Nastavni Plan I Program I CiklusaStudija Mašinski Fakultet Sarajevo

Univerzitet u Sarajevu Mainski fakultet Sarajevo
Sarajevo, 2008.
Univerzitet u Sarajevu Mainski fakultet Sarajevo
Sarajevo, 2008.
Mainski fakultet Sarajevo Nastavni planovi i programi prvog ciklusa studija
Adresa: Mainski fakultet Sarajevo Vilsonovo etalite 9 71 000 Sarajevo
Tel. Fax.
+387 33 656 562 +387 33 653 055
www.mef.unsa.ba
Studentska sluba Tel. +387 33 653 173
Sarajevo, juni 2008.
SADRAJ
1. OPTE KARAKTERISTIKE STUDIJA ................................................ Koncepcija studija ............................................................................ Opti principi .................................................................................... Zajedniki dio studija .......................................................................
1 1 1 2
2. OPIS STUDIJA I NASTAVNIH PROGRAMA ..................................... 3 Struktura studija ................................................................................ 3 Kratak opis odsjeka ........................................................................... 4 3. NASTAVNI PLANOVI ........................................................................... 7 4. NASTAVNI PROGRAMI ...................................................................... 21
Prvi ciklus studija
1. OPTE KARAKTERISTIKE STUDIJA
1.1. Koncepcija studija

Prvi ciklus studija mainstva prilagoen Bolonjskom procesu i vrednovanju rada studenta na osnovu evropskog sistema prenosa bodova (ECTS) traje 3 akademske godine (6 semestara, 180 ECTS studijskih bodova) nakon kojeg se stie akademska titula, odnosno struno zvanje Bakalaureat ininjer mainstva sa naznakom smjera. Studij na Mainskom fakultetu u Sarajevu je koncipiran tako da zadovolji tri osnovna cilja: racionalizacija optereenja studenta u pogledu nastave (kontakt sati) i ispita, prilagoenost zahtjevima trita, izjednaavanje nominalnog i stvarnog trajanja studija.
1.2. Opti principi

Za realizaciju postavljenih ciljeva usvojeni su sljedei opti principi: 1. Nastava je koncipirana tako da student kontinuirano prati sve njene elemente (predavanja, vjebe, seminari, laboratorijske vjebe, izrada projekata). Poeljno je da student sve obaveze vezane za odreeni predmet obavi tokom nastave i neposredno nakon zavretka nastave. 2. Prosjean broj predmeta u toku jednog semestra je 6 uz prosjeno sedmino optereenje od 25 kontakt sati (predavanja i vjebe). U ovaj broj ne ulaze opti predmeti kao to su Sport i Engleski jezik. 3. Potrebno je nastojati da se zavrni ispit djelimino ili u potpunosti zamijeni kolokvijima, projektnim radovima ili seminarskim radovima tokom izvoenja nastave. 4. Vrednovanje optereenja studenta izvreno je prema ECTS sistemu. Ovo podrazumijeva da se sve nastavne obaveze tokom jednog semestra vrednuju sa 30 ECTS.
1
Prvi ciklus studija
5. ECTS krediti se mogu dodjeljivati samo u punom iznosu (nakon izvrenih svih obaveza vezanih za odreeni predmet).
1.3. Zajedniki dio studija

Prve dvije godine studija zajednike su za sve studente Mainskog fakulteta. U sklopu zajednikih osnova studenti dobijaju temeljna znanja iz fundamentalnih oblasti: matematika, fizika, mehanika, materijali, informatika, elektrotehnika i dr. Cilj ovakvog ustrojstva zajednikog dijela studija je da se studentima prue ona osnovna znanja koja ga osposobljavaju za samostalno uenje i ovladavanje specifinim strunim znanjima u bilo kojem segmentu struke, a time i za praenje tehnikog razvoja i za uspjeno djelovanje u struci tokom cijelog radnog vijeka. Nakon zajednike dvije godine studija, studenti se opredjeljuju za studij na pojedinim smjerovima u okviru odsjeka.
Prvi ciklus studija
2. OPIS STUDIJA I NASTAVNIH PROGRAMA

2.1. Struktura studija
Kako bi mogao pokriti iroko podruje disciplina, studij mainstva grana se na smjerove u kojima se tokom studija postupno uvode specifine discipline pojedinih uih specijalnosti mainske struke. Prvi ciklus studija osposobljava studente za timski i samostalan rad u struci, ali daje i potrebna fundamentalna i struna znanja za dalji nastavak studija. Nakon zavrenih zajednikih osnova (2 godine) studenti se mogu opredjeliti za studij na sljedeim odsjecima: 1. Odsjek za mainski proizvodni ininjering - Smjer mainski proizvodni ininjering 2. Odsjek za industrijsko ininjerstvo i menadment - Smjer industrijsko ininjerstvo i menadment 3. Odsjek za energetiku, procesnu tehniku i okolinsko ininjerstvo - Smjer energetika, - Smjer procesno ininjerstvo, - Smjer klimatizacija grijanje i hlaenje - Smjer okolinsko ininjerstvo 4. Odsjek za tehnologiju drveta - Smjer tehnologije drveta 5. Odsjek za motore i vozila - Smjer motori i vozila 6. Odsjek za odbrambene tehnologije - Smjer odbrambene tehnologije 7. Odsjek za mainske konstrukcije - Smjer mainske konstrukcije Studij na treoj godini koncipiran je tako da studentima daje nunu irinu strunog obrazovanja koje mu stjecanjem Bakalaureata daje osnove za djelovanje u datom segmentu struke. Pri tome, izborom pojedinih grupa predmeta i slobodnih izbornih predmeta, studentima se omoguuje zadovoljavanje vlastitih sklonosti i interesa. Slobodni izborni predmeti, koji se biraju u estom semestru, daju irinu struci jer se mogu birati izvan ponuenih predmeta jednog odsjeka. Sastavni dio nastavnog procesa su organizirane i planirane strune ekskurzije prilikom kojih studenti posjeuju proizvodne pogone iz oblasti interesa odsjeka. Prvi ciklus studija zavrava ispunjavanjem svih obaveza propisanih nastavnim planom.
3
Prvi ciklus studija
2.2. Kratak opis odsjeka

Odsjek za mainski proizvodni ininjering Sposobnost industrijske proizvodnje je jedna od najvanijih karakteristika nekog drutva i jedan od pokazatelja njegovog stepena razvoja. Mainski proizvodni ininjering obuhvata sve proizvodne tehnologije, kao i pratee oblasti kao to su: projektovanje tehnolokih procesa i sistema, konstrukcija alata i maina, automatizacija i robotizacija proizvodnje, priprema i upravljanje proizvodnjom i dr. Nastavni sadraji na treoj godini studija daju osnovna znanja i vjetine potrebne pri realizaciji pojedinih faza u projektovanja razliitih tehnolokih procesa. U sklopu Odsjeka za mainski proizvodni ininjering, nakon dodiplomskog studiju omoguuje se usmjerenje u oblasti proizvodnih tehnologija, mehatronike i obradnih sistema.
Odsjek za industrijsko ininjerstvo i menadment Na ovom odsjeku studentima se omoguuje sticanje osnovnih znanja iz podruja: projektovanja proizvodnje, projektovanja industrijskih sistema, odravanja tehnikih sistema, menadementa, upravljanja kvalitetom i dr. Studij koncipiran na ovaj nain osposobljava studente za oblasti projektovanja sistema logistike, sistema kvaliteta, analize i unapreenja svih segmenata poslovnih, proizvodnih i drugih sistema. Odsjek za energetiku, procesnu tehniku i okolinsko ininjerstvo Na nivou dodiplomskog studija na ovom odsjeku studenti se osposobljavaju za timski i samostalan rad u oblastima energetike, termotehnike, procesne tehnike, klimatizacije, grijanja, hlaenja, te okolinskog ininjerstva. Nastavnim programima na treoj godini studija produbljuju se fundamentalne discipline kao to su termodinamika, mehanika fluida, prenos toplote i automatske regulacije. Izborom odgovarajue grupe predmeta studenti se usmjeravaju prema uim specijalistikim podrujima termotehnike, procesne tehnike, klimatizacije ili okolinskog ininjerstva. Odsjek za tehnologiju drveta Odsjek za tehnologije drveta je zaetnik nauno-istraivakog rada iz oblasti drvne industrije na podruju BiH i ire. Na ovom odsjeku studenti se upoznaju sa oblastima mehanike i toplotne tehnologije drveta, mainama za obradu drveta, modeliranjem procesa suenja i parenja drveta, svojstvima lijepljenih i lameliranih elemenata, proraunom i dizajnom drvenih konstrukcija i dr. Takoer, studentima se daju znanja i iz oblasti projektovanja tehnolokih procesa za sve vrste drvenih proizvoda, te kontrole kvaliteta proizvoda u drvnoj industriji.
Prvi ciklus studija
Odsjek za motore i vozila Na treoj godini studija na Odsjeku za motore i vozila izuavaju se nauno-strune discipline iz podruja konstrukcije motora sus, energetskih procesa u sus motorima i eksploatacije motora i motornih vozila. Studenti se uz to uvode u oblasti razvoja savremenih sistema za ubrizgavanje goriva kod dizel-motora, stabilnosti i dinamike kretanja motornih vozila te analize kinematskih i dinamikih parametara sloenih sistema na motornim vozilima. Odsjek za Odbrambene tehnologije Za potrebe vojne industrije na Mainskom fakultetu u Sarajevu je 1978. godine osnovan Odsjek za namjensku proizvodnju, koji od 2000. godine egzistira pod nazivom Odsjek za odbrambene tehnologije. Danas je ovo jedina institucija u BiH koja se bavi oblastima mehanike leta projektila, pogona projektila, dizajnom, odravanjem i tehnologijama integracije municije. Takoer, na treoj godini studija studenti imaju mogunost stei zananja iz podruja optoelektronike, konstrukcije i tehnologije optikih instrumenata, te osnova oruja i pogonskih materija. Odsjek za mainske konstrukcije Odsjek za mainske konstrukcije omoguuje sticanje teorijskih i praktinih znanja potrebnih za detaljnu statiku i dinamiku analizu i sintezu mehanikih konstrukcija, analizu naprezanja i dizajniranje pojedinih elemenata konstrukcije. Takoer, studentima se omoguuje da ovladaju znanjima iz oblasti metodikog konstruisanja, primjene raunara u konstruisanju i metodama prorauna. Uz to, studenti se upoznaju sa osnovama prenosnika i mehanizama, te transportnih sredstava.
Prvi ciklus studija
Prvi ciklus studija
3. NASTAVNI PLANOVI
ZAJEDNIKE OSNOVE Odsjek za mainski proizvodni ininjering - Smjer mainski proizvodni ininjering Odsjek za industrijsko ininjerstvo i menadment - Smjer industrijsko ininjerstvo i menadment Odsjek za energetiku, procesnu tehniku i okolinsko ininjerstvo - Smjer energetika - Smjer procesno ininjerstvo - Smjer klimatizacija, grijanje i hlaenje - Smjer okolinsko ininjerstvo Odsjek za tehnologiju drveta - Smjer tehnologije drveta Odsjek za motore i vozila - Smjer motori i vozila Odsjek za odbrambene tehnologije - Smjer odbrambene tehnologije Odsjek za mainske konstrukcije - Smjer mainske konstrukcije
Prvi ciklus studija
Zajednike osnove Godina: I

1. Semestar
R. b. 1. 2. 3. 4. 5. 5. Naziv predmeta Matematika I Statika Fizika I Materijali I Tehnologije obrade Hemija 1 Sport ifra PMF-02 MKDT-01 PMF-05 MPI-01 MPI-03 PMF-01 Ukupno Broj sati 4+3+0 2+2+0 2+2+0 2+2+0 2+0+2 2+0+2 2 25 ECTS 10 5 5 5 5 5 30
2. Semestar
R. b. 1. 2. 3. 4. 4. 5. 6. Naziv predmeta Matematika II Elastostatika Fizika II Materijali II Nauka o drvetu 2 Tehnika dokumentacija i CAD Elektrotehnika Sport ifra PMF-03 MKDT-02 PMF-06 MPI-02 TOD-01 OM-01 ETF-01 Ukupno Broj sati 3+3+0 3+2+0 1+0+2 1+0+2 2+1+1 2+2+2 2+1+0 2 26 (27) ECTS 7 6 4 4 4 6 3 30
Predavanja + Auditorne vjebe + Laboratorijske vjebe Sluaju studenti Odsjeka za tehnologiju drveta umjesto predmeta Tehnologije obrade. 2 Sluaju studenti Odsjeka za tehnologiju drveta umjesto predmeta Materijali II.
Prvi ciklus studija
Godina: II
3. Semestar
R. b. 1. 2. 3. 4. 5. 6. Naziv predmeta Matematika III Kinematika Inenjerska termodinamika I Mainski elementi I Programiranje I Osnove mjerenja i obrade podataka ifra PMF-04 MKDT-03 EO-07 OM-02 RIM-02 MPI-04 Ukupno Broj sati 3+3+0 2+2+0 2+2+0 2+2+0 2+0+2 2+1+1 26 ECTS 7 5 5 5 4 4 30
4. Semestar
R. b. 1. 2. 3. 4. 5. 6. Naziv predmeta Ekonomika i organizacija preduzea Dinamika Mehanika fluida I Mainski elementi II Numerike metode u inenjerstvu Prenos toplote i mase I Engleski jezik ifra IIM-30 MKDT-04 EO-03 OM-03 RIM-12 EO-09 Ukupno Broj sati 2+2+0 3+2+0 3+1+1 2+2+0 2+0+2 2+1+0 2 25 ECTS 4 6 6 6 4 4 30
Prvi ciklus studija
Odsjek za mainski proizvodni ininjering

Smjer mainski proizvodni ininjering
Godina: III
5. Semestar
R. b. 1. 2. 3. 4. 5. 6. Naziv predmeta Tehnologije obrade rezanjem I Pneumatika i hidraulika Obrada deformacijom I Tehnike spajanja I Proizvodna mjerna tehnika Izborni struni predmet ifra MPI-05 MPI-07 MPI-08 MPI-10 MPI-12 Ukupno Broj sati 3+1+1 2+0+2 2+2+0 2+1+1 2+1+1 25 ECTS 5 5 5 5 5 30
R. b. 1. 2. 3. 4.
Izborni struni predmeti 5. semestra Naziv predmeta ifra Livenje MPI-59 Metodika konstruisanja OM-04 Deformacije i naprezanja MPI-13 Kontrola procesa i kvaliteta IIM-03
Broj sati 2+1+1 2+2+0 2+2+0 2+2+0
ECTS 5 5 5 5
6. Semestar
R. b. 1. 2. 3. 4. 5. 6. Naziv predmeta Automatizirani i robotizirani tehnoloki procesi Maine za obradu rezanjem Obrada deformacijom II Termika obrada Izborni struni predmet Slobodni Izborni predmet ifra MPI-14 MPI-15 MPI-09 MPI-16 Broj sati 3+1+1 2+0+2 2+2+0 2+1+1 ECTS 5 5 5 5
Ukupno
25 (26)
30
R. b. 1. 2. 3.
Izborni struni predmeti 6. semestra Naziv predmeta ifra Konstrukcija motora MV-05 Menadment IIM-15 Konstrukcija alata OM-09
Broj sati 3+1+1 2+2+0 1+2+1
ECTS 5 5 5
10
Prvi ciklus studija
Odsjek za industrijsko ininjerstvo i menadment

Smjer industrijsko ininjerstvo i menadment
Godina: III
5. Semestar
R. b. 1. 2. 3. 4. 5. 6. Naziv predmeta Tehnike ininjerske optimizacije Industrijsko odravanje Razvoj sistema kvaliteta Kontrola procesa i kvaliteta Operativna analiza Izborni struni predmet ifra IIM-01 IIM-02 IIM-37 IIM-03 IIM-39 Ukupno Broj sati 2+2+0 2+2+0 2+2+0 2+2+0 2+2+0 24 ECTS 5 5 5 5 5 30
R. b. 1. 2. 3.
Izborni struni predmeti 5. semestra Naziv predmeta ifra Pneumatika i hidraulika MPI-07 Tehnologije obrade rezanjem I MPI-05 Obrada deformacijom I MPI-08
Broj sati 2+0+2 3+1+1 2+2+0
ECTS 5 5 5
6. Semestar
R. b. 1. 2. 3. 4. 5. 6. Naziv predmeta Operacioni menadment Menadment Automatizirani i robotizirani tehnoloki procesi Projektovanje proizvodnih sistema Izborni struni predmet Slobodni Izborni predmet ifra IIM-04 IIM-15 MPI-14 IIM-43 Broj sati 2+2+0 2+2+0 3+1+1 2+2+0 ECTS 5 5 5 5
Ukupno
25 (26)
30
R. b. 1. 2.
Izborni struni predmeti 6. semestra Naziv predmeta ifra Projektovanje pomou raunara OM-14 Obrada deformacijom II MPI-09
Broj sati 2+0+3 2+2+0
ECTS 5 5
11
Prvi ciklus studija
Odsjek za energetiku, procesnu tehniku i okolinsko ininjerstvo

Smjer energetika
Godina: III
5. Semestar
R. b. 1. 2. 3. 4. 5. 6. Naziv predmeta Osnove energetike Kotlovi i pei Automatska regulacija Pumpe, kompresori i ventilatori Toplotni aparati Izborni struni predmet ifra EO-02 EPA-02 ETF-02 EPA-03 EPA-01 Ukupno Broj sati 2+2+0 2+2+0 2+2+0 2+2+0 2+2+1 25 ECTS 5 5 5 5 5 30
R. b. 1. 2. 3.
Izborni struni predmeti 5. semestra Naziv predmeta ifra Obnovljivi izvori energije EO-01 Hidromaine EPA-12 Osnovi tehnolokih procesa i postrojenja I EPA-06
Broj sati 2+2+0 2+2+0 2+2+0
ECTS 5 5 5
6. Semestar
R. b. 1. 2. 3. 4. 5. 6. Naziv predmeta Energetsko procesna i okolinska mjerenja I Termoenergetska postrojenja Uvod u toplotne turbomaine Hidroenergetska postrojenja Izborni struni predmet Slobodni izborni predmet ifra EPM-01 EPM-03 EPA-13 EPM-04 Broj sati 2+1+1 2+2+0 3+2+0 2+2+0 ECTS 5 5 5 5
Ukupno
25 (26)
30
R. b. 1. 2. 3.
Izborni struni predmeti 6. semestra Naziv predmeta ifra Projektovanje termoenergetskih postrojenja EPM-06 Projektovanje hidroenergetskih postrojenja EPM-05 Struni predmeti 6. semestra iz modula PI, KGH ili OI
Broj sati 2+2+0 2+2+0
ECTS 5 5 5
12
Prvi ciklus studija

Smjer procesno ininjerstvo
Godina: III
5. Semestar
R. b. 1. 2. 3. 4. 5. 6. Naziv predmeta Osnovi tehnolokih procesa i postrojenja I Kotlovi i pei Automatska regulacija Pumpe, kompresori i ventilatori Toplotni aparati Izborni struni predmet ifra EPA-06 EPA-02 ETF-02 EPA-03 EPA-01 Ukupno Broj sati 2+2+0 2+2+0 2+2+0 2+2+0 2+2+1 25 ECTS 5 5 5 5 5 30
R. b. 1. 2. 3. 4. 5.
Izborni struni predmeti 5. semestra Naziv predmeta ifra Obnovljivi izvori energije EO-01 Hidromaine EPA-12 Grijanje, ventilacija i klimatizacija EPM-10 Zatita zraka EPM-23 Osnove energetike EO-02
Broj sati 2+2+0 2+2+0 2+2+0 2+2+0 2+2+0
ECTS 5 5 5 5 5
6. Semestar
R. b. 1. 2. 3. 4. 5. 6. Naziv predmeta Energetsko procesna i okolinska mjerenja I Tehnika hlaenja I Difuzioni aparati I Mehanike operacije I Izborni struni predmet Slobodni izborni predmet ifra EPM-01 EPA-10 EPA-04 EPA-08 Broj sati 2+1+1 2+2+0 3+2+0 2+2+0 ECTS 5 5 5 5
Ukupno
25 (26)
30
R. b. 1. 2.
Izborni struni predmeti 6. semestra Naziv predmeta ifra Projektovanje procesnih postrojenja EPM-07 Struni predmeti 6. semestra iz modula Energetika, KGH ili OI
Broj sati 2+2+0
ECTS 5 5
13
Prvi ciklus studija

