rade jako naporno. U isto vrijeme oni moraju biti odmorni i spremni za
6

ostavljanje dobrog utiska u medijima, tokom razgovora sa biraima i za vrijeme politikih skupova. Omoguiti im da sve to postignu je jo jedan od vanih zadataka tima koji rukovodi kampanjom: on mora napraviti idealno okruenje u kojem e oni funkcionisati. U ovom kontekstu san, odmor i kvalitetna ishrana su jednako vani za dobru kampanju kao i kvalitetna poruka. Lideri moraju biti u mogunosti da svome timu slijepo vjeruju da bi se na taj nain oni mogli koncentrisati na ostvarivanje zadatog cilja bez gubljenja vremena na svakodnevne detalje vezane za kampanju. Samo najvanije informacije treba da dolaze do lidera. Za vrijeme trajanja predizborne kampanje u Holandiji 2007. godine premijer Jan Peter Belkenende nije znao svoj dnevni raspored sve do trenutka kada bi ujutro zakoraio u svoj automobil.

Taktike/sredstva
Nemojte poeti da razmiljate o svojoj taktici na poetku predizborne kampanje. Kada govorimo o taktici mi govorimo o instrumentima kojima se koristimo za vrijeme trajanja kampanje koji su direktna posljedica cjelokupne strategije. vedski strunjak za kampanje Bo Krogvik je rekao: "Kampanje koje poinju diskusijom o boji plakata osuene su na propast". Taktiki izbori koje pravite moraju logiki proizilaziti iz vae strategije. Npr. uzmite korienje plaenog medijskog prostora; hoete li ga iskoristiti napadanjem svog protivnika putem negativnih radio i TV reklama ili ete snimiti pozitivne reklame kojima ete prenijeti svoje stavove? Da li ete plakatima izlijepiti itav grad ili ete voditi kampanju od vrata do vrata? Da li ete se veinom oslanjati na plaene reklame ili na besplatni publicitet? Izbori koje pravite zavisie od razliitih drugih faktora kao to su: Novac, naravno. Koliki je budet vae kampanje? Produkcija i emitovanje vaih reklamnih spotova je skupo. to je va budet manji vaa snalaljivost e morati da bude vea. aljiv nastup moe vam donijeti jednako panje u medijima (besplatnog publiciteta) kao i spektakularni plan. Volonteri. to vie volontera imate na raspolaganju biete u boljoj poziciji da uloite u odnos jedan-na-jedan sa biraima (na ulici kao i za sprovoenje kampanje od vrata do vrata).
7

 Politika kultura. Iako je u Sjedinjenim Amerikim Dravama ili Velikoj Britaniji sasvim normalno blaenje vaeg politikog protivnika za vrijeme predizborne kampanje ova vrsta negativne kampanje uglavnom je neuobiajna u mnogim drugim dravama. Jo jedno od bitnih pitanja na koje treba odgovoriti je koliko su slobodni mediji u vaoj dravi. Da li je vaa partija uopte u mogunosti da dobije imalo medijskog prostora? U prethodnih par decenija birai su postali poveano tvrdoglavi to jednostranu komunikaciju smjeta u istoriju kao oblik komunikacije. Iz tog razloga samo medijska kampanja vie nije dovoljna; direktan kontakt sa biraima je od izuzetne vanosti a on se moe ostvariti putem ulaganja u interaktivni web sajt. Koje taktike najbolje dopunjuju ponaanje vaeg lidera i vau poruku? Mediji koje koristite takoe doprinose imidu vaeg lidera. On se, npr. moe predstaviti javnosti kao moderan lider na nain to e koristiti nove medije. U kvalitetnoj kampanji poruka i mediji su usklaeni jedno sa drugim.

Centralna poruka
Centralna poruka predstavlja srce kampanje. Centralna poruka je kratki tekst od nekih 50 do 100 rijei koji precizno opisuje ono za ta se partija zalae. To je ono to elite da prenesete vaim biraima. To je vaa ideja vodilja kojoj se moete vraati vie puta. Ako uspijete da prenesete centralnu poruku vaim biraima vaan cilj je postignut jer ste na taj nain dali partiji jasan i prepoznatljiv profil u javnosti. U skladu sa tim, centralna poruka mora biti ponavljana u svemu to partija radi za vrijeme predizborne kampanje jer ona odreuje ton kampanje. Centralna poruka se, u sutini, sastoji od tri elementa: problema, rjeenja i usmjerenja. Primjer centralne poruke: Mi elimo da osnaimo nau dravu ekonomski i socijalno. Svako treba biti u mogunosti da uestvuje u rastuem napretku i poboljanim uslovima ivota. Mi elimo da smanjimo broj ljudi koji ive od socijalne pomoi i poveamo broj zaposlenih, uspostavimo poten sistem oporezivanja, obezbjedimo manje razrede
8

za nau djecu, 30,000 dodatnih radnih mjesta u zdravstvu i snage policije koje su blie ljudima kojima treba da su na usluzi. To je ono za ta smo se borili predhodnih godina. U 21 vijeku mi elimo jaku i socijalnu dravu. U srcu ove poruke nalaze se brojna kljuna pitanja sa odgovarajuim obeanjima kao i slogan kampanje. Kljuno pitanje: Vie radnih mjesta Obeanje: Smanjiti broj ljudi koji ive od socijalne pomoi i poveati broj zaposlenih Kljuno pitanje: Pravina preraspodjela dobara Obeanje: Pravian sistem oporezivanja Kljuno pitanje: Kvalitetno obrazovanje Obeanje: Manji razredi za nau djecu Kljuno pitanje: Bezbjednije ulice i bezbjednija zajednica Obeanje: Vei broj policajaca u blizini Kljuno pitanje: Kvalitetnija zdravstvena zatita Obeanje: 30,000 dodatnih radnih mjesta u zdravstvu Poruka se zavrava sloganom "Jaka i socijalna drava". Ova centralna poruka u sutini obeava birau izvrenje vie ciljeva; svih sa slinim ablonom - "Ukoliko vi (pritom imajui na umu odreene ciljne grupe) budete glasali za nas ovo je ono to ete dobiti za uzvrat". Za zdravstvenu zatitu se ak navodi i precizna cifra. Cjelokupnost poruke ogleda se u sljedeem ovo je ono za ta nas moete kasnije pozivati na odgovornost. Razliit pristup poruka holandske PvdA za izbore za Evropski Parlament 2004 godine: Da li elimo da nastavimo putem konzervativne Evrope sa alarmirajuim rastom stope nezaposlenih, nikad skupljom zdravstvenom zatitom i odlunim rashodovanjem nae socijalne sigurnosti? Ili ete glasati za jaku i socijalnu Holandiju u Evropi tako da moemo ograniiti Evropu da djeluje samo u onim oblastima gdje zaista moe da napravi razliku; stimulie ekonomski razvoj, omogui nova radna mjesta, bori se protiv terorizma i kriminala, suzbija zagaenost vazduha i sprovede politiku azila koja bi bila striktna ali pravina. Evropa ne bi trebala da prati primjer Holandije za vrijeme ministra Balkenedea. To je razlog zato se PvdA zalae za vie radnih mjesta i iroku socijalnu
9

sigurnost; zatvoren nadzor nad spoljnim granicama u borbi protiv trgovine ljudima, terorizma i kriminala; nezavisnu meunarodnu i nacionalnu bezbjedonosnu politiku umjesto postajanja kueta Dorda Bua i otvorene demokratske izbore za imenovanje holandskog lana Evropske Komisije jer to e uiniti Holandiju jakom i socijalnom u Evropi. Ova poruka je voena ideologijom. Ona ne sadri nikakvo mjerljivo obeanje ali pokuava da utie na emocije prosjenog biraa PvdA. Za razliku od prve poruke ova poruka je otvoreno opozicionarska o emu svjedoi reenica kao to je: "Evropa ne bi trebala da prati primjer Holandije za vrijeme ministra Balkenedea." Primjer kombinovanja 1 i 2 Ponovo je jutro u Americi. Danas e na posao otii vie mukaraca i ena nego ikada u istoriji. Sa kamatnim stopama upola manjim od onih rekordnih za vrijeme 1980-te skoro 2,000 porodica danas e kupiti novi dom, vie nego u bilo koje doba u predhodne etiri godine. Ovog popodneva 6,500 mladih mukaraca i ena e se vjenati i sa inflacijom upola manjom nego to je bila prije etiri godine oni sa sigurnou mogu iekivati budunost. Ponovo je jutro u Americi i pod rukovodstvom Predsjednika Regana naa zemlja je ponosnija, snanija i bolja. Zato bi ikada eljeli da se vratimo tamo gdje smo bili prije manje od etiri godine? Ova poruka je mjeavina mjerljivih rezultata i ideoloke namjere. Deset kriterijuma koje poruka mora da ispuni 1. Razumljivost: Dajte vau poruku ueniku srednje kole; ukoliko on ne razumije njeno znaenje ova poruka nije podobna za vau kampanju. 2. Saetost: Centralna poruka mora biti kratka i precizna. 3. Jasnost: Birai ne ele neodreena obeanja, oni ele jasno i glasno da uju stavove iza kojih partija stoji. 4. Dopadljivost i inspirativnost: Birai treba da osjeaju povezanost sa porukom to znai da ona mora da posjeduje odreeni emocionalni naboj. 5. Relevantnost: Poruka mora da oslikava okolnosti za vrijeme predizborne kampanje i iskustva biraa. 6. Specifinost: Birai treba odmah da shvate da poruka dolazi od vae partije a ne neke druge.
10

7. Umjerenost i pozitivnost: poruka biraima ne nudi nita vie osim izbora. Ona ne bi trebala da bude podrugljiva prema ostalim partijama ili samim biraima. 8. Samouvjerenost ali i skromnost: Partija ne posjeduje monopol na itavoj mudrosti. Partija treba da bude samouvjerena u odnosu na svoju poruku ali otvorena i za nove ideje i nov razvoj. 9. Vjerodostojnost: Poruka mora da korespondira sa imidom koji partija ima meu svojim biraima jer samo tada ete moi da ih ubijedite da glasaju za vas. Iz tog razloga poruka ne smije u mnogome da se razlikuje od naina na koji se partija predstavljala u bliskoj prolosti. Poruka i imid koji su usmjereni prema biraima moraju se prilagoditi predizbornom programu dok izvodi iz programa treba da proimaju centralnu poruku. 10. Dinaminost i stimulativnost: cilj je na kraju, naravno, uiniti da birai odu na birako mjesto i glasaju za vau partiju. este greke i zamke Centralna poruka moe vrlo lako da ne ispuni oekivanja. Slijedi primjer jedne neprimjerene centralne poruke: Vjerujte PvdA jer je to partija sa irokim administrativnim iskustvom. Mi se zalaemo za multikulturalno drutvo i integraciju etnikih manjina uz zadravanje njihovog sopstvenog jezika i kulture. Mi elimo da reformiemo Akt o doprinosima za nezaposlene i Akt o ulaganju u radnu snagu tako da poveamo nivo uea na tritu rada. Nae rjeenje za veliki porast stare populacije je poveana fiskalizacija dodjele posla. Mi neemo ukinuti poreske olakice za kamatne stope na hipoteku ali vie neemo dozvoliti vlasnicima nekretnina da koriste viak vrijednosti njihovih nepokretnosti za potroaku potronju. U borbi protiv kriminala osnovaemo dravnu DNK bazu podataka. Naa drava je u loem stanju ali sa nama na elu vrlo brzo ete vidjeti pozitivne rezultate. Neke od poruka koje ne ispunjavaju svoj cilj: 1. Prenaglaavanje administrativnih pitanja: poruka koja odie zabrinutou iskljuivo administrativnim pitanjima ne privlai panju biraa. Ovakva vrsta poruke zamjenjuje sredstvo sa ciljem. Na kraju krajeva i dolazak na vlast je samo sredstvo za ostvarivanje ciljeva. Poruka treba da se odnosi na cilj a ne na sredstva i stoga nemojte koristiti fraze kao to je "bolja saradnja izmeu privatnog i javnog sektora u cilju poboljanja kvaliteta ivota u gradu".

11

2. Poruka usmjerena ka unutra: izbjegavajte poruke koje se odnose na vae interne odnose u partiji koje se ne tiu vaih biraa. Potrudite se da se unutranji konflikti u partiji ne preslikaju na kampanju ili, to je jo gore, nau svoje mjesto u vaoj poruci. Centralna poruka treba da bude nedvosmislena a ne da bude dimna zavjesa vaih teko napravljenih kompromisa. 3. Poruka koja nije aktuelna: ukoliko se vaa poruka previe zasniva na prolosti vi rizikujete da budete kritikovani zbog neblagovremenosti. U skladu sa tim generalno nije preporuljivo da koristite rijei kao to su: "zatititi", "odravati", "ouvati", "tititi" u centralnoj poruci. Vaa poruka mora da uini jasnim ta vai birai mogu da oekuju od vae partije nakon izbora. 4. Prenaglaeno korienje argona: neki od termina koji se svakodnevno koriste u terminologiji partijskih lidera jer su dio standardnog partijskog vokabulara potpuno su beznaajne prosjenom birau on ih ne razumije ili ih razumije na potpuno drugaiji nain od njihovog pravog znaenja. U skladu sa tim izbjegavajte upotrebu argona, tj. "zvaninosti" u poruci. Uvijek provjerite vau poruku tako to ete je dati na itanje nekome ko nije upuen u politiku. 5. Upotreba diplomatskih izraza: centralna poruka ponekad sadri fraze koje su u sutini besmislene. One su tu kao rezultat teko napravljenih kompromisa ili su ubaene u poruku kao odgovor na temu na koju partija nema jasno definisan stav. Izbriite ovakve izraze! Bolje je ne rei nita nego pribjegavati ovakvim rjeenjima. Nemojte pisati stvari kao to je: "Izazovi sa kojima se susrijeemo vis--vis zatite ivotne sredine zahtjevaju odluan pristup. Mi vrsto stojimo na stanovitu da treba poeti sa otvorenim dijalogom o ovom pitanju sa svim zainteresovanim iniocima." 6. Upotreba negativnih poruka: negativne poruke ostavljaju jak utisak. Razotkrivanje neuspjele politike ili neostvarenih planova drugih partija i suoavanje istih sa vaim pozitivnim i savremenim alternativama dio je politike igre. Meutim, iako treba da koristite vau centralnu poruku za vae razlikovanje od ostalih partija nemojte upasti u zamku prostog blaenja drugih partija ili pribjegavanju direktnim napadima na njihove ljude. Umjesto toga izgradite vau poruku na snazi sopstvenih alternativa. 7. Nedostatak interne saglasnosti vezane za sadraj poruke: poruka bi trebala da ujedini vau kampanju. U svakom djelu kampanje ona mora imati centralno mjesto. Ovaj cilj se ponekad ne ostvaruje jer dio partijskih zvaninika dovodi u pitanje odreene elemente poruke u toku same kampanje. Ovakva neusaglaenost je fatalna za svaku kampanju.

12

Kljuna pitanja Vrlo je vano da kampanja naglaava one stavove i ciljeve u kojima e se birai pronai. U skladu sa tim, kada piete centralnu poruku poetna taka ne treba da vam budu prioriteti lanova partije za predstojei mandat ve pitanja od najveeg znaaja za vae (potencijalne) birae. To bi trebalo da bude centralno pitanje na koje se vaa kampanja odnosi. To ne znai da jednostavno trebate da podilazite biraima. Ne morate mijenjati vae stavove radi udovoljavanja biraima jer na taj nain gubite sopstveni kredibilitet. Drite se svojih vrijednosti i sopstvene ideologije. Ono to je vano je da pitanja koja se nalaze na kljunim mjestima u vaem programu budu ona od vanosti za birae i zbog toga je bitno da prevashodno napravite istraivanje javnog mnjenja. To moete uiniti na razne naine: istraivanjem javnog mnjenja, organizovanjem fokus grupa, distribucijom upitnika u besplatnim lokalnim dnevnim listovima ili za vrijeme masovnih okupljanja kao i na prometnim mjestima u gradu kao to su trni centri, pijace i sl. Upotrijebite sva raspoloiva sredstva za prikupljanje informacija o tome koji su glavni prioriteti vaim biraima i iskoristite ih kao vae partijske prioritete u kampanji. Kad god budete bili u mogunosti potrudite se da sve ove teme poveete sa vaom glavnom temom i vaim pojavljivanjima u javnosti. Kljuna pitanja moraju biti prioriteti na koje je partija skoncentrisana u toku kampanje i vai stavovi po pitanju istih treba da budu jasni svakom birau. Napravite listu sa najvie tri do pet vaih zalaganja. Npr: 1. Smanjiti broj nezaposlenih i poveati broj zaposlenih 2. Uiniti da ni jedno dijete ne bude bez diplome 3. Obezbijediti po jednog policajca u svakom naselju
Prilikom usredsreivanja na kljuna pitanja partija se moe odluiti i za preciznija obeanja i zalaganja. Britanska Laburistika partija je 1997. godine raspodijelila u javnost svojih pet zalaganja u obliku kreditne kartice koju su nazvali "obeavajuom karticom". Ideja koja ih je vodila je bila da svaki bira moe nakon pet godina lako da provjeri da li su Laburisti ispunili svoja obeanja. Pet obeanja od strane Laburista bila su: Smanjivanje kolskih razreda na broj od 30 aka ili manji za petogodinjake, estogodinjake i sedmogodinjake korienjem sredstava iz dravne pomoi Ubrzani postupak za kanjavanje mladih prestupnika povratnika polovinim umanjenjem proteklog vremena od hapenja do osuivanja

13

 Skraivanje liste ekanja na dravnu zdravstvenu zatitu lijeenjem dodatnih 100,000 pacijenata kao prvi korak ka ulaganju 100 milona funti uteenih projektom "crvena traka dravne zdravstvene zatite". Zapoljavanje 250,000 nezaposlenih mladih ispod 25 godina korienjem novca prikupljenog oporezivanjem privatizovanih slubi Odravanje istog nivoa poreza na doprinos, umanjivanje poreza na dodatu vrijednost za 5% i odravanje inflacije i kamata to manjim moguim Ovakva obeanja su prost nain voenja politike koja se odnosi na odreene ciljne grupe. One, takoe, predstavljaju kombinaciju "klasinih" socijaldemokratskih teza kao to su obrazovanje, zdravstvena zatita i nezaposlenost i "neuobiajnih" teza kao to su smanjivanje poreza i borba protiv kriminala.

Poruka: zavrne napomene Logino je da poruka nee biti reklamirana samo od strane tima koji rukovodi kampanjom ve i od strane partijskog lidera, kandidata sa liste i lanova partije. Iz tog razloga je jako vano da ona dobije jaku podrku od strane cijele partije. Takoe, poruka mora da proizilazi iz predizbornog programa i ne smije da sadri bilo kakve stavove vezane za nenamjerno partijsko distanciranje od prethodnog doprinosa radu Vlade ili lokalne samouprave. Konstantno ponavljanje centralne poruke je od izuzetne vanosti. Politiari esto misle da su birai zainteresovani za politiku kao i oni sami ali to je daleko od stvarnosti. Obini graani provode neznatno malo vremena na stvari koje bi se mogle podvesti pod politiku misao tako da je u onim rijetkim prilikama kada dobijete panju javnosti vrlo vano da vau poruku saoptite jasno i budete to uvjerljiviji. Centralna poruka je korisna jer joj se, u vaim govorima i intervjuima, moete konstantno vraati. Ona moe biti prilagoena razliitim ciljnim grupama na razne naine dok god centralna namjera ostaje ista. Ovo se ponekad karakterie kao pristup: "Jedna poruka hiljadu glasova"; centralna poruka je jasna i nepogrijeiva ali moe biti formulisana na razliite naine zavisno od grupe kojoj elite da se obratite. Poruku koja ide u pravcu kretanja u drutvu mnogo je lake prodati od one koja ide u suprotnosti sa njima zato pokuajte da vaa poruka uvijek bude vezana za (po mogunosti dominantni) trend u drutvu. Ukoliko doete do zakljuka da vaa poruka ne ide na ruku dominantnog trenda imajte na umu jednu utjenu okolnost: svaki je trend poeo kao suprotnost neemu.
14

Npr. zabrinutost za opasnost od klimatskih promjena na koju su nas upozoravale partije zelenih postala je masovno prihvaena tek 2006. godine. Vaa poruka mora da ima precizan cilj, nezavisno od toga da li se njom obraate jednoj osobi, prepunoj sali ili itavim slojevima drutva u kampanji za dravne izbore. to vea grupa je u pitanju tee je precizirati vau poruku. Mana poruke upuene veoj grupi ljudi je to ta poruka mora biti neodreenije sroena. Politike kampanje neizbjeno ciljaju na velike grupe ljudi to ini vanim razdvajanje razliitih ciljnih grupa i formulaciju posebnih poruka za svaku od njih (u okvirima centralne poruke).

Ciljne grupe
Politiari esto ele da se dopadnu itavoj populaciji. To je najea greka koja se pravi. Ovakav pokuaj u predizbornoj kampanji je isto gubljenje novca i energije. Svaka partija mora da sazna ko ini njeno birako tijelo i gdje se ono nalazi. Vi moete, naknadno, identifikovati razliite ciljne grupe u sklopu vaeg birakog tijela kao to su: mladi, starija generacija ili nacionalne manjine i razviti posebnu poruku za svaku od njih koja e proizilaziti iz centralne poruke kampanje. Praktino ne postoji mjera za broj ciljnih grupa koje se mogu izdvojiti iz birakog tijela u skladu sa kriterijumima kao to su: godine, etniko porijeklo, vjerska pripadnost, boravite, regionalna pripadnost, hobiji, zanimanja itd. Osmiljavanje mikro poruka za mikro ciljne grupe moe biti veoma korisno i vrijedno. Dalekosenost ovakve strategije i njena korisnost zavisi od sredstava koje imate na raspolaganju za pristup tim mikro ciljnim grupama. Ona ukljuuje (skupe) komunikacione kanale kao to su: direktna e-mail adresa, oglaavanje u posebnim javnim glasilima, za vrijeme posebnih kulturnih manifestacija ili u terminu posebnih TV emisija. Glavno pravilo je: uinite poruku linom. Sljedee - razliitost je vana. Vaa partija moe doi do studenata putem studentskih novina, interneta, studentskih asocijacija i saveza, dogaaja na univerzitetu, studentskih medija i sl. Drugo miljenje odnosi se na prikupljanje ili kupovinu linih podataka ljudi u posebnim ciljnim grupama. Za to je partija u potpunosti zavisna od postojeeg birakog spiska i vrste izbornog sistema. 2002. godine PvdA nije posjedovala nikakve podatke o neodlunim glasaima jer se u Holandiji ne registruje politika pripadnost a Holandija nema sistem optina (tj. itava drava je organizovana kao jedna optina).
15

Da bi ostvarila direktan kontakt sa biraima PvdA je kupila bazu podataka bitnih birakih oblasti u dravi. 300,000 ljudi iz ovih oblasti intervjuisano je telefonskim putem o njihovoj politikoj pripadnosti nakon ega je formirana baza od 150,000 potencijalnih biraa PvdA. Drugi nain za prikupljanje podataka je anketiranje od vrata do vrata koje podrazumijeva ogroman broj raspoloivih volontera. Britanska Laburistika partija je za izbore 2005 godine postavila sebi cilj da poalje sedam linih poruka svim neodlunim biraima u vanim optinama putem telefona, sms poruke, e-maila ili direktne pote. Izborni sistem Velike Britanije za lokalne izbore ini vanim targetiranje tzv. marginalnih mjesta. Za vrijeme izbora 2005. godine skoro 100 od 600 optina bile su oznaene kao marginalna mjesta to je prouzrokovalo da se upravo na njih utroi najvie energije.

Prvi korak: Birako tijelo

Prvi korak predstavlja podjelu itavog birakog tijela u tri grupe: Ljudi koji uvijek glasaju za vas Ljudi koji razmiljaju o tome da glasaju za vas/neodluni Ljudi koji su ve odluili da glasaju za neku drugu partiju Trea grupa predstavlja gubljenje vremena za vas jer nikada neete uspjeti da osvojite glas njenih lanova. Svi pokuaji da to uinite su gubljenje energije. Izborna bitka treba da se usresredi na grupu neodlunih biraa - tzv. prelivajuih glasova. Da bi ste ih dobili potreban vam je fleksibilan pristup, upuen posebnim ciljnim grupama za koje je, za svaku ponaosob, potrebna posebno skrojena poruka. Birako tijelo vae partije, takoe se moe podijeliti u tri grupe: Potencijalni birai koje je potrebno pridobiti jer razmatraju da glasaju za drugu partiju. Ova oblast predstavlja pravo bojno polje. Apatini birai koji moda nee ni izai na izbore. U ovom sluaju, oni ne razmiljaju o glasanju za drugu partiju ve ih samo treba ubijediti da uopte izau na izbore. Sigurni glasai koji e za vas glasati u svakom sluaju i koje moete aktivirati u kampanji. Oigledno je da veinu vae energije i finansijskih sredstava trebate usmjeriti na potencijalne i apatine birae. Od vitalne je vanosti da ubijedite apatine birae da
16

izau i glasaju kao i da potencijalne birae ubijedite da glasaju za vau partiju. U modernim demokratijama partije su generalno zavisne od sopstvene baze biraa plus onolikog broja potencijalnih koje mogu da osvoje to znai da su potencijalni i apatini birai vaa ciljna grupa. Ovakavim targetiranjem, naalost, moete upasti u zamku da zanemarite svoje sigurne glasae tj. vau bazu. To je neto to morate izbjei po svaku cijenu jer gubitkom podrke vaih sigurnih glasova vaa kampanja je osuena na propast. Najbolji nain da to sprijeite je angaovanje vaih aktivista za promociju vae poruke u kampanji. To podrazumijeva ulaganje znatnog vremena na samom poetku kampanje u to da ih uvjerite u kvalitet vae centralne poruke tako da je oni sami prenose dalje.

Drugi korak: Identifikacija posebnih ciljnih grupa

U sklopu vaeg birakog tijela postoje posebne ciljne grupe koje moete identifikovati i za koje ete posebno personalizovati vau poruku. Ciljne grupe politikih partija postaju sve rasprostranjenije. Tradicionalne politike partije kao pokreti koji predstavljaju interese jasno odreenih slojeva drutva (radnike, poslodavce, etnike ili vjerske grupe) su stvar prolosti. Sve vie i vie biraa esto glasa nasumino as za jednu, as za drugu partiju. U prolosti su se partije obraale jasno odreenoj, sebi prirodno bliskoj, bazi biraa dok se one sada moraju usresrediti na one grupe biraa sa kojima su posebno povezani (ideoloki ili materijalno) i od kojih oekuju da dobiju najvei broj glasova. To znai da morate da se pribliite onim pitanjima koja su od znaaja za vau ciljnu grupu. Da biste to uinili morate odluiti do kojih grupa elite da doete prije nego to ponete sa pisanjem vaeg predizbornog programa. Npr: politika partija koja se bori za poveanje plata zaposlenih u zdravstvu za svoju ciljnu grupu ima zaposlene u zdravstvu i ljude kojima je potrebna zdravstvena zatita. Sa tim na umu partija e u svoj plan kampanje staviti posjete zdravstvenim ustanovama, svoj marketing usmjeriti ka ovoj ciljnoj grupi kroz izbor adekvatnih medija kao i kroz izbor ljudi iz ove struke za svoju listu kandidata.

Uobiajne ciljne grupe

Mladi, starija populacija, nacionalne manjine i ene uobiajene su ciljne grupe u predizbornim kampanjama. Za svaku od njih morate razviti posebnu poruku u kojoj e se njihovi predstavnici prepoznati ali koja mora da proizilazi iz vae centralne poruke. Takoe biste trebali da napravite spisak medija koje ete koristiti za svaku od ovih grupa ponaosob, saznati koja su to pitanja od znaaja za njih i prilagoditi terminologiju koju ete upotrijebiti za saoptavanje vae poruke pojedinano svakoj od njih. Uobiajene ciljne grupe su:
17

Mladi Ukoliko elite da se dopadnete mladim ljudima morate im pokazati da ih vaa partija doivljava ozbiljno kao grupu. To moete uiniti tako to ete teme koje su od znaaja za njih uvrstiti u vau izbornu poruku, naglaavanjem politike u kojoj oni mogu da se pronau kao i stavljanjem mladih kandidata na vau izbornu listu. Na ovaj nain vi pokazujete da politika, a posebno politika vae partije, snano zastupa interese mladih. Mladi predstavljaju jako aroliku ciljnu grupu sa velikim brojem razliitih podgrupa i bitnim razlikama u nivou obrazovanja: potpuno je drugaiji pristup potreban za studente od onog kojim ete se obratiti mladim radnicima. Veliki broj mladih ljudi zainteresovan je za sport, muziku, ples, pozorite i sve ostalo to ime veze sa medijima. U Holandiji neka od najvanijih pitanja za njih predstavljaju pitanja ouvanja ivotne sredine i politika azila. Jedna od ideja bila bi tampanje letka na kojem bi pisala vaa rjeenja za ova pitanja napisana za posebnu grupu mladih. S'obzirom na to da jako mali broj mladih svojevoljno odlazi na okupljanja politike prirode vano je da ove materijale uinite dostupnim na onim mjestima na kojim se mladi okupljaju kao to su klubovi, omladinski centri, studentska udruenja kao i putem internet stranica koje oni najee posjeuju. Prilagodite vid komunikacije koji ete koristiti u kampanji njihovim interesima jer mladi, generalno, jako malo vremena odvajaju za politiku i naviknuti su na kratke i jasne poruke. ene Uspjean pristup ovoj ciljnoj grupi moe biti kroz zalaganje za posebna pitanja i davanjem podrke enama u politici. U veini zemalja postoji ogromna razlika izmeu broja enskih i mukih politiara tako da stavljanjem ena na listu moete uticati na pridobijanje njihovih glasova za poveanje broja ena u Parlamentu. (Ovakav pristup je, naravno, svrsishodan samo ukoliko vaa partija u svojim redovima ima ene koje se mogu kandidovati). Pitanja koja su od najveeg interesa za ene u Zapadnoj Evropi su: kako uskladiti karijeru sa zasnivanjem porodice, sigurnost, nasilje u porodici i zdravstvena zatita. U svakom sluaju, potrudite se da vae kandidatkinje budu jednako istaknute kao i muki kandidati jer, na kraju krajeva, ene ine 50% birakog tijela. Roditelji

18

Roditelji su najvie zainteresovani za programe brige o djecu i sigurnosti u koli i njenom okruenju. Potrudite se da se ne obraate samo majkama kada se odnosite na ova pitanja. Moete organizovati sastanak sa roditeljima na temu opasnosti koje vrijebaju u saobraaju na putu kojim djeca idu u kolu i na taj nain doi do podataka koji su najvei problemi u toj oblasti. Ovaj sastanak moete iskoristiti i kao mogunost da im saoptite vaa vienja rjeavanja ovog problema koja ste naznaili u vaem programu.

Zakljuak: strategije u kampanji

Zakljuili smo da su osnovni elementi uspjene kampanje: cilj kampanje, liderstvo, taktike/sredstva, poruka, kljuna pitanja i ciljne grupe. Ukoliko sve bude organizovano kako treba ovi elementi postae dio pobjednike strategije. Nudimo vam par primjera moguih strategija koje moete upotrijebiti u kampanji. Kada ste u opoziciji bilo bi dobro da vau kampanju upotrijebite za promociju promjena, obnove i smjene reima isticanjem novog lidera, novog tima i osvjeavajueg, privlanog programa sa pozitivnim sadrajem i obeanim promjenama. Neki od tipinih slogana za ovu vrstu kampanje su: "Jer Britanija zasluuje bolje", "Bolji ivot za sve ", "Pozitivan glas!", "Holandija zasluuje bolje", "Da, mi moemo", "Novi poetak", "Nova energija" i sl. Jo jedna od strategija za partije u opoziciji je da vaea dostignua vladajue partije obojite tamnim bojama naglaavajui nazadovanje koje je va grad/drava ostvario za vrijeme u kojem je druga partija na vlasti. Na ovaj nain vi moete pokuati da ubijedite birae da samo vaa partija moe da prekine ovaj negativni trend. Tipini slogani za ovu vrstu kampanje su: "Glasaj protiv", "Recite ne ovoj administraciji", "Muenje nije rad" i sl. Sa druge strane ukoliko je vaa partija na vlasti uspjela da doprinese nekim pozitivnim promjenama moete pokuati da iskoriste taj uspjeh u kampanji. Tipini slogani ovakve kampanje su: "Dozvolite premijeru da zavri zapoeto", "Mnogo toga je ostvareno a jo dosta toga eka na nas", "Je li vam bolje sada nego prije etiri godine" i sl. Pokuajte da iskoristite injenicu da veina biraa shvata da je period od etiri godine prekratak za sprovoenje dugorone politike i da je veina od njih spremna da vam prui jo jednu ansu jer su vam ve obezbjedili i prvu izbornu pobjedu.
19

Veliki broj partija pokuava da pobijedi na izborima pobuujui odreeni strah kod ljudi. One zastrauju birae odnosei se sumnjiavo na rezultate koje je njihov protivnik postigao u odreenim oblastima. Socijaldemokrate se, na primjer, najee susrijeu sa optubama koje ih predstavljaju kao rasipnike koji samo ele da poveaju poreze dok su konzervativci i liberali najee na udaru zbog toga to uvijek ele da smanje budetsku potronju i to su uvijek na braniku krupnog kapitala. Dobar primjer korienja straha u kampanji je nekadanji slogan Demokratske Partije iz Srbije - "Ne dozvolite povratak mranih devedestih". Jo jedan od primjera je "Nova Laburistika partija Nova opasnost." Na kraju, itava vaa strategija moe da se zasniva na popularnosti vaeg lidera to moe biti posebno korisno ukoliko je va lider u prethodnom mandatu bio uspjean premijer. U ovakvim kampanjama javni nastupi lidera predstavljaju sr same kampanje. Kao tipini slogani u ovakvoj kampanji korieni su: "Dozvolite da Labers zavri posao", "Izaberite Kuk-a" i "Ja volim Ajka". Za vrijeme predizborne kampanje 2003 u Holandiji PvdA je sistematski naglaavala da birai treba da glasaju za "Voter Bosovu PvdA". Politiki kontekst moe da se promijeni u toku kampanje, mogu se pojaviti nova politika pitanja i partija moe doivjeti porast ili pad popularnost zahvaljujui nekim spoljanjim faktorima. U tom sluaju strategija za koju ste se opredijelili na poetku morae da bude usklaena sa novonastalom situacijom. Npr. za vrijeme predizborne kampanje u Holandiji 2003. godine PvdA je promijenila svoju strategiju u sred kampanje. Njihov planirani cilj bio je da osvoje mjesta u Parlamentu koja su izgubili na prethodnim izborima. Meutim, nakon to se kampanja zahuktala pokazalo se da partija ima izuzetnu podrku javnog mnjenja to je uzrokovalo da oni, samo jednu sedmicu pred same izbore, svoj cilj promjene u postajanje najvee partije i postavljanje svog lidera za premijera. 2006. godine imali smo suprotan sluaj. Tada je PvdA za svoj cilj postavila postajanje najvee partije i postavljanje svog lidera za premijera sa porukom koja se ticala budunosti drave da bi se pred sam kraj kampanje strategija promijenila u umanjenje predvienog izbornog poraza sa jednostavnom porukom o socijaldemokratskim vrijednostima.

Vjebe strategije
Po pitanju liderstva esto je korisno odravanje sesije pitanja i odgovora za vrijeme vaeg predstavljanja. Prije nego pokaete va spisak liderskih osobina pitajte grupu za njihovo miljenje o tome ta drava treba da oekuje od njihovog
20

lidera. Popiite njihove odgovore a tek nakon toga im pokaite spisak koji ste prethodno pripremili. Osmislite realan cilj kao i nain da ga ostvarite. Podijelite uesnike na grupe koje e imati od tri do est lanova. Zadajte im da osmisle generalni cilj zasnovan na njihovom iskustvu. To ne mora biti cilj kampanje za dravne izbore ve moe biti i neto skromnijeg opsega to bi moda bilo i poeljnije. Bilo bi najbolje ukoliko bi oni izabrali cilj sa kojim mogu lino da se identifikuju kao to je pitanje od vanosti za lokalnu samoupravu ili u sluaju da grupu ine mlai ljudi neko pitanje koje je za njih vano. Zadajte im da osmisle strategiju kojom e ostvariti taj cilj za odreeni vremenski period (recimo, period od pola sata) nakon ega bi im trebalo dati da provjere da li njihov cilj ispunjava sve prethodno navedene kriterijume to e, sasvim sigurno, inicirati proces prilagoavanja koji najee rezultira izborom drugaijeg cilja od onog koji su prvenstveno odabrali. Ukoliko radite sa ljudima koji nemaju previe iskustva ove vjebe mogu se podijeliti na manje segmente, npr: Manja grupa odreuje ciljeve nakon ega ih predstavlja cijeloj grupi oekujui povratnu informaciju. Iz ove grupe treba identifikovati donosioce odluka i izabrati jednog. Manja grupa pravi profil odabranog donosioca odluka i predstavlja ga cijeloj grupi oekujui povratnu informaciju. Organizacija krae zajednike sesije o moguim sredstvima za postizanje cilja (pozivanje, slanje maila, pravljenje mree, sastanci, protesne etnje, lanci u novinama itd.) Manja grupa pravi plan aktivnosti za blisku budunost (za vrijeme trajanja predizborne kampanje, do narednog partijskog Kongeresa itd.) Organizujte takmienje. Podijelite uesnike u grupe od po pet lanova. One treba da osmisle najmanje po tri promotivna materijala koja e se koristiti u kampanji. Najbolji materijal dobija nagradu. Neka manje grupe osmisle poruku kampanje koja e sadrati najmanje jedan slogan kampanje i tri do pet kljunih pitanja. Izaberite jednu ciljnu grupu koja je vana vaoj partiji. U svojoj prezentaciji dajte opis ove ciljne grupe kao i razlog zato je ona vana za vau partiju nakon ega dajte zadatak manjoj grupi da osmisli jednu aktivnost u toku same kampanje, jedno prikladno sredstvo koje e se koristiti u kampanji i jednu mikro poruku za ovu ciljnu grupu.
21

Upoznajte svog protivnika: SWOT analiza

Prije nego to ponete sa kampanjom neophodno je da napravite SWOT analizu. Ova analiza vam daje informacije na kojima treba da se zasniva vaa kampanja. U SWOT analizi vi jednostavno navodite sve potencijalne prednosti, slabosti, mogunosti i prijetnje vezane za vau kampanju. Prednosti i slabosti predstavljaju interne faktore, u ovom sluaju - osobine vae partije; koliko finansijskih sredstava i volontera imate na raspolaganju, koliko su dobri vai politiari itd. Mogunosti i prijetnje predstavljaju spoljne faktore; ta se deava van vae partije, kakav nastup imaju druge partije, u kakvom je stanju dravna ekonomija, kakva je uloga medija u kampanji itd. Prilikom izrade SWOT analize uvijek se prvo zapitajte: Da li sam u potpunosti iskren? Da li je ono to upisujem istina? Da li su izvori koje koristim u potpunosti objektivni? Da li je moja SWOT analiza previe uoptena ili je konkretna i podobna za praktinu primjenu? Tabela 1. Interni faktori (sve to se tie same partije) Interne prednosti Interne slabosti 1. 1. 2 2. 3. 3. Spoljne mogunosti Spoljne prijetnje 1. 1. 2. 2. 3. 3. Spoljni faktori (okruenje u kojem se partija nalazi, drutvo u cjelini)

Primjer: SWOT analiza Holandske PvdA za nacionalne izbore 2003. godine: Interne prednosti: novi lider, novi kandidati za poslanike, solidan socijalni i ekonomski program

22

Interne slabosti: razoaranost biraa nakon izbornog poraza 2002. godine, nedostatak finansijskih sredstava, nedostatak iskustva tima za rukovoenje kampanjom. Spoljne mogunosti: partija dobija pozitivan publicitet, postojea Vlada je jako nepopularna, narod strahuje od recesije i poveanja nezaposlenosti. Spoljne prijetnje: birai su i dalje jako kritini prema partiji, mediji mogu ponovo da postanu neprijateljski nastrojeni, prekratko trajanje kampanje, nedostatak vremena. Dok razvijate strategiju jako je vano da pokuate da pretvorite slabosti u mogunosti a da iskoristite prednosti da neutraliete prijetnje. Npr: Novi lider i novi kandidati mogu posebno da impresioniraju medije to omoguava dosta besplatnog publiciteta i, samim tim, tedi va novac za plaanje reklama. Ako su birai zasieni trenutnom Vladom oni e biti otvoreniji ka novim liderima i novim kandidatima za poslanike. Na socijalni program moe da umanji strah od nezaposlenosti dok na program argumentovano obeava ekonomski oporavak. Tabela br. 2. predstavlja ematski prikaz ovakve analize. Tabela 2. SWOT analiza Spoljne mogunosti 1. 2. 3. 1. 2. 3. 1. 2. 3. Kombinujte interne prednosti sa spoljnim mogunostima Kombinujte interne slabosti sa spoljnim mogunostima Spoljne prijetnje 1. 2. 3. Kombinujte interne prednosti sa spoljnim prijetnjama Kombinujte interne slabosti sa spoljnim prijetnjama

Interne prednosti

Interne slabosti

23

Vjeba
Da bi ste odredili poloaj vae partije podijelite uesnike u grupe i dajte im zadatak da naprave SWOT analizu partije, omladinske organizacije, organizacije ena i sl. To e im dati mogunost da sagledaju stvari iznutra; prednosti i slabosti, kao i spolja; mogunosti i prijetnje. Za vrijeme dobijanja povratne informacije obratite panju da li uesnici zaista znaju razliku imeu internih i spoljnih faktora. Nakon toga, prezentujte analizu pred cijelom grupom i iskoristite je u daljem toku seminara npr. kao osnovu za pisanje centralne poruke. Posavjetujte uesnike da budu maksimalno objektivni i iskreni dok budu radili analizu. Nakon to naprave SWOT analizu svoje partije oni to isto mogu uraditi i za ostale partije. Podijelite im predhodnu tabelu i dajte im dvadesetak minuta da je popune i pripreme se za izlaganje.

24

Drugo poglavlje Istraivanje

Partija koja eli da sprovede istraivanje koje e joj pomoi u planiranju predizborne kampanje mora donijeti niz odluka: da li da samostalno napravi istraivanje javnog mnjenja ili da unajmi nekoga sa strane, koju vrstu istraivanja da sprovede, na koji nain da intervjuie ispitanike, kako da koncipira upitnik i kako da organizuje fokus grupu. U ovom poglavlju baviemo se nekim od ovih tema. Postoje razni naini na koje politike partije sprovode istraivanja; postavljaju ljudima pitanja telefonskim putem, uivo ili putem interneta. Ovakva istraivanja, sprovedena neposredno pred izbore mogu vam pomoi u osmiljavanju strategije vae kampanje. U ovom sluaju vi se ponaate kao ljekar koji mjeri temperaturu drutva i na taj nain obezbjeuje partiji itavo bogatstvo informacija informacija koje su vam neophodne da na pravi nain odgovorite na promjenjene okolnosti i potrebe vaeg birakog tijela. Istraivanje moete iskoristiti i da testirate vae birae i na taj nain saznate kako e oni reagovati na vaeg lidera, vae planove, poruku, letak itd. Kvalitetno sprovedeno istraivanje e vas zatititi od pravljenja odreenih greaka i potvrditi ili demantovati pretpostavke koje ste imali prije njegovog sprovoenja. Istraivanja su obino skupa ali postoje i jeftinije alternative od kojih neke partija moe da sprovede i samostalno. Vano je da korisnost istraivanja ne bude stavljena pod znak pitanja od strane rukovodstva partije. Samo ukoliko kljune figure u partiji doive istraivanje ozbiljno ona moe ostvariti trajne rezultate i samo na taj nain ujediniti zajednike napore u voenju kampanje. Politiari ne vole nesigurnost. Odluke koje oni donose su najee od vitalnog znaaja za budunost partije i njen uspjeh na izborima. Iz tog razloga politiari su skloni sprovoenju istraivanja; ona ih snabdijevaju sigurnou i ulivaju im hrabrost za donoenje odluka. Sa druge strane ovakvo razmiljanje moe vas previe opustiti i time dovesti do upadanja u zamku. Pravi podaci dostupni su tek nakon izbora i zato se nikada ne oslanjajte iskljuivo na rezultate istraivanja. Ona takoe mogu loe uticati na vau odlunost (takozvana "paralisanost od analiza"). Ukoliko rezultat vaeg istraivanja bude informacija da su vam potrebna dodatna istraivanja budite oprezni. Istraivanje je samo instrument i nikada ne treba da postane samo sebi cilj.

Istraiva U skladu sa prethodno navedenim podacima - istraiva ini vaan dio tima za rukovoenje kampanjom. Istraivai imaju veliki znaaj u osmiljavanju strategije i
25

poruke kao i ocjenjivanja partijskog lidera. Oni obezbjeuju jako osjetljive informacije partiji direktno ili rukovodiocima kampanje tako da je izuzetno vano da istraiva bude osoba kojoj se moe vjerovati. Na kraju krajeva, mediji kao i vai protivnici e uiniti sve to bude bilo u njihovoj moi da dou do povjerljivih informacija o vaoj partiji. Iako istraiva igra bitnu ulogu u timu za rukovoenje kampanjom on nema zvaninu mo da donosi odluke. Sa druge strane on ima veliki uticaj na smjer u kojem e kampanja biti voena. To moe dovesti do situacije kada rad istraivaa postaje glavna tema rasprave dok rezultati istraivanja ili strateki savjeti mogu biti stavljeni pod znak pitanja. Morate pokuati da izbjegnete ovakvu situaciju kad god je to mogue. Istraiva najbolje funkcionie kada radi sa strane. Neki oblici istraivanja:

Besplatno dostupni podaci Nesumnjivo postoje u potpunosti slobodni podaci koji mogu biti od koristi za vau partiju. Npr. neki istraivai prodaju rezultate svojih istraivanja razliitim medijskim kuama. Neki televizijski mediji imaju obiaj da angauju ovakve agencije da ih snabdjevaju sedminim podacima o kretanjima javnog mnjenja. Na internetu su esto dostupni rezultati za dui vremenski period. Ove agencije npr. mogu od ispitanika traiti miljenje o poveanoj stopi kriminala u dravi ili kupovini novog borbenog aviona za nacionalnu flotu. Druge agencije bivaju angaovane od strane lokalnih samouprava sa ciljem da saznaju miljenje graana ovih optina o pitanjima od lokalnog znaaja. Sakupite ove informacije ali budite svjesni njihovih slabosti nita nije univerzalno ili beskonano upotrebljivo.
Jo jedan od zanimljivih izvora informacija je Eurobarometar koji moete pronai na web stranici: http://ec.europa.eu/public_opinion/index_en.htm Ovaj pokazatelj e vam rei ta Evropljani misle o temema kao to su: elektromagnetna polja, razvojna pomo ili politika agrikulture. U posljednje vrijeme sve su popularnije on-line ankete koje nisu statistiki pouzdane. Naalost, mediji ponekad koriste ovu vrstu anketa kao pouzdan izvor informacija. Nikada ne uzimajte ovakve, proizvoljne, ankete za ozbiljno.

Sprovoenje sopstvenog istraivanja Poetna taka svakog istraivanja je prethodno istraivanje koje ste samostalno sproveli. Postoje dva kljuna pitanja na koja prethodno trebate dati odgovor: ta znate
26

o vaoj partiji i ta znate o vaim protivnicima? Tek tada moete poeti da planirate svoje istraivanje. Budet kampanje PvdA 2002. godine iznosio je 2.5 miliona eura od kojih je 25% utroeno na istraivanja javnog mnjenja. Veina partija ovaj e posao povjeriti agencijama koje su za to specijalizovane jer je u pitanju prestruan posao da bi ga same sprovele. Ovakve agencije imaju iskustva u ovoj oblasti, odgovarajuu bazu podataka ljudi koji su voljni da uestvuju u anketama kao i isprobane metode rada. Naravno da je vaan izbor prave agencije za ovaj posao. Takoe je vano ako znate koja vrsta istraivanja e vam biti potrebna u budunosti; u skladu sa tim izabraete onu agenciju koja e moi da vam je obezbijedi.

Ankete Jednom kada odluite ko e sprovoditi vae istraivanje poinjete sa osnovnim mjerenjima. Ona predstavljaju uobiajenu vrstu ankete u kojoj se odreenom broju ispitanika postavlja veliki broj pitanja (telefonskim putem, ili u posljednje vrijeme putem interneta). Sve to se radi u cilju snabdijevanja informacijama o trenutnom stanju u dravi. ta ljudi misle o vanim pitanjima? Kako stoji vaa partija? ta ljudi misle o vaem lideru kao i o liderima drugih partija? Na ovaj nain dobijate istu sliku o okruenju u kojem e se odigrati izbori. Takoe, trebali biste da pitate ljude da li e izai na izbore kao i da li postoji mogunost da glasaju za vau partiju. Na ovaj nain ete doi do podatka o tome ko su vai sigurni glasovi kao i gdje imate prostor za rast tj. ko su vai potencijalni birai. Ova osnovna mjerenja bi trebala da budu osnova za vaa dalja istraivanja. Istraivanja koja slijede jedno drugo daju vam sliku o tome ta se u meuvremenu promijenilo i istrauju zato. Za pouzdano osnovno mjerenje potrebno vam je oko 1.000 ispitanika a poeljno je da ih bude i vie. Ukoliko elite da uporeujete rezultate po odreenim ciljnim grupama bie vam potrebno najmanje 2.000 ispitanika. Sve ovo zavisi od visine sredstava kojima raspolaete. Intervju ne bi trebao da traje due od 20 minuta to trebate imati na umu dok budete pravili upitnik. Takoe, imajte na umu da ete morati pozvati mnogo vie ljudi od poetnih 1.000 jer vam se nee javiti svi one koje ste stavili na spisak. Zbog porasta korienja marketinga u sektoru telekomunikacija sve vie i vie ljudi su iritirani ovakvim pozivima (pogotovo ukoliko ih primaju u vrijeme obroka). Ukoliko ljudi nemaju vremena za vas nemojte insistirati na nastavku razgovora ali ih ljubazno upitajte da li ih moete pozvati nekom drugom prilikom. Kod on line upitnika neete naii na ovaj problem jer se oni uobiajno alju ljudima koji su se prethodno prijavili za anketiranje. Fokus grupe
27

Informacije dobijene osnovnim mjerenjem mogu se koristiti za dalja istraivanja, npr. za fokus grupe. One predstavljaju relativno jeftin nain istraivanja. Fokus grupu ini oko 10 osoba koje uestvuju u dvoasovnoj diskusiji na razliite teme kojom moderira istaiva. Moete im, takoe, traiti i da popune va upitnik. Najvanija prednost fokus grupe je neposredna komunikacija izmeu moderatora i uesnika kao i meusobna komunikacija izmeu uesnika. One esto obezbjeuju korisne informacije koje mogu posluiti kao osnov za dalja istraivanja (recimo za ankete). Rad fokus grupe posmatraju lanovi partije; najmanje jedan lan koji je zaduen za istraivanja a bilo bi korisno i menader kampanje koji bi, na kraju krajeva, trebao da iskoristi rezultate istraivanja u kampanji. Oni rad grupe posmatraju preko video ekrana tako to diskusiju u prostoriji snima jedna ili vie kamera. Uloga moderatora je u ovom sluaju jako vana i ona se u potpunosti razlikuje od uloge moderatora obinog sastanka. On mora da usmjerava diskusiju, da se dri predvienih tema i da bude spreman da u datom momentu postavi prava pitanja. On, takoe, mora da zadri svoju neutralnost u diskusiji. Sve u svemu, rad na fokus grupama zahtjeva dobru pripremu. Posebno treba obratiti panju na sljedee inioce: Izbor uesnika. Morate izabrati prave ljude da biste dobili odgovore na pitanja koja ste pripremili. To e najee biti ljudi koji predstavljaju posebnu ciljnu grupu, npr. birai koji jo uvijek nijesu odluili da li e glasati za vau ili neku drugu partiju ili ljudi koji su na prethodnim izborima glasali za vas ali na ovim izborima imaju namjeru da glasaju za drugu partiju. Takoe, moda ete izabrati ljude iz posebne ciljne grupe kao to su: starija populacija, studenti, mladi roditelji ili ljudi iz neke etnike grupe. Mnoge partije se oslanjaju na profesionalnost agencija za istraivanje javnog mnjenja koje posjeduju bogatu bazu podataka ljudi koje mogu pozvati zbog sprovoenja ove vrste istraivanja. Naite vjetog moderatora i sa njim do detalja isplanirajte diskusiju. Jako je vano da moderator zna koja vrsta informacija je potrebna partiji. Moderator je domain grupe. On doekuje sve uesnike dobrodolicom i rukuje se sa njima nakon ega ih zamoli da se svi pojedinano predstave. On treba da zapie imena lanova grupe i postara se da se za vrijeme sesije svakom od njih obraa njegovim imenom ali nikako prije nego to ih upita da li je to u redu (moda neko vie voli da mu se obrati prezimenom, nadimkom i sl.). Za vrijeme uvodnih izlaganja treba se postarati da se od uesnika ne dobiju samo informacije kao to su njihovo ime, adresa i struka u kojoj rade ve im treba postaviti i neka linija pitanja za probijanje leda kao to su: koji je njihov
28

omiljeni hobi ili da li imaju kunog ljubimca. Treba uiniti sve da se oni osjeaju ugodno. Uesnicima fokus grupe treba objasniti ta je cilj koji se njom postie, da e prikupljeni podaci biti tretirani anonimno kao i da e diskusija biti posmatrana. Takoe, treba naglasiti da u ovoj diskusiji nema tanih i pogrenih odgovora na pitanja koja e biti postavljana i da je jako vano da oni zaista kau to to misle. Moderator nikako ne bi trebao da postavlja sugestivna pitanja. Npr. pitanje ne treba da glasi: "Zar ne mislite da je naa drava u jako looj situaciji" ve umjesto toga treba pitati: "ta mislite o trenutnoj situaciji u dravi?" Moderator mora biti vjet za odreivanje toka razgovora i da posjeduje izotren sluh za politiku. To treba biti neko ko e znati kada da postavi prava pitanja i ko vjeto prelazi sa generalnih tema (npr. bezbjednost u dravi) na lokalne teme ili lini doivljaj ("Da li vas je strah da sami etate po noi?"). Moderator takoe treba da pravi ravnoteu u konverzaciji izmeu onih koji su dominantni u diskusiji i onih srameljivih koji jedva da se uju. Za savjete kako voditi fokus grupu proitajte poglavlje o sastancima. Moderator mora biti vjet u komuniciranju kako verbalnom, tako i neverbalnom. Za odravanje fokus grupe odaberite prostoriju sa svim neophodnim sadrajima: prostoriju koja nee biti ni prevelika ni premala i obezbjedite dovoljne koliine hrane i pia. Ukratko, postarajte se da se uesnici osjeaju ugodno. Napiite dobar scenario koji bi moderatoru trebao da omogui da postavi sva pitanja na koja partija eli da dobije odgovore. Taj scenario treba da sadri precizna uputstva o temama i redoslijedu kojim e svaka od njih biti diskutovana. To ne znai da u diskusiju ne moe biti uvrtena i neka tema koja nije navedena u scenariju. Moderator moe najaviti pauzu ili dati uesnicima da ispune upitnik dok se on konsultuje sa posmatraima. Takoe, posmatrai diskusije mogu putem sms poruka moderatoru da poalju dodatne instrukcije. Temeljno pripremite upitnik. Uesnicima se upitnik daje neposredno prije, u toku ili nakon same diskusije sa ciljem dobijanja dodatnih podataka. Upitnik moe da sadri pitanja na temu njihove politike pripadnosti ali se takoe moe iskoristiti za testiranje prijedloga slogana ili poruke. Ukoliko elite da testirate reklamu, letak ili poster prethodno se potrudite da kompjuter, televizor ili DVD na kojem elite da ga prikaete radi kako treba.

29

Unaprijed odredite koje su to informacije koje elite da podijelite sa uesnicima. Da li elite da oni odmah znaju ko organizuje fokus grupu ili ete im to saoptiti u toku ili na samom kraju diskusije? Uesnici fokus grupe pristaju da uestvuju u njenom radu iskljuivo ukoliko njihov identitet ostane anoniman prilikom obrade rezultata. Komentare koje oni daju za vrijeme trajanja diskusije ne treba personalizovati. Takoe, bilo bi poeljno nagraditi ih za njihov trud, npr. nekim prigodnim poklonom.

Slabosti fokus grupe Prilikom rada sa fokus grupama nailazi se na dvije glavne zamke. Prva je da dobijeni rezultati daju smjer stavu partije. Uvijek se drite svog politikog kompasa i upamtite da fokus grupa ima svoju internu dinamiku i ne predstavlja miljenje itavog drutva. Sa prosjenim biraem vi nikada neete dobiti taj luksuz dvoasovne rasprave o vaim planovima u cjelini. Ukoliko se lanovima fokus grupe dopadnu planovi vae partije tek na samom kraju diskusije to znai da za njih treba previe objanjenja. Fokus grupe su samo instrument; ukoliko elite vie sigurnosti moraete nastaviti istraivanje sa reprezentativnijim uzorkom. Jednom kada fokus grupa pone da raspravlja o korisnosti fokus grupe vi ste definitivno na pogrenom putu.
Sljedea zamka je potpuno drugaija: ako je vaa partija previe sigurna u svoju otpornost na spoljanje uticaje slobodno moete sebe potedjeti muke organizovanja fokus grupe jer njene rezultate svakako neete shvatiti ozbiljno.

Ostale vrste istraivanja U ostale vrste istraivanja spada ocjenjivanje politiara po utisku koji ostavljaju. Organizujte publiku koja e pratiti politiku debatu ili govor i dajte im poseban upravlja kojim bi oni davali ocjene zavisno od toga da li smatraju da vaem lideru nastup ide dobro ili ne. Rezultat njihovog konstantnog posmatranja i ocjenjivanja bio bi projektovan kao linija na ekranu koja bi ila po sredini ukoliko je njegov nastup osrednji, uzbrdo ukoliko je njegov nastup dobar ili nizbrdo ukoliko nije. Takoe moete pokuati da doete do saznanja koja vrsta ponaanja najbolje lei vaem lideru; da li je on dopadljiviji ljudima kada pokazuje bijes ili daje mnogo bolji utisak ako ostane smiren i usredsreen? Ova vrsta testa je jako efikasna prilikom ubjeivanja politikih lidera da naprave promjene u svom javnom nastupu.

30

Jeftin i koristan nain istraivanja su i lini intervju kao i ulini intervju. Lini intervju je neto kao fokus grupa ali sa samo jednim uesnikom. Ulini intervju podrazumijeva grupu partijskih aktivista koji obilaze odreena naselja sa upitnikom ije ispunjavanje bi trebalo da im obezbjedi informacije o tome ta ljudi misle o svom komiluku i lokalnoj politici. Ovo je brzi nain prikupljanja teza za va izborni program koji bi trebao biti iskorien i kao prilika u kojoj bi politiari i partije bili u neposrednom kontaktu sa ljudima i saznali ta ih najvie brine. Naalost, politiari esto vole da izbjegnu ovu dunost.

Vjeba
Simulirajte rad fokus grupe. Podijelite uloge tako da uesnici budu lanovi fokus grupe a grupa partijskih lanova organizatori iste. Njihov je posao da napiu scenario koji e sadrati sva pitanja relevantna za istraivanje. Jedan od uesnika e biti moderator dok e ostali posmatrati. Na kraju diskusije treba napraviti evaluaciju o tome da li je ova vrsta istraivanja dala odgovore na pitanja koje je trebala.

31

Tree poglavlje Komunikacija i mediji

Uspjena komunikacija je od kljunog znaaja za rad partije ak i vie za vrijeme dugih perioda izmeu izbora nego u toku predizborne kampanje. Komunikacija u partiji moe biti uspjena samo ukoliko ona predstavlja integralni dio strategije. Kao to je ilustrovano u poglavlju o strategiji sve ovo je vano zbog postavljanja cilja i pravljenja plana kako postii taj cilj. Mnogo vremena posveujemo poruci i kljunim pitanjima. Ovo su kljuni faktori komunikacije; ako nemate kvalitetan i postojan program moete do mile volje komunicirati bez da ostvarite bilo kakav uticaj na birae. im partija odredi svoju poruku i kljuna pitanja poinjete sa osmiljavanjem strategije komuniciranja. Postoji jedna esta zamka koju biste trebali da izbjegnete: pokuajte da ne komunicirate o vaoj strategiji i pitanjima vezanim za nju; strategija mora biti dio a ne subjekt komunikacije. Pravovremenost je kljuna za uspjenu komunikaciju i zbog toga je jako vano da vau komunikaciju planirate unaprijed zajedno sa razvojem vae medijske strategije. Ona se mora zasnivati na sljedea tri pitanja: Kada elite da saoptite vau poruku? Gdje elite da saoptite vau poruku? Kome elite da saoptite vau poruku? Svaka strategija komunikacije zasnovana je na centralnoj poruci. Poruka je od kljunog znaaja jer predstavlja neto emu se u toku kampanje uvijek moete iznova vraati. Ona je centralna taka koju moete koristiti u svim kanalima komunikacije: intervjuima, govorima, debatama, u brourama itd. Kao to je prethodno reeno; poruka predstavlja sr onoga to elite da prenesete biraima. Ona je osnov vae strategije komunikacije. Nain na koji komunicirate bi trebao da bude usaglaen sa vaom porukom medij i poruka moraju se dopunjavati. Ukoliko elite da se predstavite kao moderna, dinamina partija koja obeava promjene nemojte napraviti plakat na kojem je slika vaeg lidera kako sjedi za stolom i telefonira. Ukoliko elite da predstavite imid vedrine, autoriteta i pouzdanosti ne dozvolite da se va partijski lider pridrui grupi tinejdera koji voze skejtbord kao to je to uinio nekadanji holandski demohrianski premijer Balkenende (i to je najgore pao je sa skejtborda). Ili ukoliko ste lan partije zelenih nemojte snimiti TV reklamu u kojoj va
32

lider krstari zemljom u automobilu kao to je to uinio lider holandske partije zelenih u svojoj predizbornoj kampanji 2006. godine. Takoe je jako vano razmotriti razliite medije koji vam stoje na raspolaganju. Razlikujemo brojne kategorije medija: Mediji koji ne preureuju vae poruke Medijski kanali za koji vi birate sadraj: partijski bilteni, letci, plakati, partijski websajt, sms poruke, kanal na YouTube-u, spotovi itd. U budunosti e partije imati sopstvene digitalne TV kanale. TV reklame na javnim kanalima finansirane od strane Vlade TV reklame koje vi plaate Plaene reklame su, po definiciji, rijetke jer uvijek postoji odreeno ogranienje koliko novca moete potroiti i zato se trebaju pametno koristiti. Politike partije generalno posjeduju manje novca od privatnih preduzea. Imajte na umu da e vam veina medijskih kampanja doi glave u posljednje dvije sedmice pred izbore. U Holandiji to znai da e sve partije potroiti sav svoj novac u isto vrijeme i odjednom preplaviti medije svojim reklamama a to je sasvim nepotrebno. Tada je konkurencija ubitana i, to bi se reklo, birai vie ne vide drvo od ume. Uporedite ovu situaciju sa reklamiranjem poslovnih preduzea; zamislite da svi mobilni operateri iskoriste itav svoj budet predvien za oglaavanje u jednom mjesecu bombardujui korisnike posebnim ponudama. Oni bi ih na taj nain samo zbunili njihovim brojem i razliitou. Imajte na umu da su za vrijeme posljednjih mjesec dana pred izbore mediji ve prepuni politike u vijestima, TV i radio debatama i ostalim specijalnim programima koji naglaavaju razne aspekte politike i kampanje. Posebno treba obratiti panju na sadraj reklama. Praktino je nemogue krivotvoriti potpuno drugaiji imid partije. Najbolja propaganda koristi postojei imid koji partija ima kod biraa i unaprjeuje ga. Pozitivna propaganda treba da potvrdi pozitivne asocijacije koje birai imaju vezano za vau partiju i naglasi kljuna pitanja vae centralne poruke. Negativna propaganda potvruje negativne asocijacije koje birai imaju u vezi drugih partija. Ukoliko elite da promjenite svoj imid morate to poeti da radite na vrijeme i biti dosljedni u tome. Jedna mala greka moe u potpunosti upropastiti ovakvu misiju.

33

Besplatni publicitet Pojavljivanje u medijima ne mora uvijek da vas kota. Dobar plan ili aljiv nastup mogu takoe zaokupiti panju novinara i dovesti do intervjua u novinama ili propraenosti od strane ostalih medija ne kotajui vas nita. Postoje razni naini dospijevanja u medije kao to su: slanje saoptenja za javnost, organizacija press konferencije ili odobravanje intervjua. Da bi ste sve ovo postigli morate biti u dobrim odnosima sa predstavnicima medija, blagovremeno ih informiite i ulaite u lini odnos sa novinarima. Moete organizovati sastanak na kojem ete podijeliti sa njima informacije o irem kontekstu vae kampanje. Takoe, moete ih poastiti i ponekim traem sa vremena na vrijeme. Nemojte svako malo organizovati press konferencije i piite korisna saoptenja za javnost. Mnogi mlai politiari pomalo su plae novinara. Oni bi trebali da imaju na umu da se novinari ne razlikuju od drugih ljudi i da i oni pate od nesigurnosti, lijenosti i sujete kao i bilo ko drugi. I zapamtite oni trebaju vas isto kao to i vi trebate njih. Ponaajte se prema njima kao i prema bilo kome drugom sa potovanjem. Budite pristojni i korisni i ne dovodite njihovu objektivnost u pitanje. Obratite posebnu panju na injenicu da su mediji uvijek izetno zainteresovani za:
Strategije (mogue koalicije) Skandale Istraivanja javnog mnjenja Nesuglasice i unutranja neslaganja Konflikte, svae Ljude, prije nego za teme

Uvijek se unaprijed pripremite za pitanja koja vam novinari mogu postaviti na ove teme i odgovore na njih podijelite cijeloj partiji jer bilo kakav znak unutranjih neslaganja moe biti fatalan po vas vai protivnici se mogu baciti na njih, mediji ih mogu preuveliati i vi ete izgubiti izbore. Ponekad je skandal neizbjean ali u tom sluaju koristite se uputstvima za prevazilaenje krize. Istraivanja javnog mnjenja takoe mogu biti izvor pitanja i sumnji za politiare. Nikada ne vjerujte politiaru kada kae da ga ne zanimaju istraivanja javnog mnjenja jer to ne moe biti istina i uvijek imajte spreman odgovor kada vas novinari pitaju za njih. Nastupite bezbrino kada ona ne idu u vau korist a razborito kad dobro stojite u njima jer na kraju krajeva jedino izraavanje javnog mnjenja koje je zaista vano su sami izbori.
34

utati o strategijama koje razmatrate je ponekad teko ali morate pokuati. Kako ste donijeli neku odluku, ta ste sve razmatrali u sklopu nje, da li ste pekulisali sa motivima vaih protivnika su neke od stvari o kojima e vam mediji postavljati pitanja na koje je bolje da ne dajete odgovore, bar ne prije nego to se izbori zavre. Birae samo interesuje ta vi planirate da ostvarite i kako planirate da poboljate stanje u dravi. Ignoriite interesovanje pokazano od strane politikih analitiara i medija o stratekim odlukama koje donosite za vrijeme predizborne kampanje i ne dozvolite im pogled iza kulisa osim ukoliko to koristi vaim partijskim interesima. utanje o strategijama koje razmatrate je posebno teko kada vam se postave sljedea pitanja: Pitanja oko koalicije; kakav sastav Vlade da oekujemo? (Najbolji nain da se izbjegne direktan odgovor na ovo pitanje je: "Prije svega na biraima je da odlue ta oni ele jer bi bilo arogantno pekulisati sa rezultatima izbora unaprijed.") "ta ako" pitanja o izbornom rezultatu: "Ukoliko vaa partija izgubi izbore kakve e to poslijedice imati za partijsko rukovodstvo?" Pitanja o pojedinim osobama, anketama, procesu donoenja odluka i politikim protivnicima. Bez obzira koliko se to inilo tekim od vitalnog je znaaja da za vrijeme trajanja kampanje ostanete smireni prilikom odgovaranja na ova pitanja i zaobiete direktan odgovor na njih vraajui se na vau predizbornu poruku. Saoptavanje vae poruke je najvanija stvar. Uvijek se paljivo pripremite za medijske nastupe i debate. Pomenite vau poruku vie puta u pripremnim razgovorima sa novinarima da biste obezbijedili da je oni znaju i kasnije prepoznaju. Va cilj nije da ubijedite novinara da glasa za vas ve birae. Uvijek pokuajte da usmjerite razgovor u pravcu vae poruke i ponavljajte je za vrijeme itave kampanje. Ukoliko samo ponavljanje pone da vas izluuje znajte da ste dobro odradili posao. Nemojte skretati sa puta traei nove stvari za rei ve prilagoavajte vau poruku razliitim grupama kojima se obraate. Javna debata sa studentima zahtijeva drugaiji pristup od jednoasovnog susreta sa penzionerima. Takoe, uvijek imajte na umu da su ivopisne prie uvijek dopadljivije od suvoparnog nabrajanja injenica: "injenice priaju, prie prodaju". Kad god ste u mogunosti pokuajte da ilustrujete vaa gledita konkretnim primjerima, govorite o ljudima kao o onome to je partiji na prvom mjestu a ne o
35

statistici. Nikada nemojte davati izjave kao to je: "50% penzionera se bori sa osjeanjem usamljenosti" ve umjesto toga recite: "Danas sam razgovarao sa nekolicinom penzionera u Domu penzionera gdje mi je gospodin Smit iz jednog oblinjeg mjesta rekao da ga nikad niko ne posjeuje. Gospodin Smit nije jedini. 50% penzionera se bori sa osjeanjem usamljenosti." U mnogim dravama besplatni publicitet je jako vaan za politike partije jer budeti partija dozvoljavaju jako malo prostora za plaeno reklamiranje. Iz tog razloga politiari pokuavaju da ostave pozitivan utisak u TV emisijama, u vijestima i emisijama o aktuelnostima kao i u manje ozbiljnim emisijama koje su prvenstveno zabavnog karaktera. Partije sprovode istraivanja u cilju dolaska do informacija o tome koji TV programi i asopisi nude najbolju podlogu za nastup njihovih lidera kao i koje bi trebalo izbjegavati zavisno od preferencija njihovog birakog tijela. Besplatni publicitet ima i svoje mane npr. jednom kada se naete u nevolji stvari vrlo lako eskaliraju. Jedna omaka i svi, a posebno novinari, e poeti da ponavljaju kako vam ne ide ba najbolje u kampanji. Kao to to izreka kae: "Novinari ponavljaju". Jedan lo rezultat anketa i novinari e navrnuti sa pitanjima. Isto e se desiti i nakon bilo kog drugog negtivnog incidenta koji biste vi eljeli to prije da zaboravite. to stvari ini jo gorim; novinari imaju dokumantaciju o politiarima koju uvaju i koriste godinama. Svaka vaa greka (obmana, nevjerstvo ili politiki gaf) e vas progoniti i u budunosti im se jednom nae skladitena u arhivi. ista prolost kojom poinjete karijeru u politici traje jako kratko, vrlo brzo brojna prikazana miljenja o vama poee da se nadovezuju na va imid u javnosti i bie ih skoro nemogue odkloniti. Takoe imajte na umu da su novinari uvijek kratki sa vremenom i da esto imaju malo ili nikakvo osoblje koje im pomae kao i to da esto ne provjeravaju injenice do kraja. Uvijek odmah demantujte bilo kakve netane i tetne navode date od strane vaih protivnika; prije nego to uopte njihova pogrena interpretacija injenica dobije podrku jer e je nakon toga biti mnogo tee istrijebiti. Osim toga, politiari, ni po koju cijenu ne bi trebali da se pojavljuju u emisijama koje ne odgovaraju njihovom imidu u javnosti ili njihovoj linosti. Bilo kakva nelagoda ili rezervisanost e uvijek biti vidljive iz njihovog ponaanja i oni tada rizikuju da budu doivljeni kao utogljeni ili neiskreni. Ako ne znate da pjevate nemojte se pojavljivati na karaoke emisijama. Ako ne znate da jedrite nemojte da vas iko ubijedi da odete na jedrenje zbog toga to je to sadraj neke TV emisije. Izreka da je svaki publicitet dobar publicitet svakako ne vai za politiare.

36

U najveoj mjeri sam medij je taj koji odreuje tok javne debate ali ni on nije imun na uticaj razliitih strana u debati. Na vama je da date inicijativu i postarate se da vi odreujete teme. Voenje kampanje je umjetnost odreivanja tema: partija koja pobjeuje je partija koja uspije da postavi temu i postara se da stavi svoje prednosti kao i slabosti protivnika u centar zanimanja javnosti. Jedna od tehnika koju koriste partije da bi im to polo za rukom naziva se uobliavanje. Uobliavanje znai izgradnja odrene slike, odreene asocijacije u glavi sluaoca koritenjem posebnih rijei u vaoj poruci. Ukoliko budete konstantno ponavljali ove rijei na pravim mjestima moete, npr. djelotvorno ocrniti reputaciju vaeg protivnika. Jedan od primjera je nain na koji je oklevatan lider holandske PvdA za vrijeme predizborne kampanje 2006. godine; za vrijeme jednog TV duela lider holandskih demohriana rekao je: "Gospodine Bos, vi ste neiskreni i izbjegavate da odgovorite na pitanja". Bos nije uspio da se odbrani od napada koji je pogodio cilj i ova optuba je ostala. Stvari su se dodatno pogorale kada je PvdA pokuala da uzvrati napad ponovnim vraanjem na ovu temu sa pristupom kao to je: "Moji protivnici ve godinama pokuavaju da ukaljaju moju reputaciju" i "Nemojte da pretvaramo ovo u borbu rvanja po blatu" to je u sutini posluilo samo za osnaivanje originalne poruke. Demohriani su u ovom sluaju upotrijebili ve isprobanu taktiku republikanaca korienu protiv Dona Kerija za vrijeme amerikih Predsjednikih izbora. Tada je Bu konstantno optuivao Kerija za njegovu nedosljednost i estu promjenu miljenja. Ovo, takozvano "cik-cak" ponaanje postalo je kamen spoticanja za Kerija. O toj rijei su svi priali dok su je mediji konstantno ponavljali. Na kraju se pokazala kao sredsvo koje je upropastilo Kerija. Kako se odbraniti od negativnog uobliavanja? Vi morate uvijek odbiti napad bez da postavljenu tezu ponavljate u svojim obraanjima nakon ega se morate potruditi da diskusiju vratite na temu za koju ste sigurni da njom moete pobjediti protivnika. U sutini ovdje dolazite do upotrebe principa "ne mislite na slona"; kada grupi zadate bilo kakav zadatak i uz to im date instrukciju da ta god da urade ne misle na slona to je upravo ono to e oni uraditi jer e za njih postati nemogue da ne misle na slona. Jednom kada politiar biva nepravedno optuen za korupciju on mora odmah to negirati ali ono to je jo vanije je da se on nakon negiranja vie ne vraa na tu temu ve promjeni temu debate u svoju korist i nastavi sa napadom na protivnika. Povrh svega nemojte dopustiti da se upletete u ciklus konstantnog demantovanja izreenih optubi jer e svaki va pomen istih dati ljudima za pravo da misle da gdje ima dima ima i vatre. Uvijeh reagujte hitro, i to je jo vanije prebacite loptu u protivnikovo
37

dvorite. I ovdje vai staro dobro pravilo napad je najbolja odbrana. Omoguite da imate profesionalnog portparola u kampanji koji e biti uvijek na raspolaganju da ponavlja vau poruku i ispravi mogue greke ili nesporazume. Uvijek obezbijedite novinarima vau stranu prie jer e vai protivnici, nesumnjivo, uiniti isto. Uticaj na novinare u cilju prenoenja vae strane prie naziva se "spin"; vi pogurate istinu na nain da premjestite fokus na temu koja najbolje slui vaem interesu. Na kraju krajeva, injenice su objektivne a miljenja razliita. Kada pokaete istu sliku desetoro ljudi dobiete deset razliitih miljenja o znaenju slike. Kao i svi umjetnici i spin doktori e pokuati svoje namjere da predstave na najjasniji mogui nain samo to umjetnici za svoja sredstva koriste kistove a politiari koriste debate, govore, ankete politike predloge i druge vane politike dogaaje. Naravno, postoji granica koliko daleko moete da "spinujete" istinu. Ako laete prije ili kasnije istina e izai na vidjelo. Partije na sve mogue naine pokuavaju da uspostave to veu kontrolu nad svojim nastupom u medijima. Druga stvar koju treba izbjei je prezasienje. U dananjem svijetu u kojem postoje brojni kanali komunikacije i TV programi ponekad je poeljnije prorijediti svoje pojavljivanje u javnosti. Ovo dodue, u sutini, zavisi od toga koliko ste ve poznati. Manje partije i njihovi lideri bi trebali da prihvate sve prilike koje im se pruaju. Kada se pojavljujete u nekoj emisiji preite preko programa (koje su teme, ta se oekuje od vas da uradite, ko je osim vas pozvan u emisiju itd.) zajedno sa novinarom prije nego to ona pone - u cilju izbjegavanja neprijatnih iznenaenja. Ukoliko novinar odbije ovo da uini moda bi za vas bilo bolje da odbijete njegov poziv za gostovanjem. U skladu sa injenicom da novinari nerijetko nedovoljno provjeravaju injenice vi se morate potruditi da sve relevantne injenice znate napamet kao i da va tim za rukovoenje kampanjom i ostali partijski zvaninici budu spremni da odbiju neopravdane napade ili isprave nesporazume. Potrudite se da napravite pritisak na medije da oni treba da uju i vau stranu prie prije nego to napiu svoj lanak. Mediji su toliko vani da oni zasluuju centralno mjesto u vaoj kampanji.