Smjer klimatizacija, grijanje i hlaenje
Godina: III
5. Semestar
R. b. 1. 2. 3. 4. 5. 6. Naziv predmeta Grijanje, ventilacija i klimatizacija Kotlovi i pei Automatska regulacija Pumpe, kompresori i ventilatori Toplotni aparati Izborni struni predmet ifra EPM-10 EPA-02 ETF-02 EPA-03 EPA-01 Ukupno Broj sati 2+2+0 2+2+0 2+2+0 2+2+0 2+2+1 25 ECTS 5 5 5 5 5 30
R. b. 1. 2. 3.
Izborni struni predmeti 5. semestra Naziv predmeta ifra Obnovljivi izvori energije EO-01 Hidromaine EPA-12 Osnove energetike EO-02
Broj sati 2+2+0 2+2+0 2+2+0
ECTS 5 5 5
6. Semestar
R. b. 1. 2. 3. 4. 5. 6. Naziv predmeta Energetsko procesna i okolinska mjerenja I Tehnika hlaenja I Daljinski i distribuirani sistemi snabdijevanja energijom Projektovanje postrojenja u KGH i OE Izborni struni predmet Slobodni izborni predmet ifra EPM-01 EPA-10 EPM-11 EPM-08 Broj sati 2+1+1 2+2+0 3+2+0 2+2+0 ECTS 5 5 5 5
Ukupno Izborni struni predmeti 6. semestra Naziv predmeta ifra Struni predmeti 6. semestra iz modula Energetika, PI ili OI
25 (26)
30
R. b.
Broj sati
ECTS 5
14
Prvi ciklus studija

Smjer okolinsko ininjerstvo
Godina: III
5. Semestar
R. b. 1. 2. 3. 4. 5. 6. Naziv predmeta Zatita zraka Kotlovi i pei Automatska regulacija Pumpe, kompresori i ventilatori Toplotni aparati Izborni struni predmet ifra EPM-23 EPA-02 ETF-02 EPA-03 EPA-01 Ukupno Broj sati 2+2+0 2+2+0 2+2+0 2+2+0 2+2+1 25 ECTS 5 5 5 5 5 30
R. b. 1. 2. 3.
Izborni struni predmeti 5. semestra Naziv predmeta ifra Obnovljivi izvori energije EO-01 Osnove energetike EO-02 Osnovi tehnolokih procesa i postrojenja I EPA-06
Broj sati 2+2+0 2+2+0 2+2+0
ECTS 5 5 5
6. Semestar
R. b. 1. 2. 3. 4. 5. 6. Naziv predmeta Energetsko procesna i okolinska mjerenja I Upravljanje otpadom Zatita voda Zatita okoline i zatita prirode Izborni struni predmet Slobodni izborni predmet ifra EPM-01 EPM-25 EPM-24 EPM-22 Broj sati 2+1+1 2+2+0 2+2+0 3+2+0 ECTS 5 5 5 5
Ukupno
26
30
R. b.
Izborni struni predmeti 6. semestra Naziv predmeta ifra Struni predmeti 6. semestra iz modula Energetike, KGHI ili PI
Broj sati
ECTS 5
15
Prvi ciklus studija
Odsjek za tehnologiju drveta

Smjer tehnologije drveta
Godina: III
5. Semestar
R. b. 1. 2. 3. 4. 5. 6. Naziv predmeta Lijepljenje drveta Hidrotermika obrada drveta Maine za obradu drveta Pilanska obrada drveta Furniri i furnirske ploe Izborni struni predmet ifra TOD-02 TOD-03 TOD-04 TOD-05 TOD-06 Ukupno Broj sati 2+1+0 3+1+1 3+1+1 2+1+1 3+0+2 26 ECTS 5 5 5 5 5 30
R. b. 1. 2. 3.
Izborni struni predmeti 5. semestra Naziv predmeta ifra Projektovanje tehnokih procesa u drvnoj TOD-07 industriji Zatita drveta TOD-08 Maine i ureaji za unutranji transport TOD-09
Broj sati 2+0+2 2+1+1 2+2+0
ECTS 5 5 5
6. Semestar
R. b. 1. 2. 3. 4. 5. 6. Naziv predmeta Povrinska obrada drveta Elementi konstruisanja Tehnologija proizvodnje namjetaja Finalna obrada drveta Izborni struni predmet Slobodni izborni predmet ifra TOD-10 TOD-11 TOD-12 TOD-13 Broj sati 2+0+1 3+1+1 2+1+1 3+1+1 ECTS 5 5 5 5
Ukupno
26
30
R. b. 1. 2.
Izborni struni predmeti 6. semestra Naziv predmeta ifra Priprema proizvodnje TOD-14 Ploe od usitnjenog drveta TOD-15
Broj sati 3+0+2 3+0+2
ECTS 5 5
16
Prvi ciklus studija
Odsjek za motore i vozila

Smjer motori i vozila
Godina: III
5. Semestar
R. b. 1. 2. 3. 4. 5. 6. Naziv predmeta Motori sus Dinamika motora sus Sistemi za dobavu goriva kod motora Osnovi dinamike vozila Ispitivanje i eksploatacija vozila Izborni struni predmet ifra MV - 01 MV - 02 MV - 03 MV - 06 MV - 09 Ukupno Broj sati 3+1+1 2+1+1 2+0+2 2+1+1 3+1+1 26 (27) ECTS 5 5 5 5 5 30
R. b. 1. 2.
Izborni struni predmeti 5. semestra Naziv predmeta ifra Pogonske materije MV - 10 Propulzivni motori MV - 11
Broj sati 3+1+1 2+1+1
ECTS 5 5
6. Semestar
R. b. 1. 2. 3. 4. 5. 6. Naziv predmeta Konstrukcija motora Oprema motora Motorna vozila Ispitivanje i eksploatacija motora Izborni struni predmet Slobodni izborni predmet ifra MV - 05 MV - 04 MV - 07 MV - 08 Broj sati 3+1+1 2+0+2 3+1+1 3+0+2 ECTS 5 5 5 5
Ukupno
25
30
R. b. 1. 2.
Izborni struni predmeti 6. semestra Naziv predmeta ifra Alternativna goriva MV - 12 Vozilo i okruenje MV - 13
Broj sati 2+1+0 2+1+1
ECTS 5 5
17
Prvi ciklus studija
Odsjek za odbrambene tehnologije

Smjer odbrambene tehnologije
Godina: III
5. Semestar
R. b. 1. 2. 3. 4. 5. 6. Naziv predmeta Municija Mehanika leta projektila Unutranja balistika topova Osnove oruja Optike sprave Izborni struni predmet ifra OT-14 OT-13 OT-38 OT-17 OT-16 Ukupno Broj sati 2+1+2 2+1+2 2+1+1 2+1+1 2+0+2 26 ECTS 6 6 5 4 4 30
R. b. 1. 2. 3.
Izborni struni predmeti 5. semestra Naziv predmeta ifra Uvod u eksplozive OT-39 Tehnologije odravanja municije OT-30 Tehnika optika OT-26
Broj sati 2+1+1 2+1+1 2+1+1
ECTS 5 5 5
6. Semestar
R. b. 1. 2. 3. 4. 5. 6. Naziv predmeta Osnovi raketnog pogona Tehnologije proizvodnje municije Taktike bojeve glave Tehnologije balistikih mjerenja Izborni struni predmet Slobodni izborni predmet ifra OT-19 OT-33 OT-25 OT-28 Broj sati 3+1+2 2+0+2 2+1+1 2+1+1 ECTS 6 4 5 5
Ukupno
26
30
R. b. 1. 2. 3. 4.
Izborni struni predmeti 6. semestra Naziv predmeta ifra Tehnologije integracija municije OT-29 Tehnologije prerade eksploziva OT-31 Dizajn optikih instrumenata OT-10 Tehnologija optikih instrumenata OT-27
Broj sati 2+0+2 2+0+2 2+1+1 2+1+1
ECTS 5 5 5 5
18
Prvi ciklus studija
Odsjek za mainske konstrukcije