Saoptenje za javnost Novinari svakodnevno dobijaju veliki broj saoptenja za javnost tako da se morate potruditi da se vae, na neki nain, razlikuje od ostalih. Vaa poruka mora biti jasna a izgled saoptenja treba biti privlaan i primamljiv. Kad god je to mogue bilo bi poeljno da vae saoptenje za javnost naslovite imenom na posebnog novinara a kopiju poaljete njegovom uredniku. Jednom kada poaljete saoptenje nazovite
38

novinara i pitajte ga da li ga je primio kao i da li e ga objaviti. Kvalitetno saoptenje treba da bude kratko i jasno. Ono mora da sadri vau centralnu poruku. Vijest treba da bude navedena ve u prvoj reenici, po mogunosti tamnijim slovima. Ona mora imati odgovor na sljedea pitanja: Ko? ta? Gdje? Kad? Zato? Ona mora biti napisana svakodnevim jezikom a ne argonom. Sva vaa saoptenja treba da budu napisana istim fontom (zvaninim fontom koji koristi partija), da sadre partijski logo kao i datum. Tekst treba da sadri duple razmake izmeu redova (to obezbjeuje prostor za biljeke) kao i ime, adresu, broj telefona i e-mail adresu osobe koja alje saoptenje.

Konferencija za tampu Pravilo koje treba potovati prilikom organizovanja svih vaih konferencija za tampu je: potrudite se da lokacija alje prikladnu sliku. Postarajte se da ona bude opremljena telefonskim aparatima i raunarima sa pristupom internetu. Takoe, postarajte se da imate kompetentnog moderatora koji e predstaviti ljude koji sjede za stolom. Saoptite razlog sazivanja konferencije za tampu. Koristite centralnu poruku kao i svakodnevni govor i izbjegavajte duga obraanja. Obezbijedite dovoljno vremena za postavljanje pitanja. TV i radio intervju Mnogi politiari esto bivaju pozivani da daju intervju. Njihov rezultat najvie zavisi od samih okolnosti i njima se trebate rukovoditi u toku vae pripreme. Da li je u pitanju intervju uivo ili e on biti snimljen i emitovan naknadno? Da li e on biti dodatno montiran ili emitovan u cjelini onakav kakav jeste? Zlatno pravilo prilikom davanja intervjua je: sluajte, sluajte i sluajte. Ovo moda zvui jednostavno ali praksa je pokazala da je ovo ne samo jedna od najvanijih ve i jedna od najteih stvari za uraditi. Paljivo sluanje novinara sprijeie vas od recitovanja nekih ustaljenih pria. Kada paljivo sluate bolje ete odgovarati na pitanja i doprinjeti izrazu opreznosti pred TV ili radio sluaocima koji e vas vidjeti kao paljivog pa samim tim i kao pouzdanog i kao obinog ovjeka, nekoga ko razumije ljude.
U intervujuu poruka takoe mora imati centralno mjesto. Uvijek postavite sebi pitanja: ta je moja poruka? ta je to to elim da saoptim? ta je ono to gledaoci ili sluaoci treba da upamte iz ovog intervjua? Na koji naslov u novinama ciljam? Imajte na umu strukturu vae publike: izbjegavajte upotrebu politikog ili akademskog argona.

39

Budite saeti. Svako komplikovano pitanje moe se uprostiti na jedinstvenu sutinu. To je ono emu trebate teiti. Vjebajte ono to elite da kaete, u kolima ili dok se tuirate, sve dok ne budete mogli da svedete poruku na maksimalnih 20 sekundi. Nikada ne podcjenjujte vau publiku. Iako prosjena publika popularnih TV programa ili itaoci novina ne predstavlja visoko obrazovanu publiku to ne znai da su oni glupi. On generalno imaju izuzetno izotren njuh za poluistine i vrpoljenje. Pripazite se posljedica koje ovaj program moe da ima na vas. Potrudite se da se unaprijed pripremite na to ta smijete a ta, ni pod koju cijenu, ne smijete rei. Ako niste pri samom vrhu partijske hijererhije morate dobiti odobrenje da govorite u njeno ime, kao i za ono to namjeravate rei. Ako niste sigurni u to pametnije je odbiti poziv na intervju jer bi vas iskusan novinar mogao nemilosrdno potkopati materijalom koji ste mu sami obezbjedili. Pokuajte da razmislite o tome kakav utisak vaa partija ostavlja na prosjenog gledaoca ili sluaoca. Nemojte umanjivati znaaj greaka koje ste pravili u prolosti. Otvoren razgovor o grekama iz prolosti predstavlja vas u javnosti kao iskrenu i odgovornu osobu. Nemojte da popunjavate praznine za vrijeme trajanja intervjua. Moda ete osjetiti neodoljivu potrebu da nastavite da govorite isto da biste popunili prazan prostor ukoliko se on pojavi u intervjuu. Potisnite tu potrebu: to nije nita drugo osim novinarska tehnika koja vas navodi na to da kaete vie od onoga to ste planirali. Obratite panju na trik pitanja. Novinari e vam esto postaviti pitanje koje sadri implicitnu predpostavku ija je namjera da vas natjera da je nesvjesno potvrdite. Npr: "Vaoj partiji ne ide ba najbolje. ta planirate da uradite povodom toga?" Odgovorom na ovo pitanje ve ste potvrdili da vaoj partiji ne ide ba najbolje prije nego to ste to i primjetili. Obratite panju na to. Ignoriite predpostavku novinara ili je izriito demantujte. Nemojte doivljavati intervju kao zadatak prema kojem se moete odnositi nemarno ve se paljivo pripremite. Potrudite se da za vrijeme intervjua budete samouvjereni i ono to jeste. Ne isprobavajte neke ludorije. Govorite na nain kao da stvari pokuavate da objasnite prosjenom tinejderu i ponaajte se to prirodnije mogue sa jednim izuzetkom; gledajte u novinara cijelo vrijeme. Ukoliko samo na trenutak va
40

pogled odluta to e izgledati kao da ste nesigurni ili da pokuavate da izbjegnete pitanje. To ba i ne uliva samopouzdanje (naravno, ovo vai samo za televizijske intervjue). I posljednja ali ne i najmanje bitna stvar: intervju nije zavren sve dok vi ili novinar ne napustite studio. Novinari esto znaju da izvuku iz svojih sagovornika izjave koje oni inae ne bi dali. Zamislite sljedeu situaciju: novinar gasi svoj diktafon i oblai jaknu. Zaustavlja se na samim vratima i postavlja vam pitanje: "A sada skroz nezvanino ta vi lino mislite o vaem partijskom lideru?" Nemojte pasti na ovaj trik! Novinar nikad nije nezvanian i zato se pazite davanja "nezvaninih" izjava. Vi nikada ne moete biti sigurni da informaciju koju ste dali novinar nekada nee iskoristiti nakon ega nema povratka. Ne dozvolite da doete u situaciju da morate da opravdavate sami sebe rijeima: "Jeste, rekao sam to ali nezvanino...". Bolje je da u startu ne dajete ovakve izjave.

Govor tijela Za vrijeme trajanja TV intervjua utisak koji ostavljate na publiku zasniva se 70% na vaem izgledu, 20% na nainu na koji govorite i samo 10% na onome to govorite i zato je jako vano da ostavite dobar utisak pred kamerama. Nemojte mahati rukama, gledati u pod, mrtiti se (to je neto to politiari esto rade), suzdrite se od nepristojnih navika (kao to je akanje nosa npr.) i nikada ne gledajte pravo u kameru. Uvijek prije poetka samog intervjua pogledajte iza sebe i provjerite da li stojite ili sjedite ispred neobine reklame ili npr. grupe ivahnih kolaraca ili neeg drugog to bi moglo da narui vau poruku ili skrene panju sa nje. Potrudite se da budete lijepo dotjerani za svaki va nastup pred kamerama. Nema nieg loeg u tome da neposredno pred intervju odete do toaleta (ovo jednako vai i za ene i za mukarce) gdje moete da se poeljate, provjerite da li imate ostatke hrane izmeu zuba ili popravite minku. Sve je bolje od toga da izgledate neuredno pred stotinama (ili hiljadama) gledalaca. Ovo je takoe posao za PR tim: njegova je dunost da obrati panju na detalje kao to su ovi. Pisani intervju Veina prethodno datih savjeta odnosi se i na intervjue za novine. Novinski rokovi za predaju pisanih tekstova ponekad uzrokuju da vas novinari pozovu za neposrednu reakciju na odreenu temu ali va prioritetni cilj trebao bi da bude da date odgovarajui odgovor koji koristi vaoj kampanji. Tako kada vas pozovu za intervju nemojte uriti da im odgovorite ve ih uvijek zamolite da vas nazovu kasnije, makar i
41

samo nakon par minuta. Odvojite trenutak za razmiljanje o onome ta elite da kaete. Takoe, nema nieg sramnog u odbijanju intervjua. Ponekad je to najpametnija stvar koju moete da uinite. Uvijek se prvo zapitajte ta dobijate davanjem intervjua. Ukoliko pristanete na intervju imajte na umu sljedee stvari: Koristite centralnu poruku. Nikada ne moete pretjerati sa njenim ponavljanjem. Takoe, govorite samo one stvari kojima elite da doprete do biraa i ne dozvolite novinaru da vas namami da kaete vie nego to ste eljeli. Budite kratki i jasni. Budite pozitivni i orijentisani u pravcu budunosti. Koristite obine rijei a ne argon jer su istraivanja pokazala da je ovo najbolja metoda nastupa. Vaa gledita upotpunite praktinim primjerima. Pokaite i sopstvenu inicijativu u razgovoru i nemojte se plaiti da sami zatvorite neke teme (npr. rijeima: "Hvala vam" ili "To je sve to u ovom trenutku mogu da vam kaem na tu temu"). Nikada nemojte lagati niti razgovarati o stvarima u koje niste apsolutno sigurni. Uzmite vremena da razmislite prije nego odgovorite na pitanje. Nemojte biti neodluni, gubiti se u nepotrebnim detaljima niti koristiti terminologiju vaeg protivnika. Takoe, nemojte pokazati da ste iziritirani niti ulaziti u konflikt sa novinarem ve ostanite prijateljski nastrojeni. Ukoliko stvari zaista krenu naopako uvijek je najbolje rjeenje da okonate intervju. Nakon to zavrite intervju zatraite da vam njegov tekst poalju na odobravanje prije njegovog objavljivanja i upitajte novinara da li je moda trebao jo neto. Ostanite u kontaktu sa njim.

Zlatna pravila u ophoenju sa medijima: "Nikada neete dobiti drugu priliku da ostavite dobar prvi utisak" "Novinari ponavljaju prie" "Ljudi pamte po oblastima" "Potrebne su vam duge pripreme za kratka izlaganja" "injenice govore - pria prodaje" "Igrajte igru medija ali ne pokuavajte da nameete svoja pravila" "Sam medij je poruka za sebe" Novi mediji Svi zainteresovani za amerike Predsjednike izbore 2004. godine bili su itekako iznenaeni injenicom da je u anketama vodio kandidat Demokrata, relativno nepoznat bivi guverner male drave koji nije iza sebe imao ni veliko bogatstvo kao ni vidljivo organizovanu bazu svojih pristalica. I pored toga mediji su smatrali Hauarda
42

Dina ozbiljnim kandidatom. Bilo je to est mjeseci prije nego to e Demokrate izabrati svog kandidata za Predsjednika a Din je bio na prvom mjestu preliminarnih izbora organizovanih od strane Moveon.org, pokreta koji je za svoj cilj imao da putem svoje web stranice i protestnih aktivnosti omogui savremenim Amerikancima vei uticaj na izbore. Vie desetina hiljada pristalica ove ideje diskutovalo je o tome na internet forumima i blogovima. Vie od etvrt miliona ljudi dalo je svoju adresu Dinovom timu za sprovoenje kampanje. Oni su takoe skupili i 54 miliona dolara donacija koje su se uglavnom sastojale od skromnih donacija obinih ljudi. Ova injenica je takoe bila interesantna uzevi u obzir informaciju da su Amerike izborne kampanje oduvijek zavisile od krupnih donacija advokatskih firmi i grupa lobista. Din je izbjegao potencijalni sukob interesa kojem bi bio izloen zavisnou od ovih donacija pokazavi da postoji i drugaiji nain za prikupljanje sredstava za kampanju. Jo jedna vana stvar koju je on dokazao je da se predizborne kampanje ne vode vie samo na televiziji i u novinama ve i putem interneta. Politiari van Sjedinjenih Amerikih Drava su takoe nedavno poeli da upotrebljavaju nove medije. Lider holandske PvdA npr. intenzivno koristi nove medije za kontakt sa graanima; on ima svoj internet portal, digitalni bilten, podcast i drutvene mree na internetu kao to je Hyves. Uz pomo interneta Barak Obama je uspio da okupi ogroman broj pristalica koje su poele da mu pomau u neoekivanoj kampanji da pobijedi Hilari Klinton u preliminarnim izborima... ostatak je istorija. Osim toga njemu je polo za rukom da obezbjedi desetine miliona dolara u donacijama za kampanju od strane obinih graana putem interneta. Nekoliko primjera (korienja) novih medija Web sajt za aktiviste Normalno je da svaka politika partija ima svoj web sajt koji veini, naalost, slui kao bilbord neto za gledanje. Internet nudi obilje mogunosti za interakciju. Moete partijski sajt uiniti interaktivnim ili napraviti poseban sajt za aktiviste kao mjesto na kojem e se oni okupljati da diskutuju, razmjenjuju ideje i miljenja ili organizuju dogaaje i mobilizuju ljude. Moete napraviti web forum kojim biste stimulisali diskusiju. Posjetiocima foruma moe biti data mogunost da na isti dodaju sopstveni sadraj tzv. wikis (tehnologija koje omoguava ljudima da zajedniki kreiraju web sajt koja svoju popularnost duguje Wikipediji on line enciklopediji koja je nastala na ovaj nain). Najbitnija prednost interaktivnog web sajta je to to on omoguava ljudima da se osjeaju dijelom vae misije. Glavna slabost, po miljenju nekih ljudi, bila bi to to na ovaj nain gubite kontrolu nad odreenim dijelom kampanje. Mnoge
43

tradicionalne politike partije imaju problema sa tim. Veina partija ima potrebu da u potpunosti kontrolie ovakve sajtove. Drutvene mree MySpace, Facebook i Hyves (u Holandiji) primjeri su popularnih drutvenih mrea na internetu koje broje milione svojih korisnika. Holandska mrea Hyves, npr. ima vie od 7 miliona svojih lanova to je znaajna cifra uzevi u obzir da Holandija ima 16 miliona stanovnika. Korisnici naprave svoje line profile nakon ega se povezuju sa svojim prijateljima koji su takoe prikljueni na mreu. Druge stvari koje moete raditi ovdje je da potraite svoje staro drutvo iz razreda ili dobijete infromaciju o tome ta rade drugi ljudi. Politiari koriste ovakve sajtove da dou u kontakt sa mladim ljudima koji ih esto koriste. U Americi MySpace dnevno biljei gotovo isto posjeta kao i Google i Yahoo. Prednost ovih sajtova je u tome to politiari mogu izgraditi lini odnos sa biraima putem blogova, slika kao i direktno odgovarajui na njihova pitanja. Posljednji trend u politici vezan za drutvene mree je kreiranje sopstvene mree kao to je npr. http://my. barackobama.com/. Podcasting Podcasting je nastao kao kombinacija rijei iPod i broadcasting (emitovanje). Iako ova tehnologija nije ograniena samo za iPod, uspjeh iPod-a je bio velik korak naprijed za razvoj podcsting-a. Osobe koje koriste ovaj vid komunikacije naprave audio zapise koji sadre debate, radio emisije ili muzike emisije i postavljaju ih na internet tako da ih drugi ljudi odatle mogu preuzeti za sebe. Podcasting moe biti jako zanimljiv vid komunikacije za politiare. Na ovaj nain se obraate javnosti koja je p0tpuno drugaija od klasinih radio slualaca i italaca tampe. Za vrijeme kampanje za lokalne izbore u Holandiji 2006 godine lider PvdA Volter Bos je postavljao svoje sopstvene emisije (Boscast FM) na svoj web sajt wouterbos.nl u kojima je komentarisao dogaaje iz prethodne sedmice ili davao svoje miljenje o skorijim debatama i nastupima drugih politiara. Virusni video snimci Jo jedan od rastuih fenomena su virusni video snimci. Za vrijeme lokalnih izbora u Holandiji 2006 godine Socijalistika partija prikazala je video snimak na kojem njihov lider Jan Marijnisen kree u isporuku pisma svakoj osobi koja je primila ovaj snimak e-mailom. Ovakva mogunost personalizacije video snimka i njegovog kasnijeg proslijeivanja prijateljima postala je pun pogodak. Veliki broj ljudi proslijeivao je dalje ovaj video snimak iz prostog razloga jer je bio zabavan. To je bilo zaista
44

djelotvorno partija nije mogla poslati toliki broj virusnih mailova svim tim ljudima jer su nepoznati virusni mailovi zabranjeni. Digitalni TV kanali Napredak digitalne televizije omoguava politikim partijama da naprave sopstveni TV kanal. Mnoge politike partije do sada ve imaju ovakvu ponudu u skromnijem izdanju na svojim web sajtovima. YouTube Jeftinija alternativa sopstvenom digitalnom TV kanalu je postavljanje video klipova na YouTube kao i kreiranje sopstvenog YouTube kanala. Sms poruke Ukoliko partija posjeduje u svojoj bazi podataka brojeve telefona svojih pristalica ona ih moe putem sms poruka pozivati na sastanke ili podsjetiti ih da izau na biralita.

Komunikacioni alati
KISS KISS je anagram za reenice "Keep it Short and Simple" (Budite kratki i jasni) ili "Keep It Simple Stupid" (Budi jasan glupane). KISS je moto koji treba da vam je uvijek na umu pogotovo kada drite predavanja o komunikaciji. Npr. kada piete centralnu poruku: Morate znati tano ta elite da kaete i izrazite se jasno. Dosta ljudi dri dugake govore kojima ne uspjevaju da prenesu svoju glavnu poruku. Oni rizikuju da se zapetljaju u digresijama ili odvuku panju ka nebitnim stvarima. Ovo nije KISS. Sutina svake poruke sastoji se od par reenica koje definiu glavnu temu koju vi elite da prenesete. Centralna poruka je kratka ali mora biti takva da o njoj moete priati satima. AIDA AIDA je anagram za Attention, Interest, Desire, Action (Panja, Zanimljivost, elja, Akcija) i ona predstavlja razliite faze kroz koje prolazi pojedinac prije nego donese odluku ili uini neto. Poeljan efekat politike poruke je da navede ljude da uine neto npr. da glasaju za vas. Poruka e u potpunosti promaiti svoj cilj ukoliko njena sadrina od publike bude traila previe. Iz ovog razloga vau prezentaciju morate
45

poeti privlaenjem panje, pojanjavanjem naina na koji je eljena akcija u interesu vae ciljne grupe u cilju poveanja njihove spremnosti (moda ak i njihove elje) da zaista urade ono to biste vi eljeli. IDD: Information, Debate, Decision (Informacija, Debata, Odluka) Ukoliko imate neto za "prodaju" nezavisno od toga da li je u pitanju politika poruka ili usisiva ove tri faze su uvijek primjenjive. Jako je vano da se drite gore naznaenog redosljeda. Ukoliko prvo donesete odluku pa tek nakon toga ponete da prikupljate informacije i zaponete debatu ljudi e pomisliti da ih uzimate zdravo za gotovo. Koja je svrha debate o odluci koja je ve donijeta? Ljudi e se osjeati prevareno i iskljueno i sigurno e biti protiv takve odluke i pored svih njenih kvaliteta. Takvo ponaanje znatno olakava posao vaim protivnicima jer je sve to oni u tom sluaju treba da urade da se pozivaju na ljutnju koju ste prouzrokovali kod ljudi i njihov strah. Primjer za ovakav pristup je kampanja holandske Vlade za promociju Evropskog Ustava. Vlada je u sutini ve donijela odluku oko toga i informacija koja je proslijeena graanima dola je do njih prekasno i falila joj je usaglaenost nakon ega je uslijedila debata kojom su dominirala strahovanja od strane Vlade koja je izgubila autoritet u oima veine graana pokuavajui da ih ubjedi da glasaju "da" obrazlaui da bi njihovo "ne" uvuklo Evropu u haos.

Vjebe
Popiite postojee medije u dravi i analizirajte kakve su mogunosti da vaa partija emituje svoju poruku putem svakog od njih. Ovu vjebu moete uraditi po radnim grupama ili svi zajedno. Razvijte medijsku strategiju za vau partiju imjui na umu SWOT analizu, kao i okruenje u kojem vaa partija radi kao i finansijska sredstva koja su vam na raspolaganju. Napiite saoptenje za javnost za dogaaj koji organizuje vaa partija. Napravite simulaciju press konferencije i podijelite uloge uesnicima.

46

etvrto poglavlje Javni nastup

Sutina politike je u prenoenju poruke. Dobar govor je jedan od najboljih naina za to. Naravno, postoje i drugi naini kao to je organizacija press konferencije, pisanje saoptenja za javnost, davanje intervjua ili posjeta nekom preduzeu ili organizaciji. Ipak sve ove metode ostavljaju vam manje prostora da kontroliete ta e tano izai u medijima. Slijedi par savjeta za pisanje i dranje uspjenog govora.

Savjeti za pisanje govora

1. Poruka, poruka, poruka: uvijek prvo odredite koju poruku elite da saoptite. ta je svrha vaeg govora? ta je to to elite da saoptite javnosti? Prihvatite poziv za dranje govora samo ukoliko smatrate da tim putem moete ponuditi dobru platformu za prenoenje vae poruke. Preesto se pozivi za dranjem govora prihvataju bez razmiljanja o ovom zahtjevu iz puke navike ili zbog injenja usluge nekome. To je isto gubljenje vremena za javnost kao i za govornika ali i za pisca govora. Ukoliko ste unaprijed odredili poruku koju elite da saoptite javnosti biete bolje koncentrisani za vrijeme sastavljanja govora i, sasvim sigurno, napisati govor koji e ostaviti dugoroniji utisak na publiku. Svaki dobar govor sadri jasnu poruku. 2. Temeljna priprema je od kljunog znaaja za svaki govor. Koja je prilika povod za va govor? Govori se mogu drati raznim povodom; moete drati predavanje, uvodni govor za predstojeu debatu ili govor za vrijeme veere. ta je vaa tema? Imate li sve informacije ili vam i dalje pojedine nedostaju? ta znate o vaoj publici? ta ih zanima i zato su tu? ta oni ve znaju o temi o kojoj ete vi govoriti? 3. Potrudite se da sadraj vaeg govora bude jasan i precizan. Jasan sadraj je neophodan svakom govoru. On obezbjeuje govorniku kljune teze, lako pamtljive za publiku. Na kraju krajeva, kada itate novine uvijek se moete vratiti na prethodni pasus i ponovo proitati njegovu sadrinu dok kad sluate govor nemate tu mogunost. Sva zlatna pravila govornitva iz prolosti i dalje vae: jasan sadraj govora je vaan za dananje govore isto koliko je bio i u antikim vremenima. Dobar govor svoje teze rangira hijerarhijskim
47

redosljedom tako da lagano vodi ka kulminaciji jednom po jednom reenicom, jednim po jednim pasusom, koristei se istim principom kao za pisanje romana: nakon osnovnog uvoda u temu govor vodi ka kulminaciji u svojoj treoj etvrtini praen zakljukom koji itavom govoru daje svojevrstan peat. Dobar nain za zavretak govora je zavrna misao koja e publici dati materijala za razmiljanje koji se ne razlikuje previe od naina na koji svetena lica zavravaju svoja izlaganja zrncem mudrosti, kratkim moralnim savjetom o kojem e publika kasnije razmiljati. Korisni alati za odravanje panje publike su kratki saeci o onome to je bilo reeno kao i o onome to slijedi: "Do sada sam vam govorio o..." kao i "A sada u prei na sljedeu taku a to je..." Potrudite se da uvijek posvetite posebnu panju poetku i samom kraju vaeg govora. 4. Izraavajte se ivopisno i izazivaki. injenice govore, pria prodaje. Uvijek dajte ivopisne opise i koristite se narativnim tehnikama na nain da obezbjedite da vaa pria omogui publici da istu doivi kroz slike, u formi filma koji e ostati u njihovim mislima. To je isprobano djelotvoran nain da prenesete vau poruku. U idealnom sluaju publika e se toliko prepoznati u vaoj prii da e joj biti lako da se u potpunosti identifikuje sa njom. 5. Izraavajte se jednostavno. Govore treba drati glasno stoga izbjegavajte dugake reenice. Publika nema tu mogunost da ponovo proita ono to ste vi rekli zato je jako vano da sve to govorite u startu bude potpuno jasno. Danas je previe govora prepuno argona jer je u mnogim organizacijama korienje argona uobiajan nain izraavanja jezika struke pa otuda argon predstavlja i svojevrstan nain naglaavanja svog statusa. Ali u dranju govora argon je apsolutni tabu. Korienje argona i nepoznatih rijei uglavnom otuuje ljude publika e vas doivjeti kao nadmenog ili pametnjakovia i zatvoriti svoj um za vau poruku i zato se uvijek, uvijek, izraavajte jednostavno. Da li vaa tetka razumije ono to elite da kaete? Ako je odgovor "ne" - vratite se za va pisai sto. 6. Kaiica humora pomae lijeku da djeluje. Humor i dosjetljivost su neizmjerno korisni alati za animiranje govora i dobijanje simpatija publike. To ne znai da bi va govor trebao biti u potpunosti proet vicevima i gegovima ve da par duhovitih dosjetki moe zaista doprinjeti uspjenosti vaeg govora.

48

7. Jo jedan od naina za dotjerivanje vaeg govora je upotreba retorikih alata kao to su stilske tehnike i dvosmisleni izrazi. Stilske tehnike ine va govor poletnijim i daju mu odreeni knjievni stil. Korisne knjievne tehnike su upotreba antiteze i paralelne strukture, aliteracije i trodjelne liste. Obratite posebnu panju da ne pretjerate sa ovim metodama ve ih koristite samo tamo gdje je to prigodno. Knjievne tehnike mogu uiniti dio vaeg govora lakim za citiranje poveavajui time njegove anse da se nae u novinama. Upotreba ovakvih sredstava doprinjela je nastajanju nekih od nezaboravnih politikih citata kao to su Ruzveltova izjava: "Jedina stvar od koje se treba plaiti je sam strah", Kenedijeva izjava: "Ne pitajte ta drava moe da uini za vas ve se zapitajte ta vi moete da uradite za vau dravu" ili Obamina izjava: "Ne postoji liberalna Amerika i konzervativna Amerika postoje samo Sjedinjene Amerike drave". 8. Obezbjedite medijima da koriste vae teze. Dani kada su se ljudi sa sa svih krajeva okupljali da dou da uju va govor su prolost. Danas ljudi dobijaju informaciju o vaem govoru kroz njegove teze i djelove iz medija i zbog toga se morate potruditi da mediji izvuku upravo onu sutinu koju vi elite. Postoji uestali nesporazum o tome da su teze ili kratke reenice ustvari spontani izum proiziao nezavisno od centralne poruke ali je istina potpuno suprotna. Teza bi trebala da proizae iz toka misli kojima se govor rukovodi tj. iz njegove poruke. Ukoliko to nije sluaj one nee imati nikakve veze sa sutinom govora niti ostaviti svoj trag. Bilo kako bilo, vi moete unaprijed predvidjeti koje djelove vaeg govora bi mediji mogli da prenesu kao va izvod iz govora. Postoje brojni razlozi zato odreenim djelovima to polazi lake za rukom od ostalih. Aplauz, npr. pomae novinaru da odredi bitnu tezu i zato se potrudite da upravo ona reenica koju elite da mediji prenesu bude propraena aplauzom. Britanski strunjak za govornitvo Maks Etkinson je istraivao na koji nain politiki govor moe proizvesti aplauz. Kao glavne uzroke koje je on identifikovao navode se: upotreba kontrasta, trodjelne liste, logino izvoenje zakljuka, rijei koje se odnose na najpoznatija partijska obiljeja ili pomen poznatih lanova partije.

Savjeti za dranje govora

49

Prije samog govora: potrudite se da doete na vrijeme. Provjerite prostoriju i tehnike ureaje (da li sve radi kako treba). Rukujte se i razgovarajte sa ljudima. Nemojte biti nervozni na kraju krajeva vi ste strunjak u ovoj prii. Za vrijeme govora: povremeno bacite pogled na vae teze ali nemojte da itate. Ostvarite kontakt oima sa publikom. Obratite panju da se osmjehujete i da stojite uspravno. Budite svoji - nemojte se pretvarati da ste neto to niste. Koristite gestikulaciju da naglasite odreene emocije. Ne urite, vi odreujete tempo. Popijte gutljaj vode tu i tamo ili napravite prirodnu pauzu. Poveavajte i smanjujte ton svog glasa. Ukoliko se desi da vam pobjegne misao opustite se i popijte gutljaj vode. Upitajte publiku da li ima neko pitanje. Ponovite posljednju reenicu koju ste rekli ili ponovite vau centralnu poruku. Pokuajte da odvuete panju publike dosjetkom ili vicem. Nakon govora: pitajte ljude da li im se svidio va govor. Napravite biljeke za naredni put. Ukoliko je neko snimao va govor pogledajte snimak sa vaim saradnicima.

Vjebe
Uesnici mogu izvjebati ovu teoriju kroz izlaganje prezentacije od 1-3 minuta. Podijelite grupu u vie manjih koje e se sastojati od 4 do 5 ljudi. Oni treba da se dogovore oko toga ko je njihova ciljna grupa i koju poruku ele da joj prenesu. To bi trebalo da traje dvadesetak minuta. Osoba koja e drati prezentaciju u ime grupe kae ostalim uesnicima koji bi trebali da predstavljaju ciljnu grupu za koju su se ciljnu grupu odluili. Kada ponete sa prezentacijom obratite panju na sat. Mahnite govorniku kada mu bude preostalo jo 20 sekundi za njegov govor. U diskusiji koja uslijedi ocijenite prezentaciju u odnosu na glavne elemente teorije: da li je imala centralnu poruku, da li je ispunila KISS kriterijume, da li je obraanje ciljnoj grupi bilo uspjeno, da li je njen sadraj bio jasan i precizan kao i da li su koriene prigodne stilske tehnike? Druga vjeba koju moete napraviti je da svi uesnici pripreme jednominutni govor koji e sadrati centralnu poruku, kljuna pitanja i motivaciju. Moete snimiti ove govore nakon ega bi ste ih temeljno analizirali. Za sve ovo je potrebno dosta vremena i zato morate napraviti grupu na nain da svi uesnici dou na red. Ukoliko ih ima previe moete ih podijeliti u manje grupe.
50

Peto poglavlje Sueljavanje

Politika ne postoji bez debate. Debata predstavlja nain da pridobijete ljude vaim stavovima. Za vrijeme trajanja predizborne kampanje, posebno u posljednjoj sedmici politiki lideri i drugi lanovi partije esto prihvataju sueljavanja sa svojim protivnicima. Nezavisno od toga da li je u pitanju TV debata, radio debata ili sastanak u lokalnom klubu sueljavanje je uvijek uzbudljiv dogaaj koji zahtjeva temeljnu pripremu. Olimpijsko pravilo da je vano uestvovati a ne pobjediti potpuno je neupotrebljivo za predizborna sueljavanja. Jo prigodnije bilo bi zapaanje holandskog fudbalskog idola Johna Krojfa: "Ako ne utira nee dati gol". Ukoliko elite da date gol jedna od stvari koju morate uiniti je da se srodite sa vaom porukom. Va zadatak u sueljavanju je da prenesete centralnu poruku, gledita i prioritete vae partije. Zbog toga morate unaprijed odluiti ta elite da novinari izvuku iz vaeg izlaganja i koje citate elite da TV reporteri izaberu za svoje dnevnike. Pokuajte da vaim govorom naznaite kljuna pitanja na nain da se ona istiu od ostatka teksta. Pokuajte da se dosjetite interesantnih kratkih reenica i citata koristei slikovite prikaze kao npr. "oni najjai treba da ponesu najvei teret". Temeljna priprema je od kljunog znaaja. Vjebajte za samu debatu, pokuajte da zamislite o emu e priati vai protivnici najotvorenije mogue. Nemojte prekoraiti vrijeme koje vam je dato: ako imate 30 sekundi za prvo izlaganje vjebajte va govor sve dok ga ne uklopite u taj vremenski interval. Ispitajte unaprijed kako e debata izgledati: da li ete stajati ili sjedjeti? Ukoliko ete stajati da li e to biti iza govornice ili na otvorenom podijumu? Pripremite odgovore na potencijalne napade vaih protivnika kao i sopstvene napade na njihove slabe take. To zahtjeva paljivo sagledavanje svih bitnih injenica. Takoe, obratite panju da ne ispadnete nadmeni ili da se zapletete u gomili nepotrebnih detalja i apstraktnih izraza. Osim toga, nemojte pokuavati da pridobijete voditelja koji vodi debatu na vau stranu. Onaj koga trebate pridobiti su vai birai, oni su ti koji treba da glasaju za vau partiju.

Opti savjeti
Nikada neete dobiti drugu priliku da napravite prvi utisak. Budite nasmijani i ljubazni, rukujte se sa svojim protivnikom i poelite mu sreu.
51

 Trodjelne liste najlake pamtite i vi i publika. Ukoliko elite da ukratko naznaite svoje partijske ciljeve potrudite se ga va govor sadri najvie tri teme/cilja. Kad vam je upueno pitanje uvijek prvo dajte kratak i jasan odgovor ("Da, slaem se sa tim" ili "Ne, ne slaem se sa tim") prije nego ponete da dajete objanjenja. Potrudite se da se sutina vaeg odgovora ne izgubi u kontekstu vaih iscrpnih objanjenja. injenice govore ali pria prodaje. Politiari koji govore iz iskustva i daju slikovite argumente proete duhovitim anegdotama imaju vie ansi za uspjeh. Iskustvo obinih ljudi je bolja ilustracija vaih stavova od brojeva i statistike. U skladu sa tim nemojte rei: "25% graana Amsterdama ivi od socijalne pomoi" ve umjesto toga ispriajte priu: "Jutros sam posjetio porodicu Smit koja stanuje u ulici Daper u Amsterdamu. Oni ive od socijalne pomoi. Da li znate koliko je teko ivjeti od takvih skromnih prihoda? Njihova djeca nemaju mogunost da se ulane u neki sportski klub, porodica je u stalnim dugovima i ne mogu sebi priutiti zdravu ishranu". Pravite poreenja: "Sramota je to to se alite na poveanje poreza na kupovinu luksuznog vozila dok toliko ljudi nema izbora ve kupuju svojoj djeci nezdravu hranu jer im ne mogu priutiti neto bolje." Nemojte se buniti protiv i pokuavati da promijenite pravila igre koja obino postave mediji. Nemojte napadati voditelja debate ukoliko vam se ne dopada pravac u kojem ide diskusija rijeima: "Gospodine voditelju moete li pokuati da odrite ovu raspravu na civilizovanom nivou?" jer ete na taj nain samo otuiti publiku. Pokuajte da opravdate oekivanja. Za vrijeme predizborne kampanje u Americi 2004. godine Dord Bu, koji je inae veoma slab govornik, trebao je da uestvuje na tri suoavanja sa svojim protivnikom Donom Kerijem kojem su one mnogo bolje ile od ruke. Prema anketama Keri je izaao kao pobjednik sve tri debate ali od toga nije imao nikakve koristi jer su ljudi unaprijed znali kakva niska oekivanja mogu imati vezano za Bueve retorike sposobnosti. Nakon zavretka debate poinje pravi povuci-potegni rat oko interpretacije rezultata debate. Saradnici i pristalice obje strane daju svoje vienje debate novinarima. "Mi smo veoma zadovoljni njegovim nastupom, pogotovo nainom na koji je predoio svoje planove vezane za zdravstvenu zatitu". Ukupan utisak koji e debata ostaviti je u rukama novinara jer su oni ti koji biraju koje njene djelove e emitovati u vijestima i komentarisati itavu debatu u novinama.
52

Neverbalna komunikacija: Neverbalna komunikacija je jako bitna: 70% vae poruke saoptava se ovim putem. Iz tog razloga nemojte se zavaliti u vau fotelju, zijevati ili akati nos. Morate izgledati veselo i pozitivno a to znai da morate biti odmorni i siti. Uesnik sueljavanja u predizbornoj kampanji treba aktivno da se priprema na isti nain na koji to rade sportisti pred takmienje. Iz debate izmeu Kenedija i Niksona odrane 1960. godine Nikson je izaao kao pobjednik po miljenju slualaca koji su debatu pratili putem radija. Sa druge strane, za one koji su istu pratili ispred malih ekrana Kenedi je bio pobjednik jer je izgledao mnogo svjeije i drao se vie predsjedniki. Uvijek gledajte u ljude. Nikada ne gledajte u voditelja ve u protivnika kojem se obraate. Takoe, uvijek gledajte u osobu koja vas napada jer ukoliko skrenete pogled to e izgledati kao da je on pogodio vau slabu taku. Kad vi napadate nekoga i tada treba da gledate u tu osobu jer e u suprotnom izgledati kao da ne vjerujete u to to priate. Upamtite da kamere biljee sve. One e vas snimati i dok ne budete nita govorili i zbog toga uvijek odravajte energino dranje tijela. Nemojte bacati pogled na sat jer e to samo stvoriti utisak da jedva ekate da se debata zavri. Ostanite aktivni na neverbalan nain: budite na oprezu i privucite panju kamere. Budite odluni i istaknite vae prioritete za vrijeme debate. Ne morate se zalijetati na ba svaku temu. Ukoliko vam je posluavaonik sa piima promakao bez da ste uspjeli da dobijete svoje pie nemojte trati za njim ve priekajte narednu turu. Tada ete odluno uzeti au sa piem koje elite. Nemojte negodovati i gunati kad neko ukae na stav sa kojim se vi ne slaete. To ostavlja antipatian utisak. Ne dodirujte lice rukama jer ovakav potez ini da izgledate nervozno. Gestikulacija rukama; ukoliko morate da je koristite obratite panju da ona bude otvorena i pozivajua. Ton: Ton vaeg glasa je od kljunog znaaja. On neka bude pun duha i pozitivan; vi uivate u kampanji, elite da ubijedite ljude u svoje stavove, to je zabavan posao itd. Uvijek ostanite ljubazni. Koristite humor ... ukoliko ste duhoviti! Dobar, spontan vic je od neprocjenjivog znaaja ali neprirodna, uvjebana duhovitost moe biti fatalna po vas. Kada imate nedoumice po ovom pitanju suzdrite se od prianja viceva.
53

 Bez linih napada! Uvijek recite neto pozitivno (budite kurtoazni) prije nego to napadnete neiju poziciju. Nikada nemojte biti arogantni. Nikada nemojte potcjenjivati i omalovaavati miljenje drugih ljudi. Svako ima pravo da izrazi sopstveni stav ma koliko se on vama inio budalastim. Uvijek budite utivi, ak i kada se ne slaete. Napadajte gledita vaih protivnika a ne njih lino. Nemojte ih omalovaavati. Dobra taktika bila bi da otponete sa reenicom kao to je: "Vi ste naveli par dobrih teza ali tu ipak postoji jedna stvar sa kojom sutinski ne mogu da se sloim..." Nemojte psovati vae protivnike i nemojte njihove stavove uporeivati sa istorijskim uasima kao to je Drugi svjetski rat koliko god vam se oni inili odvratnima. uvajte se tema koje vas se lino tiu jer one oteavaju kontrolu vaih emocija. Va protivnik to moe iskoristiti u cilju provociranja vae emotivne reakcije. Pokuajte da posluate alternativna miljenja i ostavite svoj um otvorenim za nove pristupe. Budite samouvjereni ali ne i arogantni. Vae ponaanje reflektovae se na ponaanje gledalaca tj. vaih biraa. Agresivno ponaanje podstie agresivnost dok e se vaa otvorenost shvatiti kao poziv za otvorenost i sa njihove strane.

Trikovi: Zateknite vae protivnike neoekivanom ponudom i zatraite od njih da se o njoj izjasne na licu mjesta: npr. "Ukoliko se svi ovdje slaemo da bi roditelji trebali manje da plaaju za obrazovanje svoje djece ja predlaem da se ve sad ovdje dogovorimo da udbenici ubudue budu besplatni za svu djecu". Ovakav pristup ima brojne prednosti: vi jasno pokazujete ta je ono za ta se vi tano zalaete, dajete praktino rjeenje za taj problem, izazivate vae protivnike i odnosei se ka zajednikom interesu drutva stvarate utisak da vam je opte dobro bitnije od partijskih podjela. Naravno, ovo je mogue iskljuivo sa vjerodostojnim i ostvarljivim prijedlozima. Postavite pitanje vaim protivnicima o injenicama ili brojevima za koje je vjerovatno da ih nee imati kod sebe pri ruci: "Da li vi uopte znate koliko kola postoji u naoj dravi?", "Znate li koliko one, u prosjeku, imaju aka?", "Vi ste rekli da branite interese ljudi sa najniim socijalnim primanjima ali da li vi i zaista znate koliko jedna porodica koja ivi od socijalne pomoi mjeseno troi
54

na hranu?". Naravno, ovo moete uiniti samo ukoliko i sami imate odgovore na ova pitanja i ukoliko su injenice koje ste istraili vane. Koriste retorika pitanja putem trodjelne liste. Za vrijeme predizborne kampanje 2006. godine lider PvdA Vouter Bos pitao je svog protivnika: "Da li mi moete navesti tri mjere koje ste preduzeli da poveate relativno niske poreze ljudima sa izuzetno viskim prihodima? Ne? U tom sluaju navedite mi bar dvije! Da li mi moete navesti jednu jedinu mjeru koju ste preduzeli po tom pitanju?" Izdignite se iznad partijskih podjela. Iskusni i potovani politiari esto se povlae iz svaa u politikim sueljavanjima i pokuavaju da ostvare utisak neutralnosti umirujuim rijeima. Tada je na njihovim protivnicima da pokuaju da ih uvuku nazad u konflikt debate. Zateknite vae protivnike suoavajui ih sa nekim od izjava koje su dali u prolosti. Ovakav potez zahtjeva da posjedujete detaljnu upuenost o svemu onome to su vai protivnici izjavljivali u prolosti. ak i ako je to bilo prije dvadeset godina vi i tu temu moete uiniti relevantnom. Ukoliko uspjete da zateknete vaeg protivnika kako protuvrijei sam sebi imaete u rukama jako opasno oruje koje e mu biti ozbiljna prijetnja za preostalo vrijeme predizborne kampanje. Pretjerivanje: "Poto vi niste uinili nita u borbi protiv siromatva danas je najbre rastui "lanac supermarketa" u naoj dravi Crveni krst." "Ova Vlada nije uinila nita da pomogne ljudima sa minimalnim prihodima ali zato nikada ranije nismo imali ovoliki porast broja milionera sa bazenom ispred svake od njihovih kua." Morate se postarati da ne odlutate predaleko od istine ovakvim pretjerivanjima i budite spremni na sline protivnapade koji e uslijediti brzinom svjetlosti: "Vi elite ljudima da date malo vie novca, ono to mi elimo da im damo su radna mjesta. To je ono to mi nazivamo drutvenom odgovornou." Dovedite svog protivnika u situaciju da mora da napravi nemogu izbor suoavajui ih sa izmiljenom dilemom: "Ukoliko biste morali da birate izmeu smanjenja budeta za zdravstvenu zatitu i kupovine novih borbenih aviona za vojno vazduhoplovstvo ta bi ste vi izabrali?" Predstavite vae miljenje kao injenicu: "injenica je da svaki graanin ove drave eli ulaganja u njegu za stariju populaciju." Citirajte nezavisne izvore: "Istraivanja su pokazala da se graani ne slau sa namjerom Skuptine da se povea cijena parkinga."
55

 Generalizovanje: "Svi radovi u mojoj ulici obavljaju se od strane jeftine poljske radne snage. irom cijele Holandije Poljaci kradu naa radna mjesta." Preventivni udar. Odbijanje udara prije nego to je on uopte nastupio je jedan od naina za neutralizovanje njegove prijetnje. To moete uiniti ukoliko protivnika saekate na njegovom terenu. Za vrijeme izbora u Holandiji 2006. godine PvdA je pripremila vatren napad na Demohriane na temu zatite na radu. Ono na ta oni nisu raunali je da e ih Demohriani preduhitriti. To je za PvdA uinilo nemoguim dobijanje poena na ovu temu. Fudbalskim argonom: dovedite odbranu na protivniki dio terena. Jo jedan od naina izmicanja tla pod protivnikim nogama moe biti sljedea izjava: "Ja ve unaprijed znam da ete se vi aliti na nae planove za izgradnju novog autoputa ali vas ja do sada nijesam uo kako nudite ijedno alternativno rjeenje." Mada, budite oprezni sa ovim instrumentom jer on moe da naglasi i vae slabe take. Vjeba Na samom kraju treninga o sprovoenju kampanje moete organizovati simulaciju predizbornog sueljavanja. Jedan uesnik neka bude u ulozi voditelaj a nekoliko njih neka predstavlja publiku i hvata biljeke da li uesnici sueljavanja koriste teorijsko znanje koje su stekli. Izaberite neku jednostavnu temu o kojoj su miljenja podijeljena. Npr. Vlada eli da napravi rebalans budeta kojim bi za milion eura smanjila budet za njegu o starim licima. Neka sueljavanje traje oko dvadesetak minuta. Npr. dajte etvoro uesnika po 3 minuta za uvodni govor u kojem su doputena prekidanja od strane ostalih nakon prvog minuta, nakon ega bi svi uesnici dobili po jedan minut za zavrno izlaganje.

56

esto poglavlje Organizacija

Politike partije i druge interesne organizacije u sklopu partije (omladinske organizacije, organizacije ena, poslovne asocijacije, udruenja manjina, penzionera i sl.) uglavnom se bore da pronau najdjelotvorniji nain da ostvare svoje ciljeve. Posebnim interesnim grupama ovo je znatno lake nego partiji u cjelini jer one uglavnom imaju jedinstven cilj koji podravaju pristalice ovakve grupe iako je njihova efikasnost ponekad ograniena tradicijom. U ovom poglavlju prvo emo se baviti partijskom organizacijom u cjelini nakon ega emo se usredsrediti detaljnije na organizacije mladih i ena. Rijetke su politike partije koje imaju taj luksuz da izgrade novu organizaciju iz poetka. To smatramo luksuzom jer protekom vremena postojee politike partije esto nose breme zastarjelih organizacionih struktura koje vie nijesu korisne. Naalost, esto je jako teko promijeniti postojeu strukturu. lanovi partije, lokalni odbori i partijsko rukovodstvo nerijetko zadravaju staru strukturu iz straha da e njena promjena umanjiti njihovu snagu ili jednostavno zato to misle da promjena ne bi imala svrhu. Dalje, lanove svake partije moemo podijeliti na sljedee kategorije: Radnici, preduzimljive osobe koji ne vole da budu ograniene pravilima i propisima Konvencionalisti, osobe koje robuju pravilima i daju im prvorazredan znaaj Pragmatiari, osobe koji efikasnost stavljaju na prvo mjesto Ideolozi, osobe koje nisu zainteresovane za pitanja organizacije i koje interesuje iskljuivo debata o ideolokim stavovima partije Naravno, uvijek postoje izuzetci jer teko da se ba svaki lan moe uklopiti u potpunosti u neku od ovih vrsta. Da bi smo napravili partiju potrebni su nam razliiti ljudi: potrebna nam je mjeavina svih ovih vrsta a kakva tano mjeavina to treba da bude zavisi od cilja koji njom elite da postignete. U ovom dijelu poeemo sa pretpostavkom da elite da obnovite partiju ili da je grupa ljudi odluila da osnuje novu partiju.

Primjer partijske organizacije: PvdA

57

PvdA je osnovana 1946. godine, kao nasljednica predratne socijaldemokratske partije SDAP koja je datirala jo od 1894. godine, i broji oko 61,000 lanova. PvdA ima 450 lokalnih odbora u 483 grada i sela. Podijeljena je na 12 regionalnih odbora tako da i svaki od 12 holandskih regiona ima svoj odbor. PvdA uestvuje na izborima i ima administraciju na svim nivoima: lokalnom, regionalnom, za oba doma u Parlamentu i na izborima za Evropski Parlament (gdje ima 27 od 785 poslanika). U pitanju je izuzetno decentralizovana partija koja svojim lokalnim odborima daje iroku autonomiju: oni samostalno odluuju o svojim kandidatima za izbore, samostalno piu predizborni program i nakon izbora odluuju sa kim ele da sarauju u lokalnim koalicijama. Isto vai i za lokalnu administraciju. Na nacionalnom nivou najvea mo je u rukama Konferencije na koju svaki odbor alje svoje delegate. to je vei odbor vie delegata e imati na Konferenciji. Jedna od odluka o kojoj se glasa na Konferenciji je lista kandidata za nacionalne izbore i izbore za Evropski Parlament. Oni takoe svake godine biraju Izvrni odbor partije i odluuju o pravcu u kojem e partija djelovati glasajui za programska dokumenta i izborne programe. Kada PvdA osvoji mjesta u Vladi partija organizuje Konvenciju na kojoj se glasa o programu nove Vlade i predloenim ministrima. Od 2002. godine uticaj lanstva na odluke partije se znatno poveao. Oni sada mogu glasati za nove partijske lidere na nacionalnim i izborima za Evropski Parlament.

Osnivanje nove ili obnova stare partije Svaki pokuaj obnavljanja partije trebao bi da pone temeljnom analizom postojeih struktura: ta funkcionie dobro a ta treba unaprijediti? Kada osnivate novu partiju organizaciju morate uskladiti sa vaom ciljnom grupom, zacrtanom strategijom i raspoloivim sredstvima.
Veina partija e odrediti najmanje ova dva cilja: 1. Da razvije jedinstven i ubjedljiv pogled na svijet, ideologiju 2. Da osvoji to vei mogui broj mjesta u zakonodavnoj i izvrnoj vlasti Razlikujemo etiri vrste partija: 1. Puritanske partije: ovim su partijama njihova politika i/ili vjerska ideologija na prvom mjestu dok im je osvajanje vlasti od drugorazrednog znaaja. Ove partije teko, ili nikako, nijesu spremne da prave kompromise. To su partije iskrenih vjernika sa dosljednom ideologijom. 2. Jednorodne partije: osnivaju se u cilju zadovoljivanja jednog jedinstvenog cilja ili ciljeva odreene uske ciljne grupe, npr. jedne etnike grupe, ena, zelenih,
58

boraca za zatitu prava ivotinja, penzionera itd. Jednom kada ovakva partija ue u predizbornu kampanju ona najednom biva primorana da razvije sveobuhvatniju ideologiju. 3. Tradicionalne partije: partije koje rade u dosljednom ideolokom okviru i bore se za postepeno osvajanje vlasti. Ovaj proces se obino odvija u malim koracima, mo partije se iri polako ali sigurno. 4. Partije moi: partije koje se osnivaju kao podrka vladajuoj klasi. One se najee osnivaju kada jedna jaka liderska figura pokuava da osvoji vlast. Ovakva vrsta partija karakteristina je za drave sa predsjednikim dok je rijetka u dravama sa parlamentarnim sistemom ureenja. Veina socijaldemokratskih partija u zapadnoj i istonoj Evropi spada u tradicionale partije. Meunarodne organizacije socijalistike oprijentacije kao to su Partija Evropskih Socijalista (PES) i Socijalistika Internacionala imaju velikih problema u saradnji sa druga tri tipa partija. Puritanske partije esto nijesu u mogunosti da osvoje vlast i najee ostaju marginalizovane. Jednorodne partije esto imaju stavove koji se previe razlikuju od socijaldemokratske ideologije to ih ini teim za kvalitetnu saradnju i rijetko spremnim za kompromise. Partije moi esto poinju saradnju sa najveim ideolokim pokretima u cilju dobijanja legitimiteta. Bilo kako bilo, njihova saradnja sa socijaldemokratskim partijama je rijetko kad bila uspjena iz prostog razloga to ove partije uglavnom imaju potpuno drugaije vienje interpartijske demokratije, transparentnosti i osnovnih (socijaldemokratskih) principa.

Na koji nain su ove partije ogranizovane? Partije moi su primarno usredsreene na osvajanje zakonodavne i izvrne vlasti. Njihovi lanovi esto imaju malo toga za rei jer partijom rukovodi manja grupa ljudi koja ini rukovodstvo. Ostvarenje istaknutosti u ovakvoj partiji vie zavisi od toga ko ste i koga poznajete nego od onoga to umijete. U ovom sluaju rukovodstvo nerijetko postavlja ljude na pozicije na svim nivoima od Predsjednika lokalnog odbora ili odbornika do Predsjednika partije. Tradicionalne partije imaju jaku bazu lanstva. Njihovi lanovi uestvuju u procesu donoenja odluka kroz zvanine partijske strukture. Tradicionalne partije uglavnom su strogo decentralizovane sa lokalnim i regionalnim odborima koji imaju dosta
59

iroku autonomiju u donoenju odluka. Ostvarivanje karijere u ovoj vrsti partija je dugotrajan posao: obino je nuno proi kroz sve nivoe organizacije da bi se dolo do vrha. Puritanske partije kao i jednovrsne partije esto su vrlo aktivne u drutvu. One svoje korijene imaju u drutvenim pokretima ili nevladinim organizacijama sa kojima esto prave saveze kojima organizuju raznorazne protestne aktivnosti. One esto nemaju ni jednog poslanika u Parlamentu niti su ikada imale udjela u vlasti. Ovakve partije se esto nau u neprilici jednom kad bivaju izabrane u Parlament jer ih to primorava da prave kompromise i izlau svoja miljenja o pitanjima koja su strana njihovim glavnim zalaganjima. Jednom kad ovakva partija osvoji mjesto u Parlamentu njene strukture se usredsreuju na aktivnosti koje ga podravaju. Kada imate namjeru da osnujete novu partiju ili obnovite postojeu od kljunog je znaaja da odredite koja vrsta partije elite da budete. Drugim rijeima: zbog ega elite da se bavite politikom? Zbog odreenog pitanja? U ime odreene grupe ljudi? Iz uvjerenja, tj. zbog jasno definisane ideologije? Ili je va razlog pragmatine prirode? Da li elite trenutan uspjeh ili dugoroan uticaj? elite li uticaj na lokalnom, regionalnom ili nacionalnom nivou? Da li elite partiju sa velikim brojem lanova koja ima jak uticaj? Drugim rijeima; ta je va cilj i koja je vaa strategija kojom elite da ostvarite taj cilj? Odgovori na ova pitanja trebali bi da vam daju smjernice prilikom vaeg izbora odreenog organizacionog modela.

Sutinski vane funkcije politikih partija Politika partija treba da izvrava razliite zadatke. Razlikujemo unutranje (usmjerene ka lanstvu) i spoljanje zadatke (usmjerene ka drutvu u cjelini).
Unutranji zadaci Interna komunikacija (bilten za lanstvo, web sajt, najave itd.) Obuke i edukacija Razvoj partijske infrastrukture Finansije Sekretarijat Istraivanja Osoblje i organizacija Informacione tehnologije Pravna pomo
60

Administracija lanstva Kontakt sa regionalnim i lokalnim odborima Posebni oblici organizovanja u partiji: mladi, ene, penzioneri itd. Spoljanji zadaci Spoljanja komunikacija sa medijima Razvoj programske politike Meunarodna saradnja Rukovoenje lanstvom Pronalaenje novih politikih talenata Rad sa volonterima Rukovoenje kampanjom Dogaaji

Organizaciona struktura omladinske organizacije

Veina politikih partija ima nezavisnu organizaciju mladih. Omladinske organizacije su jako vane jer mladim ljudima daju mogunost da se upoznaju sa svijetom politike i steknu politiko iskustvo. Nijesu sve omladinske organizacije iste. Razlikujemo tri osnovna tipa omladinskih organizacija u odnosu na njihove funkcije ali ni mjeavine ovih vrsta takoe nijesu rijetke: Protestno orijentisana organizacija Administrativno orijentisana organizacija Anarhistika organizacija Takoe, postoje dvije vrste odnosa izmeu omladinskih organizacija i njihovih matinih partija. One mogu biti: Nezavisne organizacije koje nijesu odgovorne partiji i imaju sopstveni program Organizacije koje se stavljaju na raspolaganje partiji i koje su zavisne od nje

Protestno orijentisane omladinske organizacije Cilj ovakvih organizacija je ostvarenje politikih rezultata organizacijom demostracija i slinih dogaaja i pozivanjem mladih ljudi na njih. Dogaaji se planiraju i na lokalnom i na nacionalnom nivou; lokalni protesti odnose se na lokalna pitanja dok se
61

nacionalne protestne kampanje sprovode usmjerene ka pitanjima od nacionalnog interesa. Rukovodstvo organizacije koordinira rad na nivou drave i organizuje redovne sastanke na kojima se planiraju demonstracije i ocjenjuje uspjenost prethodnih aktivnosti. Sve kampanje i protesti usmereni su ka rjeavanju pitanja od znaaja za ovu ciljnu grupu mlade. Ciljevi kampanje: Privlaenje panje na stavove organizacije: namjera protesne kampanje je irenje naina razmiljanja ili postizanje odreenog cilja. Privlaenje panje na postojanje organizacije: aktivno reklamiranje stavova sa kojima se ljudi mogu identifikovati je nain dospijevanja u iu interesovanja ljudi, izgradnju reputacije i pridobijanja novih lanova i simpatizera. Sastanci se organizuju da bi se na njima diskutovala uspjenost organizacijskih aktivnosti. Koje su to najzanimljivije teme u drutvu? Na koji nain treba odgovoriti na njih? ta su prioriteti organizacije? Na kraju se ocjenjuje itava kampanja i planiraju nove.

Instrumenti za sprovoenje kampanje Izgled kampanje zavisie od cilja koji njom elite da postignete. Vrsta aktivnosti moe varirati u irokom rasponu od jako radikalnih do potpuno blagih. Ne gubite iz vida va cilj i vau ciljnu grupu! Neke od metoda su: organizacija sueljavanja, podjela letaka na ulici, protestna etnja, podjela hrane beskunicima i sl. Nakon svake aktivnosti treba izvui zakljuak o tome da li je eljeni cilj postignut: kako je bila organizovana aktivnost? ta je dobro prolo a ta treba popraviti za ubudue? Imajte na umu da se vae aktivnosti sprovode od strane volontera i zbog toga nemojte zaboraviti da im se zahvalite na njihovom trudu.
Prednost ove vrste organizacione strukture je to to se njen rad usredsreuje na konkretna pitanja koja se naslanjaju na vau ideologiju i temu od interesa za bazu vaih pristalica. To je aktivan nain uticanja na politiki ivot bez sjedjenja i prepiranja po zvaninim sastancima. U tom sluaju u pitanju je predana i visoko profilisana organizacija koja na politiku utie spolja. Na ovaj nain njeni lanovi se osjeaju aktivno ukljuenim u politiku. I ovaj pristup, dodue, ima svojih mana: protesti mogu postati sami sebi cilj to moe da odvrati mlade ljude koji imaju elju da se bave politikom ali ne na iskljuivo ovaj nain.
62

Administrativno orijentisana omladinska organizacija Ova vrsta omladinske organizacije svoje aktivnosti uglavnom zasniva na politici matine partije. lanstvo ini srce njene organizacije: veina njenih lanova aktivna je u svojim lokalnim odborima dok nekolicina rukovodi organizacijom na dravnom nivou. Lokalni odbori imaju autonomiju u radu i slobodu u planiranju svojih aktivnosti. Mada, ukoliko ove aktivnosti imaju dodira sa pitanjima od dravnog znaaja lokalni odbori su u obavezi da se dre zvaninog stava organizacije. Ovi stavovi usvajaju se veinom glasova na Kongresu. Rukovodstvo na dravnom nivou ima klasinu formu: ima svog Predsjednika, Potpredsjednike, Meunarodnog sekretara, blagajnika itd. Rukovodstvo je odgovorno za organizaciona i politika pitanja i svaki od njegovih lanova ima jasno odreen spektar svojih dunosti i odgovornosti. Ciljevi ove vrste omladinske organizacije: Zalaganje za interese mladih Ukljuivanje mladih u politiku Dobijanje podrke za svoje stavove u matinoj partiji Dobijanje podrke za svoje stavove od strane drugih organizacija u drutvu Naini za ostvarivanje ovih ciljeva: Osnivanje novih lokalnih odbora i odravanje njihove organizacije i aktivnosti Pisanje i raspodjela dokumenata, npr. biltena ili letaka za lanstvo Organizacija i rukovoenje protestnim aktivnostima Saradnja sa drugim organizacijama Prednost ove vrste organizacije je to to omoguava svojim lanovima priliku da razviju osjeaj za politiku i usavre vjetinu javnog nastupa, sueljavanja, organizaciju radnih grupa, voenje i uee na konferencijama i sastancima. Najvea slabost ove vrste organizacija je mogunost da postanu kopija matine partije i da budu uvuene u formalnu politiku kulturu sastanenja. Poetna ideja je ustvari da omladinska organizacija priprema svoje lanove za njihovu budunost u matinoj partiji a ako sama omladinska organizacija postane previe birokratska to mlade ljude samo moe odvratiti od nje. Ova vrsta organizacija pridaje manji znaaj organizaciji protesta i slinih dogaaja iako ih ne iskljuuje ve oni jednostavno ne predstavljaju jedini instrument za postizanje eljenih ciljeva. Anarhistika organizacija
63

Ova vrsta organizacije sastoji se od neformalne grupe ljudi koja je na neki nain povezana sa matinom partijom. Ne postoji formalno lanstvo. Cilj njenog postojanja je davanje aktivnog doprinosa radu matine partije. Individualni cilj njenih lanova je sticanje iskustva u politici ali za razliku od prethodne dvije vrste organizacija ova vrsta nema nikakve formalne ili institucionalne veze sa partijom. Njen cilj je da ima uticaja na organizacioni i programski razvoj partije ali ne nuno i na sticanje vanih mjesta u partiji. Postojanje ovakve organizacije u potpunosti je zavisno od njenih aktivnosti. One su te koje joj pomau u pridobijanju novih volontera i simpatizera i one najee ne ukljuuju proteste i demonstracije. Mogue aktivnosti: Slanje sedminog biltena o deavanjima u partiji faksom ili e-mailom Organizacija vienamjenskih dogaaja koji predstavljaju kombinaciju politike, filma, sueljavanja, muzike, humora, predavanja tj. dogaaja koji privlae mlau populaciju Eksperimentisanje sa novim tehnologijama Angaovanje tzv. "detektiva" (Angaovanje grupe aktivnih mladih ljudi iji je zadatak odlazak u odreeni grad u cilju dobijanja informacija o pitanjima od interesa za graane kao i o promjenama koje bi graani eljeli da se dese. Rezultat ovakvog istraivanja predstavlja se politiarima na neformalnom sastanku, u nekom kafiu i sl.) Organizacija politikih okupljanja u kafiima Prednosti: Nepostojanje formalne strukture samim tim nepostojanje birokratije Mali broj sastanaka (uglavnom neformalne prirode) ali veliki broj zanimljivih aktivnosti koje odiu pozitivnom energijom i privlae nove volontere Nepostojanje rizika kopiranja matine partije i njenih loih navika Usredsreenost na aktivnosti koje privlae mlade Brojnim aktivnostima i aktivnim ueem u njima lanovi brzo stiu nove vjetine Brojne prilike za mogunost neformalnog uticaja na partijsko rukovodstvo Doprinos radu partije u formi prikupljanja novih talenata, volontera, svjeih ideja i novih tehnologija koje se mogu koristiti za budue izbore Slabosti:
64

 S'obzirom na nepostojanje formalne strukture sve zavisi od linih kontakata sa rukovodeim figurama ove organizacije Nepostojanje garancije za dugoroan kontinuitet u radu Nesigurna finansijska osnova: nepostojanje lanstva nepostojanje lanarine Velika zavisnost od podrke partijskog rukovodstva bez kojeg su mogunosti za preivljavanje ovakvog pokreta jako male injenica da osvajanje vlasti nije cilj ove organizacije na kraju bi mogla da djeluje frustrirajue na lanstvo koje bi se moglo nai u dilemi da li se njihov rad uopte isplati (s'obzirom na to da je osvajanje vlasti osnova politike) Partija rizikuje da ovakav omladinski pokret objavi stavove ili organizuje aktivnosti koje nisu usklaene sa partijskim stavovima Omladinske organizacije moemo podijeliti, osim po nainu njihovog organizovanja, i na osnovu njihovog odnosa koji imaju sa svojom matinom partijom. Na ovaj nain razlikujemo tri vrste organizacija.

Zavisne omladinske organizacije Ova vrsta omladinske organizacije tijesno je vezana za matinu partiju. Od svih njenih punoljetnih lanova zahtjeva se lanstvo u partiji kao preduslov za lanstvo u omladinskoj organizaciji. To znai da ovakva organizacija nije samo ideoloka organizacija posebne ciljne grupe (mladih) ve organizacija u sklopu partije. Ovakva omladinska organizacija daje podrku radu partije i od nje se ne oekuje da ima sopstvena (razliita) gledita.
Prednosti: bliska veza sa matinom partijom. Jak uticaj na partiju u vezi sa pitanjima koja se tiu mladih jer su lanovi omladinske organizacije takoe i lanovi partije koji imaju pravo glasa. Omladinska organizacija koja ima harmonine odnose sa matinom partijom moe biti prava blagodet za partiju. Slabosti: omladinska organizacija je u obavezi da brani partijske stavove ak i onda kada se na slae sa njima. Jaka veza sa partijskim rukovodstvom moe biti iskoriena za mobilizaciju mladih u cilju proste promocije partijske politike umjesto za pitanja koja se tiu upravo mladih. Primoravanje mladih da se bave svim pitanjima kojima se bavi partijska politika nije ba najbolji nain za razvijanje kritike svijesti i sticanje iskustva o tome kako zaista funkcionie politika.

Nezavisne omladinske organizacije

65

Ova vrsta organizacija je u potpunosti nezavisna od matine partije. Njeni lanovi ne samo da ne moraju biti lanovi matine partije ve mogu biti i lanovi drugih partija. Ovakva organizacija razvija se na svoj nain i na politikim stavovima nezavisnim od partijskih. Ona ima sopstveni politiki program koji nije identian onom partijskom. Ova vrsta omladinskih organizacija esto sarauje sa partijom za vrijeme kampanja za lokalne, regionalne i nacionalne izbore a za uzvrat pokuava da dobije visoko pozicionirana mjesta na partijskoj predizbornoj listi za mlade kandidate. Prednosti: jaka veza sa partijom ali sa dovoljnim stepenom nezavisnosti koji omoguava kritike upuene partijskoj politici. Na ovaj nain se stvara zdrav odnos i prava dobitnika kombinacija za obje strane jer na ovaj nain one mogu nezavisno da funkcioniu i samostalno dospiju na naslovne strane medija. lanovi ovakve omladinske organizacije razvijaju kritiku svijest i ponaaju se u skladu sa datom situacijom. U ovakvom odnosu postoji irok prostor za sueljavanje miljenja. Slabosti: veliki potencijal za nastajanje konflikta izmeu omladinske organizacije i partije koji javnost moe da doivi kao unutarpartijski konflikt. Politiki protivnici kao i predstavnici medija mogu ove konflikte itekako da iskoristite. Slaba veza omladinske organizacije sa partijom i njihova karakteristina nezavisnost moe partiju kotati znaajan broj (mladih) volontera za vrijeme predizborne kampanje.

Omladinske organizacije koje nemaju matinu partiju Ova vrsta omladinske organizacije se ne vezuje ni za jednu politiku partiju ve postoji nezavisno od njih. Ovakve organizacije postoje u mnogim zemljama. Neke predstavljaju odbjegle partijske frakcije dok su druge jednostavno nezavisne organizacije osnovane od strane entuzijasta koji se ne vezuju ni za jednu partiju ali imaju jasno odreen politiki cilj.
U Gruziji, Rusiji i Azerbejdanu imamo primjer omladinskih organizacija koje su napravile otklon od svojih partija. Ovakva situacija se najee deava kada doe do konflikta izmeu omladinske organizacije i partije. Nezavisno postojanje ovakvih organizacija je znatno oteano stoga one pokuavaju da pronau buduu ulogu za sebe. One predstavljaju organizacije u tranziciji. One se nekada razviju u politike partije, nekada se vrate pod okrilje partije koju su napustili a nekada se pridrue i drugim partijama.

66

OTPOR u Srbiji, KMARA u Gruziji, PORA u Ukrajini i Zur u Bjelorusiji su sve bile omladinske organizacije osnovane da se bore protiv postojeeg politikog poretka i promoviu demokratizaciju. Iako one nijesu predstavljale tradicionalne omladinske organizacije one su imale iskljuivo politiki cilj. Da bi ostvarile ovaj cilj one su saraivale sa opozicionim partijama kao i njihovim omladinskim organizacijama. OTPOR, KMARA i PORA bile su uspjene u svom naumu i predstavljale kljunu snagu koja se zalagala za demokratizaciju. Njima je polo za rukom da ujedine mlade ljude razliitih politikih uvjerenja u tekim okolnostima posvetivi se jasnim i nedvosmislenim ciljevima. Ubrzo nakon to su ostvarile svoje ciljeve ove organizacije su se raspale. Neki od njihovih lanova ukljuili su se u rad politikih partija dok su se OTPOR i PORA transformisale u politike partije. Ovaj potez bio je osuen na propast: im je zajedniki neprijatelj bio pobjeen ovi pokreti su izgubili razlog svog postojanja. U ovom poglavlju govorili smo o prototipima raznih vrsta organizacija. U stvarnosti, naravno, mnoge organizacije su u sutini kombinacija vie razliitih tipova i one se uvijek razvijaju svaka na svoj nain. Bitno je naglasiti da su u pitanju mladi ljudi, koji najee postaju volonteri i iji se prioriteti mijenjaju protekom vremena.

ene u politici
Socijaldemokratske i socijalistike partije tradicionalno se zalau za osnaivanje i poveanje uticaja i uea ena u politici to predstavlja jedan od njihovih najvisoije pozicioniranih ciljeva. irom svijeta ene su esto sprijeene da daju svoj maksimum u politici sa jedne i u privatnim obavezama sa druge strane. 2007. godine samo 18% od ukupnog broja poslanika bile su ene. Naalost, i dalje postoje zemlje u kojima je ak i diskusija o temama kao to su uee ena u politici ili diskriminacija i nasilje nad enama i dalje drutveni tabu.

Prepreke za uee u politici Istraivanja su pokazala da razliiti inioci doprinose smanjenom ueu ena u politici: Politiki inioci: nedostatak partijske podrke, nedostatak saradnje sa enskim organizacijama i drugim nevladinim organizacijama, nedovoljan pristup politikom obrazovanju i mjestima gdje se glasa Socijalno-ekonomski inioci: siromatvo, nepismenost, pritisak o neophodnosti usklaivanja karijere sa kunim poslovima
67

 Kulturalni inioci: tradicionalna uloga ene u drutvu, nedostatak samopouzdanja, negativan doivljaj politike, medijska zastupljenost itd. Politike partije kao i organizacije ena igraju ulogu od kljunog znaaja u borbi za rodnu ravnopravnost. Sa druge strane, politike partije nerijetko su jako uporite mukaraca. Samo 11% partijskih lidera u svijetu su ene. U veini drava partije su te koje odluuju ko e biti kandidati za poslanike na izbornoj listi i upravo su one te koje imaju ulogu uvara kapije. Isto kao i omladinske organizacije i organizacije ena osnivaju se nezavisno od politikih partija. Na njima je da definiu sopstvene interese interese koji esto ne kotiraju visoko na partijskim listama prioriteta.

Samostalan program Ako grupa ljudi odlui da formira sopstvenu organizaciju nezavisno od partije ona to ini u cilju odbrane odreenih interesa: pitanja koja imaju veze sa pozicijom ili specifinim problemima njihove ciljne grupe u drutvu. To ne znai da se organizacije ena bave iskljuivo problemima koji pogaaju ene. One e moda ciljati ka uticaju na vie razliitih oblasti.
Njihov program bi trebao da zadovolji sljedee kriterijume: Program bi trebao da ponudi rjeenje problema: ta moe biti uinjeno? Ova organizacija bi trebala da bude u mogunosti da ostvari predloeno rjeenje: na koji e tano nain organizacija rijeiti postojei problem? Potrebno je izabrati pravi momenat za stavljanje ovog pitanja visoko na listu prioriteta: ta moe biti uinjeno po tom pitanju? Da li je pravo vrijeme za akciju ili je za rjeavanje ovog pitanja ipak prerano? Mora postojati tano odreena ciljna grupa koja e imati koristi od rjeenja koje vi predlaete; kome vi pokuavate da pomognete? Organizacija mora biti u mogunosti da doe do ove ciljne grupe; da li oni podravaju va aktivizam? Znate li uopte gdje da ih pronaete? Jednom kad napravite svoj plan i program vrijeme je da ponete sa njegovom promocijom i pridobijanjem publiciteta za vau organizaciju. Primjer: Holandske "Crvene ene"
68

Sve do 1995. godine holandska PvdA imala je organizaciju ena koja se zvala "Crvene ene" i koja je branila interese ena u sklopu partije kao i u drutvu u cjelini. 1995. godine rad ove organizacije je prekinut i ona je integrisana u partiju. Razlog je bio nedostatak novih lanova; mlae ene u partiji osjeale su se sve manje i manje sklone borbi za rodnu ravnopravnost odvojeno od mukaraca u partiji. One su eljele da budu aktivne u politikom ivotu a organizacija Crvene ene bila je previe skoncentrisana na svoja interna pitanja. Pored toga, veina feministikih ciljeva za koje su se ene zalagale u prethodnoj dekadi bila je ostvarena to je stvorilo generalan osjeaj da je borba oko emancipacije okonana. To je postepeno smanjilo potrebu za posebnim enskim krilom u partiji pa je i njihov uticaj smanjen. Ali bilo je prerano zakljuiti da je borba za emancipaciju i u sklopu same PvdA kao i u drutvu u cjelini, zavrena. 2008. godine u Holandiji ene su i dalje bile premalo zastupljene u politici. Broj ena u lokalnim skuptinama nakon lokalnih izbora 2006. godine bio je samo 26% dok je broj ena na mjestima u lokalnoj administraciji bio ak manji od 20%. Ovo je pitanje koje jo uvijek iziskuje panju. PvdA to ini pomaui rad dvije integrisane organizacije ena: ensku PvdA Mreu (PWN) i Multietniku ensku mreu (MEW). PWN, koja je osnovana 2001. godine je mrea otvorena svim lanicama PvdA koje su zainteresovane za pitanja rodne ravnopravnosti. Ona se zalae za poveanje broja ena u politici, istie rodno stanovite u postojeim politikim temama i stavlja svoje stavove na dnevni red. PWN organizuje brojne dogaaje na nacionalnom nivou kao to su PvdA Dan ena i prua podrku enama koje ele da budu (vie) politiki aktivne. MEW, koja je osnovana 1996. godine je mrea ena iji posebni interes ine pitanja integracije manjina, kao i uee ena stranaca, imigrantkinja i izbjeglica. U vezi sa ovim pitanjem postoje takoe i lako dostupne regionalne mree ena iji je cilj podsticanje uea u politici blie svom domu. Za sve ove mree od kljunog je znaaja da njihovi stavovi budu dalekovidniji od granica njihove ciljne grupe. Vano je da one dobiju podrku i sa drugih mjesta. Ukoliko postignete uspjeh i proirite mreu svojih saveznika vaa organizacija automatski dobija dodatnu popularnost i vei uticaj u sklopu same partije. Vaa snaga se manje zasniva na podrci vaih pristalica a vie na snazi vaih saveznika. A vana grupa saveznika su mukarci. Strategija
69

Razvoj strategije je tema drugog poglavlja. Sve ono to je tamo reeno odnosi se i na organizacije ena takoe. Predstojei savjeti odnose se na strategije posebno osmiljene u kontekstu organizacije ena. Ne postoji standardna strategija za promociju uea ena u politici. Razliiti kulturalni i politiki kontekst u raznim dravama odreuje uinkovitost razliitih instrumenata. U Jordanu npr, enski pokret je uspjeno doveo do sprovoenja reformi ostvarivi saveznitvo sa kraljevskom porodicom (princeznom Basmom i kraljicom Raniom), dok su u vedskoj ene dobile politiki uticaj zahvaljujui zalaganjima organizacija vezanih za politike partije. vedski partijski lideri sa ponosom sebe nazivaju feministima dok u Jordanu rije "feminizam" jo uvijek nosi negativnu konotaciju (koja se vezuje za agresivnost, opsesiju seksom, mrnjom usmjerenom ka mukarcima, zapadnu orijentisanost itd.). Slijedi par strategija kojima organizacije ena u sklopu politikih partija mogu uvrstiti svoj uticaj: Poveavanje broja van organizacijskih saveznika. Zavisno od prirode rjeenja pitanja za koje se zalaete moete napraviti spisak potencijalnih saveznika kojima, nakon toga, moete prii traei podrku. Za ovo trebate da izgradite odnos sa datim potencijalnim saveznikom. Upamtite da oni treba da prou kroz faze informisanja, formiranja miljenja i opredjeljivanja oko eljenog uea prije nego to ih pitate da krenu u akciju. Zavrni dogovor o zajednikom cilju podloan je pregovorima (pogledajte poglavlje o pregovorima i komunikaciji). Nemojte zaboraviti da mukarci mogu biti izuzetno moni saveznici! Poveanje svijesti o vanosti uea u politici. Kampanja za ostvarenje ovog cilja zajedno sa razliitim nevladinim organizacijama i poznatim linostima moe poveati vau vidljivost kao i omoguiti vam veu podrku od strane ire javnosti. Ulaite u potencijalne enske kandidate. Pronaite ih, edukujte ih i organizujte dostupne mree dogaaja koje e podsticati poveanje broja talentovanih ena. Kampanja za usvajanje mjera koje bi pomogle poveanju broja ena na politikim funkcijama. U mnogim zemljama enske kvote dovele su do poveanja uea ena u politici i njihovom brojnijem predstavljanju. U drugim zemljama reforme porodinog zakonodavstva doprinjele su poboljanju poloaja ene u drutvu u cjelini.
70

 Prikupljanje podataka i sprovoenje istraivanja o ueu ena u politici obezbjeuje uvid u trendove i uzroke postojee situacije. Odomaivanje rodne ravnopravnosti umjesto tretiranja rodne ravnopravnosti kao posebnog pitanja. Uvrtavanje iste u iri politiki, drutveni i ekonomski dijalog pomae naglaavanju njene povezanosti sa ostalim bitnim pitanjima i doprinosi poveanju podrke. Mnoge organizacije ena imaju osjeaj da u velikom dijelu zavise od partije kojoj pripadaju dok je situacija esto obrnuta: svakoj modernoj partiji koja eli da privue veliki broj glasova potrebne su upravo ene. Ovo je posebno istina kod socijaldemokratskih partija jer je kombinacija ekonomske stabilnosti i socijalne sigurnosti koju one nude upravo ono to posebno interesuje ene birae. Vjebe Podijelite uesnike u grupe i zadajte im da razmisle o tome koji su to prioriteti za koje bi trebala da se zalae organizacija ena. Neka se opredjele za jedan cilj a nakon toga analiziraju da li on ispunjava kriterijume koji su naznaeni u poglavlju o strategiji. Zadajte uesnicima da naprave SWOT analizu organizacije ena. Zadajte uesnicima da razmisle o ciljnim grupama organizacije ena. Oni bi nakon toga trebali da objasne zato je ova ciljna grupa vana za partiju i osmisle mikro poruku i aktivnosti za istu.