Smjer mainske konstrukcije
Godina: III
5. Semestar
R. b. 1. 2. 3. 4. 5. 6. Naziv predmeta Pneumatika i hidraulika Proizvodna mjerna tehnika Metodika konstruisanja Prenosnici snage i kretanja Tehnologino oblikovanje Izborni struni predmet ifra MPI-07 MPI-12 OM-04 OM-05 OM-06 Ukupno Broj sati 2+0+2 2+1+1 2+2+0 2+1+1 2+2+0 24 (25) ECTS 5 5 5 5 5 30
R. b. 1. 2. 3.
Izborni struni predmeti 5. semestra Naziv predmeta ifra Tehnologija obrade rezanjem I MPI-05 Uvod u konstrukciju vozila MV-32 Tehnike spajanja I MPI-10
Broj sati 3+1+1 3+1+0 2+1+1
ECTS 5 5 5
6. Semestar
R. b. 1. 2. 3. 4. 5. 6. Naziv predmeta Projektovanje pomou raunara Transportna sredstva Konstrukcija alata Industrijska praksa Izborni struni predmet Slobodni Izborni predmet ifra OM-14 OM-08 OM-09 OM-10 Broj sati 2+0+3 3+2+0 1+2+1 0+0+4 ECTS 5 5 5 5
Ukupno
26 (27)
30
R. b. 1. 2. 3. 4.
Izborni struni predmeti 6. semestra Naziv predmeta ifra Maine za obradu rezanjem MPI-15 Oblikovanje i proraun zavarenih OM-35 konstrukcija Termika obrada MPI-16 Konstrukcija motora MV-05
Broj sati 2+0+2 2+2+0 2+1+1 3+1+1
ECTS 5 5 5 5
19
Prvi ciklus studija
20
Prvi ciklus studija
4. NASTAVNI PROGRAMI
21
Prvi ciklus studija
22
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Obnovljivi izvori energije Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
ifra: EO-01 Uslovni predmeti: -
Jezik: BHS Broj sati sedmino: 2 P + 2 V + 0 LV
Semestar: zimski ECTS krediti: 5
Upoznavanje sa osnovnim mogunostima koritenja alternativnih izvora energije. Program predavanja: Istorijski tok koliina, efikasnosti i vrste energenata; razlozi za smanjivanje upotrebe karbonskih oblika energije (klimatske promjene); karakteristike i razvoj tehnologija dobivanja energije na bazi vjetra, sunevog zraenja, vodnog potencijala, otpada, te posebno bio mase; akumulacija i regulacija energije, posebno intermitenata; okolinski uticaji i trokovi ivotnog ciklusa ovih oblika energije; postupci provjere ekonominosti, posebno trokova povrata kod konverzije postrojenja na fosilna goriva; procedura dobivanja okolinske dozvole kod vjetro- i hidroelektrana, meunarodni i nacionalni finansijski mehanizmi podsticanja koritenja nekarbonskih izvora energije.
Literatura:
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: ocjena sedminih zadataka, pismeni ispit.
23
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Osnove energetike Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Cilj ovog predmeta je upoznavanje sa sistemima snabdijevanja energijom i njihovim hidrodinamikim i toplotnim proraunom. Program predavanja: Tehniko-energijski sistemi: podjela: energijski izvori i operacije. Karakteristika razvoja i pokazatelji efikasnosti tehniko-energijskih sistema; ekonominost i okolinski uticaji sistema; Energetika - privredna grana; primarni, sekundarni i finalni oblici energije, pokazatelji efikasnosti energetike, upravljanje energijom na nivou drave, cijene i tarifini stavovi, Meunarodni dokumenti, Model tranzicije energetskog trita; Industrijska energetika, Efikasnost transformacija i formiranje interne cijene finalnih oblika energije; Pokazatelji koritenja energije, ESCO kompanije; Komunalna energetika: podruja osnivanja komunalnih energetskih preduzea, pokazatelji efikasnosti rada, upravljanje i formiranje cijena usluga, uee graana u odluivanju. Literatura: 1. http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/1999/ 2. H. Naim Afgan at all., Sustainable Energy Development, Renewable and Sustainable Energy Review 2, 235-286, 1998 Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz predmeta Termodinamika. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: ocjena sedminih zadataka, pismeni ispit.
24
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Mehanika fluida I Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Semestar: ljetni ECTS krediti: 6
Upoznavanje sa osnovnim injenicama pri kretanju fluida. Program predavanja: Analiza sila koja djeluje na fluid. Uslovi ravnotee. Statika fluida: Osnovna jednaina hidrostatike sa ilustracijama primjene. Pritisak fluida na ravne i zakrivljene povrine. Potisak i plivanje tijela stabilnost tijela pri plivanju. Relativno mirovanje fluida. Kinematika fluida: Brzina i ubrzanje fluida i drugi kinematski pojmovi. Vrtlono i nevrtlono kretanje fluida. Reimi kretanja fluida: stacionarno nestacionarno, laminarno turbulentno. Nestabilnost laminarnog toka i nastanak turbulencije. Matematsko opisivanje kretanja fluida - Lagrangeov i Eulerov pristup. Jednaina kontinuiteta. Reynoldsova transportna teorema. Dinamika fluida: Jedanaina koliine kretanja. Primjeri primjene. Dinamika savrenog fluida. Eulerove jednaine, Bernoullieva jednaina i njena interpretacija. Primjena Bernoullieve jednaine. Pijezometrijska linija i linija energije. Dinamika viskoznog fluida: Konstitutivne relacije. Navier Stokesove jednaine. Neka egzaktna rjeenja. Teorija slinosti i njena primjena u mehanici fluida. Otpori pri kretanju fluida: Linijski i lokalni gubici. Modificirana Bernoullieva jednaina za kretanje realnog fluida u cijevima. Otpori potopljenih tijela. Otpori pri istjecanju fluida. Literatura: 1. I. Demirdi: Mehanika fluida, I dio, Mainski fakultet Sarajevo, 1990. 2. F. M. White, Fluid Mechanics, McGraw-Hill, New York, 2003. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz Matematike III i Dinamike. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: kolokviji tokom semestra i zavrni test.
25
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Inenjerska termodinamika I Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Cilj ovoga predmeta je izuavanja razliitih oblika energije, odnosa materije i energije i ovladavanje osnovnim zakonima termodinamike i njihovom primjenom u razliitim procesima. Znanja iz termodinamike ine osnov za vei broj primjenjenih disciplina u termotehnici. Program predavanja: Radno tijelo, sistem, veliine stanja, proces, energija. Nulti zakon termodinamike. Jednadbe stanja idealnih gasova i gasna konstanta. Mjeavine idealnih gasova. Prvi zakon termodinamike (I ZT) za zatvoreni sistem, unutranja energija. Promjene stanja. I ZT na otvorene sisteme, bilans energije, tehniki rad, entalpija, priguivanje. Kruni procesi, Carnotov ciklus, idealizirani procesi gasnih turbina i motora sa unutranjim sagorijevanjem. Clausiusov integral, drugi zakon termodinamike, povratni i nepovratni procesi, termodinamska temperatura. Stepen iskoritenja toplotnog motora, Carnotove teoreme. Entropija. Eksergija sistema, strujnog toka i toplotnih rezervoara. Mijeanje gasova. Realni gasovi i para. Fazne promjene. Veliine stanja u zasienom podruju. Clausius-Clapeyronova jednaina, promjene stanja u zasienom podruju. Faktor realnosti, priguivanje realnih gasova, jednaine stanja realnih gasova. Osnove vlanog vazduha i suara.Osnove energetskih parnih ciklusa, Clausius-Rankineov ciklus. Literatura: 1. F. Bonjakovi, Nauka o toplini I, II i III, Tehnika knjiga, Zagreb, 1970., 1976. i 1986. 2. O. Fabris, Osnovi inenjerske termodinamike, Svjetlost, Sarajevo, 1989. 3. M. J. Moran, H. N. Shapiro, Fundamentals of Engineering Thermodynamics, John Wiley & Sons, N. Y., 1995. 4. J. P. Holman, Thermodynamics, McGraw-Hill Book Comp., N. Y., 1974. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta:znanje iz predmeta Matematika I i II, Fizika I i II Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: zadaci i teorija u pisanoj formi.
26
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Prenos toplote i mase I Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Upoznavanje s osnovnim konceptima prenosa toplote. Program predavanja: Osnovni mehanizmi prostiranja toplote (kondukcija, konvekcija, zraenje, kombinovani prenos toplote). Prenos toplote kondukcijom. Prenos mase. Izmjenjivai toplote. Literatura: 1. E. N. Gani, Prenos toplote, mase i koliine kretanja, Svjetlost, Sarajevo, 2005. 2. W. M. Rohsenow, J. P. Hartnett, E. N.Gani, Handbook of heat transfer fundamentals, McGraw- Hill, New York, 1985. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: pismeni i/ili usmeni ispit.
27
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Toplotni aparati Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
ifra: EPA-01 Uslovni predmeti: -
Primjena opsnovnog koncepta prenosa toplote na projektovanje izmjenjivaa toplote. Program predavanja: Klasifikacija izmjenjivaa toplote. Osnovne metode projektovanja izmjenjivaa toplote. Pad pritiska u izmjenjivau. Prljanje izmjenjivaa. Primjeri projektovanja izmjenjivaa: Korelacije za projektovanje kondenzatora i isparivaa. Kompaktni izmjenjivai toplote. Ploasti izmjenjivai toplote. Izmjenjivai sa toplotnim cijevima. Regeneratori. Laboratorijski eksperiment: Plat-cijev izmjenjiva; Izmjenjiva sa helikoidalnim namotajem. Literatura: 1. S. Kakac, H. Liu, Heat exchangers: Selections, Rating, and Thermal Design, CRC Press, 1998. 2. W. M. Kays, A. L. London, Compact Heat Exchangers , 3rd ed., McGraw-Hill, 1984. 3. W. M. Rohsenow, J. P. Hartnet, E. N. Gani, Handbook of Heat Transfer Applications, McGraw-Hill, 2nd ed., 1985. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: zavrni test.
28
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Kotlovi i pei Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Cilj ovog predmeta je ovladavanje znanjem potrebnim za razumijevanje i kontrolu realnih procesa koji se odvijaju u industrijskim i energetskim kotlovima i industrijskim peima. To znanje je uslov za energetski optimalnu, okolinski odrivu i ekonomski isplativu organizaciju procesa u energetici, procesnoj industriji i poetna je karika u znanju potrebnom u oblasti grijanja. Takoer, znanje koje se stie u okviru ovog predmeta je preduslov za kvalitetno odravanje i uspjeno projektovanje industrijskih sistema baziranih na navedenim procesima. Program predavanja: Uvod: osnovni pojmovi o sagorijevanju i gorivima. Analiza goriva. Produkti sagorijevanja: proraun i okolinski aspekt. I-t dijagram. Prenos toplote u kotlovima i peima: proraun loita i kotla u cjelini. Stepen iskoritenja kotla/pei i analiza gubitaka. Cirkulacija i hidraulini proraun kotla. Osnovni procesi u industrijskim peima: metalurgija, petrohemija, kalcinacija, sinterovanje. Uticaj kotlova i industrijskih pei na okolinu: elementi odrivog razvoja. Literatura: 1. I. Smajevi, N. Hodi, Kotlovi, loita i pei, izvodi iz teorije i zadaci, Univerzitetski udbenik, Mainski fakultet Sarajevo, 2002. 2. N. Stoi, Parni kotlovi , Mainski fakultet Sarajevo, 1985. 3. V. uri, M. Bogner, Parni kotlovi , teorijske osnove i prorauni, IRO Graevinska knjiga, Beograd 1980. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz Matematike I, Materijala I i II, Inenjerske termodinamike I i Mehanike fluida I. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: zadaci i teorija, pismeni ispit.
29
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Pumpe, kompresori i ventilatori Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Cilj predmeta je upoznavanje sa teoretskim osnovama, odn. principima rada pumpi, kompresora i ventilatora, te osnovnim tipovima i izvedbama. Takoe se pojanjavaju naini vezivanja istih u sisteme i regulacija, ime se stie obiman uvid u principe njihove primjene u in. praksi. Program predavanja: Pumpe: Osnovne relacije, Bernullijeva i Eulerova jednaina, trouglovi brzina. Gubici. Vrste i konstruktivne izvedbe pumpi. Regulacija pumpi. Specifini broj obrtaja i kriteriji slinosti. Sistem pumpa - cjevovod (karakteristike). Ventilatori: Osnovne relacije. Podjela i tipovi ventilatora. Specifini broj obrtaja i kriteriji slinosti. Regulacija, karakteristike. Kompresori: Teoretske osnove. Vrste kompresora, podjela. Karakteristike i regulacija. Izvedbe. Literatura: 1. M. Krsti, Pumpe, kompresori i ventilatori , Mainski fakultet Sarajevo, 1998. 2. M.Babi, S. Stojkovi, Osnove turbomaina , Nauna knjiga Beograd, 1990. 3. S. Delali, I. Ali, Zbirka rijeenih zadataka za pumpe , ventilatore i kompresore sa osnovnim teoretskim izvodima , Fakultet elektrotehnike i mainstva, Tuzla, 1997. 4. M. Babi, Zbirka reenih zadataka iz turbomaina, Nauna knjiga, Beograd, 1978. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz Mehanike Fluida I. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: pismeni ispit.
30
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Difuzioni aparati I Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Jasan i praktiki orjentisan pregled tehnologija toplotnih separacija. Opsean uvod koji objanjava fizikalne, fizikalno-hemijske i osnove hemijskog inenjerstva i principe razliitih aparata koji se koriste za separaciju homogenih mjeavina gasova i tenosti. Program predavanja: Koeficijenti prenosa mase. Seperacioni procesi u hemijskom inenjerstvu. Model separacionog stepena, arni i kontinualni procesi separacije; Destilacija, idealne i realne mjeavine; Model separacione jedinice; Kolone sa ispunom; Absorpcija; Ekstrakcija tenost tenost, ternarni fazni dijagrami; Hemijski isparivai, porast take kljuanja, Kristalizacija iz rastvora, rastvorljivost i fazni dijagrami. Suenje; Procesi i primjeri; Kretanje vlage; Svojstva vlanih gasova; Prenos toplote i mase u konvektivnom suenju; Kontakno suenje; Radiaciono suenje; Dielektriko suenje; Sublimaciono suenje. Projektovanje suaa. Literatura: 1. J. D. Seader, E. J. Henley, Separation Process Principles , Wiley, John, & Sons, Inc. 1998. 2. W. McCabe, J. Smith, P. Harriott, Unit Operations in Chemical Engineering , McGrawHill Science/Engineering/Math; 6 edition, 2000. 3. J. Benitez, Principles and Modern Applications of Mass Transfer Operations , WileyInterscience, 2002. 4. K. Sattler, H. J. Feindt, Thermal Separation Processes: Principles and Design , WileyVCH, 1995. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: zavrni test.
31
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Osnovi tehnolokih procesa i postrojenja I Nastavni metod: P / V / LV
Ciljevi i svrha predmeta: Cilj kursa je upoznati studente sa poljem procesnog inenjerstva i nauiti principe bilansa mase i energije. Program predavanja: Uvod u hemijsko inenjerstvo. Hemijski proces: Karakteristike procesa. Procesna oprema. Sinteza procesa. Stehiometrija. Materijalni bilansi tehnolokih procesa: Klasifikacija procesa; Bilans procesa sa vie aparata; Recirkulacija i bajpas; Bilans sistema i procesa sa reakcijom: Jednostavni suprotnosmjerni procesi; Ravnoteni stepen; Osnovne konfiguracije. Jednostavne fazne ravnotee. Bilans energije: Bilans nereaktivnih procesa; Bilans reaktivnih procesa. Literatura: 1. W. L. Luyben, L. A. Wenzel, Chemical process analysess: mass and energy balances, Prentice- Hall International, Inc. 1988. 2. D. M. Himmelblau, J. B. Riggs, Basic Principles and Calculations in Chemical Engineering, Seventh Edition, Prentice Hall PTR; 7 edition, 2003. 3. R. M. Felder, R. W. Rousseau, Elementary Principles of Chemical Processes, Wiley; 3 edition, 1999. 4. J. D. Seader, E. J. Henley, Separation Process Principles, Wiley, John, & Sons, Inc. 1998. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz Termodinamike. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: zadae, kontrolni ispiti, projekat.
32
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Mehanike operacije I Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Upoznavanje sa osnovnim mehanikim operacija u okviru procesne industrije. Program predavanja: Uvod: Postupci i operacije koje obuhvataju promjene stanja, fenomene prenosa i transport disperznih sistema u granicama dominantnog djelovanja mehanikih sila. Veliine koje karakteriu disperzne sisteme: Veliina i oblik estica. Raspodjela estica prema veliini ili prema nekoj drugoj karakteristici. Raspodijeljenost estica u disperznoj sredini. Mijeanje i razdvajanje disperznih sistema: Fizike zakonitosti, proraunski modeli za postupke promjene stanja ili promjene disperznosti. Transport (sistemi vrsto fluid i tekuina gas, fluidizacija). Literatura: 1. N. Barbali, E. Daferovi, Transport vrstih estica fluidom , knjiga u pripremi. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz predmeta Matematika III, Dinamika, Mehanika fluida I. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: seminarski radovi i zavrni test.
33
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Tehnika hlaenja I Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Obezbijediti znanja iz rashladnih sistema i procesa koji se danas koriste. Program predavanja: Pojam hlaenja i primjeri primjene. Idealni (Carnotov) rashladni ciklus. Znaajke i performanse ljevokretnog ciklusa. Koeficijent hlaenja. Log p,k-dijagram. Stvarni i poboljani rashladni ciklusi. Kaskadni rashladni ciklusi. Rashladni fluidi-izbor i ekoloki problemi. Kompresori u rashladnoj tehnici. Idealni i stvarni proces rada kompresora. Kapacitet kompresora. Koeficijent punjenja. Snaga kompresora. Konstruktivna rjeenja klipnih kompresora. Regulacija kapaciteta. Izmjenjivai topline u tehnici hlaenja. Isparivai, kondenzatori. Priguni ventili. Elementi zatite i regulacije. Toplinske pumpe-princip rada, koeficijent grijanja, razliite izvedbe. Cjevovodi rashladnih postrojenja. Toplinske karakteristike isparivaa, kondenzatora, kompresora i agregata. Slaganje karakteristika i odreivanje sumarnih performansi. Utjecajni parametri i eljeni reimi rada. Velika rashladana postrojenja hladnjae. Organizacija rada, naini projektovanja i izvoenja. Proraun dobitaka topline. Tipina postrojenja u oblasti klimatizacije, rashladne centarale, split sistemi, ledomati i sl. Principi apsorpcionog hlaenja. LiBr voda i NH3 voda kao radni medij. h, - dijagrami. Procesi u generatoru i absorberu. Bilansi topline, koncentarcije i mase. Idealna postrojenja. Koeficijent hlaenja apsorpcionog postrojenja. Tehnika postizanja niskih temperatura. Ciklusi: Linde, Clode, kapica. Izotermna kompresija. Ekspanzioni stroj. Proizvodnost ciklusa. Rezervoari kriogenih tenosti. Literatura:
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz Termodinamike. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: zavrni test.
34
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Hidromaine Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Cilj predmeta je upoznavanje sa osnovnim principima konverzije hidroenergije koja se deava u turbinama. Obrauju se osnovne vrste turbina, Kaplanova, Frensisova i Peltonova, kao i male turbine, te osnovne konstruktivne izvedbe i njihove karakteristike. Kroz ovaj kurs stie se uvid u osnovu problematike primjene turbina u inenjerskoj praksi. Program predavanja: Osnovni pojmovi i relacije konverzije hidroenergije. Podjela i vrste turbina. Specifini broj obrtaja i relacije slinosti. Kavitacija. Francis, Kaplan, Pelton turbine osnove i karakteristike. Regulacija. Tipovi postrojenja. Literatura: 1. D. Horvat, Vodne turbine , Sveuilite u Zagrebu, Zagreb, 1965, 2. M. Babi, S. Stojkovi, Osnove turbomaina , Nauna knjiga Beograd, 1990. 3. M. Babi, Zbirka reenih zadataka iz turbomaina, Nauna knjiga Beograd, 1978. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz Mehanike Fluida I. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: pismeni ispit.
35
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Uvod u toplotne turbomaine Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Cilj ovog predmeta je ovladavanje znanjem potrebnim za razumijevanje i kontrolu procesa razmjene energije izmeu fluida i rotacionih maina i to u situaciji kada je ta razmjena praena znaajnim toplotnim efektima. To znanje je uslov za ispravan, energetski optimalan, okolinski odriv i ekonomski isplativ pogon parnih i gasnih turbina i rotacionih kompresora. Takoer, znanje koje se stie u okviru ovog predmeta je preduslov za kvalitetno odravanje i projektovanje industrijskih sistema baziranih na primjeni navedenih maina. Program predavanja: Uvod i osnovne definicije: princip rada i klasifikacija toplotnih turbomaina. Ciklusi parnih turbina: prosti i poboljani ciklus Clausius-Rankene. Ciklusi gasnih turbina: prosti i poboljani ciklus Joule/Brayton. Reetke i stupanj toplotnih turbomaina: trouglovi brzina, apsolutna i relativna brzina radnog fluida. Sila, obrtni moment, rad i snaga na obimu kola, vratilu i spojnici. Gubici energije i stepeni iskoritenja. Stupnjevanje: akcione i reakcione turbine; Curtis-ovo kolo. Promjenjivi reim rada i regulacija snage toplotnih turbomaina. Literatura: 1. I. Smajevi, K. Hanjali, Toplotne turbomaine, Mainski fakultet Sarajevo, 2005. skripta 2. E. Stojanovi: Toplotne turbomaine , Graevinska kniga, Beograd, 1973. 3. W. Bohl: Strmungsmaschinen 1, Aufbau und Wirkungsweise, Vogel Verlag und Druck KG, Wrzburg, 1990. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz Matematike I, Materijala I, Kinematike, Dinamike, Inenjerske termodinamike I i Mehanike fluida I. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: zadaci i teorija, pismeni ispit.
36
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Energetsko procesna i okolinska mjerenja I Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
ifra: EPM-01 Uslovni predmeti: -
Jezik: BHS Broj sati sedmino: 2 P + 1 V +1 LV
Ukljuiti opisne informacije interesantne u mjerenju. Kako mjeriti datu varijablu, opisati razliite metode za izvoenje mjerenja i njihove prednosti i nedostaci. Izbor metoda, senzora i metoda procesiranja signala. Program predavanja: Uvod: Uvod u mjerne sisteme; Karakteristike signala; Mjerni instrumenti; Tanost sistema. Mjerna nesigurnost. Mjerni postupci i ureaji: Mjerenje pritiska u fluidu. Mjerenje nivoa tekuina i rasutih materijala. Mjerenje temperature. Mjerenje brzine i protoka fluida. Mjerenje protoka toplotne energije. Mjerenje viskoziteta fluida. Mjerenje buke i vibracija. Mjerenje sastava gasova. Literatura: 1. C. Tropea, N. Damaschke, H. Nobach, Messtechnik I: Grundlagen der Messtechnik, Shaker Verlag GmbH, 2003. 2. C. Tropea, H. Nobach, K. Hufnagel, Messtechnik II: Messverfahren und Messgerte, Shaker Verlag GmbH, 2003. 3. R. S. Figiloa, D. E. Beasley, Theory and Design for Mechanical Measurements, John Wiley & Sons, Second Edition, 1995. 4. J. E. Hardy, J. O. Hylton, T. E. McKnight, C. J. Remenyik, F. R. Ruppel, Flow Measurement Methods and Applications, John Wiley & Sons, 1999. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: pismeni i usmeni ispit.
37
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Termoenergetska postrojenja Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Cilj ovog predmeta je fokusiranje na tehnologije proizvodnje elektrine energije i odgovarajui ininjering sa balansom izmeu analitikih i tehnolopkih aspekata projektovanja termoenergetskih postrojenja, sistema i efekata. Program predavanja: Kratak pregled termodinamike. Rankineov ciklus: idealni i nepovratni ciklus; pregrijanje, meupregrijanje i regeneracija; otvoreni kontaktni zagrijai napojne vode; zagrijai napojne vode zatvorenog tipa; efikasnost ii toplotni fluks; kogeneracija; gasno-turbinski i kombinovani ciklusi; idealni i neidealni Braytonov ciklus; analiza ciklusa sa raznim osobinama; Ciklusi sa visokim temperaturama; kombinovani ciklusi sa kotlom za povrat toplote; kombinovani ciklusi sa parom raznih pritisaka; kombinovani ciklusi za nuklearne elektrane. Literatura: 1. K. W. Li, A. P. Priddy, Power Plant System Design, John Wiley&Sons, 1985. 2. M. M. El-Wakil, Powerplant Technology, McGraw-Hill Book Company, 1984. 3. R. Bajramovi, Termoenergetska postrojenja, notes, 2004. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz Termodinamike. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: zadae, kontrolni ispiti.
38
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Hidroenergetska postrojenja Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Cilj ovog predmeta je pruanje osnovnih informacija studentima iz oblasti hidroenergetskih postrojenja, prvenstveno sa mainskog stanovita, imajui u vidu energetske, a posebno hidroenergetske perspektive u Bosni i Hercegovini. Program predavanja: Uvod i opte informacije o hidroelektranama. Hidrokapaciteti i njihovo koritenje. Hidroenergetski sistemi u BiH. Zatvarai. Hidraulini udar. elini cjevovodi. Elektrini generatori. Pumpno-akumulacione hidroelektrane. Male hidroelektrane. Zahvati. Literatura: 1. D. Horvat, Vodne turbine, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb, 1965. 2. . Bili, Hidroenergetska postrojenja, skripta, Mainski fakultet Sarajevo, Sarajevo, 1998. 3. B. orevi, Koritenje vodnih snaga Objekti hidroelektrana , Nauna knjiga, Beograd, 1989. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz Mehanike fluida. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: pismeni ispit.
39
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Projektovanje hidroenergetskih postrojenja Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Cilj ovog predmeta je obezbijediti znanje i razumijevanje osnovnih smjernica za projektovanje u oblasti hidroenergetskih postrojenja. Ovladavanjem osnovama procesa projektovanja studenti kao budui strunjaci e lake rjeavati sloenije probleme koji se tiu procesa projektovanja hidroenergetskih postrojenja u praksi. Program predavanja: Ovladavanje procesom projektovanja hidroenergetskih postrojenja po sljedeim fazama:
1. projektni zadatak 2. izrada tenderske dokumentacije 3. studija tehno-ekonomske i okolinske opravdanosti izgradnje hidroenergetskog objekta
(Feasibility Study)
4. studija o ekonomsko-sociolokim prilikama prije i poslije izgradnje hidroenergetskog 5. 6. 7. 8. 9. 10.
postrojenja projektantski ininjering ininjering po sistemu klju u ruke izrada investicijskog projekta sa idejnim rjeenjem ugovaranje isporuke opreme izrada glavnih projekata druge usluge projektovanja (projekat montae, kontrola preuzimanja robe od proizvoaa, projekat transporta opreme, projekat snabdijevanja elekrtinom energijom i dr.)
Literatura: 1. Dennis A. Snow, Plant Engineers Reference Book, Buterworth - Haineman Ltd., Oxford, 1991 2. European Small Hydropower Association, Laymans Handbook on How to Develop a Small Hydrosite, European Commision, 1998 3. Hrnjevi Edhem, Osnovne smjernice za projektantsku djelatnost u oblasti izgradnje termoenergetskih i procesnih postrojenja, Sarajevo, 2000 Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz Mehanike fluida, Materijala, Turbina Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: prisustvo i aktivnost na nastavi, domae zadae, testovi, seminarski radovi. Nain polaganja ispita: pismeni ispit, seminarski radovi.
40
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Projektovanje termoenergetskih postrojenja Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Semestar: Ljetni ECTS krediti: 5
Cilj ovog predmeta je da studenti ovladaju znanjem o realnim i savremenim termoenergetskim procesima, potrebnim za izradu raznovrsne dokumentacije kod izgradnje ili revitalizacije termoenergetskih objekata. Kroz ovaj predmet studenti trebaju ovladati osnovnim smjernicama za projektovanje u oblasti termoenergetskih postrojenja. Ovladavanjem procesa projektovanja studenti zavrnih godina kao budui strunjaci e lake rjeavati sloenije procese projektovanja u praksi. Program predavanja: Ovladavanje procesa projektovanja poev od: projektnog zadatka, izrade tenderske dokumentacije, studije tehno - ekonomske i okolinske opravdanosti izgradnje energetskog objekta (Feasibility Study), studije o ekonomsko sociolokim prilikama prije i poslije izgradnje energetskog objekta, projektanskog ininjeringa, ininjeringa po sistemu klju u ruke, izrade investicionog projekta sa idejnim rjeenjem, ugovaranje isporuke opreme, izrada glavnih projekata, druge usluge (projekat montae, kontrola preuzimanja robe od proizvoaa, projekat transporta opreme, projekat snabdijevanja elektrinom energijom itd.) Literatura: 1. J. Mihailov: Termoelektrane Projektovanje i izgradnja. Tehnika knjiga, Zagreb, 1965. 2. V.J.Rikin: Teplovie elektrieskie stancii, Energija, Moskva 1976. 3. Hrnjevi Edhem: Osnovne smjernice za projektantsku djelatnostu oblasti izgradnje termoenergetskih i procesnih postrojenja, Sarajevo, 2000. 4. Dennis A. Snow: Plant Engineers reference book: Buterworth Haineman Ltd. Oxford, London, Boston, Monich, New Delhi, Singapore, Sydney, Tokyo, Toronto, Wellington, 1991. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz: Termodinamike, Mehanike fluida, Kotlova, Rotacione opreme u Termoenergetici, Materijala, Termoenergetskih postrojenja. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: prisustvo i aktivnost na nastavi, domae zadae, testovi, prezentacija samostalnog rada. Nain polaganja ispita: odbrana seminarskog rada iz Termoenergetskih postrojenja i pismeni ispit.
41
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Projektovanje procesnih postrojenja Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Cilj ovog predmeta je predstaviti projektne i ekonomske principe procesa primijenjenih u ininjerskim procesima i operacijama. Program predavanja: Opti dio: Opta razmatranja projektovanja. Projektovanje procesa. Modeli dobiveni na osnovu zakona i matematike analize. Grafika analiza. Dimenziona analiza i dinamiko skaliranje. Prelazni procesi. Ekonomika procesa i osnove linearnog programiranja. Literatura: 1. T. M. Duncan, J. A. Reimer, Chemical Engineering Design and Analysis, Cambridge University Press, 1998. 2. M. S. Peters, K. D. Timmerhaus, R. E. West, Plant Design and Economics for Chemical Engineers, 5 Edition, McGraw-Hill, 2003. 3. R. Bajramovi, Projektovanje procesa, skripta, 2003. 4. R. Bajramovi, Osnove linearnog programiranja , skripta 2003. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz Termodinamike. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: zadae, kontrolni ispiti, projekat.
42
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Projektovanje postrojenja u KGH i OE Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Upoznavanje sa osnovnim principima projektovanja razliitih postrojenja vezanih za klimatizaciju, grijanje ili hlaenje u razliitim vrstama ustanova. Program predavanja: Primjene u tehnikom komforu: Stanovanje. Komercijalne i javne zgrade. Skupni prostori, hoteli, moteli. Obrazovne institucije. Zdravstveni objekti. Sredstva transporta. Primjene u industriji: Industrijska klimatizacija. iste sobe. tamparije. Prerada tekstila. Muzeji, biblioteke i arhivi. Kontrola okruenja za ivotinje i biljke. Suenje i skladitenje poljoprivrednih proizvoda. Postrojenje za proizvodnju drveta i papira. Industrijski sistemi za suenje. Industrijski odsisni sitemi. Primjene kod obnovljivih energija: Geotermalni sistemi. Koritenje solarne energije. Uskladitenje termalne energije. Upravljanje i pogon postrojenjima u zgradarstvu: Upravljanje energijom. Vlastiti i pogonski trokovi. Testiranje. Podeavanje i balansiranje. Primjena raunara. Enegetski monitoring. Strategije nadzora i optimizacije. Prijem objekata. Ope primjene: Obvojnice objekata. Projektovanje usisa i odsisa. Kontrola unutarnjih gasovitih zagaivaa. Priprema sanitarne vode. Primjena hlaenja ishlapljivanjem. Zatita od dima i poara. Literatura: 1. E. Kuli, Prirunik za projektovanje sistema grijanja sa rijeenim primjerima, SMEITS, Beograd 1983. 2. B. Todorovi, Klimatizacija, SMEITS, Beograd, 1998. 3. Reknagel, prenger, ramek, eperkovi, Grejanje i klimatizacija, Interklima, 2002. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: seminarski radovi i zavrni ispit.
43
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Grijanje, ventilacija i klimatizacija Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Upoznavanje sa osnovnim pojmovima iz oblasti grijanja, sistema klimatizacije, te energetskih potreba u sistema za klimatizaciju, grijanje i hlaenje. Program predavanja: Osnovni elementi sistema centralnog grijanja, kotlovi, kotlarnica, ugljara (skladitenje tenih goriva). Tehnoloka ema funkcionisanja sistema grijanja. Termalni komfor i unutarnji projektni parametri tretiranih prostora. Osnovi metrologije i klime. Neki spoljnji projektni parametri dimenzionisanja KGH postrojenja. Zahtjevi higijene i termika zatita u zgradarstvu. Metodologija izraunavanja gubitaka toplote zgrada. Energetske potrebe KGH sistema i njihovih elemenata. Dimenzionosanje i postavljanje grijaih tijela. Sistemi centralnih grijanja (vazduni, vodeni, parni, zraee povrine). Principi dimenzionisanja cijevnih mrea i vazdunih ventilacionh kanala. Kotlovnica i njena postrojenja. Sigurnosni ureaji KGH postrojenja. Tehnoloka ema funkcionisanja sistema klimatizacije. Termalni komfor i kvalitet vazduha. Spoljnji projektni parametri u tehnici klimatizacije. Fizika sunevog zraenja. Izraunavanje prispjelog sunevog zraenja na bilo kako orjentisanu povrinu. Principi odreivanja priliva toplote. Unutarnji izvori toplote. Spoljni izvori toplote (prozor, spoljnji zid). Klasini konvencionalni metodi prorauna. Klima komora i obrada vazduha. Hladnjaci vazduha, bez i sa odvoenjem vlage. Maglene komore. Zagaenje vazduha i principi njegovog preiavanja. Principi konstruisanja i dimenzionisanja vazdunih kanala. Principi distribucije vazduha u prostoru. Sistemi klimatizacije (vazduni, vodeni, vazduno vodeni; jednokanalni, dvokanalni, indukcioni ventilator konvektori). Klimatizacioni oramri, prozorske jedinice, split sistemi. Izvori buke i naini njihovog eliminisanja. Regulisanje sistema klimatizacije. Literatura: 1. Kuli, E. Principi projektovanja sistema grijanja, Mainski fakultet Sarajevo, 1989., 2. B. Todorovi, Klimatizacija, SMEITS, Beograd, 1998. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: seminarski radovi i zavrni ispit.