Organizacija kampanje
Prethodno navedena zapaanja vezana za partijsku organizaciju posebno su korisna u periodu kada nema izbora. Predizborna kampanja dosta je zahtjevna za organizaciju. Da bi ste bili u mogunosti da vodite uspjenu kampanju trebali bi da ponete sa formiranjem tima za rukovoenje kampanjom najmanje godinu dana prije samih izbora. Postoje dva osnovna pristupa. Prvi je formiranje organizacije koja e funkcionisati manje-vie nezavisno u sklopu same partije. Ova metoda naziva se principom "ratne sobe". Cijeli jedan sektor oslobaa se za rad tima za rukovoenje kampanjom koji ponekad ak dobija i sopstvenu zgradu. Organizacija angauje kompetentne ljude iz same partije, nezavisne strunjake kao i volontere i staiste. Naporan rad je u ovom sluaju opte pravilo dok su sastanci koji oduzimaju vrijeme svedeni na minimum.
71

Ovaj model organizacije lii na model organizovanja mafijake porodice: zasniva se na lojalnosti i bliskoj komunikaciji koja kritike zadrava iza zatvorenih vrata dok ka ostatku svijeta projektuje pozitivan imid. Glavni nedostatak ovakve organizacije je njena hermetika zatvorenost koja onemoguava priliv svjeih ideja iz njenog okruenja kao i konstruktivnih kritika od strane spoljnjeg svijeta. Interna dinamika ovakve grupe moe dovesti do vizije tunela koja moe prouzrokovati osjeaj iskljuenosti iz kampanje kod ostatka partije. Na kraju krajeva, ova taktika je izuzetno skupa. Drugi pristup je da kampanju vodi postojea partijska organizacija potpomognuta od strane van partijskog pojaanja. Najvei nedostatak ovog metoda je to ljudi koji vode kampanju najee imaju i brojne druge obaveze koje mogu dovesti do situacije konflikta interesa. Takoe, za vrijeme trajanja kampanje partija mora da funkcionie deset puta bolje nego inae. Partija uobiajno ima prilino demokratsku strukturu dok za vrijeme trajanja kampanje treba uspostaviti jasnu hijerarhiju donoenja odluka. Ono to po svaku cijenu treba pokuati izbjei je odravanje postojee kulture sastanenja koja bi, u ovoj prilici, rezultirala sporim i birokratizovanim procesom donoenja odluka. Postoji i trei pristup koji predstavlja kombinaciju prethodna dva: "ratna soba" se organizuje u sklopu postojee organizacije i sastoji se od svih iznad nabrojanih karakteristika. Pravi se jasan dogovor o kratkom lancu hijerarhije kao i brzom procesu donoenja odluka. Diskusija se ograniava na najmanju moguu mjeru. Ljudi koji uobiajno imaju poseban mandat ili poziciju sada se prilagoavaju uslovima kampanje. Prednost ovog pristupa je to on ne iskljuuje veliki dio partije ve se svi lanovi partije osjeaju ukljuenima jer svi zajedniki uestvuju u njoj. On poveava dostupnost ljudstva i stvara osjeaj ukljuenosti koji moe zaista doprinjeti partiji ak i nakon zavretka izbora.

Tim za rukovoenje kampanjom

Kampanja uvijek predstavlja zajedniki trud jedne grupe ljudi. Iz tog razloga vano je da organizacija koja stoji iza nje sarauje na nain da ona protie glatko. To moe biti manja grupa od tri osobe ili tim od deset ljudi. Ne postoji idealna veliina tima koji rukovodi kampanjom ona zavisi od taktikih razloga koji se razlikuju od partije do partije i zavise od veliine grada/regije/drave politikih opcija, vremena na raspolaganju, veliine partije i znanja i vjetina ljudi koji ga ine. Ono to jeste
72

odreeno je minimalan broj ljudi koji ga sainjavaju a to je tri: koordinator kampanje, politiki lider i neko ko je odgovoran za komunikaciju. U ovoj, osnovnoj, verziji koordinator je i blagajnik kampanje.

Uslovi za uspjean rad tima za rukovoenje kampanjom Tim za rukovoenje kampanjom e funkcionisati dobro samo ukoliko bude radio u timskom duhu i ukoliko svi njegovi lanovi budu imali osjeaj da rade na zajednikom projektu. Da bi im to polo za rukom vano je prethodno postii dogovor o nainu funkcionisanja kao i o tome ta se tano oekuje od svakog lana tima pojedinano. Treba obratiti posebnu panju na razlike u karakteru lanova tima (ta moe da iritira? ta je ugodno svim lanovima? Kako odrati zabavnu atmosferu?). Da li su svi odvojili vrijeme da precizno objasne koje su njihove brige a ta ih motivie; ta ih vodi ka tome da daju sve od sebe za partiju i za kampanju?
Obratite panju da kampanju ne prepustite samo iskusnim rukama ve napravite mjesta i za mlade talente (mladi ljudi/ljudi razliitog etnikog porijekla). Pokuajte da obezbjedite to iru podrku timu za rukovoenje kampanjom. Izbori predstavljaju izuzetnu priliku za ukljuivanje onih koji ne spadaju u ljude koji su bliski partiji i inae uestvuju u njenim aktivnostima. Na kraju: jako je vano dati timu za rukovoenje kampanjom poseban status u sklopu organizacije koji ne bi trebao biti ogranien razliitim interesima ve pospjeen dovoljnom (finansijskom) podrkom za ostvarenje izborne pobjede.

Neki od aspekata organizacije kampanje

Politiko liderstvo Partijski lider takoe je na elu tima za rukovoenje kampanjom. On je odgovoran za programsku stranu kampanje. On utie i na strategiju dok ga ostali lanovi tima savjetuju o najboljim nainima za sprovoenje strategije u kampanji. Menader kampanje najee radi iza scene dok je politiki lider stalno u ii javnosti. Za vrijeme trajanja kampanje on predstavlja lice partije u javnosti. Koordinator/menader kampanje Koordinator/menader kampanje igra glavnu ulogu u organizaciji kampanje. U pitanju je osoba koja je odgovorna za sprovoenje kampanje i iji je glavni zadatak da se svi dre plana kampanje (vidjeti ispod). On to radi u saradnji sa ostalim lanovima tima od kojih je svaki odgovoran za jasno odreene zadatke. Menader kampanje je
73

posrednik izmeu tima za rukovoenje kampanje, poslanika i rukovodstva partije. On moderira sastancima tima i daje ocjenu kampanji nakon to se izbori zavre. Istraivanja i strategija kampanje Svakoj dobroj kampanji prethodi istraivanje. Ova istraivanja slue da biste napravili mapu svega onog to trebate da znate da bi ste odredili strategiju kampnje , procijenili dostupnost medija, dostupne talente u lanstvu, partijsku mreu, rizike, ponaanje partije kao i vaih suparnika u prethodnom mandatu kao i kakva je njihova trenutna pozicija. Istraivanje predstavlja dio pripreme za kampanju koje prethodi pisanju plana kampanje. Nadgledanje konkurencije Jedan dio tima zaduen je da sakupi to vei broj informacija o vaim protivnicima. Njihova soptenja za javnost, planovi, nain glasanja u Parlamentu, izborni program, intervjui, web sajtovi trebaju biti uzeti u obzir. To su informacije do kojih treba doi i koje vam mogu pomoi da protivnike satjerate u oak za vrijeme sueljavanja kao i izgradite napad na njihove stavove. Takoe, morate unaprijed predvidjeti sve ono to bi protivnici mogli da iskopaju o vama u cilju pripreme za njihove potencijalne napade u samoj kampanji. Brzo reagovanje i nadgledanje medija Trebalo bi da postoji posebna jedinica u sklopu tima za rukovoenje kampanjom koja e voditi rauna o svemu to se deava u medijima. Sve izjave vaih protivnika bi odmah trebale biti zabiljeene. Kad god je to prigodno trebalo bi odmah reagovati na njih. Ljudi koji sainjavaju ovaj dio tima trebali bi da prate ta se deava u medijima 24h dnevno; gledaju TV, sluaju radio, itaju sve novine i pretrauju internet u potrazi za vijestima. Ova jedinica trebala bi, takoe da se bavi pronalaskom materijala kojim bi ste u sueljavanjima protivnike mogli satjerati uza zid ili izgraditi napade na njihove stavove. Povezivanje sa medijima Uspjeh kampanje zavisi od imida koji partija ima u medijima. Birae ne pridobijate samo stavovima izraenim u vaem predizbornom programu ve kroz nain na koji su ti stavovi predstavljeni iroj javnosti. Da li partija odie povjerenjem, da li jasno saoptava svoje stavove, da li ima jasnu poruku i da li je otvorena za miljenje obinih ljudi? Imid partije u najveem dijelu kreiraju mediji. Da bi ste imali neku kontrolu nad njima vano je da temeljno preispitate vau poziciju i jedinstveno se predstavite
74

pred njima ak i u doba krize ili internih konflikata. Iz tog razloga trebali bi ste odrediti jednu osobu iji e zadatak biti da odrava odnose sa medijima ili bar koordinira kontakt drugih lanova partije sa njima. Sredstva za komunikaciju U kampanji su vam potrebni prenosioci poruke. To mogu biti letci na kojima e biti izvod vaeg programa ili neki partijski suveniri (kao to su hemijsk olovke i sl.) ali takoe i partijski bilten, upitnici i web sajt. Svi oni spadaju u korisna sredstva za komunikaciju ali ono na ta morate obratiti posebnu panju je da medij i poruka sa jedne strane budu usaglaeni sa oblikom i sadrajem poruke na drugoj. Zaduite jednu osobu koja e se baviti svom komunikacijom u cilju obezbjeivanja usaglaenosti i dosljednosti poruke za vrijeme trajanje itave kampanje. Ova osoba e morati da prati i biljei upotrebu svih sredstava za komunikaciju koji se koriste, osmisli jedinstven stil komunikacije, nadgleda proizvodnju mapa, izbornog programa, web sajta kao i TV i radio reklama. Podrazumijeva se da tehniki aspekt proizvodnje moe biti odraen od strane drugih privatnih subjekata. Novi mediji Internet, sms poruke, podcast, drutvene mree kao to su Facebook, digitalna televizija, YouTube, blogovi itd predstavljaju nove naine kojima partija saoptava svoju poruku. Ovo je potpuno drugaiji teren od onog na kojem su koriena tradicionalna sredstva komunikacije tako da je odreivanje posebnog tima koji bi se bavio ovom vrstom medija ideja koju bi svakako valjalo razmotriti. Aktivnosti i dogaaji Za vrijeme kampanje organizuju se razne aktivnosti i dogaaji. Oni se mogu razlikovati: od postavljanja tanda na pijaci sve do organizacije velikog politikog okupljanja. Jedan dio tima za rukovoenje kampanjom zaduen je za koordinaciju ovih aktivnosti i dogaaja. Samu organizaciju sprovode volonteri. Koordinator aktivnosti bi trebalo da osmiljava nove aktivnosti i teme, koordinira njihovu organizaciju, bude posrednik izmeu volontera, lokalnih politiara i tima za sprovoenje kampanje i dogovara najbolje naine za medijsku propraenost ovih dogaaja sa timom koji se bavi komunikacijom. U njegove dunosti spada i: obezbjeivanje finansijkih sredstava za ove dogaaje, dobijanje dozvola za njihovo odravanje od strane optine i obavezivanje politiara da se pojave na njima. Ciljne grupe
75

Dio kampanje moe biti usmjeren ka specifinoj grupi biraa kao to su: mladi, penzioneri ili etnike manjine. Tim za sprovoenje kampanje moe odrediti jednog lana koji e nadgledati sprovoenje dijela kampanje u odnosu na datu ciljnu grupu. To moe, ali i ne mora, biti neko ko je dio te ciljne grupe. Ovaj lan tima tijesno sarauje sa lanom tima koji je zaduen za sredstva za komunikaciju. Ukoliko odreena ciljna grupa zahtjeva posebnu panju on ili ona obezbjeuju izradu posebnog promotivnog materijala za ovu grupu, organizaciju posebnih aktivnosti, uee kandidata i kontaktiranje istaknutih organizacija ili predstavika ove ciljne grupe. Volonteri Veliki odziv na biralita je vaan (jer, na kraju krajeva, izbori se svode na same birae!) i zbog toga morate pokuati da mobilizujete to vei broj svojih pristalica. Dobar nain za postizanje ovog cilja je organizacija nacionalne mree volontera. Obezbjedite da imate prepoznatljive kontakt osobe kao to su lokalni koordinatori koji mogu mobilizovati lokalne volontere i obezbjediti povratnu informaciju timu za rukovoenje kampanjom. Finansiranje Kampanja bez finansijskih sredstava je nemogua. ak i najosnovniji oblik kampanje kota. Plan kampanje u mnogome zavisi od visine sredstava koju imate na raspolaganju. Iz tog razloga trebali bi ste imenovati jednog lana tima za kontrolora budeta. Ovaj lan tima treba da rukovodi sredstvima za finansiranje kampanje: on treba da napie procjenu trokova kampanje i pokua da obezbjedi dodatna sredstva ukoliko je to neophodno. Jedan od naina za to je slanje apela (putem pisma ili emaila) lanovima partije kojim se trai njihov finansijski doprinos kampanji. Kada je opis ove funkcije uzak ona se praktino zasniva na ulozi blagajnika iji je posao da se postara da kampanja ne prekorai sopstveni budet dok, sa druge strane ukoliko tim za kampanju ovu funkciju doivljava malo ire on moe takoe postati i prikuplja donacija za kampanju. Sekretarska i tehnika podrka i catering (dostava) Menaderu kampanje neophodan je saradnik koji bi organizovao njegove dnevne obaveze, pomagao pripremanje sastanaka i bio njegov lini sekretar za ostatak spoljnjeg svijeta. Takoe, tehnika pomo se ne bi smjela podcjenjivati. Ukoliko vam padne server ili vam se pokvare kompjuteri bie vam potrebna hitna pomo. I na kraju, postoji zlatno pravilo koje vai za sve kampanje: uvijek obezbjedite dovoljno
76

hrane i pia. Za vrijeme kampanje lanovi tima e raditi prekovremeno i zato se postarajte da za vrijeme njihovog boravka na poslu oni imaju sve to im je potrebno.

Vjebe
Za vrijeme treninga koji se odnosi na kampanju posebnu panju treba posvetiti organizaciji same kampanje. Vjeba koju moete zadati je da uesnici organizuju svoj tim za rukovoenje kampanjom. S' tim na umu oni bi trebali da koriste SWOT analizu i dou do prioritetnih podruja. Nakon definisanja jakih kao i slabih taaka organizacije oni bi trebali da razviju strategiju iji bi cilj bio unaprjeenje postojee situacije. Za vrijeme treninga koji se odnosi na kampanju moete uesnicima podijeliti uloge lanova tima i podijeliti ih u (konkurentske) timove za rukovoenje kampanjom. U sklopu ovih timova oni bi trebali da izvjebaju suoavanje sa svakodnevnim situacijama iz kampanje kao to su organizacija press konferncije, strategija voenja sastanka kao i rukovoenje kriznom situacijom.

77

Sedmo poglavlje Plan kampanje

Dobar plan kampanje je klju uspjene kampanje. Bez plana kampanje vi ete se spoticati od jednog do drugog incidenta i neete biti u mogunosti da sprovedete sveobuhvatnu kampanju ili da preuzmete inicijativu. Takoe, nedostatak generalnih smjernica za rad poveava mogunost za dolazak do internih konflikata koji su posljednja stvar koja vam je potrebna u kampanji. Pisanjem detaljnog (korak po korak) plana vi stvarate mjerilo kojim ete ocjenjivati napredovanje kampanje. Drei se ovog plana moi ete unaprijed da predvidite potencijalne prepreke na putu. To je nain kojim vi samostalno donosite odluke umjesto da ih usklaujete sa sticajem novonastalih okolnosti. Pravovremen i kvalitetno osmiljen plan pomoi e vam u sprijeavanju neprijatnih iznenaenja. U toku kampanje sigurno bi na vas djelovalo obeshrabrujue iznenadno suoavanje sa injenicom da u lokalnim novinama vie nema slobodnog prostora za oglaavanje ("Meni je zaista ao ali trebali ste da zakupite taj prostor tri nedelje unaprijed...") ili volonterima koji odjednom vie nemaju slobodnog vremena za bavljenje vaom kampanjom.

Pisani plan kampanje Plan kampanje je kratki dokument u kojem su saeto nabrojani osnovni ciljevi kampanje. On sadri ciljeve, vremenske rokove kao i procjenu budeta kampanje. On vam daje uputstva kako da se ponaate za vrijeme kampanje. U njemu su opisane sve predviene aktivnosti i djelovi kampanje od mobilizacije velikog broja ljudi do tampe predizbornih plakata. Takoe, plan kampanje nije predvien da predstavlja "sveto pismo", on samo daje smjernice za rad ne iskljuujui i druge mogunosti. Vrlo je vjerovatno da e u toku kampanje njegova modifikacija biti neophodna jer ono to je vano je da vi budete spremni da reagujete i na dogaaje koji nijesu bili predvieni samim planom.
Plan kampanje moe biti dugaak (ili kratak) koliko god vi to elite ali, u najmanju ruku mora da sadri sljedee elemente: 1. Kratak pregled postojee politike situacije: ta se deavalo u dravi za vrijeme prethodnog mandata? Koja pitanja su trenutno u ii javnosti a koja imaju izgleda da to postanu u bliskoj budunosti?
78

 Kako trenutno izgleda politika situacija u dravi? Ko je va najvei protivnik? 2. Izborna strategija: Koji je va cilj i na koji nain planirate da ga ostvarite? Koja je vaa centralna poruka i kakav imid elite njom da prikaete? 3. Taktike i aktivnosti: Koji su vai konkretni planovi za ostvarivanje cilja? Koje aktivnosti planirate da sprovedete? Ko su vai birai i na koji nain planirate da doete do njih? Koju posebnu ciljnu grupu planirate da pridobijete (npr. nezaposleni, zaposleni u zdravstvu, migranti, mladi, itd.)? 4. Mediji i sredstva za komunikaciju: Koje medije planirate da koristite u kampanji? Koja druga sredstva za komunikaciju planirate da koristite? 5. Budet: Koliki je va budet? Na koji nain planirate da ga iskoristite? Planirate li prikupljanje donacija za kampanju i ukoliko planirate na koji nain? 6. Vremenski rokovi i raspodjela dunosti: Kada razliite aktivnosti treba da budu pripremljene i sprovedene? Ko je odgovoran za svaku od ovih dunosti?

Pisanje vremenskog plana U nastavku se nalazi ematski prikaz vremenskog plana. Glavni preduslov je da na vrijeme ponete sa pripremama. Za kampanju na dravnom nivou jednogodinje pripreme ne predstavljaju nikakav luksuz dok su za lokalne izbore dovoljne najmanje estomjesene pripreme. Vremenski plan vam daje smjernice ta da radite iz mjeseca u mjesec, iz sedmice u sedmicu. Preporuujemo vam da napravite zidni kalendar ili tablu iji sadraj pokriva vrijeme trajanja cjelokupne kampanje. On e vam obezbjediti pregled vanih datuma i aktivnosti na jednom mjestu. Logino, plan e biti detaljniji to izbori budu bili blii. Osmislite poseban plan za svaku aktivnost i naglasite ga
79

drugom vrstom slova ili drugom bojom tako da bude lako uoljiv za sve one koji se bave upravo tom aktivnou. Ovi posebni planovi treba da vam daju strogo precizan prikaz predloene aktivnosti iz minuta u minut. Oni vam omoguavaju jednolinost pri izvravanju zadataka u kampanji i slue kao lista odraenih zadataka jednom kada se na njoj trikira sve to je uraeno.

Primjer: Vremenski plan PvdA za lokalne izbore estomjeseni plan

80

Prvi mjesec Sastavljanje tima za rukovoenje kampanjom Odreivanje datuma za sastanke na temu kampanje Sastanak sa prethodnim menaderom kampanje Pisanje plana kampanje

Peta sedmica Priprema aktivnosti Podjela letaka ulicama u subotu

etvrta sedmica - Prvi sedmini sastanak na temu kampanje Priprema aktivnosti Podjela letaka ulicama u subotu

Drugi mjesec Mjeseni sastanak na temu kampanje Sastavljanje liste lanova/kontakata koji mogu biti korisni u kampanji Poetak prikupljanja donacija Trea sedmica - Poetak kampanje - Sedmini sastanak na temu kampanje - Lijepljenje plakata i njihova raspodjela lanovima Aktivnosti Podjela letaka ulicama u subotu

Trei mjesec Mjeseni sastanak na temu kampanje Okupljanje volontera Istraivanje javnog mnjenja Sastavljanje liste (lokalnih) medija

etvrti mjesec Prezentacija konanog predizbornog programa Osma sedmica - Mjeseni sastanak na temu kampanje - Osmiljavanje dizajna postera i letaka - Osmiljavanje dizajna reklama - Sastanak sa volonterima na temu organizacije kampanje Sedma sedmica - Zakupljivanje mjesta za oglaavanje u lokalnim tampanim medijima - Zakupljivanje mjesta za oglaavanje na lokalnim televizijama - Podjela letaka ulicama u subotu esta sedmica - Snimanje radio i TV reklama - Priprema aktivnosti - Podjela letaka ulicama u subotu

Druga sedmica - Sedmini sastanak na temu kampanje - Aktivnosti - Oglaavanje u lokalnim medijima - Podjela letaka ulicama u subotu Prva sedmica: - Zakazati sastanak na kojem se treba zahvaliti volonterima (nakon izbora) Dnevni telefonski razgovori na temu odvijanja kampanje Ponovno lijepljenje plakata Aktivnosti Oglaavanje u lokalnim medijima Kampanja od vrata do vrata

Posljednja sedmica: - Dnevni telefonski razgovori na temu odvijanja kampanje - Aktivnosti - Oglaavanje u lokalnim medijima - Zadnji dan "posljednji napad" - Organizacija prevoza do birakih mjesta za stare i nepokretne

81

Dan izbora GLASANJE

82

Vjeba
Podijelite uesnike u nekoliko timova od kojih svaki treba da napie sopstveni plan kampanje. Koja sredstva i koji ljudi su vam potrebni za realizaciju zadatih aktivnosti i ostvarenje cilja kampanje? Napiite vremenski plan preciznim hronolokim prikazom od samog poetka priprema kampanje do dana izbora.

Svi zajedno diskutujte o rezultatima rada po grupama.

83

Osmo poglavlje Finansiranje partije i kampanje

Malo tema u politici izaziva kontroverzu kakvu izaziva finansiranje politikih partija i predizbornih kampanja. Iz razloga praktinosti ovog udbenika o ovoj temi ne moemo premnogo detaljisati. Za detaljniji prikaz politikog finansiranja u razliitim dravama i politikim sistemima savjetujemo vam da pogledate sljedei web sajt: http://www.idea.int/publication/funding_parties/index.cfm Finansiranje je izuzetno vano za svaku politiku partiju: visina vaih sredstava odreuje koje aktivnosti partija moe da organizuje i koju vrstu kampanje moe da sprovode. Razlikujemo pet, okvirnih, izvora politikog finansiranja: 1. 2. 3. 4. 5. lanarina i/ili doprinosi (Poslanici daju dio svoje plate partiji) Javno finansiranje Donacije privrednika ili posebnih interesnih grupa Donacije pristalica Prihod od svojine (npr. nekretnina) ili kapitala (ulaganja ili kamate)

U veini zemalja lanarinom se ne moe prikupiti vea svota novca dok u nekim ona predstavlja osnovni izvor prihoda partija. lanovi su esto spremni da daju dodatne donacije za vrijeme trajanja kampanje. Iz ovog razloga jako je vano da izgradite dobar odnos sa vaim pristalicama. Neka od pravila za jednostavno prikupljanje donacija od lanova: Brino pripremite pismo u kojem traite donacije. Personalizujte pismo. Neka ga potpie neko od prepoznatljivih lanova partije, po mogunosti neko iz najueg rukovodstva. Stvorite osjeaj hitnosti: zato je vano da vam upravo sada lanovi doniraju novac? Objasnite precizno za ta vam je potreban dodatni novac. Ukoliko je to mogue zatraite doprinos za posebne projekte (reklamu u novinama, TV reklamu, protestni mar, itd.) Obratite posebnu panju na tehnike detalje donacije. Ponudite vie opcija ali nemojte zbuniti itaoca. to je najvanije postarajte se da je sve tano napisano tako da ne ostavite prostora za nedoumice ili pitanja.
84

 Ne zaboravite na dalju komunikaciju. Ukoliko ne dobijete nikakav odgovor nakon odreenog vremena poaljite drugo pismo ili ak i bolje: nazovite ih telefonom. Potrudite se da vaa administracija bude aurna tako da ne aljete drugo pismo ili telefonirate ljudima koji su vam dali donaciju. U nekim partijama visina lanarine zavisi od prihoda lanova. Ukoliko znate ko su bogatiji lanovi partije na njih potroite malo vie truda; npr. kontaktirajui ih ee putem pisma ili telefonskih poziva. Javno finansiranje najee je strogo regulisano. S' obzirom na to da je ono u svakoj dravi drugaije regulisano ne postoje neki generalni savjeti osim da je strogo pridravanje zakona i pravila jako vano. Pogotovo za vrijeme kampanje partije su izuzetno osjetljive na optube o prevarama, grekama ili zloupotrebama. Otvorenost i transparentnost u poslovanju su od kljunog znaaja. Neka raunovoa isprovjerava sve vae knjige. Drite se rokova. Potrudite se da imate pravnu pomo na raspolaganju kada naiu problemi. Donacije privrednika ili posebnih interesnih grupa: i za ovu kategoriju je teko dati generalne savjete jer, ponovo, pravila se razlikuju od zemlje do zemlje. U nekim dravama postoji apsolutna zabrana za finansiranje partija od strane privrednika, sindikata ili posebnih interesnih grupa dok u drugim ne postoje ba nikakva ogranienja. Vano je da se partije pridravaju svojih sopstvenih pravila u ovom sluaju kao i nacionalnih zakona i da uvijek trae pravni savjet u sluaju nedoumica. ak i kada je dozvoljena zakonom ova vrsta finansiranja ima odreenih slabosti: Teko je izbjei privid favorizovanja. ta ova interesna grupa ili privrednik dobija zauzvrat za svoj doprinos? Da li e neke odluke biti donijete u njihovu korist ili odreeni ljudi biti imenovani u njihovom interesu? Gubitak politike nezavisnosti. Vi ete neizbjeno poeti da unosite interese vaeg sponzora u va politiki program. Javni imid preduzea ili posebne interesne grupe koja doprinosi vaoj kampanji reflektovae se i na vau partiju. Kako e se to dopasti vaim pristalicama? Ukoliko postanete previe zavisni od ovog vida finansiranja nai ete se u problemu jednom kada ovi prihodi nestanu. Postoje drave gdje preduzea finansiraju samo one partije koje imaju svoje poslanike u Parlamentu. Jednom kada partija ne osvoji mandate u Parlamentu za vrijeme izbora ona odjednom ostaje bez prihoda.
85

 Za ne-finansijske doprinose (besplatno vrijeme za emitovanje, besplatne lokacije, besplatna hrana i pie itd.) vai isto to i za finansijske. U Sjedinjenim Amerikim Dravama uobiajna je praksa da preduzea i interesne grupe kupuju svoj politiki uticaj. Senatori troe milione dolara u kampanji. Ako nisu lino bogati oni moraju nai jednog ili vie sponzora koji e kasnije traiti, i dobiti znaajne politike usluge u zamjenu za svoj finansijski doprinos kampanji. Duvanska industrija je npr. znatno uloila u Republikansku partiju sedam miliona dolara u cjelini. To im se i isplatilo: od kada je Bu doao na vlast oni nisu bili zamarani nijednom veom grupnom tubom to im je utedjelo milijardu dolara procijenjene odtete. Donacije pristalica: 2004. godine ameriki predsjedniki kandidat Hauvard Din iznenadio je sve kada je prikupio ogromne svote novca za kampanju od malih donacija obinih graana dok su njegovi protivnici zavisili od tradicionalno velikih donacija manjih grupa bogatih ljudi. Obama se posluio Dinovim iskustvom i 2008. godine uspio da prikupi vie od 600 miliona dolara uglavnom od manjih donacija. Prikupljanje novca putem interneta pokazalo se uspjenim u onim dravama gdje je upotreba interneta bila iroko rasprostranjena: ona predstavlja brz i lak nain za prikupljanje donacija. Bilo kako bilo, vi morate ubijediti ljude da je va cilj vrijedan njihovog teko zaraenog novca. Din je napravio pun pogodak jer je bio vatren politiar sa jasno izraenim stavovima (bio je protiv rata u Iraku) i uspio putem svoje web stranice ne samo da informie ve i da pokrene i mobilie ljude. Jo jedan od naina za prikupljanje donacija od pristalica je organizovanje urki, veera, rotilj okupljanja i sl. Za vrijeme predizborne kampanje za lokalne izbore u Amsterdamu 2006. godine PvdA liderka Iping organizovala je veere u svom domu za koje je ulaznica kotala 100 eura koje su predstavljale donacije za kampanju. Opra Vinfri je organizovala orgomnu urku na svom ranu kojom je prikupila donacije za Obamu. Najskuplje ulaznice koje su omoguavale jednominutni razgovor sa Obamom i Vinfri kotale su 25,000 dolara.

Sprovoenje kampanje sa malim budetom U mnogim zemljama politike partije imaju prilino limitiran budet za predizbornu kampanju ili nemaju direktan pristup medijima. Koje druge opcije vam preostaju? Mogue je sprovesti kampanju i sa prilino ogranienim budetom. Dodue, to
86

zahtijeva dosta kreativnosti i primorava vas da pravite selekciju. Ovo su neke od mogunosti: Pravite sopstvena istraivanja. Samostalno organizujte fokus grupe, ulini intervju ili ankete od vrata do vrata. Koristite besplatno dostupne podatke kao to su Eurobarometar Evropske Komisije (pogledati poglavlje o istraivanju). Organizujte aktivnosti koje kotaju malo ili nimalo novca kao to su informativni tand na pijaci ili kampanja od vrata do vrata (pogledati poglavlje o prikupljanju glasova). Postarajte se da dobijete to vie besplatnog publiciteta i ne zaboravite na lokalne medije. Koristite nove medije koji mogu biti i jeftini i efikasni (pogledati poglavlje o novim medijima). Uposlite volontere. to vie volontera imate bie vam lake da doete do i kontaktirate individualne glasae. Pogotovo u dravama gdje nema slobode medija direktan kontakt sa biraima je od presudnog znaaja a trokovi za rad volontera svode se na novac za hranu, vodu i putne trokove. Naite saveznike, i u politici i u drutvu. Ovo je posebno vano za male opozicione partije: one bi trebale da sarauju sa drugim partijama. Dobar primjer je ukrajinski Predsjednik Juenko koji je na vlast doao podrkom studentskog pokreta.

Vjebe
Zadajte manjoj grupi da razmjeni ideje o aktivnostima vezanim za finansiranje. Zadajte manjoj grupi da napie pismo partijskim lanovima i simpatizerima kojim od njih trai donacije. Zadajte manjoj grupi da razmjeni ideje o jeftinim aktivnostima u kampanji.

87

Deveto poglavlje Volonteri

Nijedna politika partija ne moe bez volontera. Oni su posebno neohodni za vrijeme kampanje. Volonteri su vodea snaga za prikupljanje glasova i druge aktivnosti u kampanji i oni mogu doprinjeti dobrom imidu partije u javnosti. Ukoliko elite da privuete mlae birae da glasaju za vas vi morate imati mlade volontere koji e stupiti u kontakt sa njima. Lokalni partijski odbori esto imaju potekoe sa okupljanjem volontera a ponekad i sa njihovim ukljuivanjem u rad. To je najee prouzrokovano nepostojanjem jedne osobe koja bi bila zaduena za koordinaciju rada svih volontera. Godinama unazad sav partijski rad tradicionalno je bio dodijeljivan postojeim lanovima inivi dodatno angaovanje volontera suvinim. To je rezultiralo situacijom da volonteri koji izraze elju da pomognu ponekad ne budu uopte kontaktirani ili budu ostavljeni bez bilo kakvog konkretnog zadatka. To je ist gubitak vrijednog resursa.

Koordinator Okupljanje i ukljuivanje volontera je od kljunog znaaja za uspjenost kampanje. U cilju uspjenog angaovanja volontera u kampanji neophodan vam je koordinator za volontere na lokalnom kao i na dravnom nivou. Koordinator nije odgovoran samo za okupljanje volontera ve i za njihovu obuku. Naravno, na svim lanovima partije je da omogue volonterima da se u organizaciji osjeaju kao kod kue ali je koordinator taj koji nadgleda itav proces od prvog kontakta do zahvaljivanja volonterima za njihov rad u kampanji.
Ovo su neke od dunosti koordinatora: Sastavljanje plana za okupljanje novih volontera Popisivanje dunosti koje treba da odrade volonteri Obezbjeivanje da svaki volonter dobije svoj zadatak Treniranje volontera (posredovanje u sluaju da imaju neke zamjerke, prenoenje istih partiji) Motivisanje volontera Organizacija isplaivanja putnih trokova, dostave hrane i pia, priprema materijala za volontere

88

Idealni koordinator volontera ima izuzetne vjetine za rad sa ljudima; zna kako da ih inspirie, daje im (korisne) povratne informacije, slua ono to oni imaju da kau, zna da procjeni njihovu unutranju motivaciju i odgovori na nju, brani njihove interese i umije pravilno da napravi podjelu dunosti. Koordinator takoe treba da zna temeljno kako organizacija funkcionie i koje dunosti se obavljaju u kampanji. U cilju kvalitetnog ukljuivanja volontera u kampanju vano je da ih koordinator informie o planu kampanje. On takoe mora uiniti jasnim koje dunosti oni treba da obave i za kada je njihovo obavljanje predvieno. Nemojte im samo rei: "Poeemo sa podjelom letaka tri sedmice pred izbore" ve im dajte precizne datume sa satnicom. Volonterima je potrebna precizna informacija o tome ta e se deavati koja e ih odrati motivisanima. Toplo preporuujemo da osmislite listu pitanja koja ljudi najee postavljaju i preporuljivih odgovora vezanih za partijsku politiku. To e pripremiti volontere za ustaljena pitanja od strane graana i obezbjediti da svi daju identine odgovore.

Okupljanje volontera Prije nego zaponete sa okupljanjem volontera trebali bi ste sebi postaviti sljedea pitanja:
1. Zato nam uopte trebaju volonteri? Za koje dunosti nam je potrebna odreena vrsta ljudi? Ova pitanja su mnogo manje jasna nego to se to na prvi pogled ini. Neophodno je da znate unaprijed koje ete aktivnosti sprovoditi u kampanji i za koje od njih e vam biti potrebna pomo volontera. Za dunosti kao to je kreiranje web stranice bie vam potrebni volonteri koji se razumiju u ovu oblast. I zato ograniiti aktivnosti volontera na "staro dobro" djeljenje letaka? Vi im moete dati i puno komplikovanije dunosti kao to su pisanje tekstova ili moderiranje debate. Ukoliko neki od volontera izraze izuzetnu elju za odreenu vrstu posla za ije izvravanje nemaju neophodno znanje moete uzeti u obzir ideju da ih neko od iskusnijih lanova partije obui za isti. 2. Ko su vai potencijalni volonteri i kako ete privui njihovu panju? U potencijalne birae spadaju svi oni koji simaptiu vau partijsku ideologiju. To mogu biti ljudi koji imaju dosta slobodnog vremena za volontiranje kao i zaposleni ljudi sa dosta obaveza koji i pored toga imaju elju da daju doprinos
89

kampanji. Uvijek imate ljude koji to vide kao nain da naue neto novo. Dobra ideja je da prikupite volontere iz posebnih ciljnih grupa do kojih elite da doete kao to su mladi, penzioneri, imigranti ili ene. Drugim rijeima, ciljne grupe volontera su direktno vezane za ciljne grupe biraa iz vae strategije kampanje. Nain na koji planirate da doete do njih zavisie od vrste posebne ciljne grupe kojoj oni pripadaju. Npr: holandsko istraivanje je pokazalo da je najuinkovitiji nain okupljanja novih volontera putem porodice i prijatelja. Ovo istraivanje je pokazalo sljedeu statistiku:

Putem porodice i prijatelja Putem institucija (u kojima su pronali letke) Putem kolega i poznanika Putem biltena Putem lanka u dnevnim novinama Putem lokalnog radija i televizije

41,5% 25,0% 15,5% 5,6% 2,0% 0,7%

Poruka je jasna: potrudite se da svaki lan partije motivie svoje prijatelje i lanove porodice i podijeli partijske letke na vidljivim mjestima kao to su optina, centrale drugih volonterskih organizacija (npr. sportski klubovi ili omladinske organizacije), mjesne zajednice, kole i kafii. Svi nedavno ulanjeni lanovi partije predstavljaju potencijalne volontere. Aktivan pristup novim partijskim lanovima je dobar nain za mobilizaciju velikog broja volontera. Mnogi optinski odbori organizuju seriju telefonskih poziva kojima stimuliu lanove partije da pridobiju nove volontere pred izbore. 3. Koji su motivi da se postane volonter? Volonterom se moe postati iz brojnih razloga. Poznavanje motivacije svakog volontera ponaosob pomae vam u pronalaenju adekvatnog posla za svakog od njih. Njima se moda dopada vaa partijska ideologija ili ele da se ukljue u politiku. Postoje i drugi razlozi; moda im se dopada ova vrsta aktivnosti, ili ele da upoznaju nove ljude, steknu radno iskustvo, daju svoj doprinos lokalnoj
90

politici, ele da budu dio partije i osjeaju se direkto ukljuenim u njen rad ili da rade neto to je korisno za drutvo. Dok okupljate, obuavate i motiviete volontere uvijek obratite panju na njihove pojedinane motive i iskoristite ih. Osobu koja eli da stekne radno iskustvo postavite za asistenta koordinatora kampanje (optinskog odbora); osobu koja eli da ima uticaj u politici postavite kao asistenta kandidatima za vrijeme njihovih sastanaka sa graanima; dok osobi koja eli da upozna nove ljude dajte ulogu koordinatora volontera. Sve su ovo naini za podsticanje ljudi da postanu volonteri i odigraju aktivnu ulogu u partiji. Jedan od najeih razloga zato neko postaje volonter je jednostavno injenica da ih je neko zamolio da to uine. Ljudi esto nemaju nuno neku jasnu motivaciju i tada je obina molba za pomo sasvim dovoljna za njihov pristanak. 4. ta trebate ponuditi volonterima? Volonteri moda rade besplatno ali to ne znai da oni nijesu dragocjeni za partiju. Oni su veoma vani za partiju to znai da i oni kotaju. injenica da oni nijesu plaeni za njihov rad je samo razlog vie da se oni nagrade panjom, potovanjem i naravno piem i hranom. I zato ako imaju putne trokove ili im je potrebna posebna odjea ili sprovode aktivnosti u doba veere partija bi trebala da im da finansijsku nadoknadu za to. I pored toga to materijalna nadoknada teko moe biti razlog da neko postane volonter ona predstavlja dobar nain za nagraivanje njihovog truda. Osim toga, njima se na ovaj nain stavlja do znanja da oni predstavljaju dio velike, ujedinjene, partije koja im to stavlja do znanja malim znakovima panje. Ovakvo ponaanje stimulisae i nove volontere da vam se pridrue. Dobra je ideja odvojiti neto novca iz budeta za volonterski pribor koji e biti dat svim volonterima. Takoe, rukovanje i lina zahvalnica od strane partijskog lidera/menadera kampanje pravi veliku razliku za odnos sa volonterima.