44
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Daljinski i distribuirani sistemi snabdijevanja energijom Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Cilj ovog predmeta je upoznavanje sa sistemima snabdijevanja energijom i njihovim hidrodinamikim i toplotnim proraunom. Program predavanja: Pregled sistema daljinskog snabdijevanja energijom: klasifikacija sistema; toplotne eme izvora toplote (topla voda, para); zatvoreni sistemi; otvoreni sistemi. Hidrodinamski proraun toplotnih mrea: eme i geometrije toplotnih mrea; osnovne raunske zavisnosti; linijski i lokalni padovi pritisaka; odreivanje karakteristika pumpi. Pijezometrijski dijagrami. Toplotni proraun mrea: osnovne raunske zavisnosti (termiki otpori pojedinih zona toplovoda); metode termikog prorauna; toplotni gubici i koeficijent efikasnosti. Literatura: 1. J. J. Sokolov, Toplifikjacija i toplotne mree, IRO Graevinska knjiga, Beograd, 1985. 2. R. Bajramovi, Daljinski i distribuirani sistemi snabdijevanja energijom, , skripta, 2004. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz predmeta Termodinamika. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: zadae, kontrolni ispiti, projekti.
45
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Zatita okoline i zatita prirode Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta: Program predavanja:
Definicija prirode i okoline: okolina kao meta sistem prirodnog i drutvenog sistema; korjeni ekoloke krize; Zatita prirode (osnovi ekologije; ouvanje bioraznolikosti, strategija zatite prirode; zatita podruja); Zatita okoline (naela zatite; okolinski uticaji; Osnovi zatite prirode i zatite okoline: Nadlenost drave: procedura dobivanja dozvola; Zakonske obaveze operatora; Planiranje zatite okoline, Strategijska procjena okoline; Prethodna procjena uticaja; Studija o uticaju na okolinu; Regulisanje prekograninih uticaja, Plan sprijeavanja nesrea veih razmjera; Monitoring; Sistem informiranja; Dobrovoljni pristup, Sistem ekooznaavanja; Sistemi okolinskog upravljanja, Dobrovoljni sporazumi, Fondovi za zatitu okoline, Graanska odgovornost za tetu u okolini. Literatura: 1. A. Kneevi, Odrivi razvoj Bosne i Hercegovine , CETEOR, Sarajevo, 2000. 2. A. Kneevi, J. omi, Okolinski leksikon , CETEOR, Sarajevo, 2001. 3. S. ator; J. omi, A. Kneevi, Plava knjiga , prirunik, CETEOR, Sarajevo, 2004. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: ocjena sedminih zadataka, pismeni ispit.
46
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Zatita zraka Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Program predavanja: Atmosfera: sastav i procesi; antropogeni uticaji (lokalni, regionalni i globalni nivo); posljedice na ivi svijet, zdravlje ljudi i privredni razvoj. Emisije i kvalitet zraka: antropogene emisije (spaljivanja fosilnih goriva, tehnoloki procesi, spaljivanja otpada, substance koje stanjuju ozonski sloj, stakleniki gasovi). Kvalitet zraka (zagaenost): djelovanje zagaenog zraka; Tehnike sprijeavanja zagaivanja; Upravljanje kvalitetom zraka: odreivanje emisionih plafona i kvota; emisije koje izazivaju promjene u lokalnim razmjerama; Kvalitet zraka: Propisivanje graninih vrijednosti kvaliteta zraka i ciljnih vrijednosti; Katastar emisije: izrada i ciljevi izrade prostornog razmetaja veliine emisije podruja; Prognoziranje kvaliteta zraka i proraun parametara dimnjaka: Primjena integrativnih i statistikih modela prognoziranja kvaliteta zraka na bazi katastra emisije i meteorolokih uslova, te proraun visine dimnjaka; razmjetaj izvora emisije u prostoru; Monitoring kvaliteta zraka: ciljevi monitoringa, mjerne metode i ureaji; statistiko vrednovanje kvaliteta zraka; primjena monitoringa kod donoenja odluka prostornog planiranja i regulisanja emisija; izvjetavanje dravnih organa. Literatura: 1. A. Kneevi, Odrivi razvoj Bosne i Hercegovine , CETEOR, Sarajevo, 2000. 2. A. Kneevi, J. omi, Okolinski leksikon , CETEOR, Sarajevo, 2001. 3. S. ator; J. omi, A. Kneevi, Plava knjiga , prirunik, CETEOR, Sarajevo, 2004. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: ocjena sedminih zadataka, pismeni ispit.
47
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Zatita voda Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Program predavanja: Voda i vodotoci: Procesi vode u prirodi; prirodni procesi samoienja; Antropogeni uticaji na vodotokove: izuzimanje vode i koritenje u industrijskim procesima; koritenje vodotokova kao recipijenta za zagaene vode; Posljedice po ekosisteme i fizike karakteristika vodotokova; Emisije u vodu; Kvalitet voda nakon koritenja; Tehnologije ienja otpadnih voda: mehanike, kemijske, bioloke, utem movara i vjetakih bara; Kvalitet voda (zagaenost): djelovanje zagaene vode na zdravlje i ekosisteme; zahtjevi za vode za pie, za kupanje, tehnoloke vode i vode u vodotokovima; Upravljanje vodama: Ograniavanje emisija (Granine vrijednosti emisije; indikatori zagaivanja voda; primjena ekonomskih instrumenata; Kvalitet voda (klasifikacija i kategorizacija vodotokova); Zatita od voda; Prognoziranje i monitoring voda (ciljevi, mjerne metode i ureaji; statistiko vrednovanje; primjena monitoringa kod donoenja odluka; izvjetavanje dravnih organa). Literatura: 1. A. Kneevi, Odrivi razvoj Bosne i Hercegovine , CETEOR, Sarajevo, 2000. 2. A. Kneevi, J. omi, Okolinski leksikon , CETEOR, Sarajevo, 2001. 3. S. ator; J. omi, A. Kneevi, Plava knjiga , prirunik, CETEOR, Sarajevo, 2004. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: ocjena sedminih zadataka , pismeni ispit.
48
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Upravljanje otpadom Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Program predavanja: Fenomen otpada: Priroda i otpad; resursna efikasnost prirodnih procesa; Fenomen otpada u drutveno-ekonomskom sistemu: antropogeni ciklusi materije i energije, veza sa prirodnim ciklusima; Nastanak otpada i vrste (komunalni, industrijski, bolniki, od saobraaja, iz loita, .... ); posebno ambalaa; Karakteristike otpada; Liste otpada po razliitim kriterijima; Tretman otpada: Odlaganje i remedijacija. Tretman otpada: mehanika i termika destrukcija; koritenje komponenti; Koritenje i izbjegavanje otpada: Recycling, Recovery, Reutilisation, Refiling, Re-use, Repair, Reduction, Replacement, Reingineering; Upravljanje otpadom na nivou drave (sistem odgovornosti proizvoaa za otpad, evidentiranje nastanka otpada i oslobaanje od otpada, praenje tokova otpada, ekonomski stimulansi i destimulansi); Upravljanje otpadom u preduzeu: praenje tokova, ekonomska valorizacija izbjegavanja ili ponovnog koritenja; unutranji sistem odgovornosti. Literatura: 1. A. Kneevi, Odrivi razvoj Bosne i Hercegovine , CETEOR, Sarajevo, 2000. 2. A. Kneevi, J. omi, Okolinski leksikon , CETEOR, Sarajevo, 2001. 3. S. ator; J. omi, A. Kneevi, Plava knjiga , prirunik, CETEOR, Sarajevo, 2004. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: ocjena sedminih zadataka , pismeni ispit.
49
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Elektrotehnika Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
ifra: ETF-01 Uslovni predmeti: -
Upoznavanje s osnovnim pojmovima iz oblasti elektrotehnike i elektronike. Program predavanja: Elektrostatika. Stalne jednosmjerne struje i naponi: Jednaina kretanja naelektrisane estice u elektrinom polju. Elektrino kolo stalne jednosmjerne struje sa izvorima i moguim potroaima. Ohmov zakon: otpornost i provodljivost. Provodnici, poluprovodnici i izolatori. Osobine el. otpora, supravodljivost. Jouleov zakon. Jednaina kontinuiteta. Metode: stalnih struja, napona vorova i ekvivalentnog generatora. Faradayevi zakoni. Elektrohemijski potencijal. Hemijski izvori el. energije. Akumulatori. Magnetne pojave u stacionarnom strujnom polju: Faradayev zakon elektromagnetne indukcije. Ohmov zakon za magnetna kola. Odreivanje magnetne sile pomou magnetne energije. Prostoperiodine struje: Monofazna elektrina kola. Prostoperiodina struja ili napon. Srednja i efektivna vrijednost. Kirchoffovi zakoni u el. kolima prostoperiodine struje. Opta rjeenja diferencijalne jednaine serijskog R, L, C kola. Simboliko, kompleksno rjeavanje el. kola prostoperiodine struje. Pojam i osobine impendanse i admintanse. Rezonantne pojave, naponska i strujna rezonansa. Viefazna el. kola. Vektorska prezentacija veliine u trofaznom el. kolu. Fazni i linijski naponi i struje. Vezivanje potroaa u trougao ili u zvijezdu. Pojam obrtnog magnetnog polja, trofazno polje. Elektrine maine: Transformatori: principi rada, osnovne karakteristike. Obrtne el. maine: Principi rada, osnovne karakteristike. Osnove elektrinih mjerenja: Galvanometar. Mjerenje el. otpora, el. napona i el. struje. Mjerenje el. snage i el. energije. Osciloskop: Principi rada i primjena u el. mjerenjima. Uvod u elektroniku: Poluprovodnici. PN spoj. Poluprovodniki prekidai I, II i III tipa /diode, tiristori, tranzistori/. Statiki pretvarai elektrine energije, DC/BC pretvarai (bust, boost). Pretvarai DC/AC tipa. Pretvarai AC/BC tipa. Struktura sistema elektromotornog napona. Osnovna impulsna el. kola. Logika kola. A/B i B/A konvertori. Pojam integrisanog el. kola i njegova primjena u savremenom ureenju. Literatura: 1. B. Milatovi, Osnovi elektrotehnike I , SVJETLOST, Sarajevo, 1988. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: pismeni ispit.
50
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Automatska regulacija Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
ifra: ETF-02 Uslovni predmeti: -
Dati studentima osnovne koncepte u kontroli procesa da bi bili u mogunosti da efektivno sarauju sa specijalistima iz automatike i optimizacije u procesima iz oblasti energetike i procesnog inenjerstva. Upoznavanje sa praktinim aspektima kontrole procesa. Program predavanja: Uvod u dinamiku procesa i primjena sistema upravljanja: Generalni pregled i podaci iz kontrole procesa: Linearni modeli i prenosne funkcije; Primjeri iz raznih tehnika koje se koriste u energetici i procesnoj tehnici; Sistemi u otvorenom, raspored interesantnih taaka prenosne funkcije; Sistemi zatvoreni povratnom spregom; Pitanja stabilnosti, tanosti i praenja; Kontroleri i regulatori. Literatura: 1. M. Hebibovi, Teorija automatskog upravljanja , Elektrotehniki fakultet u Sarajevu, 2003. 2. M. Hebibovi, A. Tahirovic, MATLAB u Teoriji automatskog upravljanja , Praktikum za laboratorijske vjebe, Elektrotehniki fakultet u Sarajevu, 2002. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz Matematike I, II i III. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: pismeni i usmeni ispit.
51
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Tehnike ininjerske optimizacije Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
ifra: IIM-01 Uslovni predmeti: -
Cilj predmeta je da omogui studentu osnovna znanja formiranja i rjeavanja modela koji slue za rjeavanje menaderskih problema odluivanja. Postavljeni modeli rjeavaju se uz pomo kompjuterskih paketa. Teite kursa je na konceptu i primjeni teorije na praktine probleme. Program predavanja: Predmet i metode modeliranja i optimizacije procesa. Ininjerski procesi i izbor alternativa. Modeliranje - vrste modela, formiranje modela i koritenje modela, prikupljanje ulaznih podataka za model. Modeli optimizacije s ogranienjima i formulacija modela. Modeli linearnog programiranja i kompjuterska analiza. Cjelobrojno programiranje. Transportni problemi. Rasporeivanje. Primjena modela na proizvodne procese. Upravljanje zalihama. Predvianje. 'Lean' proizvodnja. Agregatno planiranje. Planiranje potreba za proizvodnim resursima. Analiza poslova i terminiranje proizvodnje. Literatura: 1. Render B., Stair R., Hanna M., Quantitative Analysis for Management , Prentice Hall, 2003. 2. Heizer J., Render B., Operations Management, Prentice Hall, 2004. 3. Anderson D.R., Sweeney D.J., Williams T.A., An Introduction to Management Science: Quantitative Approaches to Decision Making , South-Western College Pub, 1993. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz Numerikih metoda u ininjerstvu. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: izrada zadaa i seminarskih radova. Nain polaganja ispita: pismeni ispit.
52
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Industrijsko odravanje Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Upoznavanje studenata o odravanju maina i opreme u industrijskim pogonima. Program predavanja: Znaaj i funkcija odravanja. Strategije i metode odravanja. Korektivno odravanje. Preventivno odravanje. Preventivno odravanje po konstantnom ciklusu. Odravanje po stanju. Odravanje po stanju s kontrolom parametara. Metoda udarnog impulsa SPM. Odravanje po stanju. Koristi uvoenja odravanja po stanju. Kontrolni pregledi. Pogonska ispitivanja. Terotehnoloko odravanje. Logistiko odravanje. Plansko odravanje. Cjelovito produktivno odravanje. Samoodravanje. Izbor strategije odravanja. Teorija pouzdanosti. Tehnologije odravanja. Upravljanje zalihama rezervnih dijelova i komponenti. Tehnika dijagnostika. Informacijski sustavi odravanja. Paketi programa u odravanju. Literatura: 1. N. Majdandi, Strategije odravanja i informacioni sustavi odravanja, Slavonski Brod, 1999. 2. S. Sebastijanovi, D. Tufekdi, Odravanje, Mainski fakultet Tuzla, 1998. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: usmeni ispit.
53
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Kontrola procesa i kvaliteta Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Osnovni cilj ovog predmeta je upoznavanje sa osnovama statistike kontrole procesa i kvaliteta te nainima njihovog poboljanja. Krajnji cilj je poveanje produktivnosti i profita radnih organizacija. Program predavanja: Definicija kvaliteta. Potreba za kvalitetom proizvoda. Analiza trokova kvaliteta, strategija za poboljanje kvaliteta i uloga menadmenta. Analiza procesa, Pareto analiza, uzrok i efekat dijagram. Osnove vjerovatnoe. Histogrami. Oblici varijacije i mjerila sredine i disperzije distribucije. Normalna distribucija i sposobnost procesa. Kontrolne karte za srednje vrijednosti i raspone. Upotreba X i R kontrolnih karata i odreivanje sposobnosti procesa. Kontrolne karte za atribute i p - kontrolna karta. Interpretacija kontrolnih karata. Analiza mjernih sistema. Implementacija statistike kontrole procesa. Literatura: 1. R. Bajramovi, M. Pai, H. Bai, E. Kadri, Kontrola procesa i kvaliteta, udbenikskripta u pripremi. 2. Montgomery D.C, Runger G.C, Applied Statistics and Probability for Engineers , Third Edition, 2003. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: poeljno znanje iz statistike. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: konstantan rad tokom semestra. Nain polaganja ispita: zadae, kontrolni ispiti.
54
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Operacioni menadment Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Osnovni cilj ovog predmeta je razumijevanje logike i primjena tehnika i modela poslovnog odluivanja baziranog na cinjenicama u raznim uvjetima odluivanja, kao i razumijevanje uloge operacionog menadmenta u gradnji konkurentske prednosti i kao kljunog faktora unaprijedjenja produktivnosti. Program predavanja: Pojam i definicija operacionog menadmenta. Podruje primjene. Uloga operacionog menadmenta u razvoju konkurentskih prednosti. Operaciona strategija. Proizvodni sistemi i operacioni menadment. Utvrivanje stepena ostvarenja organizacijskih ciljeva metodom ciljnog programiranja. Analiza metodom nelinearnog programiranja. Teorija simulacija. Upravljanje zalihama. Teorija linija ekanja. Predvianje. Odreivanje optimalne lokacije. Teorija kontinuirane i diskretne sluajne varijable u operacionom menadmentu. Portfolio menadment. Testiranje hipoteza i primjena u operacionom menadmentu. Literatura: 1. R. Chase, R. Jacobs, N. Aquilano, Operations Management for Competitive Advantage, McGraw Hill Irwin, New York, 2004. 2. Russel, R., Taylor, B., Operations Management, John Wiley & Sons, New Jersey, 2005. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: usmeni i pismeni zavrni ispit.
55
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Menadment Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Osnovni cilj ovog predmeta je osposobiti studente da razumiju kako funkcionira poslovni subjekt (preduzee) kao cjelina posmatrano sa stanovita top-menadmenta, odnosno sa pozicije ljudi koji osmiljavaju i vode cjelokupno poslovanje. Program predavanja: Uvod u menadment. Strategijski menadment sa (strategijskim) planiranjem. Organizovanje. Menadment ljudskih resursa. Operaciono voenje. Operaciona kontrola. Postindustrijski menadment. Literatura: 1. A. unje, Top-menader: vizionar i strateg , Tirada, Sarajevo, 2002. 2. H. Weihrich, H. Koontz, Menadment , Mate, Zagreb, 1993. 3. Set lanaka (sluajeva) koji se obrauju na vjebama Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: zavrni pismeni ispit.
56
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Ekonomika i organizacija preduzea Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Osnovni cilj ovog predmeta je razumijevanje logike organizacije, kao implementacione menaderske funkcije, i ekonomike preduzea sa ciljem postizanja efektivnog i efikasnog poslovanja. Program predavanja: Metodoloki pristup. Veza organiziranja sa drugim menaderskim funkcijama. Identifikacija organizacijskog konteksta. Izbor bazinog tipa organizacije. Oblikovanje organizacijskog vrijednosnog lanca. Postupak izgradnje organizacijske strukture. Dinamiki i statiki aspekt strukture. Logika organizacijskog funkcioniranja. Bazini dijelovi organizacije. Bazini koordinaciono-kontrolni mehanizmi. Bazine organizacione sile. Postupak organizacione izgradnje bazinih tipova organizacije. Formalizacija organizacije. Organizacione promjene. Formalna i neformalna organizacija. Mjerenje organizacijske uspjenosti. Trite, ponuda i potranja. Stalna sredstva. Obrtna sredstva. Koeficijent obrta. Amortizacija stalnih sredstava. Analiza trokova. Fiksni i varijablini trokovi. Trokovi u funkciji koritenja kapaciteta. Rashodi, prihodi, dobitak i gubitak. Produktivnost rada. Mjerenje produktivnosti rada. Ekonominost. Mjerenje ekonominosti. Izraunavanje praga ekonominosti. Primjena praga ekonominosti. Stopa smanjenja koliine proizvoda. Stopa snienja prodajne cijene. Stopa poveanja trokova. Rentabilnost poslovanja. Mjerenje rentabilnosti. Profitabilnost i rentabilnost. Modeli break-even analize. Analiza osjetljivosti. Literatura: 1. 2. 3. 4. 5. A. unje, Top-menader, vizionar i strateg, Tirada, Sarajevo, 2003. H. Mintzberg, The Structuring of Organizations , Prentice Hall, New Jersey, 1983. J. B. Miller, Economics, McGrawHill, ISBN: 0390521612, New York, 2005. M. unji-Beus, Ekonomika preduzea, Svjetlost, Sarajevo, 2000. M. unji-Beus, Ekonomika preduzea , praktikum, Svjetlost, Sarajevo, 1998.
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: pismeni ispit.
57
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Razvoj sistema kvaliteta Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Cilj predmeta je da studenti shvate znaaj kvaliteta, naine stvaranja kvaliteta, uzroke nekvaliteta i metode kontrole kvaliteta. Program predavanja: Kvaliteta, definicija, historijski razvoj. Dimenzije kvalitete, mjerenje kvalitete. Planiranja i kontrola kvalitete. Trokovi kvalitete. Sistemi i standardi upravljanja kvalitetom. Politika i strategija kvalitete. Total Quality Management TQM. Alati i tehnike TQM. Koncept proizvodnje bez pogreaka. Literatura: 1. Dale, B.G., Managing Quality, Forth Edition, Blackwell Publishing, 2003. 2. Beauregard M.R., A Practical Guide to Statistical Quality Improvement, Van Nostrand Reinhold, 1992. 3. Kolarik, J.W., Creating Quality, Mc Graw Hill, 1995. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: konstantan rad tokom semestra Nain polaganja ispita: usmeni i pismeni zavrni ispit
58
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Operativna analiza Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Osnovni cilj ovog predmeta je razumijevanje trokovnih aspekata upravljanja proizvodnim procesima i indikatora uspjenosti poslovanja. Program predavanja: Aritmetiki i geometrijski niz. Jednostavni i sloeni kamatni raun. Teorija kamatnih stopa. Zajmovi. Investicije. Amortizacija. Vrste financijskih izvjetaja. Indikatori poslovanja i analiza odnosa operativnih trokova. Financijska revizija. Trokovni centri. Upravljaka revizija. Literatura: 1. Zima, P., Brown, R. L., Mathematics of Finance, Schaum`s O.S.,1996. 2. Vuijak B., Osnove interne financijske revizije, skripta Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: jedna analiza financijskog poslovanja po zadatim parametrima; analiza isplate zajma po zadatim parametrima. Nain polaganja ispita: pismeni i usmeni zavrni ispit
59
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Projektovanje proizvodnih sistema Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Osnovni cilj i zadatak je upoznavanje studenata sa projektovanjem proizvodnih procesa i sistema u industriji. Program predavanja: Zadaci projektovanja, vrste projekata, idejni i glavni projekt, analiza, izrada i provedba projektnog zadatka. Tehnoloke podloge za projektovanje proizvodnih sistema. Proraun kapaciteta. Potrebe za energentima. Tok materijala. Proraun povrina. Optimalno oblikovanje prostornih kapaciteta. Projektovanje transportnog sistema. Odreivanje lokacije proizvodnog sistema. Optimizacija toka proizvodnog procesa. Literatura:
1. Sipper D., Bulfin L. R., Production: Planning, Control and Integration, McGraw-Hill,
1997.
2. Artiba A., Elmaghraby S. E., The Planning and Scheduling of Production Systems ,
Chapman & Hall, 1997 3. Brdarevi S., Projektovanje fabrika (Projektovanje proizvodnih sistema), Mainski fakultet Zenica, 1996. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: pismeni ispit, usmeni ispit.
60
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Statika Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
ifra: MKDT-01 Uslovni predmeti: -
Cilj ovog predmeta je ovladavanje zakonima slaganja sila, kao i zakonima ravnotee tijela pod uticajem sila. Ovladavanje problemima Statike je uslov za pravilnu analizu sila u tehnikim sistemima, u cilju analize njihove stabilnosti, pravilnog dimenzionisanja, odreivanje nepoznatih sila u pojedinim spojevima, analize trenja u njima i sl. Ta znanja su neophodna za izuavanje drugih disciplina iz oblasti mehanike (Dinamika, vrstoa materijala, Teorija elastinosti), kao i strunih disciplina koje su usko povezane sa njima (Mainski elementi, Mehanizmi, Transportna sredstva, Motorna vozila itd.). Program predavanja: Uvod i osnovni pojmovi u Statici. Sistem sueljnih sila. Ravni sistem paralelnih sila i spregova. Proizvoljni sistem sila u ravni. Gredni nosai u ravni. Reetkasti nosai u ravni. Trenje. Proizvoljni sistem sila u prostoru. Teita. Lananice. Literatura: 1. 2. 3. 4. I. Karabegovi, Statika, Mainski fakultet Biha, 1998. H. Pai, Statika, Svjetlost, Sarajevo, 1988. H. Pai, Zbirka zadatak iz Statike , Svjetlost, Sarajevo, 1989. F. P. Beer, E. R. Johnston, Engineers (Static and Dynamic), McGraw-Hill Book company, 1977.
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz Matematike I. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama, aktivnost na asovima, izrada domaih zadataka. Nain polaganja ispita: pismeni ispit.
61
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Elastostatika Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Predmet Elastostatika (vrstoa materijala) treba da upozna studente kako se pristupa analizi optereenih tijela koja nisu kruta. Uspostavlja se veza izmeu optereenja, napona i deformacije tijela. Cilj je pruiti relativno jednostavne izraze za praktinu primjenu, kojima e se proraunati dimenzije, naponi, deformacije i stabilnost optereenih jednostavnih konstruktivnih elemenata. Ovo je bazni predmet za Mainske elemente, Transportna sredstva, Teoriju elastinosti itd. Program predavanja: Definicija napona, deformacije i pomjeranja. Odnosi izmeu napona i deformacija.Vrste naprezanja. Aksijalno naprezanje, statiki neodreeni problemi. Opti sluaj ravnog naponskog stanja, glavni naponi. isto smicanje. Momenti inercije ravnih presjeka. Uvijanje tapova krunog poprenog presjeka. Savijanje, normalni i smiui naponi, dimenzionisanje, centar smicanja. Deformacija grede elastine linije. Koso savijanje. Sloeno naprezanje na pritisak i savijanje. Teorije vrstoe (hipoteze o slomu materijala). Sloeno naprezanje na uvijanje i savijanje. Stabilnost pritisnutih tapova, metode Eulera, Tetmajera i omega postupak. Literatura:
1. V. Doleek, I. Karabegovi, D. Martinovi, Elastostatika 1, Tehniki fakultet, Biha, 2003. 2. V. Doleek, I. Karabegovi, D. Martinovi, Elastostatika 2, Tehniki fakultet, Biha, 2004.
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz Statike i Matematike I. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: pismeni ispit.
62
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Kinematika Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
U Kinematici se izuava kretanje take i tijela, pri emu se ne uzimaju u obzir sile kao osnovni uzrok kretanja. Znanje koje se stie u ovom predmetu je preduslov za proraun svih bitnih parametara kretanja ravnih i prostornih sistema (trajektorija, brzine, ubrzanja), a takoe i osnova za izuavanje drugih tehnikih disciplina (Dinamika, Mehanizmi, Mainski elementi itd). Program predavanja: Kinematika take. Kinematika osnovnih kretanja tijela. Ravno kretanje tijela. Sferno kretanje tijela. Opti sluaj kretanja slobodnog tijela. Sloeno kretanje take. Sloeno kretanje tijela. Literatura: 1. V. Doleek, Kinematika, Mainski fakultet Sarajevo, 2005. 2. V. Doleek i dr., Zbirka Kinematike, Svjetlost, Sarajevo, 1984. 3. I. Karabegovi, Kinematika, Tehniki fakultet Biha, 2004. 4. F. P. Beer, E. R. Johnston, Engineers (Static and Dynamic)McGraw-Hill Book Company, 1997. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz Matematike I. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: pismeni ispit.
63
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Dinamika Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Cilj predmeta Dinamika je izuavanje zakona kretanja materijalne take i sistema materijalnih taaka, pri emu se uzimaju u obzir sile kao glavni uzrok kretanja. Savladavanjem gradiva iz ovog predmeta stiu se znanja potrebna za proraun svih bitnih parametara elemenata tehnikih sistema i sistema u cjelini (zakoni kretanja, sile, energetski bilans itd), a to je preduslov za savladavanje problematike koja je vezana za prouavanje brojnih tehnikih disciplina. Program predavanja: Uvod u dinamiku, zadaci i zakoni dinamike. Diferencijalne jednaine kretanja i njihovo integriranje. Opti zakoni dinamike take. Kretanje neslobodne take. Kretanje take pod dejstvom centralne sile. Uvod u dinamiku sistema. Zakon o kretanju centra inercije. Zakon o promjeni koliine kretanja sistema. Zakon o promjeni momenta koliine kretanja sistema. Zakon o promjeni kinetike energije sistema. Sferno kretanje i kretanje slobodnog tijela. D'Alambertov princip za sistem. Lagrangeov i Lagrange - D'Alambertov princip. Literatura: 1. 2. 3. 4. V. Doleek, Dinamika sa oscilacijama, Mainski fakultet Sarajevo, 1977. V.Doleek i dr., Zbirka zadataka iz dinamike sa oscilacijama, Svjetlost, Sarajevo, 1977. I. Karabegovi, Dinamika, Tehniki fakultet Biha, 2002. F. P. Beer, E. R. Johnston, Engineers (Static and Dynamic),McGraw-Hill Book company, 1997.
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz Matematike I, Statike, Kinematike. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: pismeni ispit.
64
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Matrijali I Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
ifra: MPI-01 Uslovni predmeti: -
Materijali su fundamentalni inenjerski predmet koji egzistira na svim mainskim fakultetima u svijetu. Kroz predmet student stie najvanija inenjerska znanja iz oblasti materijala bez kojih je nezamisliv rad bilo kojeg mainskog inenjera. Program predavanja: Maine kao tehniki sistemi. Optereenje mainskih materijala. Osobine materijala. Tehnologinost i proizvodne tehnologije. Istorijski pregled, privredni i drutveni znaaj. Podjela materijala. Strukturna i atomska graa. Atomske veze. Kristalna struktura, polimorfni preobraaji. Greke u realnim kristalima: takaste, linijske, ravanske, zapreminske. Difuzija u vrstim tijelima. Legure. Mehanike smjese, vrsti rastvori i hemijska jedinjenja. Deformacije kristalnih tijela. Oporavljanje i rekristalizacija deformisanih tijela. Ravnoteni dijagram stanja. Binarni sistemi. Eutektiki, peritektiki, monotektiki. Invarijantne reakcije. Ternarni sistemi. Ravnoteni Fe-Fe3C dijagram. Reakcije unutar Fe-Fe3C. Fazne transformacije u sistemu eljezo-ugljik. Izotermalna transformacija austenita. Transformacija austenita pri kontinualnom hlaenju. Transformacija pri otputanju martenzita. Mehanizmi poveanja vrstoe elika (metala). Rastvarajue ojaavanje, ojaavanje granicama zrna, precipitaciono ovravanje, dislokaciono ovravanje, transformaciono ovravanje. Fizikalna svojstva materije. Elektrina i magnetna svojstva. Literatura: 1. O. Pai, Materijali, Skripta , MFS, 2002. 2. J. Shackelford, Materials Science, Pearson, 2005. 3. Bargel/Shulze, Werkstoffkunde, VDI Verlag. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: pismeni i/ili usmeni ispit.
65
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Matrijali II Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Materijali su fundamentalni inenjerski predmet koji egzistira na svim mainskim fakultetima u svijetu. Kroz predmet student stie najvanija inenjerska znanja iz oblasti materijala bez kojih je nezamisliv rad bilo kojeg mainskog inenjera. Program predavanja: Mehanika svojstva. Ispitivanje zatezanjem. Pokazatelji plastinosti i vrstoe. Utvrivanje deformacija. Ispitivanje pritiskom, savijanjem, uvijanjem, smicanjem. Ispitivanje udarnim optereenjem. Energija loma. Tranzitna temperatura. Ispitivanje tvrdoe. Zamor i dinamiko ispitivanje materijala. Velerovi i Smitovi dijagrami. Ispitivanje trajnim optereenjem. Puzanje. eljezo i legure. elici, dobijanje. Uticaj legirajuih elemenata. Konstrukcioni i alatni elici. Livena gvoa, sivi, nodularni i temper liv. Aluminijum i legure. Titan i legure. Nikl i legure. Bakar i legure. Polimeri, dobijanje, osobine i primjena. Keramiki materijali, podjela i primjena. Alatna keramika. Kompozitni materijali, osobne, vrste i primjena. Korozija metala, vrste i metode zatite. Osnovni pojmovi iz mehanike loma. Ispitivanje materijala metodama bez razaranja. Izbor materijala, osnovni principi. Sistematski pristup analizi havarija. Literatura: 1. O. Pai, Materijali, Skripta , MFS, 2002. 2. J. Shackelford, Materials Science, Pearson, 2005. 3. Bargel/Shulze, Werkstoffkunde, VDI Verlag. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz Materijala I. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: pismeni i/ili usmeni ispit.
66
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Tehnologije obrade Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Upoznavanje s tehnolokim postupcima oblikovanja izradaka od metala postupcima livenja, deformisanja, obrade rezanjem, obrade spajanjem i razdvajanjem, nekonvencionalnim metodama obrade, osnovnim tehnolokim parametrima. Program predavanja: Svaka od navedenih oblasti e biti prezentirana u obimu koji e omoguiti pregled osnovnih pojmova i karakteristika koje e omoguiti bolje razumijevanje tema iz drugih predmeta ali i dati osnove za znanja neophodna u smjerovima kojima tehnoloki postupci obrade nisu primarna oblast. Livenje treba da obuhvati osnovne pojmove o vrstama i postupcima izvornog oblikovanja. Oblast deformisanja obuhvata osnove postupka izrade limova, profila i ice te hladno vuenje ice i obrade deformisanjem u alatima. Obrade spajanjem i razdvajanjem su zastupljene elementarnim pojmovima o vrstama zavarenih spojeva, postupaka i opreme. Oblast obrade rezanjem sadri upoznavanje sa osnovama pojedinih postupaka obrade (tokarenje, glodanje, buenje, rendisanje, provlaenje i dr.). Nekonvencionalni postupci e biti predstavljeni globalnim pregledom vrsta ovog tipa obrade. Na kraju e se dati osnovni pojmovi o geometrijskim i fizikim osobinama obraene povrine i povezanost ovih karakteristika sa obradom koja je prethodila nastajanju dotine povrine. Literatura:
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: kolokviji tokom semestra i zavrni test.
67
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Osnove mjerenja i obrade podataka Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Upoznavanje sa osnovnim pojmovima iz metrologije, metodama statistike obrade rezultata mjerenja, mjernom nesigurnosti, principima mjerenja neelektrinih veliina elektrinim putem i mjerenjem nekih fizikalnih veliina relevantnih za oblast mainstva. Program predavanja: Znaaj metrologije za naunotehniki progres i njeni zadaci. Metroloki termini. Meunarodne metroloke organizacije. Meunarodni sistem mjernih jedinica. Metroloka sljedivost. Statike i dinamike karakteristike mjernih ureaja. Mjerni sistemi nultog, prvog i drugog reda. Osnovni statistiki pojmovi. Srednje vrijednosti. Mjere disperzije. Osnovi teorije vjeroatnoe. Raspodjele diskretne i kontinuirane sluajne varijable. Statistiki uzorci. Statistiki testovi. Z-test, t-test, hi-kvadrat test. Regresiona analiza. Korelacija. Greke pri mjerenju teorija greaka. Greke pri jednokratnom i indirektnom mjerenju. Granina greka mjernog ureaja. Mjerna nesigurnost. Proraun mjerne nesigurnosti tipa A i tipa B prema EA04/2. Mjerenje mehanikih veliina elektrinim putem. Senzori: elektromagnetni, piezoelektrini, kapacitivni, otporniki. Mjerenje duine, etaloni za duinu. Mjerenje vremena. Mjerenje brzine i ubrzanja. Mjerenje sile, obrtnog momenta, naprezanja i deformacija primjenom mjernih traka. Principi mjerenja pritiska. Elastini pretvarai za mjerenje pritska. Principi mjerenja temperature. Ekspanzioni senzori temperature. Termoparovi. Otporniki senzori temperature. Literatura: 1. M. Popovi, Senzori i mjerenja, Svjetlost, Sarajevo, 1992. 2. H. Bai, Mjerenja u mainstvu, Mainski fakultet Sarajevo, 2005. 3. E. Seferovi, H. Bai, Osnovi metrologije i obrade rezultata mjerenja, Mainski fakultet Sarajevo, 2005. 4. R. Bajramovi, M. Pai, H. Bai, E. Kadri, Analiza podataka, Mainski fakultet Sarajevo, Sarajevo, 2005. 5. R. B. Northrop, Introduction to Instrumentation and Measurement, CRC Press, N. York, 1997. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: pismeni ispit.
68
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Tehnologije obrade rezanjem I Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Upoznavanje sa pojmovima i karakteristikama obrade odvajanjem strugotina ili estica, te obrazloenje njihovog utjecaja na pojedine fizikalne i tehnike obrasce procesa. Program predavanja: Osnovni pojmovi i definicije. Geometrija alata. Elementi procesa rezanja. Geometrija otrenja i rezanja, materijal alata. Optimalna geometrija. Deformacije u strugotini, zavijanje i odvod strugotine, ovravanje. Kontaktne pojave. Sistemi sila i dejstva, teoretska istraivanja sila. Eksperimentalni zakoni, metode odreivanja, dinamometrija. Toplota rezanja, temperaturna polja, odvod toplote. Teoretska istraivanja temperatura. Eksperimentalna istraivanja temperatura, metode mjerenja. Proces i uzroci habanja alata. Uticajni faktori, kriterijumi zatupljenja, metode mjerenja habanja. Vrste i uzroci vibracija. Svojstva, vrste i primjena rashladnih sredstava. Geometrijske i fizike osobine povrine. Klase hrapavosti, uticajni faktori, metode mjerenja. Postojanost alata, zavisnost brzina postojanost. Zakon za brzinu rezanja, uticajni faktori, metode mjerenja. Ekonomika procesa rezanja. CNC programiranje procesa obrade. Programiranje praenja konture izradka, te tehnolokih parametara reima obrade i korekcija usljed habanja alata. Pratei elementi CNC programa. Obrade odnoenjem. Princip obrade i karakteristike te parametri, alati i operacije: Elektroeroziona obrada, Elektrohemijska obrada, Obrada ultrazvukom, Obrada laserom, Obrada snopom elektrona, Obrada mlazom plazme, Obrada mlazom vode i hemijske obrade. Literatura: 1. H. Muren, Odrezavanje in odnaanje, Ljubljana, 1995. 2. . avar, Obrada odvajanjem estica I i II, Zagreb, 1991. 3. E. Paucksch, Zerspantechnik, Wiesbaden, 1996. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: kolokviji tokom semestra, test i zavrni usmeni ispit.
69
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Pneumatika i hidraulika Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Cilj ovog predmeta je upoznavanje studenata sa osnovnim industrijskim pneumatskim i hidraulikim sistemima, ukljuujui osnovne komponente i standardne simbole. Teite je dato na pravilnom odabiru osnovnih komponenti, na upoznavanju sa metodama projektiranja industrijskih pneumatskih i hidraulikih sistema, kao i na upoznavanje s nizom rjeenja koja su esta u savremenoj proizvodnoj praksi. Program predavanja: Osnove digitalnog upravljanja. Brojni sistemi. Automati bez memorije. Booleova algebra. Elementi industrijske pneumatike, Razvoj i primjena pneumatike za obradbene sisteme, Svojstva i karakteristike zraka, Proizvodnja komprimiranog zraka, Izvrni i upravljaki elementi, Linearni i rotacioni aktuatori, Senzori u pneumatici, Ventili, Vakuum generator, Pneumatsko upravljanje, Metode projektiranja pneumatskih sistema, Pneumo-hidraulike komponente, Razvoj i primjena hidraulike za obradbene sisteme; Osnove hidraulike; Dobivanje hidraulike energije; Analiza hidraulikih komponenti i sistema; Pumpe, ventili, aktuatori; Projektiranje hidraulikih sistema, Rad sa PLCijem, Upravljanje elektropneumatskim i elektohidraulikim sistema, Pravci razvoja industrijske hidraulike i pneumatike. Literatura: 1. T. Krist, Hydraulik Fluidtechnik, Vogel, Wrzburg, 1997. 2. S. Hesse, 99 Examples of Pneumatic Applications, Blue Digest on Automation, Festo, 2001. 3. A. E. Parr, Hydraulics and Pneumatics: a technicians and a engineers guide, ISBN 0 7506 4419 2, Imprint: Butterworth-Heinemann, Elsevier Science, 1999. 4. M. iki, Osnove digitalnog upravljanja, Mainski fakultet Sarajevo, 1988. Potrebni uslovi za sluanje predmeta: Aktivnost koja se zahtijeva od kandidata: konstantan rad tokom semestra. Nain polaganja ispita: konana ocjena bie odreena na temelju vjebi, te pisanog ispita.
70
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Obrada deformacijom I Nastavni metodi: P / V / LV Nastavnik: Suad Hasanbegovi Ciljevi i svrha predmeta:
Jezik: BHS Broj sati sedmino: 2 P + 2 V + 0LV
Predmet se bavi projektovanjem tehnolokih procesa prerade metala plastinom deformacijom. Fundamentalna nauna disciplina na kojoj bazira ova tehnoloka oblast je matematska teorija plastinosti, a posebno njen primijenjeni dio teorija plastine deformacije. Osnovni cilj je to je mogue vie teorijska i pokusna dostignua u preradi metala deformiranjem pribliiti tehnologiji neposredne proizvodnje. Program predavanja: Podruje obrade deformacijom, osnovna naela i klasifikacija podruja. Osnovne postavke, meuzavisnosti tehnikih deformacija, fenomen hladnog ovravanja, proraun deformacioni sila i rada. Odsijecanje na makazama, ravni, paralelni i kruni noevi. Operacije razdvajanja na presama, naponsko deformacioni odnosi kod prosijecanja i probijanja, metode smanjenja sile i deformacionog rada, izbor maine, proraun i konstrukcija alata. Savijanje, razgranienje savijanja s primjenom u proizvodnji dijelova, analiza naprezanja i momenata savijanja, savijanje doboa i kotlova preko valjaka, elastino ispravljanje savijenih dijelova. Literatura: 1. 2. 3. 4. S. Hasanbegovi, Deformacije i naprezanja, Mainski fakultet Sarajevo, 2001. S. Hasanbegovi, Teorija plastinosti. Mainski fakultet Sarajevo, 2005. B. Musafia, Obrada metala plastinom deformacijom, Svjetlost Sarajevo, 1988. B. Musafia, Primjeri iz teorije plastinosti i tehnologije obrade deformacijom, Mainski fakultet Sarajevo, 1982.
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: osnovna znanja iz mehanika i matematike. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: pismeni ispit, usmeni ispit.
71
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Obrada deformacijom II Nastavni metodi: P / V / LV
ifra: MPI-09 Uslovni predmeti: Obrada deformacijom I
Ciljevi i svrha predmeta: Predmet Obrada deformacijom II s predmetomObrada deformacijom I predstavlja zaokruenu cjelinu. U njima se izuavaju projektovanja tehnolokih procesa prerade metala plastinom deformacijom. Osnovni cilj i ovdje je ostao isti a to je to je mogue vie teorijska i pokusna dostignua u preradi metala deformiranjem pribliiti tehnologiji neposredne proizvodnje. Program predavanja: Tehnologija izvlaenja, veestepeno izvlaenje osnosimetrinih profila, odreivanje naprezanja i sila, konstrukcija prstenova za izvlaenje. Duboko izvlaenje, razvijanje platine za rotaciona, nerotaciona i eliptina tijela, analiza naprezanja, sila i deformacionog rada sa i bez redukcije debljine zida. Razna oblikovanja, suavanje, provlaenje i proirivanje. Presovanje istiskivanjem, slobodno sabijanje, istosmjerno, protusmjerno i kombinovano istiskivanje. Tehnologija kovanja, konstrukcija otkovaka, izbor vrste kovake maine, faze izrade otkovaka, proraun i konstrukcija kovakih gravura, Literatura: 1. S. Hasanbegovi, Deformacije i naprezanja, Mainski fakultet Sarajevo, 2001. 2. B. Musafia, Obrada metala plastinom deformacijom, Svjetlost Sarajevo, 1988. 3. B. Musafia, Osnovi tehnologije i konstrukcije alata za obradu deformacijom, Svjetlost Sarajevo, 1980. 4. B. Musafia, Primjeri iz teorije plastinosti i tehnologije obrade deformacijom, Mainski fakultet, Sarajevo, 1982. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: osnovna znanja iz mehanika i matematike. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: pismeni ispit, usmeni ispit.
72
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Tehnike spajanja I Nastavni metod: P / AV / LV Ciljevi i svrha predmeta:
ifra: MPI-10 Uslovni predmeti: Materijali I i II
Jezik: BHS Broj sati sedmino: 2 P + 1 AV + 1 LV
U okviru predmeta student dobija osnovna znanja i osnovne teoretske podloge o tehnikama spajanja kroz koje se ostvaruje materijalni kontinuitet. Ova znanja su neophodna najveem broju inenjera koji se bave problematikom projektovanja, izrade, montae ili odravanja mainskih i graevinskih konstrukcija. Program predavanja: Materijalni kontinuitet. ta je i kako nastaje. Energija aktivizacije. Transformacija spoljne energije u energiju kristalnih veza. Transformacija materije i energije u procesima spajanja. Nastanak zavarenog, zalemljenog i lijepljenog spoja. Zavarivanje. Fizikalni osnovi. Toplotni osnovi. Temperaturna polja i termiki ciklus pri zavarivanju. Brzina hlaenja pri zavarivanju. Strukturne transformacije pri zavarivanju, predvianje i utvrivanje. Izvori toplote za zavarivanje. Elektrini luk. Prenos mase u elektrinom luku. Izvori struje za zavarivanje. Impulsne struja. Radna taka i karakteristike luka i izvora struje. Regulacija parametara zavarivanja. Postupci zavarivanja. Podjela prema EN normama. Elektroluni postupci: obloenom elektrodom, u zatitnim gasovima, pod prahom, plazma postupak. Zavarivanje elektromagnetnim talasima. Laser. Elektronski mlaz. Ostali postupci: elektrootporno zavarivanje, frikciono zavarivanje, zavarivanje primjenom eksploziva, difuziono zavarivanje. Termiko sjeenje. Lemljenje. Fizikalni osnovi. Kvaenje metalnih povrina. Kapilarni efekat, difuzija. Pomoni i dodatni materijali u lemljenju. Lemovi i topitelji. Podjela postupaka lemljenja. Postupci. Tvrdo, meko, visokotemperaturno. Postupci prema izvoru energije. Konstruktivno oblikovanje zalemljenih spojeva. Osiguranje kvaliteta i ispitivanje zalemljenih spojeva. Lijepljenje. Fizikalni osnovi lijepljenja. Adhezija. Kohezija. Fiziki procesi ovravanja. Hemijski procesi ovravanja. Ljepila. Karakteristike, vrste, podjela. Priprema povrine za lijepljenje. Izbor ljepila. Tehnologija lijepljenja materijala. Tehnologije lijepljenja polimernih materijala. Priprema lijeoljenja u mainogradnji. Osiguranje kvaliteta i ispitivanje lijepljenih spojeva. Literatura: 1. O. Pai, Zavarivanje, Svjetlost, Sarajevo, 1999 2. O. Pai, Lemljenje i lijepljenje , Skripte, MFS, 2004 3. Schulze Krafke Neueman, Schweisstechnik VDI Verlag, Berlin, 1996. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: obavezno prisustvo predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: pismeni ispit, usmeni ispit.
73
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Proizvodna mjerna tehnika Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Osnovni cilj predmeta je upoznavanje studenata sa metodama, principima, sredstvima i sistemima za vrenje ispitivanja, mjerenja i kontrole duine, dimenzija, uglova, oblika i poloaja radnih komada u proizvodnji. Studenti ovladavaju praktinim znanjima u polju metrologije. Program predavanja: Funkcije i ciljevi proizvodnih mjerenja. Historijski razvoj proizvodnih mjerenja. Proizvodna mjerenja su komponenta upravljanja kvalitetom. Podjela proizvodnih mjerenja. Definicije i pojmovi u proizvodnim mjerenjima, VIM. Ispitivanje, mjerenja i kontrola. Mjerna i kontrolna oprema, karakteristike i osobine. Uticaji i greke u mjerenjima, mjerna nesigurnost,GUM. Mjerenje duine u radionici. Mjerenje uglova konusa i nagiba. Mjerenje i kontrola parametara navoja i zupanika. Metode, mjerenja i kontrole oblika i povrina. Optika i optoelektronika mjerenja. Trokoordinatna mjerenja. Obrada rezultata trokoordinatnih mjerenja. Kontrola mjerila i sistema. Standardi u dimenzionalnim mjerenjima.Upravljanje mjernom i kontrolnom opremom. Literatura: 1. Nermina Z. i saradnici, Mjerenja u proizvodnji, univerzitetski udbenik,Univerzitet u Zenici, Zenici, 2008, u postupku izdavanja -recenziranja 2. Ted Busch, Fundamentals of Dimensional Metrology , Delmar Pub, ISBN 0-8273-21279, 1988 Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanja iz Fizike i Osnova mjerenja i obrada rezultata. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: uraena prezentacija-izlaganje po zadanoj temi i usmeni ispit.
74
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Deformacije i naprezanja Nastavni metodi: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Cilj ovog predmeta je ovladavanje osnovama iz teorije naprezanja i deformacija. Ova znanja su potrebna kako inenjerima koji se bave tehnologijama tako i onima koji se bave konstrukcijama. Isto tako su nuna za lake razumijevanje niza strunih predmeta koji se dotiu ove problematike. Matematiki aparat koji e se koristi u izlaganju gradiva jest uglavnom vektorska algebra. Tako da nije nuno detaljno poznavanje tenzorskog rauna, a istovremeno dobara je osnova za izuavanje ove problematike na najvioj razini. Program predavanja: Ravnomjerno deformiranje, linearan operator, linearne transformacije. Kretanja i pomaci, prostorno i ravninsko stanje preoblikovanja, ravnine klizanja. Skalarna i vektorska polja, vektor i tenzor krute rotacije, vektor i tenzor deformacije i brzine deformacije. Relativne deformacije, logaritamska deformacija. Stanje deformacije, egzistencija, intenzitet i poloaj glavnih deformacija. Osnovi kinematike i dinamike vrstih tijela. Stanje naprezanja, egzistencija, intenzitet i poloaj glavnih naprezanja, krivulje naprezanja. Deformacije i naprezanja u krivolinijskim koordinatama. Literatura: 1. S. Hasanbegovi, Deformacije i naprezanja, Mainski fakultet Sarajevo, 2001. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: osnovna znanja iz mehanika i matematike Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: pismeni ispit, usmeni ispit
75
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Automatizirani i robotizirani tehnoloki procesi Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Osnovni cilj ovog predmeta je upoznavanje sa osnovama automatizacije i robotizacije tehnolokih procesa u savremenim tvornicama. Program predavanja: Proizvodnja proces i ciljevi; Proizvodni sistemi; Elementi i tokovi proizvodnje; Razlozi, nain i tempo uvoenja visokih tehnologija, Tehnoloke operacije i strategije automatizacije tvornica; Klasina podjela prema veliini serije: masovna i maloserijska proizvodnja; Automati u masovnoj proizvodnji ('Detroit'-tip), Automatizirani sistemi montae, Numeriki upravljani proizvodni sistemi, Uvoenje robota u tvornice; ta su roboti? Istorija, razvoj i klasifikacija robota, Primjena industrijskih robota: roboti za opsluivanje, tehnoloki roboti, Montani roboti, Mjerni roboti, Dizajniranje prihvatnice, Strukture manipulatora, Osnove kinematike robota: rotaciona matrica, slaganje rotacionih matrica, rotacija oko proizvoljne ose, minimalna reprezentacija orijentacije: Eulerovi uglovi, homogene transformacije, direktna kinematika, Denavit-Hartenbergova notacija, Radni i prostor zglobova, inverzni kinematiki problem; Diferencijalna kinematika i statika; Dinamika manipulatora; Planiranje trajektorije; Programiranje rada robota; Energetska podrka robota, Senzorika, Integracija robota u proizvodnim sistemima, Ekonomska analiza primjene robota: razlozi primjene robota i trokovi robotskih instalacija. Ukupni trokovi automatizirane proizvodnje. Literatura: 1. Leatham-Jones, B., Elements of Industrial Robotics , Pitman, 1987. 2. Groover, M.P. Automation, Production systems and computer integrated manufacturing , (2nd Edition), ISBN: 0130889784, Pretince-Hall International Editions, 2000. 3. Sciavicco, L., Siciliano, B. Modeling and control of robot manipulators, McGraw-Hill International editions, 1996. 4. V. Doleek, I. Karabegovi, A. Voloder, M. ohodar, D. Gao, H. Roi, S. Voji, Robotika, Tehniki fakultet Biha, 2002. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Aktivnost koja se zahtijeva od kandidata: konstantan rad tokom semestra. Nain polaganja ispita: konana ocjena bie odreena na temelju laboratorijskih vjebi, projekta, te pisanog i usmenog ispita.
76
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Maine za obradu rezanjem Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Upoznavanje sa konceptom, karakteristikama, eksploatacijom, konstrukcijama, pogonima, upravljanjima, automatizacijom i sl. standardnih i specijalnih maina za razliite postupke obrade rezanjem. Cilj je sticanje znanja pri projektovanju tehnolokih postupaka i projektovanju fabrika kod izbora maina za obradu rezanjem. Program predavanja: Osnovni pojmovi i definicije. Osnovi alatnih maina. Pozicioniranje i stezanje radnih komada. Elementi maina prenosnici. Principi pogona glavnih vretena (visokobrzinska glavna vretena). Ispitivanje tanosti i funkcionalnosti alatnih maina. Tokarenje. Tokarski strojevi. Univerzalni tokarski stroj. Pozicioniranje, stezanje i podupiranje radnog komada pri tokarenju. Alati za tokarenje i rezni materijali. Rezanje navoja. Rendisanje. Dugohodne blanjalice. Kratkohodne blanjalice. Vertikalna kratkohodna blanjalica dubilica. Provlaenje. Openito o provlaenju. Maine za provlaenje provlakaice. Glodanje. Podjela i glavni dijelovi glodalica. Alati za glodanje. Uvrivanje i sistemi izmjena glodala. Pozicioniranje, stezanje i podupiranje radnog komada pri glodanju. Metode za skraivanje vremena glodanja. Izrada navoja na glodalici. Proirivanje i razvrtanje. Openito o proirivanju i razvrtanju. Alati i maine za proirivanje i razvrtanje. Maine za izradu zupanika. Izrada zupanika glodanjem. Izrada zupanika blanjanjem. Buenje. Builice. Pozicioniranje, stezanje i podupiranje radnog komada kod buenja. Izrada navoja na builici. Bruenje. Alati za bruenje. Maine za bruenje - brusilice. Izrada navoja na brusilici. Piljenje. Definicija i vrste piljenja. Maine za piljenje. Literatura: 1. R. Jelai, Alatne maine za obradu rezanjem, Mainski fakultet Sarajevo, 2003. 2. R. Cebalo, Alatni strojevi, Fakultet strojarstva i brodogradnje Zagreb. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: kolokviji tokom semestra, test i zavrni usmeni ispit.
77
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Termika obrada Nastavni metod: P / V / LV
Jezik: BHS Broj sati sedmino: 2 P + 1AV + 1LV
Ciljevi i svrha predmeta: Upoznavanje sa metodama i tehnologijom promjena osobina materijala u toku prerade ili davanje konanih upotrebnih osobina mainskim konstrukcijama. Program predavanja: Cilj, znaaj i uloga termike obrade. Osnovni pojmovi i definicije iz termike obrade. Teoretski uslovi. Termika obrada elika. Nastanak austenitnog zrna. Strukturne transformacije pri hlaenju austenita. Izotermalno razlaganje. Kontinualno hlaenje austenita. Razlaganje pri otputanju. Izbor temperature zagrijavanja. Vrijeme zagrijavanja. Sredstva za zagrijavanje, hlaenje. Postupci termike obrade. arenje prve vrste. Difuziono arenje. arenje za smanjenje unutranjih napona. Rekristalizaciono arenje. Meko i grubo arenje. arenje druge vrste. Normalizaciono arenje. Kalenje, vrste, podjela, karakteristike. Otputanje i poboljanje. Termohemijska obrada. Difuziono zasienje metalima. Difuziono zasienje nemetalima. Cementacija. Nitriranje. Karbonitriranje. Termika obrada Al-legura. Greke u termikoj obradi. Osiguranje kvaliteta u termikoj obradi. Literatura: 1. O. Pai, Osnovi termike obrade, skripta, Sarajevo, 1998 2. W. Horn, Wrmebehandlung von stahl, DVS Verlag, Berlin, 1986 3. H. uman, Metalografija, Beograd, 1985 Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: prisustvo predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: usmeni ispit i/ili pismeni ispit.
78
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Livenje Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
U okviru predmeta student treba da usvoji znanja o procesu izvornog oblikovanja livenjem. Program predavanja: Razvoj i znaaj tehnologije livenja u proizvodnom mainstvu. Osnovna pravila pri projektovanju i konstruiranju odlivaka. Tok nastanka jednog odlivka. Model, kalup, odlivak. Glavne karakteristike livakih postupaka. Livniki alati i oprema. Izrada kalupa. Izrada jezgra. Livenje u kalupima od mjeavine. Livenje u koljkaste kalupe. Livenje u kokilama. Livenje pod pritiskom. Centrifugalno livenje. Kontinualno livenje polufabrikata. Specifinosti livenja pojedinih metalnih materijala. Eutektiki livovi. Zavrna obrada i kontrola odlivaka. Literatura: 1. B. Koevski, Osnovi livarstva, Bor, 1980. 2. M. Tomovi, Livenje lakih i obojenih metala, Univerzitet u Beogradu, 1990. 3. O. Pai, Osnovi livenja, Mainski fakultet Sarajevo, 2000. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: prisustvo predavanjima, poznavanje stranih jezika, pismena i usmena komunikacija. Nain polaganja ispita: usmeni i/ili pismeni ispit.
79
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Motori sus Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Oznaka kursa: MV 01 Uslovni predmeti: -
Semestar zimski ECTS krediti: 5
Osnovni cilj ovog predmeta je ovladavanje osnovnom teorijom procesa kojima se realizuju radni ciklusi za pojedine vrste motora sus. Ovladavanje osnovnom teorijom je uslov za razumijevanje principa rada pojedinih motora sus, te sagledavanje mogunosti za njihova usavravanja. Ta znanja su potrebna za izuavanje drugih disciplina u oblasti motoristike (Motori sus II, Oprema motora I i II, Konstrukcije motora, Ispitivanje i eksploatacija motora), kao i disciplina koje su povezane (Motorna vozila, Osnove dinamike vozila i dr.). Program predavanja: Uvod, definicije, koncepcije, karakteristike i klasifikacije motora. Idealni motorni ciklusi, karakteristini za pojedine vrste usisnih i prehranjivanih motora. Stvarni motorni ciklusi. Stanja i izmjene radne materije etverotaktnih i dvotaktnih motora. Faze kompresije i ekspanzije. Globalni parametri sagorijevanja i prenos toplote u radnom prostoru. Pokazatelji kvaliteta radnog ciklusa u motoru. Toplotni bilans. Mogunosti poveanja snage i efikasnosti motora. Osnovna saznanja o radu sprege motor sus (ciklina maina) i trubokompresora (protona maina). Literatura: 1. . Doboviek, A. ernej, Idealni i stvarni ciklusi motora sus, Mainski fakultet Sarajevo, 1976. 2. T. Stojii, Motori sus ciklusi, teorija i razvoj, Mainski fakultet Sarajevo, 2000. 3. I. Filipvi, Nadpunjenje klipnih motora sui, Mainski fakultet Sarajevo, 1998. 4. J. Krpan , Laki motori I, Sveuilina naklada Liber, Zagreb, 1976. 5. T. Stojii, I. Filipovi, Zbirka zadataka iz motora sus I, Mainski fakultet Sarajevo, 1982. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanja iz Fizike, Dinamike, Mehanike fluida, Termodinamike. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: obavezno prisustvo predavanjima i vjebama, izrada grafikih radova. Nain polaganja ispita: pismeni ispit, usmeni ispit.
80
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Dinamika motora sus Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Upoznavanje sa osnovnim kinematskim i dinamikim parametrima krivajnog mehanizma motor u cilju provjere i prorauna elemenata krivajnog mehanizma motora, kao i definisanja gubitaka trenja u motoru. Definisanje metoda za proraun rezonantnih reima rada motora sus. Program predavanja: Osnovne kinematske i dinamike veliine centrinog i dezaksijalnog krivajnog mehanizma motora sus. Inercione sile i momenti i njihovo uravnoteenje kod jednocilindrinih i viecilindrinih motora sus. Uloga i proraun zamajca motora. Definisanje trenutnih vrijednosti sila i momenata na krivajnom mehanizmu. Polarni dijagrami optereenja leajeva. Torzione oscilacije radilice motora. Definicija ekvivalentnog sistema. Proraun vlastitih frekvenci oscilovanja. Metode izbjegavanja kritinih oscilatornih reima kod motora. Literatura: 1. 2. 3. 4. 5. Filipovi I.: Motori sa unutarnjim izgaranjem dinamika i oscilacije, MF Sarajevo, 2007. Filipovi Ivan: Kinematika i dinamika motornog mehanizma, MF Sarajevo,1998. Filipovi Ivan : Torzione oscilacije motora sui, MF Sarajevo, 1998. Filipovi I., Stojii T.: Zbirka zadataka iz motora sus, MF Sarajevo, 1982. Biezeno, Gramel R.: Technische Dynamik, Springer-Verlag, Berlin-Heidelberg New York, 1971
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz Matematike, Kinematike i Dinamike. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: obavezno prisustvo predavanjima i vjebama, izrada grafikih radova. Nain polaganja ispita: pismeni ispit, usmeni ispit.
81
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Sistemi za dobavu goriva kod motora Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Upoznavanje studenata sa nainima dobave goriva u motor sus, principima rada pojedinih sistema dobave goriva, trendovima razvoja istih, kao i upoznavanje sa nainima regulacije dobave goriva na razliitim reimima rada motora Program predavanja: Uloga, zahtjevi i opte karakteristike dobave goriva kod oto i dizel motora. Osnovne podjele sistema dobave goriva. Hidrodinamiki procesi kod sistema dobave dizel goriva u motor. Karakteristine veliine procesa ubrizgavanja (karakteristike ubrizgavanja, parametri mlaza, karakteristike brizgaa i njihov uticaj na ubrizgavanje). Optimalni parametri ubrizgavanja goriva kod dizel motora. Uloga i zadaci regulatora kod dizel motora. Vrste regulatora prema konstrukciji i nainu regulacije. Motor kao objekat regulacije. Uslovi statike i dinamike ravnotee. Parametri stabilnosti sistema motor-sistem za dobavu goriva kod dizel motora. Nain dovoenja goriva i stvaranja smjee kod oto motora. Vrste sistema dobave goriva kod oto motora (karburacija, ubrizgavanja) i trendovi razvoja, sa osnovnim karakteristikama. Principi savremene elektronske regulacije kod oto motora. Literatura: 1. Filipovi Ivan: Oprema motora sui, MF Sarajevo, 1994 god. 2. ernej A., Doboviek .: Napajanje gorivom dizel i oto motora, IGKRO Svjetlost, Sarajevo, 1980 3. Doboviek ., ernej A.: Oprema motora sus, II dio, MF Sarajevo, 1979 god. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz Motora sus, Mehanike fluida, Matematike. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: obavezno prisustvo predavanjima i vjebama, izrada grafikih radova. Nain polaganja ispita: usmeni ispit.
82
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Oprema motora Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Semestar ljetni ECTS krediti: 5
Cilj ovog predmeta je upoznavanje sa pojedinim ureajima koji moraju postojati da bi pojedine vrste motora mogle efikasno i kroz propisani radni vijek pouzdano funkcionisati. Blie upoznavanje pojedinih dijelova opreme omoguava da se savladaju principi odravanja dozvoljene temperature dijelova motora, smanjenja mehanikog trenja posebno u sklopovima motornog mehanizma, principi obrazovanja gorivih smjesa i vremenskog regulisanja njihova zapaljenja, preiavanje pogonskih materija (gorivo, mazivo, vazduh), smanjenja tetnih komponenata u izduvnim gasovima i smanjenje buke. Ova znanja su neophodna za izuavanje drugih disciplina motoristike. Program predavanja: Ureaji za prinudno zapaljenje gorivih smjesa, vrste i naini regulacije vremenskog trenutka njihovog zapaljenja. Instalacije za hlaenje motora pomou tenosti ili pomou zraka i principi prorauna. Instalacija za podmazivanje motora, vrste, principi prorauna i specifine izvedbe. Ureaji za startovanje motora, vrste. Preistai za vazduh, gorivo i ulje i njihove karakteristike. Instalacije za izmjenu radne materije, konstruktivne izvedbe usisnih i izduvnih sistema. Dodatni ureaji za smanjenje emisije toksinih komponenti u izduvnim gasovima i za smanjenje buke motora. Literatura: 1. 2. 3. 4. Doboviek ., ernej A.: Oprema motora sus, II dio, Mainski fakultet Sarajevo, 1979 Stojii T., Filipovi I.: Zbirka zadataka iz motora sus II, Mainski fakultet Sarajevo, 1982 Doboviek ., ernej A.: Napajanje gorivom dizel i oto motora, Svjetlost, Sarajevo, 1980 Bosch: Prirunici za pojedine komponente i sisteme, 2005
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanja iz fizike, dinamike, mehanike fluida, termodinamike, motora sus. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: obavezno prisustvo predavanjima i vjebama, izrada grafikih radova. Nain polaganja ispita: usmeni ispit.
83
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Konstrukcija motora Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Glavni cilj ovog predmeta je detaljno upoznavanje sa najvanijim elementima motora sus, njihovom funkcijom rada, uslovima okruenja, materijalima, nainom obrade i osnovni prorauni i provjere dimenzija dijelova. Program predavanja: Osnovni principi projektovanja karakteristika motora, uz potovanje trinih kriterija o kvalitetu Tendencije u razvoju motora sus, kao i pojedinih sklopova i podsklopova sa aspekta sociolokih (emisija zagaivaa, CO2, buke) i ekonomskih (efikasnost, pouzdanost, servisibilnost,) faktora, sa posebnim osvrtom na trendove razvoja novih materijala, primjene elektronike, savremene dijagnostike itd. Uloga, konstrukcija, koriteni materijali i proraun glavnih pokretnih dijelova motora sus: klip, osovinica klipa, klipni prstenovi, radilica sa zamajcem, leajevi, klipnjaa. Uloga, konstrukcija, koriteni materijali i proraun glavnih nepokretnih dijelova motora sus: kuite motora, cilindarska kouljica, glava motora sa zaptivkom, blok motora. Uloga, konstrukcija, koriteni materijali i proraun elemenata razvodnog mehanizma. Kratak osvrt na koncepcije ve razvijenih motora sus. Literatura: 1. Filipovi Ivan: Konstrukcija motora, MF Sarajevo, 1998 god. 2. ivkovi M., Trifunovi R.: Motori sa unutranjim sagorijevanjem, II dio, MF Beograd, 1990 god. 3. Filipovi I., Stojii T.: Zbirka zadataka iz motora sus, II dio, MF Sarajevo, 1982 god. 4. ernej A., Doboviek ., Filipovi I.: Odabrana poglavlja iz konstrukcije motora sus, TF Maribor, 1986 Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz Dinamike, Elastostatike, Materijala, Motora sus i Dinamike motora sus. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: obavezno prisustvo predavanjima i vjebama, izrada grafikih radova. Nain polaganja ispita: usmeni ispit.
84
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Osnovi dinamike vozila Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Upoznavanje sa osnovnim pojmovima iz dinamike motornih vozila, uzdunim, poprenim i vertikalnim silama koje djeluju na vozilo pri njegovom kretanju. Ovladavanje znanjima potrebnim za analizu sila koje djeluju na vozilo kod polaska, kretanja i zaustavljanja pri pravolinijskoj vonji te sila koje se pri opem sluaju kretanja vozila javljaju u poprenom i vertikalnom pravcu. Sticanje znanja potrebnih za ocjenu karakteristika motornih vozila te formuliranja zahtjeva koji se na osnovu analize dinamike postavljaju pri projekiranju i konstruiranju motornih vozila i njihovih sistema i agregata. Program predavanja: Osnovni pojmovi o motornom vozilu. Osnovni pojmovi dinamike motornih vozila. Mehanika toka. Aerodinamika vozila. Otpori kretanju. Prenos sila izmeu tla i tokova. Izbor pogonskog motora. Konvertori karakteristike motora. Polazak vozila sa mjesta. Pravolinijsko kretanje vozila. Koenje vozila. Radne karakteristike vozila. Poprena dinamika vozila. Vertikalna dinamika vozila. Mehanika sudara. Literatura: 1. Knor P.: Dinamika motornih vozila skripta, Mainski fakultet Sarajevo, Sarajevo 2006. 2. Simi D.: Motorna vozila, Nauna knjiga, Beograd 1988. 3. Jankovi D., Todorovi J: Teorija kretanja motornih vozila, Mainski fakultet Beograd, Beograd 1991. 4. Gillespie T.D.: Fundamentals of Vehicle Dynamics, SAE, Warrendale 1992. 5. Mitschke M., Wallentowitz H.: Dynamik der Kraftfahrzeuge, 4. Auflage, Springer, 2004. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanja iz Fizike, Kinematike, Dinamike, Matematike. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: obavezno prisustvo predavanjima i vjebama, izrada grafikih radova. Nain polaganja ispita: pismeni ispit, usmeni ispit.
85
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Motorna vozila Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Upoznavanje sa osnovnim procedurama pri projektiranju i konstruiranju motornih vozila, njihovih sistema i agregata. Ovladavanje osnovnim znanjima o konstrukciji izvedenih savremenih motornih vozila u cjelini te specifinim znanjima o funkciji i konstrukciji sistema, agregata i elemenata ovih vozila. Sticanje uvida o razvojnim trendovima motornih vozila, posebno sa stanovita pouzdanosti, sigurnosti i ekologije. Program predavanja: Osnovni koncepti motornih vozila. Glavna spojnica. Mehaniki mjenjai. Mjenjai sa hidro i elektro komponentama. Razvodnici pogona. Zglobni prenosnici. Glavni prenosnik. Tokovi i gume. Koioni sistem. Elastini ovjes. Upravljaki sistem. Nosei sistemi. Oprema vozila. Aktivna sigurnost vozila. Pasivna sigurnost vozila. Literatura:
1. Knor P. : Projektiranje i konstruisanje motornih vozila, Mainski fakultet Sarajevo, 2006 2. Janiijevi N., Jankovi D., Todorovi J.: Konstrukcija motornih vozila, Mainski
fakultet, Beograd 1979.