Planiranje

91

Okupljanje volontera Napravite spisak koja vrsta ljudi vam je potrebna za date poslove Dogovorite se oko strategije privlaenja novih volontera zasnovane na raspoloivim volonterima (ciljna grupa) Obuavanje volontera (kada je to potrebno) Razgovor sa volonterima, njihovo ukljuivanje i raspodjela dunosti Pravljenje jasne raspodjele rada Raspodijeliti volonterima sve neophodne sadraje kao to su pristup informacijama i novac za putne trokove Obezbjediti da volonteri imaju kome da se obrate sa pitanjima: koordinator volontera Motivisanje volontera Organizujte sastanak za volontere na kojem bi se oni upoznali sa radom partije (lokalnim odborom ili centralnim timom za rukovoenje kampanjom) i jedni sa drugima sa ciljem da budu u toku sa svim planovima kampanje Lini meusobni odnosi su od kljunog znaaja Volonterima dodijelite posao koji im se svia, koji su sposobni da odrade i koji ele da rade Omoguite volonterima da se osjeaju korisnim i daju vidljiv doprinos. Ukoliko ih pozovete bez osnova oni vam se vie nee odazivati Zadravanje volontera Zahvalite se volonterima tako to ete organizovati urku nakon izbora (ak i ukoliko izgubite izbore) Pokaite im da je njihovo zalaganje prepoznato ("vi ste postigli ovo"), pohvalite ih ("ovo ste odlino uradili") i pokaite vau zahvalnost ("hvala vam za va predani rad") Pokuajte da zadrite volontere u partijskoj organizaciji nakon izbora jer, na kraju krajeva, ipak ste uloili dosta vremena i energije u njih

Vjeba
Napravite plan za okupljanje novih volontera: Kakvi ljudi vam trebaju? Kako i kada ete doi do njih? Kad i za ta su vam oni potrebni?
92

Deseto poglavlje Materijali i dogaaji

Postoje razni naini kojima moete saoptiti vau poruku: pojavom u medijima, objavljivanjem reklama, izlaskom na ulicu i razgovorom sa ljudima ili organizacijom sastanaka i podjelom informativog materijala.

Plakat Nema izbora bez plakata. Prilikom osmiljavanja plakata postavite sebi sljedea pitanja:
Da li se plakat uklapa u strategiju? Da li je plakat jasno vidljiv prolaznicima? Koliko je poznat va partijski lider? Ako imate novog lidera koji je relativno nepoznat u javnosti bolje je da se odluite za plakat na kojem e biti va prepoznatljivi logo. Nemojte napraviti greku razmiljajui: "Upravo zbog toga to na novi lider nije poznat u javnosti mi emo njegovo lice staviti na plakat jer e to poveati njegovu popularnost." Nemojte da precijenite interesovanje biraa: oni na va plakat samo bace pogled u prolazu i ne zastajkuju da prostudiraju svaki individualni plakat. Takoe, plakat bi uvijek trebao da sadri sljedee elemente: slogan, ime i logo partije kao i vezu sa centralnom porukom.

Letci, informativne broure i propagandni materijal Propagandni materijal moemo podijeliti u tri kategorije: Materijal koji objanjava vau poruku i koji se lako dijeli ulicom kao to su: letci, informativne broure, podmetai za ae, male zastave Materijali koje lanovi partije i volonteri nose u cilju bolje prepoznatljivosti na ulici (kaketi, alovi, torbe, kabanice, kiobrani) Zanimljivi propagandni materijali kao to su bedevi, broevi, hemijske olovke, privjesci za kljueve, odijelce za bebu sa natpisom: "Kad porastem glasu za socijaldemokrate" Dogaaji
93

Za vrijeme politike kampanje organizuju se razne aktivnosti i dogaaji. Ove aktivnosti mogu se razlikovati od informativnog tanda na pijaci do ogromnih politikih okupljanja. Morate pokuati da doprete do to veeg mogueg broja ljudi. U mogue aktivnosti spadaju obilazak naselja ili preduzea, sastanci u gradskoj skuptini, festivali i velike urke. Ne oekujte da ljudi dou k' vama ve izaite na ulicu i upoznajte ljude. To bi znailo da ne organizujete sastanke u malim, mranim pomonim prostorijama ve u velikim salama kao to je centar grada za koji svi znaju gdje se nalazi i kako da dou do njega. Da bi bila uspjena vaa aktivnost mora da ispuni sljedee uslove: Da postoji direktna veza izmeu vae partije/kandidata i biraa Da bude interesantna i vana medijima i na taj nain obezbjedi dodatni besplatni publicitet Da predstavlja priliku za saoptavanje vae poruke Da se odnosi na posebnu ciljnu grupu iji su lanovi pozvani Da postoji veza izmeu poruke i mjesta odravanja aktivnosti: npr. sastanak o zdravstvenoj zatiti koji se odrava u bolnici ili u ljekarskoj ordinaciji Da ste provjerili lokaciju prije organizacije aktivnosti i obezbjedili neophodne tehnike sadraje (monitori, video bimovi, mikrofoni itd.) Da znate kako elite da ovaj dogaaj izgleda na televiziji. Zamislite lokaciju na nain na koji je kamera vidi i postarajte se da partijski logo i adresa vaeg web sajta budu jasno vidljivi u svakom kadru

Vjebe
Isplanirajte interesantan dogaaj za odreenu ciljnu grupu Osmislite interesantan plakat koristei slogan vae kampanje. Informiite ostale uesnike o vaoj ideji dok je budete razmatrali. Da li ste koristili fotografiju vaeg partijskog lidera? Da li ste koristili logo partije?

94

Jedanaesto poglavlje Prikupljanje glasova

Prikupljanje glasova u vanim izbornim jedinicama je odlian nain da saznate gdje ive vai birai i doete u direktan kontakt sa njima. Kroz istoriju odnos izmeu biraa i njihovih izabranih predstavnika bio je sve slabiji i slabiji. Ljudi vie ne glasaju za istu partiju cijeli ivot ve svoju vjernost partijama mjenjaju u periodu izmeu izbora. To znai da je va zadatak da uvrstite odnos sa biraima kad god ste u prilici to da uradite jer je dokazano da su birai koji su ve glasali za vau partiju voljniji da to urade ponovo. Mnogi ljudi misle da su "svi politiari isti" i uopte vie nemaju nade da svojim glasom mogu bilo ta da promjene. esto ete ih uti kako govore: "Politiare uopte ne interesuju nae potrebe" ili "Nije vano za koga ete glasati kada se, svakako, nita nee promijeniti." Tradicionalna medijska kampanja nije nain da promijenite ovakav nain razmiljanja kod biraa ve ona esto moe prouzrokovati jo vei otklon kod njih. Iz ovog razloga jako je vano da uloite u direktan kontakt sa biraima a prikupljanje glasova je dobar nain za to. Kada izaete da upoznate birae vi uvrujete svoj odnos sa njima a ukoliko ih uspjete zainteresovati za vau partiju time znatno poveavate ansu da e oni na narednim izborima glasati za vas. Prikupljanje glasova je koristan nain da, ne samo stimuliete ljude da glasaju za vas, ve i da uvstite njihovu vezu sa partijom. Ono daje vie pozitivnih rezultata: Novi lanovi. Ko su ljudi za koje je najvjerovatnije da e postati novi lanovi partije? To su najee ljudi koji su i u prolosti glasali za vas. Ukoliko imate demografske podatke o tome koje izborne jedinice su vane za vas znaete gdje ive ljudi do kojih trebate da doete. Ukoliko imate i itavu bazu podataka simpatizera moete im prii i pitati ih da li ele da postanu lanovi vae partije. Novi volonteri. Ista baza podataka simpatizera je korisna i za okupljanje novih volontera. To moe imati efekat pahuljice: kada posjetite jedno naselje sa 10 ljudi u kojem svako od njih privue jo 10 drugih vi ete imati 100 novih volontera. Vie finansijskih sredstava. Vie lanova znai i vie novca od lanarine. Baza podataka simpatizera moe biti iskoriena i za njihovo
95

kontaktiranje putem kojeg bi ste ih pitali da li ele da daju donaciju za vau kampanju.

Zavrni savjeti ta raditi a ta ne

ta raditi: Pokaite da uivate u prikupljanju glasova; pokaite interesovanje za ono to ljudi imaju da vam kau ali ne ulazite u duge rasprave sa njima (jer vrijeme je dragocjen resurs u kampanji). Pokuaj da ubijedite ostraene pristalice drugih partija je obino gubljenje vremena i energije. Ne zaboravite da pitate vae birae da li ele da imaju aktivniju ulogu u vaoj partiji. Priite im u grupi sa kandidatima za poslanike jer im na taj nain oni daju dobar primjer. Postavite granice u razgovoru: niste duni da toleriete otvorene uvrede ili rasistike ili seksistike komentare. Upozorenje kao to je: "Ne moemo razgovarati ukoliko budete priali na taj nain" je najee dovoljno. Osim toga uvijek moete pribjei reenici: "Ovim emo zavriti na razgovor." Napiite listu moguih pitanja sa adekvatnim odgovorima prije nego ponete sa prikupljanjem glasova. ta ne raditi: Nemojte blatiti druge partije. Nemojte navaljivati ukoliko su vam ljudi jasno dali do znanja da ne ele da razgovaraju sa vama. Nemojte biti nekulturni: nositi naoare za sunce dok priate sa ljudima, akati nos i sl. Nemojte ii od vrata do vrata nakon to padne mrak a pogotovo ne po noi. Ukoliko vam ena otvori vrata nikada joj nemojte rei: "Mogu li, molim vas, razgovarati sa vaim suprugom?"

96

Vjeba
Napravite simulaciju kampanje od vrata do vrata. Napiite precizan scenario sa uputstvima za svakog uesnika.

97

Dvanaesto poglavlje Razvoj programske politike

Politike partije predstavljaju odreenu ideologiju politika pravila i ideale koji od partije prave ono to ona jeste. Socijaldemokratske partije uobiajno se zalau za prava radnika, jednake mogunosti za kolovanje, kvalitetnu zdravstvenu zatitu za sve, borbu protiv siromatva i umanjenje razlika izmeu bogatih i siromanih. Liberali se najee zalau za slobodno trite, otvorene granice i rigorozne kazne u borbi protiv kriminala. Demohrianske i konzervativne partije stavljaju naglasak na svoja zalaganja za porodine vrijednosti, civilno drutvo, etnika pitanja i pitanja morala. Beskonaan je broj varijacija i kombinacija ove tri struje i zavisi od specifinosti istorijskog i drutvenog konteksta u svakoj dravi ponaosob. Partijska ideologija okosnica je politikog a pogotovo predizbornog programa. esti su pokuaji opisivanja savrenog svijeta kroz postulate odreena ideologije. Politiki programi esto, na prvi pogled, lie na beskrajne liste za kupovinu svega to bi partija eljela da promijeni ukoliko bi osvojila vlast. Postoji prilina praznina izmeu ovih ideala i elja i konkretne programske politike. Jednom kada partija doe na vlast ili osvoji mjesta u Parlamentu ona e poeti da razvija aktuelne programske politike. Mo poslanika da se bave ovim je prilino ograniena, ono to oni, u najveem dijelu mogu da urade je da daju svoj prijedlog zakona s' vremena na vrijeme dok je za Vladu, sa druge strane razvoj i sprovoenje programske politike svakodnevni posao. Politike partije igraju veliku ulogu u razvoju programske politike. Partije moraju uvrstiti elje svojih biraa u konkretne prijedloge programske politike i prije osvajanja i za vrijeme mandata u Vladi. Razvijanje programske politike predstavlja dobar nain za ukljuivanje ljudi u politiku. Postoje razliiti naini na koje partija moe da razvija programsku politiku.

Odjeljenje za programsku politiku Veliki broj politikih partija ima svoje odjeljenje za programsku politiku. Partijsko rukovodstvo moe zatraiti od ovog odjeljenja da prikupi informacije o odreenom pitanju. Najlaki nain za prikupljanje informacija je ispitivanje partijskog lanstva mada oni mogu konsultovati i posebne interesne grupe ili sprovesti istraivanje javnog mjenja. Dobijenu informaciju treba, zatim, preformulisati u formi nove programske politike. Za obavljanje ove dunosti partija upoljava asistente za programsku politiku
98

ija je dunost da uoblie dobijenu informaciju i od kojih se ne oekuje da objavljuju lanke ili daju izjave za javnost u svoje lino ime.

Institut za istraivanja Mnoge politike partije imaju sopstvene institute za istraivanja ili razvijanje buduih strategija. Ovi instituti u sutini predstavljaju nezavisne organizacije povezane sa partijom na razliite naine. Za razliku od partijskog odjeljenja za razvoj programske politike oni su uobiajno (polu) autonomni to im omoguava slobodu da kritikuju partijsku programsku politiku, daju prijedloge koji idu dalje od pitanja za koja se partija do sada zalagala i ukljuuju ljude van partije u razvoj programskih oblasti. Organizaciona struktura ovih instituta se razlikuje od sluaja do sluaja. Oni se ponekad osnivaju u formi fondacija koje i organizaciono i finansijski zavise od partije dok su ponekad u potpunosti nezavisne organizacije koje se finansiraju nezavisno od partije. U Holandiji partijski institutiti za istraivanja finansiraju se od strane Vlade a visina subvenicija zavisi od broja mjesta u Parlamentu koje je partija osvojila na prethodnim izborima. Ovi instituti esto igraju vanu ulogu u razvijanju novih programskih politika po prijedlogu partije i obezbjeuju lanove za razna struna tijela koja postoje u sklopu nje. Stalni savjetodavni organ Mnoge politike partije imaju savjetodavne organe koji se sastoje od partijskih eksperata (a nekada i nestranakih linosti) koji daju miljenje na temu odreenih oblasti. Oni mogu davati svoje savjete na zahtjev ili samoinicijativno na temu politikog razvoja u nekoj oblasti ili spontanim prijedlogom za novu programsku politiku. Npr. Holandska PvdA ima dva ovakva tijela koja se tiu meunarodnih odnosa, Savjetodavni odbor za evropsku politiku i Sjeverno-juni komitet koji se bavi razvojnom pomoi. lanovi ovog drugog takoe su aktivni i u nevladinom sektoru, imaju akademske titule i snose odreenu politiku odgovornost za rad u ovim oblastima. PvdA takoe u svom sastavu ima i mreu ena, advokatsku mreu, mreu homoseksualaca, mreu penzionera, radnu grupu za zdravstvenu zatitu kao i radnu grupu koja se bavi pitanjima zatite ivotne sredine. Svaka od ovih mrea ima za cilj uticaj na partijsku programsku politiku i efikasno udruivanje raspoloivog znanja u sklopu partije. Privremeni savjetodavni organ Partijski Kongres ili Izvrni odbor mogu donijeti odluku kojom bi zasnovali privremeno savjetodavno tijelo koje bi se bavilo tano odreenim pitanjem. Pred ovim
99

tijelima najee se nalazi jasno definisan radni zadatak dok se od njih oekuje da ostvare eljeni rezultat (najee pisanje konkretnog programskog dokumenta) u odreenom vremenskom roku. Od njih se, npr. moe zatraiti savjet po pitanju budue politike integracija, budunosti migracija prouzrokovanih radom, uea ena u politici i drutvu i sl. Za izabranog presjedavajueg ovog tijela najee se bira politiar sa znaajnim iskustvom (kao to je npr. bivi ministar). To mora biti neko ko ima dovoljno autoriteta da uspjeno brani stavove tijela kojim presjedava u sklopu partije kao i van nje s'obzirom na to da zakljuci ovakvih radna tijela obino privlae veliku panju pogotovo ukoliko se tiu nekog osjetljivog pitanja ili oblasti. Npr. Komitet PvdA o drutvenoj integraciji manjina prouzrokovao je veliko komeanje svojim zakljucima.

Komisija za predizborni program Jedan od najpoznatijih oblika privremenih savjetodavnih tijela je komisija za pisanje predizbornog programa. Partijski Statut je najee dokument kojim je odreen nain na koji e se pisati predizborni program. Lokalni partijski odbori a nekad i individualni lanovi partije mogu dostaviti svoje amandmane za raspravu na partijskom Kongresu gdje se konani prijedlog teksta i usvaja. Ono to je nesporno je autor prvobitnog nacrta teksta programa. On ponekad biva napisan od strane efa poslanikog kluba lino ili od strane nekoliko prepoznatljivih politikologa. Najee korien metod je upravo osnivanje posebne komisije koja se bavi ovim pitanjem. lanove ove komisije, najee, lino bira lider partije. Oni najee predstavljaju prepoznatljive predstavnike partijske upravne elite ( politiari na dravnom nivou), uz dodatne strune eksperte, stipendiste i predstavnike nevladinog sektora, sindikata ili privrednika. Predizborni program je jako vaan za partiju jer on najavljuje partijske ambicije za naredni mandat. On takoe, igra kljunu ulogu u predizbornoj kampanji i iz tog razloga menader kampanje i partijski stratezi vode posebno rauna o njegovom stvaranju. Tim za rukovoenje kampanjom, partijsko rukovodstvo, poslanici i lanovi Vlade; svi ele da utiu na komisiju. Mnogi su vani interesi u igri: politiari koji su na vlasti obino nisu pretjerano raspoloeni za radikalne promjene u programu jer one mogu biti protumaene kao kritika postojeeg programa. Obezbjeivanje podrke i prikupljanje povratnih informacija za partijski program u sklopu same partije kao i od strane drutva to veu podrku programska politika dobije, u samoj partiji kao i od strane drutva u cijelini, ona ima vee anse da bude realizovana. Da bi dobile podrku partije moraju inicirati javnu debatu pred svojim pristalicama kao i ostalim ljudima. Kao to je
100

predoeno u poglavlju o sastancima proces donoenja odluka sastoji se od tri faze: informisanje, debata (formiranje miljenja) i donoenje odluke. Jako je vano da partija ovaj proces uini to pravinijim i transparentnijim moguim. Dijalog sa spoljanjim svijetom dio je faze informisanja i faze debate dok je faza donoenja odluke najee interna partijska stvar. Za vrijeme faze informisanja partijska komisija prikuplja to vei broj informacija. To moe biti uinjeno putem posjeta preduzeima i organizacijama, sasluanja, razgovora sa ekspertima ili konsultacijom relevantne literature. Ovako prikupljene informacije predstavljaju osnovu programske politike. Fazom debate predvieno je dobijanje to veeg broja miljenja od strane lanova partije, biraa, posebnih interesnih grupa, predstavnika NVO sektora, univerzitetskih profesora itd. Debata moe biti organizovana na vie naina ali njen cilj je da nakon njenog zavretka to vei broj ljudi napusti prostoriju osjeajui kako su dali svoj doprinos debati i da je njihovo miljenje sasluano. Za vrijeme trajanja ove faze debata se moe zasnivati na vie teza, vie dokumenata za diskusiju ili ak na nacrtu finalnog izvjetaja. Ovo su neki od naina na koje moete organizovati debatu: Debata na internetu: ljudi mogu dati svoje miljenje i ukljuiti se u debatu putem otvorenih ili zatvorenih foruma. Sastanci u gradskoj skuptini organizovani na zahtjev komisije gdje to vei broj ljudi (lanova partije ali i onih koji to nijesu) moe dati svoje miljenje. Na ovakvim debatama moete oekivati da ujete dosta razliitih miljenja. Pisani doprinosi: Komisija moe zatraiti od odreenih ljudi i organizacija da daju svoj pisani doprinos o kojem e se raspravljati na sjednici komisije. Razgovori i konsultacije: razgovori sa strunjacima iji je doprnos vrlo cijenjen od strane komisije. Za dobijanje dovoljne podrke jako je vano da komisija obrazloi kako je dola do konane verzije izvjetaja i zahvali za doprinos razliitim ljudima i organizacijama koji su uestvovali u fazi informisanja i fazi debate. Ukoliko sve proe kako treba ovaj metod e rezultirati novom programskom politikom, promjenom postojee ili predizbornim programom.

Vjeba
Zadajte uesnicima da napiu kratki predizborni program sa tri programska prioriteta koja se zasnivaju na partijskoj ideologiji ili partijskom manifestu.

101

Trinaesto poglavlje Sastanci

Jedna od aktivnosti za koju se ini da je se politiari nikada nee zasititi jeste sastanenje. Ponekad se ini da ono postalo samo sebi cilj. U politici vi imate sastanke sa lanstvom, partijske Kongrese, sastanke komisija, parlamentarne sastanke, sastanke ministara i brojne druge. Ovo poglavlje se sastoji iz tri dijela. U prvom emo vam predstaviti neke od optih savjeta za voenje dobrog sastanka. U drugom emo govoriti o vie modela interakcije koji vam mogu pomoi u voenju uspjenog sastanka dok emo zavriti nabrajanjem nekih zamki na koje biste trebali paziti. Odlian sastanak je onaj sastanak sa ijim se zakljucima svi slau Dobar sastanak je onaj sastanak gdje svi mogu podnijeti donijete zakljuke ak i ako se u potpunosti ne slau sa njima Lo sastanak je onaj sastanak sa ijim se zakljucima ljudi ne slau i ele da ih opovrgnu

Opti savjeti za dobar sastanak Jako je vano da se sastanak vodi na pravi nain, posebno u politici. Dobar sastanak vodi se to djelotvornije mogue i rezultira usvajanjem odluka. Sa tim u vezi, dobra odluka znai da svi prisutni na sastanku misle da je na sastanku reeno sve to je trebalo biti reeno i da je svakom bila data ansa da iznese svoje miljenje. U idealnoj sitaciji svi prisutni na sastanku takoe, u potpunosti, podravaju donijete odluke ali to naalost nije uvijek izvodljivo. U ovom sluaju kada govorimo o dobrim odlukama mi se ne odnosimo na rezultat sastanka ve na nain na koji su protekli pregovori na sastanku. Donoenje odluka na proceduralno pravilan nain smanjuje rizik od njihovog opovrgavanja ili kasnijeg odbacivanja u samoj partiji ili od strane spoljanjeg okruenja i poveava anse za dobijanje podrke od strane ostalih. To se deava iz razloga to odluka donijeta na proceduralno pravilan nain najee uzima u obzir mnogo vie injenica i okolnosti (kao to je ravnotea moi), omoguavajui da se i slabiji partneri osjete sasluanima za vrijeme diskusije. Donoenje odluke na nain koji je proceduralno dobar nije garancija za donoenje odluka koje su politiki dobre ali jeste preduslov za njihovo postizanje. Savjeti iz ovog poglavlja vani su svakome ko je ikada bio u prilici da presjedava sastancima, moderira radom fokus grupe, dri obuke ili moderira debatom ili javnim okupljanjem.
102

Podijeljena odgovornost Presjedavajui nije jedina osoba koja je odgovorna za uspjenost sastanka. On igra vanu ulogu ali nee uspjeti u svom naumu bez pomoi (barem dijela) ostalih uesnika. Svi prisutni na sastanku su jednim dijelom odgovorni za tok sastanka to znai da svi trebaju pristupiti sastanku konstruktivno, pridravati se instrukcija presjedavajueg i potovati ostale uesnike sastanka ak i kada (pogotovo kada) ostali uesnici imaju manje iskustva, znanja ili su manje uigrani. Priprema sastanka Kvalitetna priprema je od kljunog znaaja za uspjean sastanak. Prva stvar koju bi ste trebali provjeriti je da li imate dobar dnevni red koji se sastoji od stavki koje zahtijevaju panju. Dnevni red nije samo puka lista nabrajanja kljunih rijei. Svaka stavka dnevnog reda trebala bi biti propraena informacijom koja objanjava sutinu teme to omoguava da uesnici znaju ta mogu oekivati na sastanku i pripremiti se na pravi nain. Postoje tri mogua razloga zato odreenu stavku stavljamo na dnevni red: Zbog razmjene informacija na tu temu Zbog formiranja miljenja na tu temu Zbog usvajanja odluke na tu temu
Ljudi ponekad pokuavaju da ostvare sva tri razloga na jednom jedinom sastanku. Preporuljivo je da, pogotovo kada je u pitanju zahtjevna ili sloena tema, kroz ove tri faze proete za vrijeme tri razliita sastanka. Ukoliko ipak elite sa sve tri da se bavite za vrijeme istog sastanka jako je vano da svaku fazu pojedinano razdvojite i obezbijedite da svaki uesnik sastanka u svakom trenutku zna u kojoj se fazi tema nalazi. Pomae ukoliko se u dnevnom redu objasni koji od ova tri cilja se pokuava postii. To pomae uesnicima da znaju na ta trebaju biti spremni. Na kraju krajeva ini veliku razliku da znate da ete o odreenoj temi samo biti informisani jer to tada znai da je u pitanju tema o kojoj jo uvijek ne morate da se odluite i tada se moete svoju panju posvetiti nekoj drugoj taki dnevnog reda o kojoj e se uesnici sastanka na kraju izjanjavati. Na kraju je na presjedavajuem, naravno, da omogui da dnevni red i ostale relevantne informacije budu proslijeene uesnicima unaprijed dajui im dovoljno vremena da se pripreme za sastanak (i konsultuju se sa svojim pristalicama onda kada
103

je to potrebno) dok je sa druge strane od uesnika oekuje da su spremni za sastanak, da su proitali proslijeene informacije i pokuali da formiraju miljenje na datu temu.

Procedura sastanka Nakon priprema vrijeme je za glavnu stvar: sam sastanak. Poeete prelaenjem preko dnevnog reda. Da li su sve take pobrojane pravim redoslijedom? Da li se svi slau sa ciljevima koji su predloeni za svaku taku ponaosob (obezbjeivanje informacija, formiranje miljenja ili usvajanje odluke)? Koliko emo vremena odvojiti za sastanak? Ponite sa prvom takom dnevnog reda tek nakon to su se svi sloili sa dnevnim redom i predvienim trajanjem sastanka. Na ovaj nain presjedavajui dobija dodatni autoritet: sada su dnevni red i vremensko ogranienje sastanka podjednaka odgovornost svih uesnika sastanka kao i neto na ta presjedavajui moe da se pozove kada eli da okona diskusiju oko odreene teme (jer je vrijeme za privoenje sastanka kraju na izmaku). Presjedavajui bi, takoe, trebao da predstavi svaku taku dnevnog reda uz proceduralni prijedlog: "Ja bih elio da na ovu temu razgovaramo na sljedei nain: poeemo sa par osnovnih informacija. Iz ovog razloga pozvali samo strunjaka X koji e nam kratko predstaviti o emu se zapravo radi. Nakon toga moete mu postaviti pitanja. Zatim emo poeti sa istraivakom rundom formiranja miljenja dok predlaem da donoenje odluke na ovu temu ostavimo za naredni sastanak". Nakon toga presjedavajui postavlja pitanje da li se svi slau sa predloenim. Ovaj nain onemoguava vraanje prethodno diskutovanih taki na dnevni red jednom kada se rasprava o njima zavri. Tri faze sastanaka Prva faza sastanka je informativna faza. Svha ove faze je da obezbjeivanje da svi prikupljeni podaci budu izloeni i da svi uesnici sastanka budu jednako informisani. Diskusija bi u ovom dijelu trebala da se zasniva na tome da li je prikupljen dovoljan broj podataka za formiranje miljenja na datu temu. U ovoj fazi bi trebalo izbjei diskusiju o samoj temi a posebno izjanjavanje o njoj.
Sljedea faza je faza formiranja miljenja. Tada poinje debata. Ova faza se sastoji od slobodnog iznoenja individualnih miljenja kao i pokuaja dostizanja konsenzusa. Uesnicima treba dati priliku da ubjeuju jedni druge svojim stavovima i oekivati da budu otvoreni za tue sugestije. U ovoj fazi kreativnost dolazi do izraaja u cilju sveobuhvatanja svih informacija i razliitih miljenja na nain da proizvede (novo) rjeenje ili konsenzus koji bi zadovoljio sve ili veinu prisutnih.
104

Trea faza je faza donoenja odluke. Kada diskucija prestane da rezultira novim argumentima vrijeme je da se donese odluka. To moe biti uinjeno na razne naine. Ponekad je mogue ostvariti konsenzus (da se svi sloe) ali to esto nije izvodljivo. U tom sluaju prijedlog treba staviti na glasanje. I to bi, takoe, trebalo oprezno uraditi. Presjedavajui se mora potruditi da ne postoji ni najmanja sumnja o sadraju onog to se stavlja na glasanje. Zato nemojte koristiti dvostruku negaciju ili nejasne izraze. Nemojte rei: "Ko se ne slae sa odbijanjem ovog prijedloga?" ve umjesto toga postavite pitanje: "Ko se slae sa ovim prijedlogom?". Nakon toga stavite prijedlog na glasanje, podiznjem ruku ili individualnim izjanjavanjem prisutnih o tome da li se slau ili ne. Kada se glasanje tie neke osobe uobiajno je izjanjavanje tajnim glasanjem. Kakva god da je procedura glasanja ona bi morala da bude jasna svim uesnicima na samom poetku. Potrudite se da sve odluke budu donijete promiljeno i paljivo. Ukoliko se odluka donese olako ili nametne kao dio toka diskusije to moe kasnije poveati zbunjenost kao i nezadovoljstvo. To se moe desiti ukoliko npr. na kraju faze formiranja miljenja bude oigledno da je jedan stav pobijedio to moe navesti presjedavajueg da jednostavno zaljui: "U redu, onda emo to uraditi tako". Ovakvo ponaanje je veliki izvor potencijalnih konflikta jer e neki ljudi ostati u nedoumici oko toga ta se uopte zakljuilo i da li je odluka uopte donijeta ili ne. Ova sumnja e se pogotovo javiti u mislima onih koji se nisu sloili sa ovako olako donijetom odlukom. Ukoliko oni imaju odgovornost ka odreenoj bazi pristalica ovakva situacija moe prouzrokovati tenzije i esto rezultira ponavljanjem itavog procesa koji e dopustiti svim frustracijama da budu ponovo ispoljene. Umjesto toga, moe se desiti da legitimitet ovako donijete odluke nastavi da bude osporavan od strane drugih djelova ili organizacija u partiji. Ovo je razlog zbog kojeg su jasnost i transparentnost u donoenju odluka od kljunog znaaja. Nije neobino da ljudi ele da se vrate na fazu diskusije ak i kada je ona okonana. Kada doe vrijeme za donoenje odluke uesnici esto osjete potrebu da se vrate fazi informisanja: "Da li mi zaista imamo dovoljno informacija da bi smo mogli da odluimo o ovom pitanju?". Isto se moe desiti i za vrijeme faze formiranja miljenja jednom kada se ispostavi da uesnici nemaju na raspolaganju dovoljno informacija. Zahtjev za povraaj na prethodnu fazu najee potie od ljudi koji predviaju da njihovo miljenje na kraju sastanka nee dobiti dovoljnu podrku. Opti je savjet za presjedavajueg da se ne protivi previe ovakvom zahtjevu ve da dozvoli povraaj na prethodnu fazu, makar i kratak. Presjedavajui ovo mora naglasiti na nain da svi
105

prisutni budu svjesni u kojoj se fazi trenutno nalaze. Ukoliko nema osnova za kasnije vraanje na prethodne faze ("osjeamo da smo pod pritiskom", "fale nam neophodne informacije") povraaj poveava anse za podrku kasnijem donoenju odluke. Presjedavajui bi ovakave zahtjeve trebao odbiti samo ukoliko se zahtjev za povraaj u prethodnu fazu koristi kao taktika kojom e se osujetiti donoenje odluke.

Neistomiljenici Kad god se donose odluke, pogotovo u politici, uvijek imamo ljude kojima bi se vie dopalo drugaije rjeenje od onog usvojenog. Ovo pitanje treba tretirati paljivo. Osnovno pravilo je da odluke koje su zakonito donijete pred spoljanjim svijetom treba da brani onaj ko je uestvovao u njihovom donoenju. Interna neslaganja nijesu ni malo privlana biraima. Postoje izuzeci od ovog pravila, pogotovo u sluajevima koji se tiu osnovnih etikih pitanja (npr. feministkinja nikada nee glasati za zakon kojim se zabranjuje abortus) ili situacije kada se ljudi nau nemonim pred svojim pristalicama branei neki prijedlog. U ovom sluaju neistomiljenici mogu otvoreno priznati da nijesu glasali za ovo rjeenje pritom ne osporavajui njegovu zakonitost. Ukoliko pojedinac ili grupa u partiji ne pristanu na to situacija moe dovesti do raskola. Logino je da je u interesu partije da sprijei nastanak ovakve situacije ali ukoliko je odluka donijeta na zakonit nain i o tome je miljenje jedinstveno onda je i ovakav ishod prihvatljiv. Sprovoenje odluke est je sluaj da nakon donoenja odluke ne uslijedi pravilno sprovoenje, najee iz razloga to zadatak koji proizilazi iz sprovoenja nije bio precizno dodijeljen. Sprovoenje odluke, to je i logino, deava se nakon sastanka ali je vano da posljedice donoenja odluke budu sadraj istog: Ko e sprovesti akciju i kad? Presjedavajui Kao to je prethodno navedeno presjedavajui predstavlja primarno (ali ne i u potpunosti) osobu koja je odgovorna za pravilan tok sastanka. On ili ona su duni da nadgledaju interakciju izmeu ostalih uesnika i postaraju se da se prethodno dogovoreni ciljevi ispune. Glavni preduslov za uspjenog presjedavajueg je njegova neutralnost. To ne znai da on nema pravo na svoje miljenje ve da on sve uesnike mora doivjeti ozbiljno i da nikada ne bi trebao da favorizuje bilo iji stav u odnosu na ostale (a pogotovo ne svoj). Presjedavajui se mora starati o potovanju pravila i biti neutralan na nain na koji su neutralne sportske sudije. Ukoliko on zakae na ovom polju to bi moglo prouzrokovati pojaanu uskomeanost na sastanku a on bi mogao
106

rizikovati da njegov autoritet bude stavljen pod znak pitanja. Ovakvi sastanci rijetko kad rezultiraju kvalitetnim odlukama. Ukoliko je presjedavajui posebno zainteresovan za neko pitanje ili ima lini interes da se donese odreena odluka za njega bi bilo najpametnije da imenuje nekog drugog za privremenog presjedavajueg dok traje taj dio rasprave.

Modeli interakcije na sastancima

Mogue je upravljati komunikacijom izmeu uesnika za vrijeme sastanka. U sutini postoje dva osnovna modela interakcije koja se koriste: model zvijezde i model mree. Koji od ova dva modela bi u datom sluaju bio svrsishodniji zavisi od faze u kojoj se sastanak nalazi (informisanje, formiranje miljenja ili donoenje odluke). Kratko emo se osvrnuti na oba modela.

Model zvijezde Kod ovog modela komunikacija izmeu presjedavajueg i uesnika je strogo regulisana. Uesnici ne komuniciraju direktno izmeu sebe ve to ine preko presjedavajueg; na presjedavajuem je da odlui na kome je red da govori i sve primjedbe su upuene prema njemu. Primjer ove vrste interakcije je procedura sueljavanja u veini Parlamenata i gradskih Skuptina. ematski prikaz ovog modela izgleda ovako:
U U U U P U U

Svrha ovog modela je da prikupi miljanja (o datim informacijama) bez doputanja da debata odmah eskalira. Ili e svaki od uesnika doi na red da govori ili e presjedavajui pozvati sve prisutne da kau to to imaju na datu temu. Ovaj model se najee koristi u fazi informisanja, u prvom dijelu faze formiranja miljenja i za vrijeme glasanja o odluci. Presjedavajui predstavlja centar interakcije i paljivo vodi
107

rauna o proceduri. On to ini uspostavljajui kontakt oima sa osobom koja govori, najee rezimira ono o emu je upravo bilo rijei i daje rije narednom govorniku. Ponekad je na presjedavajuem da sprijei uesnike da direktno odgovaraju jedan drugom. Model zvijezde je relativno strog, hijerarhijski, model.

Model mree Kod modela mree interakcija je znatno slobodnija i manje formalna u poreenju sa modelom zvijezde. Uesnici se direktno obraaju jedan drugom kao i presjedavajuem koji limitira svoje intervenicije na minimum koji je dovoljan da sprijei potpuni haos. Cilj ovog modela komunikacije je da omogui ljudima da ubijede jedni druge jainom svojih argumenata i obezbjedi prostor za kreativnost. Miljenja postepeno dobijaju oblik putem "razmiljanja na glas" u (kreativnom) dijalogu. Svi prisutni se mogu u bilo kom trenutku ukljuiti u raspravu i ne rizikuju da izgube tok svojih misli ekajui da dou na red da govore. ematski prikaz ovog modela izgleda ovako:
U U U U P U

U U U

Model mree je najbolji model za fazu formiranja miljenja. Presjedavajui moe koristiti model zvijezde u poetnoj fazi sastanka davanjem rijei odreenom broju ljudi isto da bi pokrenuo raspravu. Najtei posao za presjedavajueg je prelazak sa jednog modela na drugi. On e na poetku sastanka predloiti model zvijeze i zamoliti uesnike da se ponaaju u skladu sa tim obraajui se iskljuivo presjedavajuem i zadravanjem formalnosti ak i za vrijeme faze formiranja miljenja. Presjedavajui moe olakati prelazak sa jednog modela na drugi jasno ga najavljujui i povlaei se postepeno iz rasprave. Dobar nain za to je smanjivanje kontakta oima sa govornicima i zavaljivanje u fotelju za kratko vrijeme diskusija e tei sama po sebi. Presjedavajui ne bi trebao da se plai odreene mjere haosa u ovoj fazi dok uesnici budu govorili u glas i ne budu sluali jedni druge. Tek kada totalna anarhija zaprijeti sastanku presjedavajui bi trebao da intervenie ali pomalo, vodei rauna da u potpunosti ne napusti model mree.
108

Intervenisanje presjedavajueg
Postoje tri naina na koja presjedavajui moe intervenisati za vrijeme diskusije.

Rezimiranje i postavljanje pitanja Prvi nain na koji presjedavajui moe da intervenie za vrijeme diskusije je rezimiranjem onog to je prethodno reeno ili postavljanjem dodatnih pitanja posljednjem govorniku. Rezimiranjem dajemo pregled glavnih elemenata iz doprinosa prethodnog govornika. Ono ima brojne pozitivne efekte. Ono za poetak daje presjedavajuem priliku da proveri da li su svi prisutni razumjeli ta je govornik tano elio da kae. (Onda kada je to neophodno govornik moe napraviti korekcije ili dodati neto na rezime presjedavajueg.) Sa druge strane ono pokazuje zainteresovanost presjedavajueg za ono to je bilo reeno to ohrabruje i ostale uesnike da i oni aktivnije prate diskusiju. Ono takoe pokazuje govorniku da je njegova poruka sasluana i sprjeava nepotrebna ponavljanja kao i pokazuje da se stvari mogu i saetije iznijeti i na taj nain postavlja dobar primjer za ostale. Za sam kraj, ono promovie staloenost i red za vrijeme trajanja sastanka ali samo ukoliko je rezime taan jer u suprotnom ono moe biti izvor tenzija i neslaganja.
Postavljanje pitanja odnosi se na namjeru presjedavajueg da dobije vie informacija od govornika ili da govornik razjasni odreeno stanovite. Tipina pitanja, u ovom sluaju, bila bi: "Na koji nain to funkcionie? Kako to mislite? Da li sam vas ja razumio na pravi nain? Zato to mislite?" I ovakvim ponaanjem presjedavajui daje primjer ostalima: pokuajte da razumijete ta neko govori prije nego to odgovorite na to.

Intervencija usmjerena ka iznoenju razlika U odreenoj fazi diskusije (posebno na poetku faze formiranja miljenja) moe se pokazati korisnim davanje slobode razlikama izmeu uesnika koje se odnose na njihove stavove, analize i predloena rjeenja. Ovo je posebno vano kada su u pitanju kompleksna, viestrana pitanja koja zavise od vie razliitih segmenata u drutvu pitanja koja su hrana i voda politike. Da bi ste doli do dobrog rjeenja koje e dobiti podrku ljudi iz partije kao i van nje treba razmotriti sva gledita vezana za to pitanje i istraiti sve date mogunosti. Prva namjera presjedavajueg najee bude da postavi stvari na nain da ostvari potpunu saglasnost na najbri mogui nain pa samim tim i da naglasi zajedniki osnov prije nego razlike u miljenju. U ovoj fazi sastanka presjedavajui se mora potruditi da potisne nagon za tim. Najbolji nain za otkrivanje
109

svih razlika je da zamolite uesnike da iznesu svoj stav ili miljenje ("ta vi mislite?") ili ak zamolite za miljenja koja su razliita od onih o kojima je do sada bilo rijei.

Intervencija usmjerena ka pronalasku zajednikog stava Intervencija usmjerena ka ostvarivanju zajednikog stanovita, zajednikih miljenja i ideja odvijae se u suprotnosti od naina koji je opisan u prethodnom pasusu. Ova vrsta intervencije koristi se za vrijeme faze sastanka u kojoj uesnici rade na donoenju odluke ili zajednikog miljenja (najee na samom kraju faze formiranja miljenja). Tada se presjedavajui usredsreuje na zajedniki osnov u svakom dijelu diskusije. On to ini nudei kratki rezime o onome o emu je bilo rijei pokuavajui da prikrije razlike koliko je god to mogue. Ono to je vano je da niko ne misli da presjedavajui pogreno prenosi injenice iz njihovih diskusija. Ova vrsta diskusija najee zapoinje frazama kao to su: "Ko se slae da je ovo pravac u kojem bi trebali da idemo?" ili "Vidim da veliki broj vas govori da...". ak i upotreba negativnih izraza bi se mogla pokazati korisnom u ovom sluaju: "S' obzirom na to da se niko ovdje ne zalae za...". Ovakav pristup ohrabrie uesnike da i sami ponu da tragaju za zajednikim stavom.

Zamke
Sastanci su zamiljeni kao prilika za ljude da utiu jedni na druge kao i da na njih bude uticano. Na njima je da pronau rjeenja, po mogunosti ona sa kojima se svi prisutni mogu sloiti. Promjena miljenja je osnovni dio ovog procesa. Bilo kako bilo, ono bi trebalo da se odvija poteno i transparentno. To, naalost, nije uvijek sluaj, pogotovo u politici. U ovom posljednjem odjeljku mi emo se osvrnuti na par strategija koje se najee koriste za uticaj na rezultat sastanka. To inimo da bi smo obezbijedili sredstva za odbranu od ovakvih taktika raskrinkavajui ih kao ono to one jesu: kvarne strategije koje daju lo imid politici.

Proceduralne zamke Prva proceduralna zamka je pokuaj stvaranja zbunjenosti oko granica svake pojedinane faze sastanka. Npr, neko moe pokuati da prezentuje svoje miljenje kao injenicu u fazi informisanja ili prezentujui injenicu dopunjenu jakim linim stavom, npr: "Jako je malo ena na rukovodeim poloajima (injenica) a to je u potpunosti neprihvatljivo (miljenje)." Jo jedan od naina zamagljivanja granica izmeu razliitih faza je iznuivanje donoenja odluke za vrijeme faze formiranja miljenja: "Mislim da bi smo trebali usvojiti kvotu od 50% ena na svim rukovodeim
110

funkcijama. Sigurno se svi prisutni slau da je to jedino mogue rjeenje i zato prestanimo sa prepirkom i odluimo o ovom pitanju odmah." Sljedea proceduralna zamka je prekidanje toka sastanka npr. vraanjem na temu o kojoj je ve bilo rijei, zapoinjanjem debate o informativnim najavama ili postavljanjem nove teme na dnevni red sastanka na samom kraju sastanka uz zahtjev da se o njoj odmah raspravlja. Jo jedan od naina za prekid reda je kritikovanje naina na koji je presjedavajui vodio sastanak. Trea proceduralna zamka je pokuaj kvarenja atmosfere npr. itanjem novina dok drugi ljudi govore ili ekanje poetka sastanka za poetak otvaranja i itanja relevantnih dokumenta. Nekada ljudi zapoinju ak i telefonske pozive ili u vie navrata ustaju i izlaze iz prostorije.

Zamke u toku rasprave Zamki u toku rasprave svakako ne fali. Jedan od naina je dovoenje u pitanje injenica koje su odavno ustanovljene: "Svi tvrde da Ustav daje ista prava i mukarcima i enama ali da li je to zaista sluaj?". Jo jedna od zamki je pokuaj predstavljanja miljenja kao injenice: "... i za sam kraj prosta injenica da politiari nijesu pouzdani" umjesto: "Ja ne vjerujem politiarima". Takoe, nije rijetkost da ljudi zastrauju ostale pravim ili izmiljenim "saznanjem" npr. osvrui se na strunjake ili na izvjetaje koje nije mogue odmah provjeriti. Jo jedan od trikova koji ljudi koriste je da iznenade ostale neoekivanim prijedlogom, ili se iznenada razbijesne, rasplau ili ponu da se smiju iako ne postoji nikakav razlog za ove emocije. Takoe, za vrijeme diskusije umjesto da daju svoj doprinos oni napadaju nekog od prethodnih govornika na linoj osnovi: "Ono to je prethodni govornik rekao je neuveno jer je to to on zastupa njegov lini interes i on bi trebao da zna bolje od toga." Ljudi ponekad znaju da rezimiraju odreene djelove sastanka na nain da time promoviu svoj lini stav na raun ostalih. Pretjerivanje je takoe jedno od esto korienih sredstava npr. zahtijevanje vie od onoga to je potrebno ili poeljno. I za sam kraj ljudi znaju da se obraaju drugome na nain koji ne prilii ulozi koja im je data za vrijeme trajanja sastanka: "Nije ni udo to se zalaete za izgradnju viespratne garae kada imate prodavnicu u tom komiluku." Zamke postavljene izvan mjesta sastanka Ponekad se skriveni planovi kuju ak i prije poetka samog sastanka: "Ako me podri kod take A ja u podrati tvoj prijedlog za taku B." Jo jedna taktika je stvaranje
111

injenica i orkestriranih situacija kao to su npr. razgovor sa medijima ili izlaganje odreenih informacija prije nego to je o njima uopte odlueno kao i stavljanjem drugih uesnika u iu interesovanja. Kao to je ve reeno sastanci su neophodan dio politike. Nezavisno od toga uvijek provjerite da li je dati sastanak zaista neophodan ili je on samo dio rituala. Za vrijeme trajanja kampanje vrijeme je dragocjeno i efikasnost je od kljunog znaaja. Informacije se mogu razmjenjivati i odluke se mogu donositi i bez odravanja sastanaka dok god su relevantni igrai ukljueni u proces donoenja odluka. Ukoliko je nain rada u vaoj organizaciji prouzrokovao obiaj dugotrajnih sastanaka vi ete morati to da promjenite. Moete pokuati to da uinite uvoenjem vremenskog ogranienja trajanja sastanka: zakazujte sastanke neposredno pred pauzu za ruak ili pred sam kraj radnog vremena ili zakaite sastanak na kojem nee biti stolica ve e svi morati da stoje!

Vjebe
Simulacija je idealan nain za uvjebavanje voenja sastanka. Vjeba moe biti osmiljena na nain da uesnici dobiju zadatak da prou kroz sve tri faze sastanka i koriste model zvijezde i model mree. Jedan broj uesnika e dobiti uloge u simulaciji voenja sastanka dok e ostali posmatrati sa ciljem da donesu zakljuak da li je teorija primijenjena u praksi na pravilan nain. Uesnici mogu sami izabrati temu sastanka a na vama je da ih posavjetujete da odaberu neku jednostavnu temu kao to je da odlue da li e iste veeri otii u bioskop ili u diskoteku. Ovo najee prua dovoljno materijala za uvjebavanje teorije. Vi, takoe, moete izabrati i neko kompleksnije pitanje. U tom sluaju izaberite temu koja je bliska iskustvu vaih uesnika. Npr. sastanak omladinske organizacije koja treba da odredi svoju strategiju u odnosu na matinu partiju, ili tima za rukovoenje kampanje koji odluuje o izgledu i sadrini predizbornog plakata.

112

etrnaesto poglavlje Pregovori

U ovom poglavlju baviemo se pregovarakim vjetinama. Pregovarake vjetine su vane za politiku u kojoj pregovori ine dio svakodnevnog ivota. Ne samo da politike partije esto pregovaraju oko formiranja koalicije sa drugim partijama ve se i konstantan proces pregovaranja deava i u samim partijama: oko stavova koje partija treba da zauzme na odreenu temu ili liste kandidata za poslanike. Pregovori nijesu iskljuivo dio politikog ve i svakodnevnog ivota: u odnosima izmeu poslodavca i zaposlenog, posebnih interesnih grupa i vlasti, mukarca i ene, roditelja i djece itd. ta tano podrazumijevamo pod pregovorima? Za vrijeme uspjenih pregovora dvije (ili vie) strana sa suprotnim stavovima preispituju svoje stavove razmjenom informacija o svojim gleditima i dobijaju uvid u poziciju drugog rasporeujui ravnoteu moi na nain koji ih vodi ka ostvarenju uspjene saradnje. Cilj je izbjegavanje eskalacije konflikta koji bi ostavio trajan oiljak na odnosima dvije partije. Pregovori su dio i obiljeje svakog pravog demokratskog drutva dok su vjeti pregovarai dragocjena imovina svake organizacije. Najire govorei postoje tri stila pregovaranja: pregovori zasnovani na argumentima (ubjeivanje), pregovori zasnovani na moi (najjai pobjeuje) i pregovori zasnovani na razmjeni ("ukoliko ti uini ovo ja u uiniti ono"). Stil za koji ete se odluiti u mnogome zavisi od vae pozicije kao i od pozicije na kojoj se nalazi va partner u pregovorima. Ukoliko izaberete pogrean stil za pregovaranje na samom poetku pregovora to bi kasnije moglo skupo da vas kota. Odabirom prave strategije vi ste na pola puta da dobijete bitku.

Pregovori zasnovani na argumentima

Pregovori zasnovani na argumentima predstavljaju "najistiji" stil pregovaranja jer je u potpunosti usmjeren ka pronalasku najboljeg rjeenja. U ovom sluaju obje strane pokuavaju da dou do najboljeg rjeenja za pitanje oko kojeg se njihova miljenje mimoilaze. One predstavljaju sve argumente koje su skupile i najbolji argumenti (oni oko kojih se sloe i jedni i drugi) pobjeuju.

113

Da bi ste uopte bili u poziciji da vodite ovu vrstu pregovora morate ispuniti dva preduslova. Prije svega obje strane se moraju meusobno poznavati i imati namjeru da zadre dobar odnos u budunosti. Drugi preduslov je da obje strane moraju biti spremne da koriguju ili napuste svoj stav pred razoruavajuim argumentima. I pored toga to i jedna i druga strana imaju za cilj da iz pregovora izau kao pobjednice one moraju imati vjeru u spremnost one druge na otvoreno sueljavanje argumenta i biti i same spremne na isto. To nije uvijek lako. Na kraju krajeva rezultat pregovora moe biti prihvatanje protivnikovog stava koje ete morati, kasnije, da obrazloite ostatku svijeta ukljuujui i vae pristalice to vas stavlja u poziciju u kojoj ete morati da objasnite kako je suprotna strana itavo vrijeme bila u pravu. Na sreu, ishod pregovora zasnovanih na argumentima najee je kombinacija argumenata i jedne i druge strane i najee predstavlja najbolje rjeenje upravo iz tog razloga. Rijetko kad se deava da je jedna od partija u potpunosti u pravu a druga u potpunosti u krivu. Ova vrsta pregovora se moe koristiti samo kada nema nekih pritajenih planova, skrivenih strategija i prijetnji. Mobilizacija pristalica u ovom sluaju, takoe, moe biti kontraproduktivna. Jo jedan od vanih preduslova je da ni jedna od strana ne krije informacije: samo onaj ko osjea da je dobio sve injenice e dopustiti sebi da bude ubjeen argumentima. Ukoliko elite da ubjedite drugu partiju svojim stavovima vi ne samo da trebate da prikupite sve injenice koje vam idu u korist ve i da pokuate da razumijete zato predloeno rjeenje vaih protivnika njima ide u korist. Na kraju krajeva vi ne trebate samo da ih ubjedite kako ste u pravu ve i kako vae rjeenje moe biti korisno i za njih. Za sam kraj, pregovara mora biti siguran da je druga strana u mogunosti da sprovede u djelo rjeenje oko kojeg ste se dogovorili jer se moe desiti da druga partija bude voljna ali u nemogunosti da to uini jer se njene pristalice sa tim nee sloiti ili zato to ono predstavlja prevelik korak za njih da naprave odjednom. Naalost, nije uvijek mogue posegnuti za ovim stilom pregovaranja. Tada druga dva stila ulaze u igru.

Pregovori zansnovani na moi

Prije svega, ova vrsta pregovora ne zasniva se na vrstim argumentima ("ta je nabolje rjeenje") ve na pitanju koja je od strana u pregovorima jaa. Zatim, u ovom sluaju
114

partije nee generalno biti otvorene za odbacivanje njihovog predloenog rjeenja. One e pokuati da ga nametnu koliko god to bude bilo u njihovoj mogunosti. Obje strane e se truditi da dre svoje karte zatvorenima i insistirati na tome da su u pravu dok suprotna strana nije. One nee uzimati u obzir vanost suparnikih argumenta osim u sluaju kada bi se takav potez dopao javnosti, pogotovo njihovim pristalicama. U sutini, pregovori nijesu nita vie osim takmienja u volji u kojima svaka strana pokuava da nadjaa drugu u ovom odmjeravanju snaga. Nekada se neke od prijetnji mogu i obistiniti u cilju demonstracije moi. Ukoliko iznosite prijetnje vano je da imate i volju i nain da ih i ostvarite. Ukoliko to nije sluaj to e znaajno umanjiti vau vjerodostojnost. Uzmite npr. uniju sindikata koja prijeti sveoptim trajkom a onda ne uspije da mobilizuje dovoljan broj trajkaa. Ovakav potez je fatalan za poziciju sindikata ije budue prijetnje vie nee biti ozbiljno shvaene od strane poslodavaca. Postoje razna sredstva kojima moete pritisnuti drugu stranu za vrijeme pregovora: privlaenjem medijske panje, traei miljenje eksperata, odravanjem protestnih okupljanja, trajkovima ili zakonskim procedurama pa ak i prekidom pregovora u cjelini. Odluka o tome koje ete sredstvo koristiti zavisi od vanosti teme koja je u pitanju. Ovo sredstvo ne smije biti nesrazmjerno cilju: neete organizovati trajk zbog toga to elite da kafeterija u vaem preduzeu slui drugaiju vrstu kafe. Kod ove vrste pregovora najvei dio posla se obavlja prije poetka samih pregovora. Morate voditi rauna o svim sredstvima kojima moete pritiskati drugu stranu i obezjediti da ona budu u pripravnosti. Takoe, vi morate odmjeriti koliko druga strana moe pritisnuti vas i ime. U ovom sluaju mogla bi vam biti korisna SWOT analiza (pogledati poglavlje o strategiji). Osim toga vi morate odrediti koja je vaa pozicija u ovim pregovorima. Ne samo da trebate da postavite svoj cilj ("ta je to to elimo da postignemo") i objavite ga u javnosti ve bi ste trebali da odredite i lini najnii prag ("koji je to minimum koji bi smo prihvatili"). Podrazumijeva se da bi ste ovaj najnii prag trebali da zadrite za sebe. Nazovimo vau tenju ciljem a najnii prag prihvatanja - takom otpora. Mora postojati odreen prostor za pregovore izmeu ove dvije take. Samo partija koja ima apsolutnu veinu moe sebi dopustiti luksuz da se one poklapaju. Oito, i druga partija e takoe imati svoj cilj i svoju taku otpora suprotnu od vae. Ova situacija moe biti predstavljena ematskim prikazom:

115

Cilj A ____________ ____________Taka otpora B

Taka otpora A _________ __________ Cilj B

Prostor za pregovore nalazi se izmeu take otpora A i take otpora B. to je rezultat pregovora blii vaem cilju to je va pregovaki uspjeh vei. Pregovori zasnovani na moi mogu takoe biti i neuspjeni, npr. ukoliko postane nemogue postizanje bilo kakvog dogovora. Najei razlog za to je kada jedna ili obje strane imaju previsoke zahtjeve to onemoguava bilo kakav dogovor. Obratite panju na prethodni ematski prikaz: ako je taka otpora A pozicionirana vrsto iznad take otpora B a taka otpora B jednako nepomina (tako da najmanji minimum koji bi za A bio prihvatljiv nije ni u blizini najmanjeg minimuma B) pregovori e nesumnjivo propasti. Na sreu, ovakva bezizlazna situacija nije preesta. Ukoliko u toku pregovora postane oigledno da dogovor nee biti postignut strane u pregovorima e poeti da ostvaruju svoje prijetnje (npr. sazvae trajk). Osjeaj blizine prijetnje koja samo to se nije ostvarila moe navesti strane u pregovorima da preformuliu svoju taku otpora (kao i, eventualno, svoj cilj). Ovakva situacija najee rezultira pribliavanjem taaka otpora toliko da se one preklapaju ili bar toliko da stvore, kakav takav, prostor za pregovore. S' obzirom na to da se pregovori uglavnom vode u vie rundi najee postoji sasvim dovoljno vremena za presabiranje. Dobar pregovara uvijek odvaja vrijeme i za to. Postoji i dodatni razlog zato je vano odvojiti dovoljno vremena za pregovore a to je sprijeavanje glavnog uzroka neuspjeha ove vrste pregovora a to je eskalacija. Konflikt i teko cjenkanje je nerazdvojno od pojma pregovora zasnovanih na moi (jer ono to, na kraju krajeva, obje strane pokuavaju je da prisile drugu stranu na povlaenje). Strane u pregovorima ponekad znaju da reaguju nepotrebno grubo ili emotivno. To se najee deava zbog zapaljivog temperamenta ili zbog toga to i jedni i drugu ele da probude svoje pristalice. Takoe, grube rijei ili pokazivanje emocija mogu biti dio igre dok nekada prekid pregovora proizilazi iz greke u procjeni. Jedna strana trai
116

previe, poinje previe da vjeruje u snagu svojih argumenata bez osvrtanja na poziciju druge strane, poinje da vjeruje da se nad njom ini nepravda itd. Na kraju, pregovori mogu propasti i zbog subjektivnih razloga (strah, bijes, uvrijeenost) iako bi dogovor, sa objektivnog stanovita, bio apsolutno dostian. Ovo je razlog zato je preporuljivo pregovore podijeliti na nekoliko rundi dajui time pregovaraima dovoljno vremena za preispitivanje i analizu situacije. Posljednja napomena vezana za pregovore zasnovane na moi: ak i ako ste iz pregovora izali kao pobjednika strana (ili postigli vei uspjeh) nije pametno da likujete i zajedljivo proglaavate pobjedu jer je vjerovatno da ete i u buduem periodu trebati da saraujete sa drugom stranom iz pregovora. Ukoliko je javno ponizite ona e, nesumnjivo traiti nain da vam se osveti prije ili kasnije ako ni zbog ega drugog bar da zadovolji svoje pristalice. Iz ovog razloga je pametnije, ak i nakon tekih pregovora, predstaviti postignuti dogovor ostatku svijeta na nain koji nee osramotiti vaeg protivnika koristei se izrazima kao to su: "U ovoj bitci nema poraenih" i "Ovakvim dogovorom su svi na dobitku".

Pregovori zasnovani na razmjeni

Pored pregovora zasnovanih na argumentima i pregovora zasnovanih na moi postoji i trea vrsta pregovora: pregovori zasnovani na razmjeni. Ovom vrstom pregovora (koja se moe nazvati i trampom) izbjegavaju se ekstremi iz prethodna dva stila. Na ovaj nain strane ne pokuavaju jedna drugu da ubijede svojim argumentima niti im prijetnjom i igrom moi nameu svoja rjeenja. Metod razmjene poinje pragmatinim prihvatanjem da obje strane imaju stavove koji nisu uvijek kompatibilni. One potom pokuavaju da udrue svoje suprotstavljene stavove u paket mjera koje odgovaraju i jednoj i drugoj. Kod ove vrste pregovora jako je vano da se strane meusobno potuju i potrude da razumiju koju potrebu ona druga eli da zadovolji svojim potraivanjem. Na kraju krajeva, sutina pregovora nije stav koji svaka od strana zauzima ve interesi koje one imaju. Ovi interesi moraju biti najozbiljnije shvaeni u svakom sluaju i obje strane se moraju potruditi da nau kreativno rjeenje koje bi zadovoljilo interese one druge. Vano je osmisliti paket dogovora koji zadovoljava obje strane na nain da isti moe posluiti kao temelj budue saradnje izmeu njih. Nije iznanaenje to to se upravo ovaj metod najee koristi u pregovorima oko formiranja koalicione Vlade. Svaka strana poinje pregovore imajui sa sobom listu elja i pokuava da ostvari to vei broj njih. Jedna partija eli vei budet za obrazovanje dok druga eli da umanji davanja za odbranu i
117

bezbjednost. Jedna strana eli da legalizuje istopolne brakove dok druga eli izgradnju veeg broja puteva. Najvea slabost ovog metoda je to to se dio dogovora moe pokazati kao neodriv u praksi to moe dovesti do tenzija izmeu partija koji bi mogao da rezultira ak i trajnim raskolom izmeu njih.

Primjer: Dobijanje statusa drave kandidata EU za Tursku i Hrvatsku U oktobru 2005. godine voeni su teki pregovori u tijelima Evropske Unije oko toga da li Turskoj i Hrvatskoj treba dodijeliti status drava kandidata EU. Austrija se otro protivila dodjeljivanju statusa kandidata Turskoj. Na kraju je popustila i obeala da e se sloiti sa tim ali iskljuivo pod uslovom da isti status bude dodijeljen i Hrvatskoj. To je na kraju i bio ishod dugih i tekih pregovora. Oigledno, Austrija je posegnula za pregovarakim metodom zasnovanim na moi to je i bila u mogunosti da uradi jer Evropska Unija odluke po ovom pitanju donosi jednoglasno. Takoe, jasno je da je sam ishod pregovora u vidu kompromisa bio rezultat pregovora zasnovanih na razmjeni.

Zakljuak
Koji nain pregovora trebate izabrati u datim okolnostima? Kao to je prethodno naglaeno vano je osmisliti kvalitetnu strategiju prije nego to pregovori ponu. Pogrean izbor moe vam zadati veliku glavobolju u toku samih pregovora. Ukoliko se druga strana odlui za strategiju zasnovanu na moi vaa strategija argumentovanog ubjeivanja teko da ima anse za uspjeh. Takoe, ukoliko ne otkrijete nejednakost u pristupu prije nego to diskusija ne bude na pola puta vi ste unaprijed na znaajnom gubitku. Iz ovog razloga je od kljunog znaaja da odmjerite stav vaeg protivnika unaprijed. Postoje smjernice pomou kojih bi ste to mogli uiniti. Glavni princip je da analizirate postojei odnos izmeu dvije strane. Da li one vjeruju jedna drugoj u potpunosti ili uopte ne vjeruju? Da li jedna strana vjeruje da je druga voljna i u mogunosti da napravi ustupke? Da li jedna strana vjeruje da druga strana eli da zadri dobar odnos, ili ga ak i unaprijedi? Ono to je najvanije da li je ovaj osjeaj uzajaman? Da li su prijedlozi jedne strane u potpunosti suprotni od onog za ta se druga strana zalae? Ukoliko je va odgovor na sva ova pitanja "ne" to je najbolji pokazatelj da je nain pregovora za koji vi trebate da se opredijelite onaj zasnovan na moi. U sluaju da su odgovori mjeoviti moete razmisliti o pregovorima zasnovanim na razmjeni ali samo u sluaju da izmeu strana postoji odreena doza meusobnog povjerenja. Ukoliko je va odgovor na sva pitanja pozitivan pregovori zasnovani na argumentima su metod za koji se trebate odluiti.
118

Rezime savjeta za pregovaranje Tri pregovaraka metoda: 1. Metod zasnovan na argumentima (ubjeivanje) 2. Metod zasnovan na moi (pritisak) 3. Razmjena (dobitnika situacija za obje strane)
Kako izabrati: Da li imate dobar odnos sa drugom stranom? Da li su obje strane otvorene za raspravu? Da li obje strane ele da zadre dobar meusobni odnos ili ak da ga unaprijede? Da li postoji odreeno poklapanje izmeu interesa obje strane? Ukoliko su svi odgovori pozitivni = ubjeivanje Ukoliko su svi odgovori negativni = mo Ukoliko su odgovori izmijeani = razmjena 1. Ubjeivanje (argumenti) Popiite svoje argumente. Budite spremni da budete ubijeeni argumentima druge strane. Budite iskreni i o prednostima kao i o slabostima vaeg stava. Nemojte koristiti prljave trikove i izbjegavajte upotrebu pritiska ka drugoj strani. Pokuajte da uvrstite interese druge strane u vae predloeno rjeenje. 2. Igra moi Odredite cilj kao i taku otpora. Odredite i pripremite vaa sredstva kojima ete vriti pritisak na drugu stranu. Budite selektivni sa informacijama koje dajete, sakrijte svoje slabosti. Obezbjedite dovoljno vremena za pregovore (vie rundi za pregovore). Nemojte poniavati pobjeenog protivnika. Savjeti: Koristite srazmjerna sredstva. Ne dozvolite da budete ubjeivani argumentima. Budite neumoljivi po pitanju vaih stavova ali ljubazni u kontaktu. 3. Razmjena (dobitnika situacija za obje strane)
119

Budite pragmatini. Prihvatite legitimnost stava druge strane. Pokuajte da pronaete koji su to interesi koji motiviu ovakav stav, prepoznajte vanost tih interesa i pokuajte da naete zajedniko stanovite. Osmislite kreativno rjeenje koje bi koristilo interesima obje strane. Zaloite se za obostrani dogovor.

Vjeba
Simulacija je idealna za vjebanje pregovora. Usredsredite se na vjetine o kojima ste uili sa posebnim akcentom na izboru pregovarakog metoda: zasnovanog na argumentima, moi ili razmjeni. Zadajte uesnicima da izaberu temu u okvirima ostatka obuke. Ukoliko se ona tie Evropske Unije najee su simulacije rada Evropskog Savjeta koji odluuje o prijemu novih lanica. To je prilino komplikovana simulacija pa je koristite samo ukoliko elite da je iskoristite kao priliku za naglaavanje uloge razliitih institucija EU. Postoje i jednostavnije mogunosti. Omladinska ili organizacija ena moe pregovarati sa partijskim rukovodstvom o imenovanju njihovih kandidata visoije na partijskoj listi kandidata za izbore. Najjednostavnija simulacija bila bi da uesnici pregovaraju o tome da li e ii na grupnu ekskurziju ili ne. Podijelite grupu na dva dijela. Jednoj je dodjeljen iznos od milion eura. Oni mogu zadrati ovaj novac ukoliko uspiju da se dogovore o nainu na koji e ga podijeliti sa drugom grupom. Nije im dato nikakvo vrijeme za pregovore. Grupa 1 mora sama da procijeni ta bi bilo prihvatljivo za grupu 2. Grupa 2 takoe mora unaprijed da procjeni ta bi za njih bio prihvatljiv ishod. Npr. grupa 2 moe odluiti da bi polovina novca bila dovoljna za njih ali ne i iznos manji od toga (i oni to trebaju staviti na papir). Ukoliko grupa 1 ne ponudi vie od 40% oni e izgubiti i novac se vraa nazad u trezor. Cilj ove vjebe je poveanje sposobnosti poznavanja vaeg protivika i procjene njegovih namjera.

120

Petnaesto poglavlje Formiranje koalicije

Najvei izazov za svakog politikog pregovaraa je formiranje koalicione Vlade. Formiranje koalicije vaan je dio politike, pogotovo u onim dravama u kojima ni jedna partija ne moe samostalno da osvoji vlast. U ovom sluaju dvije ili vie partija moraju postii dogovor o politici koju e da sprovode i linostima koje e postaviti na ministarska mjesta. Takoe, partije moraju dobiti podrku u drutvu npr. saradnjom sa posebnim interesnim grupama i neprofitnim organizacijama. ak i u dravama sa veinskim izbornim sistemom (kao to su britanski i ameriki) koalicije predstavljaju vaan dio politikog ivota. Dvije najvee partije u ovim dravama sklone su predstavljanju irokog raspona razliitih organizovanih grupa sa jednako irokim rasponom miljenja. Mnoge partije ne samo da imaju razgranatu ideologiju ve i u svom sklopu imaju vie posebnih oblika organizovanja (organizacije mladih, ena, penzionera itd.). To obavezuje partijskog lidera na formiranje kolicija i u sklopu same partije. Ovakve koalicije su klju njegovog opstanka u partiji. Ali kako napraviti uspjenu koaliciju? Dosta toga zavisi od pravovremenosti kao i vaih mogunosti da uoite pravu priliku. Vi, takoe, zavisite i od volje drugih partija da formiraju koaliciju sa vama.

Deset osnovnih pravila za uspjeno formiranje koalicije

1. Vrijeme i mjesto. Potrebno vam je vrijeme da izgradite odnos povjerenja. Na samom poetku partije e eljeti da uine svoj stav jasnim i nee eljeti da prave bilo kakve ustupke. One e analizirati poziciju onog drugog i pokuati da odrede nain na koji e pregovarati (argumentovano, upotrebom moi ili razmjenom vidjeti poglavlje o pregovorima). Obezbjeivanje nekoliko manjih ustupaka objema partijama na samom startu moe prilino ubrzati proces. Dobar pregovara koji je prihvaen od obje strane poee pregovore onim stavovima oko kojih se obje partije slau. Koristi ukoliko on pregovore vodi polagano pokuavajui pritom da pravi jedan po jedan mali korak naprijed. To je strategija koja poveava anse uspjeno okonanih pregovora. 2. Uesnici u pregovorima moraju imati barem neto zajedniko ili dijeliti neke zajednike ciljeve. Ukoliko su ciljevi kojima dvije partije tee dijametralno suprotni koalicija u tom sluaju ne dolazi u obzir. Sa druge strane ciljevi dvije
121

partije ne moraju biti identini da bi formiranje koalicije bilo mogue jer da je tako onda ne bi uopte postojala potreba da imamo razliite partije. Da bi ste formirali koaliciju potrebne su vam partije koje imaju sline ciljeve i koje imaju bar nekoliko zajednikih ciljeva. U Holandiji npr. koalicija izmeu socijalnih demokrata i demohriana nije ni po emu neuobiajna iz razloga to obje partije zagovaraju altruistiko i jako graansko drutvo. 3. Od velike je pomoi ukoliko imate zajednikog neprijatelja. To, samo po sebi, nije dovoljno ali u odreenim situacijama moe biti spona koja povezuje razliite ideologije. Najbolji primjer za to je narandasta revolucija u Ukrajini 2004. godine kada su liberali udruili snage sa socijalistima. Na pitanja o saradnji sa liberalnim Juenkom socijalistiki lider Moroz odgovarao je rijeima: "Bolje sa liberalom nego sa kriminalcem." Problem koji se pojavljuje kod ovakvih koalicija najee je to to one ne opstaju nakon to njihov zajedniki cilj (u ovom sluaju: smjena reima i demokratizacija drutva) bude ostvaren. 4. Partije koje pregovaraju moraju imati neku dozu potovanja jedna prema drugoj. One moraju potovati legitimnost druge partije i njene ciljeve. Stare arke koje su proizile iz otre predizborne kampanje moraju biti zaboravljene. 5. Lideri partija koje pregovaraju ne moraju biti prijatelji ali se moraju meusobno potovati kao to moraju potovati i injenicu da svaki od njih predstavlja odreen broj biraa. Oni moraju jedan drugome praviti ustupke i prihvatiti da koalicija mora napraviti prostora i za lidere razliitih podgrupa u njihovom birakom tijelu. Mnoge koalicije su propale jer su lideri ljubomorno pokuavali da ouvaju svoju teritoriju. Ukoliko jedan od lidera ne moe da prihvati prisustvo drugog u koaliciji pregovori su unaprijed osueni na propast. 6. Pregovore treba voditi vjeto i uz potovanje svih uesnika. Prinuda nije u opticaju za vrijeme pregovora o koaliciji. Razmjena je najloginiji metod pregovora u ovoj situaciji dok bi u idealnoj situaciji partije postigle dogovor na osnovu razumnih argumenata: to je nain putem kojeg se dolazi do zajednikog cilja koji pomae u ouvanju odrivosti koalicije. 7. Sve partije moraju biti spremne da prave ustupke ali one ne smiju izgubiti iz vida elje njihovog birakog tijela. Uesnici u pregovorima su najee spremni
122

za pravljenje ustupaka jer u suprotnome ne bi ni pristupili istima iako se esto deava da ponijeti trenutkom za vrijeme pregovora lideri znaju da "potre pred rudu". 8. Znatno je lake ukoliko sebi ne postavite previsoke ciljeve. Mnogo je lake praviti male korake u odnosu na velike a vie malih koraka na kraju e rezultirati jednim velikim iskorakom. Savjet da ne budete previe zahtjevni ne odnosi se samo na politiku koju elite da sprovedete ve i na planirano trajanje koalicije. 9. Lake je formirati koaliciju kada postoji oigledan zajedniki zadatak od dravnog znaaja (npr. ekonomski oporavak i stvaranje novih radnih mjesta). U Holandiji su 1994. godine liberali formirali koaliciju sa socijaldemokratama koja je trajala osam godina. Osnovni slogan bio je: "Posao, posao, posao" slogan koji je bio jednako prihvatljiv za ljeviarske kao i za desniarske partije. 10. Jako je vano da ne otkrivate bilo kakve interne informacije o toku pregovora medijima. Prije samog poetka pregovora partije bi trebale da ugovore stroga pravila o tome ko e i kada priati sa medijima. Sve partije bi trebale da se pridravaju ovih pravila ili e pregovori propasti. Npr. 2003. godine koalicioni pregovori izmeu holandskih demohriana i PvdA su propali jer kad god je bio napravljen bilo kakav pomak u pregovorima mediji bi izali u javnost sa datom informacijom. Kada su, nakon tri godine, partije ponovo pokuale da oforme koaliciju one su nauile lekciju; ni jedna jedina informacija nije dola do medija osim ukoliko se obje partije nisu usaglasile oko nje. Previe otvorenosti i medijske panje je opasno jer ohrabruje partije da se ponaaju tvrdoglavo i na taj nain zadovolje elje svojih biraa i smanjuje njihovu volju za postizanjem kompromisa jer one imaju osjeaj kako im birai stoje za vratom efektivno umanjujui njihovu sposobnost za pregovaranje. Sa druge strane partije mogu saoptavati i provizorne pomake u pregovorima spoljanjem svijetu, zajednikim dogovorom, u cilju zadovoljenja svojih pristalica. Bilo kako bilo, budite oprezni da ne omoguite vaim politikim protivnicima priliku da objelodane vae planove prije postizanja konanog sporazuma. Najee je najbolje priekati i predstaviti koalicioni sporazum u cjelini nakon to se pregovori uspjeno okonaju jer je na ovaj nain najlake obrazloiti pojedine ustupke koji su bili neizbjeni pomacima u drugim oblastima koje su ih nadoknadili.
123

Zakljuak Nakon to ste uspjeno formirali koaliciju moete poeti sa sprovoenjem dogovorenog programa. Tada poinje medijska bitka. Vi ste, nesumnjivo, bili primorani da napravite odreene ustupke a moda ak i da prekrite neka od obeanja (koja ste dali biraima). U koalicionom sistemu bolje je ne davati previe odrjeita obeanja. Ukoliko imate prevelik broj stavova u vaem programu o kojima ni po koju cijenu ne elite da pregovarate vi nikada neete biti dio vlasti. "Prodavanje" postignutih rezultata pregovora zahtjeva pametnu komunikacionu strategiju kao i dobro osmiljenu medijsku strategiju. Naglasite ostvareno iako ne trebate ignorisati dio na kojem nijeste uspjeli da se izborite za svoja rjeenja mada ne treba ni preuveliavati njegov znaaj. Nakon pomena bilo kog ustupka odmah izjednaite situaciju sa jednim od dostignua. Takoe, obratite posebnu panju na to koje argumete ete koristiti za odbranu vaih ustupaka: da li je u pitanju dravni interes, sprijeavanje veeg zla, vea protivvrijednost koju ste dobili za uzvrat itd. Vjeba
Jo jednom je podjela uloga najbolji nain za realizaciju ovakve vjebe. Zadajte dvijema partijama da vode pregovore oko formiranja koalicije. Prije svega neka svaka od partija analizira sopstvenu poziciju kao i poziciju svog protivnika, postavi ciljeve koje eli da ostvari i odredi strategiju pregovaranja. Nakon toga oni mogu zajedniki raditi na komunikacionoj strategiji i uvjebati organizovanje zajednike press konferencije. Vjebu prilagodite posebnim uslovima u vaoj dravi.

124

esnesto poglavlje Lobiranje

Neprofitne organizacije i preduzea pokuavaju da utiu na politiare da donose odluke u njihovu korist. Oni to ine lobiranjem. Lobiranje je strategija za postizanje odreenog cilja. Veliki dio lobiranja odvija se u samim politikim partijama: grupe sa jasno definisanim interesom pokuavaju da utiu na to da partijsko rukovodstvo promijeni svoj stav po odreenim pitanjima. Najbolji primjer za to su organizacije ena; politiki uticaj koji ene imaju danas nije doao sam po sebi ve on predstavlja neto za ta su se one dugo i naporno borile. Omladinske organizacije, nacionalne manjine, homoseksualci, penzioneri, lica sa invaliditetom su primjeri posebnih grupa sa jasno definisanim interesima koje lobiranjem u partiji pokuavaju da dovedu do toga da partija radi u njihovom interesu. Isto kao to je to sluaj sa sastancima, lobiranje moemo podijeliti na tri faze: faza informisanja, diskusija ili faza formiranja miljenja i faza donoenja odluke. Takoe, postoje tri grupe ljudi ukljuene u proces lobiranja: interesna grupa (grupa ljudi ije interese zastupa lobi), donosioci odluka (ciljna grupa lobista) i lobisti. Donosioci odluka najee su ministri, lanovi nacionalnih ili evropskog Parlamenta, gradonaelnici ili lanovi gradskog vijea, lanovi Kongresa ili lanovi rukovodstva partije na svim nivoima. Lobisti su ljudi koji, ponekad nenamjerno, utiu na potencijalne odluke kao to su slubenici, politiki savjetnici, novinari ili druge interesne grupe.

Pravovremenost je od kljunog znaaja Odravanje dobre mree sainjene od formalnih ili neformalnih donosioca odluka pomoi e vam da uskladite svoju satnicu. Ne objavljuje se ba uvijek javno kada e pojedina odluka biti donijeta. Kada u tom sluaju treba poeti sa lobiranjem? Takoe je od kljunog znaaja da znate kojim putem ete poi u namjeri da ostvarite va cilj. Npr. koja partijska pravila trebate da znate da bi ste uspjeli da dovedete do usvajanja rezolucije na partijskom Kongresu? Ponite pripreme im saznate datum odravanja Kongresa. Naredni korak je odgovaranje na pitanje: ko su donosioci odluka jer e oni biti vaa ciljna grupa. Na samom Kongresu najvanija formalna grupa donosioca odluka su partijsko rukovodstvo i delegati koji glasaju. Potrudite se da sastavite i listu neformalnih donosioca odluka: ljudi koji rade u centrali partije, istaknuti lanovi partije, lanovi komisija, itd. Tada razmislite o sredstvima koje imate na raspolaganju za uticanje na odluku. Ponovo, pravovremenost je od kljunog znaaja. Odluite kada ete iskoristiti ta sredstva i ne koristite disproporcionalna sredstva. Nema nikakvog
125

smisla da mobilizujete svoje pristalice za protestni sastanak ispred centrale partije na samom startu. Protestni sastanak donosi negativan publicitet partiji to umanjuje volju partijskih lanova da sasluaju vae zahtjeve i stvara tenzije u vaem odnosu sa rukovodstvom koje bi, u suprotnom, moda i ispunilo dio vaih zahtjeva u toku pregovora.

Strategije za posebne interesne grupe u politici i van nje Teorija o kojoj je bilo rijei u prvom poglavlju iako se uglavnom odnosi na predizborne kampanje mnogo je ire upotrebljiva. Vidjeli smo da kampanja moe imati razliite ciljeve. Isto vai i za posebne interesne grupe van ili u sklopu politikih partija. Npr: Organizacije ena tee poveanju broja ena u politici kao i na rukovodeim pozicijama Omladinske organizacije tee poveanju broja mladih u politici i dobijanju odreenog broja mjesta za mlade poslanike u Parlamentu I organizacije mladih i ena pokuavaju da podignu odreena pitanja visoije na listi partijskih prioriteta Nevladine organizacije i preduzetnici tee uvrtavanju njihovih interesa u partijski program
Ove organizacije razvijaju strategije kojima ele da utiu na partiju da usvoji odreene stavove ili donese odreene programske odluke. Na koji nain to funkcionie?

Ko donosi odluke? Formalni i neformalni donosioci odluka Strategija se uvijek zasniva na ubjeivanju nekoga da donese odluku koju vi elite. Za vrijeme predizborne kampanje birai su ti koje morate ubijediti - tada se oni nalaze u ulozi donosioca odluka. Nekada je donosilac odluka jedna osoba ali ea situacija je da ih ima vie ili da je u pitanju vie Vladinih agencija koje treba da se sloe oko odreene programske politike. Osobe koje su zvanino zaduene za donoenje odluke nijesu nuno uvijek i one koje zaista donose odluku. esto se deava situacija da su ljudi koji formalno nijesu odgovorni za donoenje odluka mnogo uticajniji i da su upravo oni neformalni donosioci odluka. Savjetnik ministra se esto vie pita o stvarima u svojoj nadlenosti od samog ministra. U skladu sa tim ono to uvijek trebate prvo da uradite je da provjerite da li je formalni donosilac odluke zaista osoba koja odluuje ili je pametnije da priete neformalnom donosiocu odluke.

126

Drugi problem je kako doi do donosioca odluka. Ukoliko se ova misija pokae nemoguom trebali bi ste probati da kontaktirate ljude koji ih poznaju i ciljate na ljude ili organizacije koje imaju pristup njima. Ukoliko ne postoji mogunost da obezbjedite direktan pristup vaem premijeru moete pokuati da doete do posebnih interesnih grupa u sklopu njegove partije (mladi, ene, penzioneri). Jednom kada doete do donosioca odluka morate se opredijeliti za odreenu strategiju kojom ete uticati na njega da podri odluku koju vi elite. U sutini, postoje tri naina na koja moete to uiniti: Ubjeivanjem kvalitetnim argumentima Pritiskom da donesu eljenu odluku Razmjenom meusobnih ustupaka koji bi zadovoljili interese obje strane Razlike meu ovim metodima i odluivanje o tome koji da upotrijebite u datoj situaciji detaljnije je opisano u poglavlju o pregovorima.

Profil donosioca odluka Jednom kada identifikujete donosioca odluka bilo bi korisno da odredite koji je njegov profil u cilju odreivanja to efikasnijeg pristupa. Da bi ste uspjeli to da uradite potrebno je da odgovorite na ova etiri pitanja:
ta on/ona zna (o temi na koju treba da donese odluku)? Kakav je njegov/njen stav po ovom pitanju? ta on/ona osjea (po ovom pitanju)? ta e on/ona uiniti po ovom pitanju? ZNANJE MILJENJE OSJEAJ POSTUPAK

U veini, ako ne i u svim, sluajevima proces donoenja odluka se sastoji iz vie razliitih faza. Prije nego to donesemo odluku trebali bi smo biti obavijeteni da uopte postoji pitanje o kojem treba odluiti i kakva je njegova priroda. Potrebno nam je znanje o odluci. Politike organizacije esto prave greku jer automatski trae od ljudi da djeluju. Traiti od ljudi da djeluju prije nego ste ih prethodno uputili u temu o kojoj se radi kroz faze: znanja, miljenja i osjeaja esto moe biti kontraproduktivno jer esto prouzrokuje kod ljudi odbrambenu reakciju. Potrudite se da ne preskoite ni jednu od ove etiri faze.

Izbor pravih sredstava Mi sada, znai, imamo cilj koji je konkretan, mjerljiv, izvodljiv i inspiriui i znamo ko je naa meta (donosilac odluka). Ovo je tek poetak. Mi jo uvijek moramo izabrati
127

konkretna sredstva za ostvarenje naeg cilja (uticanje na donosioca odluka). Sve dobre strategije automatski ukljuuju odreena sredstava, ali ova sredstva moraju biti prilagoena datom cilju. Drugim rijeima, na kraju krajeva, cilj ne opravdava sva sredstva. Ukoliko sredstva potkopaju cilj to e prije ili kasnije kompromitovati osobu koja se njima slui. Takoe, ljudi e poeti da se pitaju da li vi uopte zasluujete njihovu podrku kao i da li je va cilj uopte opravdan. Npr: upotreba nasilja uperenog ka policiji za vrijeme protesta nije opravdana ni jednim ciljem. Takoe, sredstava moraju biti srazmjerna. Snaga sredstava koje koristite moe imati kako pozitivan tako i negativan uticaj na vae anse za dobijanje podrke za va cilj. ak i ukoliko je cilj dobar a sredstva koja koristite nesrazmjerna (preslaba ili prejaka) va cilj e izgubiti svoju vjerodostojnost. Npr, ne moete traiti Pradsjednikovu ostavku zbog greke koju je napravio lan njegove partije koji je gradonaelnik nekog manjeg grada. Dobar primjer stvarno srazmjernog i korisnog sredstva je peticija. Kada prikupite dovoljan broj potpisa predajte ih donosiocu odluka i razgovarajte sa njim o pitanju za koje se zalaete. Prijedlog za politiki program koji se naslanja na postojee trendove u drutvu obino se lake prodaje od ideja koje idu u suprotnosti sa njima. To, naravno, ne znai da politike partije nikada ne trebaju pokuati da ostvare ciljeve koji idu u suprotnom smjeru od dominantnog trenda u drutvu ve da mu se uvijek pokoravaju. Stvari se mogu promijeniti i zbog toga vaa partija i postoji: da utie na kretanja u drutvu ali je jako vano da lanovi politikih organizacija uzmu u obzir glavni trend u drutvu i iskoriste ga kad god je to mogue. To moete uiniti usklaivanjem vaeg prijedloga sa dominantnim trendovima kad god ste u mogunosti. Npr. od kada je Al Gor izaao sa svojim filmom o klimatskim promjenama "Neugodna istina" postalo je znatno lake zalagati se za strogu politiku odrive ivotne sredine nego ranije. Jednom kada odluite koja sredstva ete koristiti trebali bi ste razmisliti i o tome kako ete pitati donosioca odluka da donese odluku koju vi elite kao i o rasponu odstupanja ove odluke od njegovog postojeeg stava. Jo jednom, neka od univerzalnih pravila su i u ovom sluaju primjenjljiva. Prije svega, to veu uslugu traite od nekoga manje su anse da ete u svojoj namjeri uspjeti. Nema svrhe da pokuavate prevesti ostraenog protivnika neke ideje da preko noi postane njena najvatrenija pristalica. Ciljevi se esto ostvaruju postepeno. Takoe, neizmjerno pomae ukoliko uspijete da naete nain da uvrstite interese ljudi sa kojima razgovarate u va prijedlog. Stavite se u poziciju osobe kojoj dajete va prijedlog i
128

razmislite o tome kako bi odluka koju vi elite mogla da bude i u njegovom/njenom interesu. Pridravanjem ovog savjeta neizbjeno ete ostvariti dobre rezultate. Politiari su preesto previe usredsreeni na sopstvene interese i ono to oni smatraju politiki poeljnim zaboravljajui da uzmu elje biraa u obzir.

Informisanje Informiite formalne i neformalne donosioce odluka/ciljne grupe o vaem stavu. Isti potkrijepite "neutralnim" informacijam kao to su slikovit prikaz stanja u drutvu, postojei pravci razvoja meunarodnih odnosa ili meupartijskih odnosa. Vano je da ubijedite sve donosioce odluka/ciljne grupe da je va prikaz stvari ispravan i da im vi obezbjeujete preciznu informaciju i zbog toga im obezbjedite kvalitetne informacije bez injeninih greaka koje mogu umanjiti vau vjerodostojnost. Naravno, nemojte se ograniiti na iskazivanje iskljuivo sopstvenog stava ve se moete osvrnuti i na stav vaih protivnika. U svakom sluaju naglasite vae miljenje na nain da se va stav zaista istakne kao kvalitetniji. Lukav nain obavezivanja donosioca odluka je da ih navedete da misle da im vaa informacija moe dati odreeni ekskluzivitet. Politiari su uvijek eljni publiciteta i mogu zakljuiti da informaciju koju ste im dali mogu iskoristiti kao priliku za dobijanje politikih poena u medijima. Na ovaj nain vi dobijate i saveznika i publicitet za va cilj. U ovoj fazi takoe pokuajte da dobijete podrku pisanjem lanaka na ovu temu kao i obilaskom lokalnih partijskih odbora. Svaka nova pristalica se broji i ini razliku u narednoj fazi lobiranja. Poruke u lobiranju Poruke u lobiranju su u sutini stavovi koje zastupate. Imajte na umu da i u ovom sluaju vae ista pravila kao i za korienje centralne poruke u kampanji (vidjeti poglavlje o strategiji): koristite najvie tri poruke, ponavljajte ih to ee moete u razliitim oblicima akcentujui njihove razliite djelove zavisno od ciljne grupe kojoj se obraate. Diskusija Sada kada su svi uvjereni u vanost datog pitanja vrijeme je da istupite sa svojim stavovima i zaponete javnu debatu. To moete uraditi upriliavanjem sastanka sa vaim partijskim liderom ili regionalnim partijskim odborima, organizovanjem javne debate ili objavljivanjem reklama u novinama. to vie se o vaoj temi govori to bolje. U ovoj fazi paralelno sa intenziviranjem aktivnosti vaih pristalica i saveznika ponite i sa okupljanjem volontera. Ovo je period kada lobiranje konano poprima svoj oblik.
129

Odluka U treoj fazi pribliavamo se trenutku donoenja odluke. Partijsko rukovodstvo napisae preporuku za partijski Kongres. Pozitivna preporuka znai da je vae lobiranje bilo uspjeno: moete obustaviti vau kampanju. Ukoliko to nije sluaj vrijeme je da ponete da razgovarate sa delegatima za Kongres pokuavajui time da sprijeite njeno usvajanje. Pokuajte da dobijete uticaj i koristite publicitet kad god je to mogue pristupajui svakom od donosioca odluka pojedinano i formiranjem saveznitva sa drugim interesnim grupama. Ova, posljednja faza, je moda pravi momenat za upotrebu teke artiljerije: protestnih sastanaka, otrih oglasa i sl. Takoe, u ovoj situaciji bi ste trebali da prihvatite injenicu da je kompromis moda najbolje mogue rjeenje. Primjer: lobiranje organizacije ena u politikoj partiji
Cilj: 50% ena na rukovodeim pozicijama u partiji Informisanje: Da bi ste ubjedili rukovodstvo u vanost ovog pitanja vi ga morate informisati o svim injenicama koje se tiu trenutne situacije: koliko ena je aktivno u partiji, koliko ih je aktivno u politici u globalu a koliko u drugim partijama. Koliko njih je na rukovodeim funkcijama na svim nivoima? Nakon to ste ih informisali otponite debatu sa rukovodstvom kao i delegatima za Kongres na kojem ete zastupati svoje stavove. Za vrijeme ove faze neophodno je obezbjediti to vei mogui broj saveznika i pristalica koje e argumentovano ubjeivati ostale i na taj nain umanjivati snagu protivnika. Zavrna faza: odluka je donijeta od strane partijskog rukovodstva i/ili Kongresa. Univerzalni savjeti: Ne gubite nadu. Lobiranje moe biti dug i iscrpljuju proces. Pravovremenost je od kljunog znaaja. Obezbjedite sve potrebne informacije prije nego ponete da traite publicitet. Vaa mrea donosioca odluka je va kapital dok je va imenik vae glavno oruje. Pokuajte da pridobijete donosioce odluka da podre va cilj. Nemojte troiti veinu svog vremena u ubjeivanje pristalica vaeg protivnika ve na ubjeivanje neodlunih.
130

 Obezbjedite donosiocima odluka ekskluzivne informacije koje oni mogu upotrijebiti u svoju korist. Nemojte donosioce odluka stavljati u nemoguu poziciju traivi od njih previe i odbijanjem ba svake ponuene alternative. Nemojte koristiti nesrazmjerna sredstva; cilj ne opravdava ba sva sredstva. Ukoliko pobjedite napravite proslavu ali nemojte likovati. Potrudite se da se niko ne osjea iskorienim.

Vjebe
Zadajte uesnicima da naprave vie malih grupa i da svaka od njih sastavi plan lobiranja. Ovaj plan bi trebao da sadri ciljeve, sredstva, vremenski okvir, spisak donosioca odluka, objektivne informacije, argumente za debatu i posebne aktivnosti kojima ete poveati pritisak za vrijeme zavrne faze. Podijelite uloge: Formalni donosilac odluka (npr. ministar) Neformalni donosilac odluka (politiki savjetnik ili slubenik) Akciona komisija od tri lana sa posebnom ciljnom grupom Situacija: Troje aktivista je pozvano na sastanak sa ministrom. Kako e se oni pripremiti za sastanak? Kako oni planiraju da ostvare svoj cilj i kojim sredstvima? Za vrijeme evaluacije ocijenite sve ove elemente na osnovu efikasnosti u odnosu na teoriju.

1) 2) 3)

131

Sedamnesto poglavlje Vjetina politike opozicije

Biti uspjean politiki opozicionar je jedan od najveih izazova sa kojima se partije suoavaju. To vai za demokratska drutva ali i za vie manje polu-demokratske i nedemokratske sisteme kada biti opozicija moe biti i fiziki opasno i zahtijeva dosta hrabrosti od strane onih koji je ine. Ovo poglavlje uglavnom se odnosi na vjetinu osmiljavanja uspjenih opozicionih taktika u demokratskim sistemima. Ukoliko ste u opoziciji va najvei problem je to to vas vladajue partije praktino ignoriu. Vae ideje i prijedlozi nemaju nikakve anse nezavisno od toga koliko su dobri. I najmanji pozitivan odgovor na vae prijedloge umanjio bi njihov autoritet i to je dovoljan razlog za njihovo ignorisanje. Oni e ak ponekad otii tako daleko da pronau najslabije take vaeg prijedloga i iskoriste ih protiv vas. Jedino vrijeme kada imate i najmanju ansu da utiete na donoenje odluka je period kada se zavrava mandat Vlade i kada vas oekuju izbori. Ako vai protivnici posumnjaju da e im moda biti potrebna vaa partija za formiranje koalicije nakon izbora oni e moda poeti da uzimaju vae prijedloge u razmatranje, naravno ukoliko oni uopte razmiljaju o formiranju nove koalicije za naredni mandat. Sve ovo ini va boravak u opoziciji jako frustrirajuim iskustvom. Ipak, to je neto na ta ete se morati navii jer je u svakoj pravoj demokratiji normalna povremena smjena vlasti. Ovo su naini kako da izvuete ono najbolje iz perioda kada ste u opoziciji: Usredsredite se na budunost: Upotrijebite vae vrijeme dok ste u opoziciji kao pripremu za naredni mandat kada ete biti u vlasti. Biti u opoziciji nije ni jednoj partiji samo po sebi cilj. Svi vai potezi koje preduzimate dok ste u opoziciji trebali bi da budu usmjereni ka ponovnom osvajanju vlasti. To ponekad znai da ete trebati da podrite neke Vladine odluke ukoliko se sloite da je njihovo donoenje od dravnog interesa ali takoe sa druge strane vi, naravno, ne morate podravati odluke koje se kose sa vaim principima. Budite strpljivi: Boravak u opoziciji moe da bude dugotrajno i iscrpljujue iskustvo i zato nemojte biti nestrpljivi u iekivanju rezultata. Vjerujte u vae ciljeve i pokuajte da izbjegnete osjeaj frustriranosti. Ovo je posebno teko u periodu koji slijedi odmah
132

nakon poraza na izborima, kada vam predstoji dug mandat u opozicionim klupama. Strpljenjem i istrajnou prije ili kasnije i vi ete dobiti svoju ansu. Kada birai postanu eljni promjene vi morate biti u potpunosti spremni psihiki kao i u smislu izbornog programa i organizaciono. Takoe, period dok ste u opoziciji moete iskoristiti kao dobru priliku da napravite promjene u samoj partiji i dovedete nove ljude u vae rukovodstvo. Napravite istku i otar rez onda kada je to neophodno jer je ovo idealno vrijeme za pojavu nekih novih lica i za bive ministre da se povuku iz politike. Posebno je teko navii se na ulogu opozicije ukoliko je vaa partija bila dugo godina u vlasti. Biti u vlasti znai isprljati ruke na ovaj ili na onaj nain. Vrijeme provedeno u opoziciji daje vam mogunost da se oporavite i napunite baterije i to je najvanije da isplanirate narednu izbornu pobjedu. Nemojte gubiti iz vida izbornu veinu: Jedini nain da postignete uspjeh kao opoziciona partija je da odravate odnose sa bazom vaih pristalica ili barem veom podgrupom itavog birakog tijela. Nikada neete pobjediti na izborima ukoliko ostanete usredsreeni na interese manje ili specifine grupe biraa. Ukoliko to uinite u javnosti ete izgledati kao mala protestna partija koja se bori za interese manjine dok je ono to bi ste vi trebali da radite je da pokuate da dobijete podrku to veeg broja biraa. Borite se protiv vlasti na svim frontovima: Iz perioda provedenog u opoziciji moete izai kao pobjednici samo ukoliko se posvetite borbi protiv vlasti. Ukoliko budete pogaeni internim konfliktima biete poraeni nazavisno od toga da li imate unutarpartijske konflikte ili ste u konfliktu sa drugim opozicionim partijama sa kojima ste pokuali da izgradite savez. Neka vaa obeanja budu realna i vjerodostojna: Potrudite se da ponudite realne alternative Vladinoj politici. Nemojte davati obeanja koja neete moi da ispunite jer e to umanjiti vau vjerodostojnost to obino dovodi do fatalnih posljedica na izborima. Birai nisu glupi niti vjeruju u bajke. Pokaite da vaa partija moe da ponudi realnu alternativu i ima sve predispozicije da bude uspjena. Ljudi vole da glasaju za partiju koja ima dobre anse da pobjedi i ne vole da glasaju za gubitnike. Svako voli da se osjeti djelom pobjednikog tima a ljudi su voljniji da glasaju za promjene samo onda kada su ubjeeni da su one izvjesne. Iz ovih razloga opoziciona partija treba da ponudi odrivu alternativu vlasti npr. konstruktivnom saradnjom sa drugim opozicionim partijama.

133

Ponudite jasnu alternativu: Kao opoziciona partija vi ne biste trebali da se usredsredite samo na ono emu se protivite ve da osmislite pozitivne prijedloge i pokaete ono sa im se slaete. ak i kada se birai u potpunosti ne slau sa vaim kritikama na raun poteza vlasti to ne znai da oni nee glasati za vas. Mnogi ljudi glasaju imajui na umu devizu: "od dva zla glasau za ono koje mi je poznato" i zbog toga e birai eljeti da znaju vae planove i morati da ponu da vam vjeruju prije nego to uopte uzmu u obzir mogunost da glasaju za vas. Ukoliko vaa alternativa nije jasna i primamljiva oni e se ipak prije odluiti za stabilnost ak i ako to znai opredjeljivanje za lou vlast umjesto za nepoznatu partiju. Oni takoe mogu odluiti i da uopte ne izau na izbore ili da glasaju za neku drugu opozicionu partiju. Ono to vi treba da uinite je da ih ubjedite da izau na biralita i da glasaju za vas. Ovo je razlog zato morate ponuditi pozitivnu i realnu alternativu. To ne znai da ne trebate da kritikujete postojeu vlast. Njeni loi potezi trebaju biti istaknuti. ak i negativne poruke mogu biti i te kako efikasne, pogotovo ukoliko se one podudaraju sa najjaom strujom javnog mnjenja. Lokalna podrka: ak i ukoliko je vaa partija opozicija na dravnom nivou vi na raspolaganju imate i druge naine da doprinesete rukovoenju vaom dravom. Vaa partija moe da napravi vidljivu razliku na lokalnom ili regionalnom nivou. Lokalni nivo predstavlja izuzetnu priliku da pokaete vrijednosti vae partije ljudima i imate direktan kontakt sa biraima nudei im vae usluge pomaui im u rjeavanju njihovih problema (npr. kao to je ispunjavanje komplikovanih formulara). Pokuajte da vodite kampanju i za vrijeme dok ste u opoziciji. Nije mogue da odrite isti intenzivitet kampanje za vrijeme sve etiri godine izmeu izbora ali ono to moete da uradite s' vremena na vrijeme je da organizujete protestni mar ili privuete panju medija. To je ono to e odrati vae lanove i volontere motivisanima i pokazati biraima da vi nijeste tu za njih samo za vrijeme predizborne kampanje. Pronaite saveznike i napravite koaliciju: Postoje brojni ljudi i organizacije u drutvu sa kojima moete napraviti saveznitvo: sindikati, poznati i uticajni ljudi, unije poslodavaca, organizacije koje se bave pitanjima zatite ivotne sredine, organizacije za zatitu potroaa i sl. Saveznitvo sa nevladinim organizacijama moe vam pomoi u pridobijanju biraa ali budite oprezni ta obeavate jer ukoliko pobjedite na izborima ove organizacije e vas smatrati odgovornim za sve ono to ste obeali. U skladu sa tim, ne gubite iz vida va predizborni program i nemojte davati obeanja koja ne moete ispuniti. Koaliciju, takoe moete napraviti i sa drugim opozicionim partijama.
134

Izgradite dobar odnos sa medijima: Kritika Vlade nema nikakve svrhe ukoliko je niko nije primjetio tako da e vam za istu biti potrebna efikasna medijska strategija. Kreativnost je u ovom sluaju od kljunog znaaja. Vrlo je vano da vas i mediji smatraju odrivom alternativom i moguom buduom vladajuom partijom. I pored toga to mediji esto znaju da budu zainteresovaniji za ono to e im rei neki od ministara (jer njihovi planovi mogu biti sprovedeni u relativno kratkom vremenskom periodu) oni ne mogu u potpunosti ignorisati vjerodostojnu opozicionu partiju. Na kraju krajeva, moda e im u budunosti biti neophodni ministri iz vae partije da dobiju vijesti za svoje medije.

Vjeba
Zadajte uesnicima da napiu alternativni plan Vladinom i/ili osmisle dugoronu opozicionu kampanju. Moete im takoe zadati da uvjebaju tzv. "sistem brze reakcije". To bi znailo da prate svaki potez vaih politikih protivnika u medijima i pokuaju da osmisle brzu reakciju na njihova saoptenja za javnost i alternativu njihovim planovima. Uesnici bi trebali da prate vijesti, reaguju na politike novosti i pokuaju da utiu na javno mnjenje odgovarajui na Vladine akcije i nudei alternativne planove.

135

Osamnesto poglavlje Borba protiv vaih politikih protivnika

Kao partija vi se suoavate sa konkurencijom od strane drugih politikih partija i organizacija na razliitim nivoima nacionalnom, regionalnom kao i lokalnom. Neke od njih sigurno poznajete odavno dok su neke od njih novajlije u politici. Ovo poglavlje sadri neke od savjeta kako da se odnosite sa vaim protivnicima (npr. za vrijeme kampanje). Sve ovo, naravno, zavisi od datih okolnosti ali neka pravila ipak imaju univerzalnu primjenu. Tradicionalne, konsenzusno orijentisane partije centra najee imaju velikih problema u odnosu na protestno nastrojene partije koje pomjeraju tradicionalne granice i prevazilaze granice politike pristojnosti u svom odabiru rijei i tonu koji koriste u debati. U borbi sa protivnicima potrebna vam je odreena koliina takta i politiko esto ulo. Nemojte nikada zaboraviti da kroz suoavanje sa protivnikom vi takoe komunicirate sa biraima. To morate uvijek imati na umu prilikom suoavanja sa protivnicima. Odmah nakon skandala i istraivanja javnog mnjenja politike arke su omiljena politika tema medija. to je ustrija debata ona e lake privui novinare. Ova strategija najee nije problematina ali koristite je samo ukoliko vam pomae u privlaenju panje na vau poruku. Nemojte se pridruivati medijskoj haranzi isto da bi ste u njoj uestvovali.

Pravila preivljavanja: Uvijek nadograujte snagu vae poruke. ta vaa partija ima da ponudi vaem gradu, regionu ili dravi? Uvijek drite svoje ideje u centru debate jednom kada se upustite u politiku bitku. Vi moete osporiti argumente i ideje vaih protivnika ali to nemojte nikad uiniti bez simultanog saoptavanja sopstvenih.
Dobro obratite panju na vaeg protivnika. ta je on postigao u prethodnih par godina? Obratite panju na to ta je on obeao a ta je od toga i ispunio: pritom, budite oprezni prilikom kritikovanja vaeg koalicionog partnera ukoliko je vaa partija u vlasti: kritikovanje njegove politike lako umanjuje vau linu vjerodostojnost. U ovom sluaju je bolje za vas da se usredsredite na dostignua koja ste ostvarili i obeanja koja ste uspjeno ispunili sa vae strane. Kada vas kritikuju nemojte olako zamijeniti teze ignorisanjem postavljenog pitanja i usredsreivanjem na omake protivnika. Time neete postii nita vie od upiranja prstima: "Vi kaete da mi nijesmo nita postigli u borbi protiv kriminala ali vi ste u
136

prethodne etiri godine napravili haos po pitanju odlaganja otpada". Ignorisanje protivnike optube ostae ljudima u sjeanju mnogo vie nego vae obaranje njihovih stavova jednog po jednog. Uvijek se usredsredite na samo pitanje a ne na stil i pravac u kojem ide sueljavanje. Nemojte rei: "Ne svia mi se va ton" ili "Takvim ponaanjem samo produbljujete konflikt." Umjesto toga recite: "Mi razumijemo zabrinutost vaih biraa a naa partija im nudi potpuno drugaije rjeenje..." Uvijek pokaite potovanje prema vaem protivniku i nemojte ga napadati na linoj osnovi. Imajte na umu da omalovaavanjem vaeg protivnika omalovaavate i njegove pristalice. Naglaavanje linog neuspjehe lidera druge partije je takoe neto to bi ste trebali pokuati da izbjegnete. Nemojte rei: "Naa partija se moe pohvaliti dugogodinjim kontinuitetom uspjenog rukovoenja kako na lokalnom tako i na dravnom nivou dok vi nemate apsolutno nikakvog iskustva u upravljanju". Umjesto toga recite: "Ja zaista cijenim vaa nastojanja da se posvetite ovom gradu jer je to i moj cilj. Problem su vai konkretni planovi: oni su ono to se nama ne dopada". Nemojte koristiti pretjerano grube izraze kojima ete optuiti vaeg protivnika kao to su rasizam, faizam, deportacija, "ovo me podsjea na Drugi svjetski rat", "I Hitler je bio izabran demokratskim putem", "sprijeiti istoriju da se ponavlja..." i sl. Ovakve izjave prije svega pokazuju nedostatak potovanja prema rtvama Drugog svjetskog rata s'vae strane. Takoe, pretjerivanje je najee kontraproduktivno i slui podsticanju neprijateljstke naklonjenosti kod biraa ("Vaa partija oigledno ne eli da ljudi slobodno izraavaju svoje miljenje"). Paljivo birajte rijei i ne pretjerujte sa preuveliavanjima. Nemojte umanjivati vanost sopstvenih kulturnih vrijednosti ve branite vaa temeljna dravna pravila. Nemojte rei: "U odreenim drutvima obiaj je da otac bira supruga svojoj erki. To je kulturalna razlika koja se mora potovati. Na kraju krajeva ni nai kulturni obiaji nisu univerzalni". Umjesto toga recite: "Ustav nae drave garantuje ista prava svim graanima i to je ono za ta se mi zalaemo. To je sutinska vrijednost socijaldemokratije."
137

Bilo kako bilo, obratite panju na izjave drugih ljudi. Nemojte se saglaavati sa izjavom vaeg protivnika ukoliko se zaista ne slaete sa njegovim miljenjem samo zato to smatrate da bi se to dopalo biraima. Ukoliko je prethodnih godina vaa partija bila u vlasti vi se ne moete saglasiti sa praznom priom vaeg protivnika usmjerenom protiv dravnog rukovodstva jer e to samo umanjiti vau vjerodostojnost. Nastavite da budete jedinstveni i precizni. Nemojte rei: "Da, strani dravljani su kriminalci." Umjesto toga recite: "Mi se moramo boriti protiv kriminala iji su vinovnici imigranti. To je u samom vrhu liste naih prioriteta. Ali mi takoe trebamo da se borimo protiv uslova koji doprinose ovoj vrsti kriminala omoguavanjem vie mogunosti za ovu grupu, stvaranjem veeg broja radnih mjesta, sreivanjem naselja gdje oni ive i obukom slube policije u cilju njihovog pribliavanja graanima kojim slue." Nemojte rei: "Da, politiarima je samo cilj da se obogate, njima nije stalo do obinih graana." Umjesto toga recite: "Mi smo tu zbog ljudi. Naalost, ono to ljudi ele ponekad ne bude ispunjeno. Mi moramo priznati tu injenicu sa aljenjem. Mi moramo uvijek ukljuiti ljude u proces donoenja naih odluka ali neemo moi uvijek zadovoljiti svaije elje. Politika se zasniva na donoenju odluka." Nemojte sebe predstaviti iskljuivo kao potpunu suprotnost vaeg protivnika ve umjesto toga pokaite da nudite prihvatljiviju alternativu na teme koje su ljudima od ivotnog znaaja. Pohvalite ih za postignuti uspjeh. U kampanji pokuajte da vi budete ti koji e diktirati tempo. Partija koja diktira teme je partija koja ima inicijativu i, samim tim, ima najvee anse da pobijedi na izborima. Stalno dodatno naglaavajte vau centralnu poruku!

Vjeba
Napravite SWOT analizu vaeg protivnika (pogledati poglavlje o strategiji). SWOT analiza je vana za odreivanje vae strategije ka vaim protivnicima. Uporedite rezultate ove SWOT analize sa rezultatima SWOT analize vae partije i pokuajte da osmislite koji potezi bi vam pomogli da uvrstite poziciju vae i oslabite poziciju drugih partija.

138

Devetnesto poglavlje Upravljanje politikom krizom

"Francuska je u krizi nakon odbacivanja evropskog Ustava." "Srpska Vlada je zapala u krizu nakon proglaenja nezavisnosti Kosova. "Holandija je u krizi nakon ubistva politiara Pima Fortjuna." "Skandal oko korupcije premijera Olmerta izazvao krizu vlasti u Izraelu." Sve ovo moe vas zadesiti preko noi. Kriza izbije, novinari dou do nje i ve narednog dana vi ste na svim naslovnim stranama. Postoje razne radnje kojima politiari mogu izazvati skandal: posjeta prostitutkama, nepravilno troenje finansijskih sredstava, zatakavanje neijeg angamana u privatnoj kompaniji ili primanje novca od strane kontroverznih biznismena. Kako poinje kriza? Kriza obino poinje ignorisanjem ili omalovaavanjem njenih simptoma. Ljudi koji su ukljueni previe su blizu drami to ih onemoguava da jasno sagledaju stvari ili podcjenjuju njenu vanost ("Ma, proi e."). PvdA je zapala u krizu nakon spektakularnog poraza na izborima 2002. godine jer je podcijenila potencijal politikog poetnika Pima Fortjuna i njegovog pokreta. Brzina moderne komunikacije moe dovesti do toga da ne previe bitno lokalno pitanje preraste u dravne nemire praktino preko noi. Novinari lokalnih medija imaju pristup svjetskim medijima putem interneta i svaki javni nastup politiara, koliko god on nevaan bio, danas biva snimljen digitalnom kamerom ili mobilnim telefonom. Takoe, medije danas neodoljivo privlai svaka tema to daje bilo kakav nagovjetaj krize: katastrofe, razmimoilaenja, line tragedije predstavljaju prie koje se prodaju. Politiari su esto zateeni brzinom kojom ovakvi dogaaji kulminiraju. Oni esto strahuju od gubitka svog posla, osjeaju se satjeranim u oak i poinju da negiraju istinu ili okrivljuju medije.

Deset zlatnih pravila za upravljanje politikom krizom

1. Budite pripremljeni. Uloite u dobru komunikaciju, internu i eksternu, u vrijeme kada nema kriza na vidiku. Razmiljanje o upravljanju krizom i krizna komunikacija trebali bi da budu dio vaeg svakodnevnog posla.
139

2. Razumite ciljeve i maineriju koju imaju mediji. Potrudite se da odravate dobre odnose sa novinarima. 3. Obratite panju na to da informiete vae pristalice o svim injenicama i razvoju situacije. Interna komunikacija nije namalo manje vana od eksterne. 4. Preduzmite odreene aktivnosti im uoite prve simptome krize. Nemojte sjedjeti skrtenih ruku i ekati da situacija eskalira ve se unaprijed pripremite na najgori mogui scenario. 5. Budite iskreni i otvoreni. Na kraju krajeva istina uvijek izae na vidjelo procuri iz partije, neko je ocinkari, novinari dou do nje ili je dokae istraga. 6. Reagujete odmah. utanje je rijetko kad zlato u ovakvim sluajevima. Odmah recite itavu istinu i nemojte je iznositi vremenom dio po dio. 7. Sastavite tim za krizne situacije i imenujte portparola. 8. Nikada ne okrivljujte medije. Nikada ne koristite rijei kao to su lov ili zavjera. 9. Prihvatite osjeaje javnosti (bira je uvijek u pravu). 10. Traite ispravku ukoliko su optube neosnovane ali se takoe potrudite da pitanje to prije mogue izvuete iz ie javnosti. ak i ako ste potpuno u pravu i opravdano ljuti i frustrirani najee je pametnije ostaviti stvari po strani i prekinuti sa izjavama nego konstantno vraanje nazad na tu temu.

Vjeba
Podijelite uloge. Izbila je kriza. Lider vae partije je optuen za koruptivne radnje, partija je optuena za primanje nezakonitih donacija za kampanju ili je va lider potpuno poraen u centralnoj TV debati za vrijeme predizborne kampanje. ta ete uiniti? Sastavite krizni tim, napiite plan i organizujte press konferenciju kojom ete umanjiti nastalu tetu.

140