3. Milidrag S.: Projektovanje sistema prenosa snage, Svjetlost, Sarajevo 1987. 4. Simi D., Radonji R., Keli V.: Motorna vozila, Hidroprenosnici u transmisijama
motornih vozila, Mainski fakultet, Kragujevac 1976. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanja iz Elastostatike, Mainskih elemenata, Osnova dinamike vozila. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: obavezno prisustvo predavanjima i vjebama, izrada grafikih radova. Nain polaganja ispita: usmeni ispit.
86
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Ispitivanje i eksploatacija motora Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Upoznavanje sa osnovnim pojmovima iz ispitivanja i eksploatacije motora sus. Ovladavanje osnovnim znanjima o metodama mjerenja karakteristinih parametara motora sus, dijagnosticiranju elektrinih sistema na motorima i vozilima, kao i izbor motora sus za opte i specifine radne maine i vozila, te ponaanja motora sus pri eksploataciji. Program predavanja: Klasifikacija ispitivanja motora sus. Elektrini davai i njihova primjena u motorima sus. Uspostavljanje mjernih linija za ispitivanje motora sus metode i instalacije za ispitivanje. Meunarodni i nacionalni standardi i propisi o ispitivanju motora sus. Koncepcija i provoenje dijagnosticiranja na motorima sus i drumskim vozilima. Odreivanje i odabir karakteristinih eksploatacionih parametara motora sus u aplikacijama poput radnih maina i drumskih vozila. Odravanje, otkazi i karakteristike troenja pojedinih sistema, sklopova i podkslopova motora sus. Literatura: 1. Stojii T.: Osnovi eksploatacije motora SUS, Mainski fakultet Sarajevo, 2001 2. Todorovi J., Zelenovi D.: Efektivnost sistema u mainstvu, Nauna knjiga, Beograd 1981. 3. Taylor H. R. Data Acqusition for sensor systems, Chapmann & Hall, London 1997 4. Filipovi I., Bibi D., Pikula B., Trobradovi M.: Metode ispitivanja motora i vozila metodiki praktikum; Mainski fakultet Sarajevo; 2005 5. ivkovi M. C., Trifunovi R.:Ispitivanje motora sa unutranjim sagorijevanjem. Mainski fakultet, Beograd 1987. 6. Northrop R. B.: Introduction to Instrumentation and Measurements. CRC Press Boca Raton, New York, 1997 Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanja iz Motora sus, Opreme motora sus, Osnova mjerenja i obrade podataka. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: obavezno prisustvo predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: usmeni ispit.
87
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Ispitivanje i eksploatacija vozila Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Upoznavanje sa osnovnim pojmovima iz ispitivanja i eksploatacija vozila. Ovladavanje osnovnim znanjima o metodama ispitivanja vozila u skladu sa vaeim standardima i propisima, te odravanju vozila i njihovom zajednikom znaaju za sigurnost u toku eksploatacije. Program predavanja: Klasifikacija ispitivanja. Meunarodni i domai standardi i propisi o ispitivanju vozila. Metode i instalacije za ispitivanje. Ispitne laboratorije i poligoni za vozila. Odreivanje vuno-brzinskih karakteristika. Odreivanje potronje goriva. Tehniki pregledi. Uslovi eksploatacije. Odravanje vozila i pojedinih sistema na vozilu. Vrste troenja. Otkazi na vozilu. Praenje kvarova i statistika obrada. Upravljanje skladitem rezervnih dijelova. Organizacija servisa. Organizacija transporta. Literatura: 1. 2. 3. 4. akovi Z.: Eksploatacija motornih vozila, Mainski fakultet Sarajevo, Sarajevo, 2007 Stojii T.: Osnovi eksploatacije motora SUS, Mainski fakultet Sarajevo, 2001 Todorovi J.: Ispitivanje motornih vozila, Mainski fakultet Beograd, 1979 Todorovi J., Zelenovi D.: Efektivnost sistema u mainstvu, Nauna knjiga, Beograd 1981.
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanja iz mainskih elemenata. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: obavezno prisustvo predavanjima i vjebama, izrada grafikih radova. Nain polaganja ispita: usmeni ispit.
88
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Pogonske materije Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Osnovni cilj predmeta je izuavanje savremenih pogonskih materija (relevantne vrste goriva, maziva tenosti za hlaenje motora i fluida za sisteme vozila) proizvedenih prema zahtjevima odreenih vrsta motora i vozila. Ovladavanje ovim znanjima je uslov za pravilno i efikasno funkcionisanje motora i vozila pri svim radnim reimima u toku eksploatacije, odnosno u toku projektovanog radnog vijeka. Ta znanja su potrebna za izuavanje drugih disciplina iz oblasti motoristike (Oprema motora I i II, Ispitivanje i eksploatacija motora i vozila, Sagorijevanje u motorima, Tendencije u razvoju motora i vozila, vozilo i ekologija i dr.). Program predavanja: Postupci prerade nafte i kvalitet goriva. Osobine motornih goriva za oto motore, oktanski broj. Standardi za motorne benzine. Goriva za dizel motore, osobine, cetanski broj. Standardi za dizel goriva. Osobine alternativnih goriva. Osobine motornih ulja. Specifinosti tribologije motora i vozila. Klasifikacije fiziko-hemijskih osobina ulja. Europski propisi i metode ispitivanja, ameriko-europski propisi za ulja. Ulja za mehanike i automatske prenosnike, hidraulika ulja. Metode ispitivanja motornih ulja i maziva. Fluidi za konice. Tenosti za hlaenje motora. Literatura: 1. Stojii T.: Osnove eksploatacije motora sus, mainski fakultete Sarajevo, 2001. 2. Stojii T., Filipovi I.: Zbirka zadataka iz motora sus I, Mainski fakultet Sarajevo, 1982 3. Veinovi S.,Pei R.,Petkovi S.: Pogonski materijali motornih vozila, Banjaluka Kragujevac, 2000. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: obavezno prisustvo predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: usmeni ispit.
89
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Propulzivni motori Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Cilj ovog predmeta sastoji se u prouavanju ureaja pomou kojih se ostvaruje radni ciklus propulzivnih motora, kojeg ine kompresija vazduha u uvodniku i kompresoru, dalje energetsko obogaivanje u komorama za kontinuirano sagorijevanje goriva, djelimina ekspanzija u gasnoj turbini koja pogoni kompresor i konana ekspanzija u mlazniku kojom se obrazuje sila potiska za pogon vazduhoplova. Proraun pojedinih ureaja i njihovih procesa je uslov za pravilnu analizu rada propulzivnog motora kao cjeline i to posebno u uslovima promjenjivih reima tokom eksploatacije. Program predavanja: Osnovni principi, sila potiska, klasifikacija propulzivnih motora. Analiza idealnih i stvarnih ciklusa. Toplotni bilans motora. Karakteristike turbomlaznih motora. Podzvuni i nadzvuni uvodnici vazduha. Radijalni i aksijalni kompresori. Komore za sagorijevanje, vrste i odlike. Turbine. Mlaznici za podzvune i nadzvune brzine. Napajanje motora gorivom. Ureaji za pokretanje turbomlaznih motora. Ureaji za zapaljenje gorivih smijea. Podmazivanja propulzivnih motora. Zatita od zaleivanja. Literatura: 1. Stojii T.: Avionski propulzivni motori, Univerzitet u Sarajevu, 2000 2. Vuji M.: Mlazni motori, Tehnika knjiga Beograd, 1973 3. Vuji M., Joji B.: Vazduhoplovni propulzori, Mainski fakultet Beograd, 1979 Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanja iz: Mehanike fluida, Termodinamike, Prenosa toplote, Motora sus. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: obavezno prisustvo predavanjima i vjebama, izrada seminarskih radova. Nain polaganja ispita: usmeni ispit.
90
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Alternativna goriva Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Upoznavanje sa potencijalnim alternativnim gorivima i njihove prendnosti i nedostaci u odnosu na fosilna goriva kod motora SUS. Program predavanja: Pregled globalnih trendova u potronji goriva i porasta broja vozila, kao i rezervi goriva za pogon motornih vozila. Zagaujue materije u izduvnim gasovima od motora SUS. Mjere za kontrolu emisija zagaujuih materija. Obnovljivi izvori energije. Vrste alternativnih goriva. Proizvodnja, rukovanje i skladitenje alternativnih goriva. Osobine alternativnih goriva i njihovo poreenje sa konvencionalnim gorivima za pogon motornih vozila. Efikasnost sagorijevanja i mogunost smanjenja emisija zagaujuih materija. Upotreba biodizela i njegovih mjeavina kod motora SUS. Upotreba LPG za pogon motora SUS. Upotreba CNG za pogon motora SUS. Upotreba vodonika za pogon motora SUS. Upotreba gorivih elija za pogon motora SUS. Kratki osvrt na ostale vidove alternativnog pogona motornih vozila. Literatura: 1. OECD: Motor Vehicle Pollution Reduction strategies beyond 2010, OECD, Paris, 1995. 2. ernej A., Doboviek .: tednja tenih goriva odabrana poglavlja iz motoristike, Mainski fakultet Sarajevo, 1980. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz Motora SUS i Sistema za dobavu goriva kod motora. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: obavezno prisustvo predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: usmeni ispit.
91
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Vozilo i okruenje Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Upoznavanje sa uslovima u kojima se eksploatie vozilo kao i sa tehnikim zahtjevima za pojedine vidove transporta. Program predavanja: Uloga vozila u svakodnevnoj eksploataciji. Meunarodni i domai standardi i propisi o tehnikim uslovima koje trebaju da zadovolje vozila u saobraaju. Definisanje potronje goriva i njen uticaj na emisiju CO2, tzv. efekt stakle bate. Znaaj potronje goriva u definisanju cijene transporta. Praenje stanja vozila tokom eksploatacije. Odreivanje vrijednosti vozila tokom ivotnog vijeka. Vrste saobraajnih nezgoda. Vozilo i njegovo okruenje pri saobraajnoj nezgodi. Utvrivanje stanja vozila nakon saobraajne nezgode. Definisanje tete na vozilu. Parametri pri rekonstrukciji nastanka saobraajnih nezgoda. Specifini tehniki uslovi koje vozilo mora zadovoljiti pri transportu opasnih materija, lako kvarljive robe, ive stoke, dragocjenosti, itd. Metode kontrole tehnike ispravnosti vozila za specifine vidove transporta. Literatura: 1. OECD: Motor Vehicle Pollution Reduction strategies beyond 2010, OECD, Paris, 1995. 2. Filipovi I., Bibi D., Pikula B.: Uputstvo o pregledu vozila namijenjenih za meunarodni transport, Sarajevo, 1996. 3. Filipovi I., Pikula B., Bibi D.: Prirunik-Obrada sporazuma ADR 2005 o prevozu opasnih materija u drumskom saobraaju sa primjenom od 1.1.2005, Sarajevo, 2005. 4. Nikoli B., Nikoli D., Vujadinovi D.: Motorna vozila I, Podgorica, 2006. 5. ADR sporazum 6. ATP sporazum Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanja iz Osnova dinamike vozila. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: obavezno prisustvo predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: usmeni ispit.
92
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Uvod u konstrukciju vozila Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
ifra: MV-32 Uslovni predmeti: -
Sticanje osnovnih znanja o konstrukciji vozila, glavnim sklopovima i podsklopovima vozila, pomonim ureajima. Program predavanja: Klasifikacija motornih vozila. Glavni sklopovi motornog vozila i njihova meusobna povezanost. Ram, asija, karoserija motornih vozila. Sistem prenosa snage. Konstruktivne izvedbe spojnice, transformatora obrtnog momenta, razvodnika snage, kardanskog prenosa, glavnog prenosnika, diferencijala, poluosovina. Osovine vozila. Zavisno i nezavisno elastino oslanjanje. Vrste elastinog oslanjanja i priguivai oscilacija. Tokovi i gume. Sistem za upravaljanje. Osnovne geometrijske veliine postavljanja toka. Konstruktivne izvedbe upravljakog mehanizma. Sistem za koenje. Prenosni mehanizam sistema koenja. Vrste sistema koenja. Specijalni ureaji na vozilu: ureaj za samoizvlaenje, ureaj za samoistovar, autodizalice, itd. Ostala drumska vozila: motocikli, traktori, prikljuna vozila, itd. Literatura: 1. P. Knor, Projektiranje i konstrukcija motornih vozila, Mainski fakultet Sarajevo, 2004. 2. S. Milidrag, Konstrukcija motornih vozila I Sistemi prenosa snage i transformacije obrtnog momenta savremenih motornih vozila, Mainski fakultet Sarajevo 3. S. Milidrag, Konstrukcija motornih vozila II Sistemi konica motornog vozila, Mainski fakultet Sarajevo 4. S. Milidrag, Konstrukcija motornih vozila III Sistemi elastinog oslanjanja motornog vozila, Mainski fakultet Sarajevo 5. S. Milidrag, Konstrukcija motornih vozila IV Sistemi upravljanja motornim vozilom, Mainski fakultet Sarajevo 6. N. Janiijevi, D. Jankovi, J. Todorovi, Konstrukcija motornih vozila, Mainski fakultet Beograd, 1979. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanja iz Elastostatike, Mainskih elemenata, Osnova dinamike vozila. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: usmeni ispit, kolokvij.
93
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
Tehnika dokumentacija i CAD
ifra: OM-01 -
Jezik: BHS 2 P + 2 V + 2 LV
Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Uslovni predmeti: Broj sati sedmino:
Upoznavanje s osnovnim pojmovima i pravilima tehnikog crtanja i crtanja pomou raunara. Savladavanje 2-D tehnikog crtanja u programskom paketu AutoCAD ili CATIA. Sticanje znanja za samostalnu izradu grafikih zadataka sa akcentom na izradi radionikih i sklopnih crtea.
Program predavanja:
Uvod (uloga dijelova maine, standardi i standardizacija, vrste crtea, tehniko pismo, formati, mjerila, zaglavlja, sastavnice, arhiviranje tehnike dokumentacije). Osnovna pravila predoavanja oblika (prostorno i ravansko prikazivanje mainskih dijelova, projekcije, presjeci, utede na projekcijama, uproteno prikazivanje mainskih dijelova, prekidi i detalji). Kotiranje (elementi kotiranja, naini nanoenja kota, prikaz kotiranja nekih oblika, kotiranje navoja, uproenja pri kotiranju sitnih detalja i metalnih konstrukcija, kotiranje tolerisanih mjera). Oznaavanje kvaliteta povrine na crteu (glavni parametri, tipovi povrinskih neravnina, oznake kvaliteta povrine na crteu). Tolerancije i sklopovi (osnovni pojmovi, poloaj i oznaavanje tolerancijskih polja, sklopovi i vrste sklopova, izbor i upisivanje tolerancija, tolerancije oblika i poloaja-primjeri i objanjenja oznaavanja, mogunost primjene principa maksimum materijala). Uproteno i ematsko prikazivanje razliitih mainskih elemenata. Skiciranje i snimanje mainskih dijelova. ema CAD sistema. Klasifikacija i tehnika rada CAD sistema. Prednosti primjene CAD sistema. Dvodimenzionalne grafike transformacije (translacija, rotacija, skaliranje, preslikavanje). Ortogonalne projekcije. Komercijalni CAD programski sistemi: korisnika okruenja, standardi i interfejsi. Primjena kompjuterske grafike u CATIA i AutoCAD okruenju. Interfejs za grafike ureaje. Hardverske komponente za grafiki izlaz. Terminali. Ploteri. Arhiviranje tehnike dokumentacije primjenom raunara.
Literatura: 1. N.Repi, Tehnika dokumentacija, I dio, Mainski fakultet Sarajevo, 1998. 2. N. Repi, Tehnika dokumentacija, II dio, Mainski fakultet Sarajevo, 1998. 3. N. Repi, Tehnika dokumentacija, Prirunik za izradu grafikih radova, Mainski fakultet Sarajevo, 2004. 4. N. Repi, I. ari, AutoCAD 2002, Primjena raunara u konstruisanju, Mainski fakultet Sarajevo, 2003. 5. N. Repi, AutoCAD 2000, Primjena raunara u konstruisanju, Mainski fakultet Sarajevo, 2001. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: poznavanje rada u operativnom sistemu MS Windows. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama Nain polaganja ispita: usmeni, kolokviji, pismeni i praktini ispit.
94
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Mainski elementi I Nastavni metod: P / V / LV
ifra: OM-02 Uslovni predmeti:

Jezik: BHS 2 P + 2 V + 0 LV
Semestar: zimski 5
Broj sati sedmino: ECTS krediti:
Ciljevi i svrha predmeta: Upoznavanje sa optim principima konstruisanja mainskih elemenata. Upoznavanje sa osnovnim mainskim elementima za ostvarivanje nerazdvojivih i razdvojivih veza i navojnih spojeva. Razumijevanje naina njihovog funkcionisanja i konstruisanja. Sticanje znanja potrebnih za samostalnu izradu projektnih zadataka. Program predavanja: Opti dio (maine i mainski elementi, faktori koji utiu na konstrukciju, optere enja, naprezanja i deformacije mainskih elemenata, krutost mainskih elemenata i sklopova, mehani ke karakteristike mainskih materijala, koncentracija napona, dinamika izdrljivost, dozvoljeni naponi, stepeni sigurnosti, izbor materijala za mainske elemente i konstrukcije). Veze i spojevi mainskih elemenata. Nerazdvojive veze (presovani sklopovi, zakovani i zavareni spojevi vrste i proraun). Razdvojive veze (klinovi i veze klinovima, uzduni klinovi sa i bez prednapona, popreni klinovi, segmentni klinovi, ivije, tolerancije i proraun klinova). Navojni spojevi (navojni par, zavojnica, dijelovi, vrste i tolerancije navoja, prednaponska sila, radno optereenje, deformacioni dijagram, naponi kod navojnih prenosnika, optereenje i naprezanje, raspodjela optereenja u navojima, vijane veze, poetno optereenje veze sa vijkom, proraun i konstrukcija navojnih parova, stepen sigurnosti navojnih parova, elementi navojnih parova, kljuevi). Literatura:
1. N. Repi, A. Muminovi, A. Zuko, Mainski elementi, I dio, Mainski fakultet Sarajevo, 2004. 2. N. Repi, A. Muminovi, A. Zuko, Mainski elementi, II dio, Mainski fakultet Sarajevo, 2004. 3. N. Repi, A. Muminovi, I. ari, E. Mei, Zbirka zadataka iz mainskih elemenata, Mainski fakultet Sarajevo, 2004. 4. N. Repi, A. Muminovi, H. Bai, A. teta, Zbirka zadataka iz mainskih konstrukcija, Mainski fakultet Sarajevo, 1996. 5. N. Repi, A. Zuko, Z. Pita, M. oli, Mainski elementi, I dio, Svjetlost, Sarajevo, 1998. 6. N. Repi, A. Zuko, Z. Pita, M. oli, Mainski elementi, II dio, Svjetlost, Sarajevo, 1998. 7. N. Repi, A. Zuko, Z. Pita, M. oli, Osnovi konstruisanja, Svjetlost, Sarajevo, 1998.
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz Tehnike dokumentacije i CAD-a, Statike i Elastostatike. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama Nain polaganja ispita: usmeni, kolokviji, pismeni ispit.
95
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Mainski elementi II Nastavni metod: P / V / LV
ifra: OM-03 Uslovni predmeti:

Ciljevi i svrha predmeta: Upoznavanje sa osnovnim vrstama mainskih elemenata za: elastino vezivanje, obrtno i prenosno kretanje. Razumijevanje naina njihovog funkcionisanja i konstruisanja. Sticanje znanja potrebnih za samostalnu izradu projektnih zadataka. Program predavanja: Elastine veze. Opruge (osnovne karakteristike i vrste opruga, naprezanje, napon, deformacioni rad i krutost opruga, proraun opruga, kvalitet i tolerancije, gibnjevi). Elementi obrtnog kretanja. Osovinice i osovine (osnovni oblici, optereenja, naprezanja, naponi i proraun). Vratila (osnovni oblici, optereenja, naprezanja i naponi, krutost vratila, spojevi vratila i elemenata za prenos obrtnog kretanja, materijali vratila, proraun vratila). Spojnice (namjena i vrste, oblici, konstrukcija i proraun). Klizna leita (osnovne karakteristike, trenje i podmazivanje, nosivost, zaptivanje, maziva, materijali, konstrukcija i proraun). Kotrljajna leita (osnovne karakteristike, vrste, tolerancije, uvravanje, statika i dinamika mo noenja, ekvivalentno optereenje, vijek trajanja, obiljeavanje i izbor leita). Elementi prenosnog kretanja. Kai i kainik (osnovne karakteristike i proraun). Frikcioni parovi (kinematika i proraun). Zupasti parovi (kinematika zupastih parova, osnovna pravila sprezanja, podjela zupastih prenosnika, zupanici sa pravim i kosim zubimaosnovni profil, profil alata i profil zupaste letve, podsijecanje i pomjeranje profila, konini zupasti parovi- osnove sprezanja, vrste i oblici, puni parovi-osnove sprezanja, vrste i oblici, geometrijske veliine, izbor materijala, tolerancije zupanika). Cijevi i cijevni zatvarai. Literatura:
1. N. Repi, A. Muminovi, A. Zuko, Mainski elementi, I dio, Mainski fakultet Sarajevo, 2004. 2. N. Repi, A. Muminovi, A. Zuko, Mainski elementi, II dio, Mainski fakultet Sarajevo, 2004. 3. N. Repi, A. Muminovi, I. ari, E. Mei, Zbirka zadataka iz mainskih elemenata, Mainski fakultet Sarajevo, 2004. 4. N. Repi, A. Muminovi, H. Bai, A. teta, Zbirka zadataka iz mainskih konstrukcija, Mainski fakultet Sarajevo, 1996. 5. N. Repi, A. Zuko, Z. Pita, M. oli, Mainski elementi, I dio, Svjetlost, Sarajevo, 1998. 6. N. Repi, A. Zuko, Z. Pita, M. oli, Mainski elementi, II dio, Svjetlost, Sarajevo, 1998. 7. N. Repi, A. Zuko, Z. Pita, M. oli, Osnovi konstruisanja, Svjetlost, Sarajevo, 1998.
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz Tehnike dokumentacije i CAD-a, Statike i Elastostatike i Mainskih elemenata I. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama Nain polaganja ispita: usmeni, kolokviji, pismeni ispit.
96
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Metodika konstruisanja Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
ifra: OM-04 Uslovni predmeti: -
Upoznavanje sa osnovnim pojmovima metodikog konstruisanja. Razumijevanje procesa konstruisanja i toka informacija. Sticanje znanja potrebnog za izradu projekta sa konstrukcijskom razradom po svim fazama procesa konstruisanja, od ideje do modela. Program predavanja: Cilj i sadraj procesa konstruisanja. Koncipiranje idejnog rjeenja (pregled, struktura funkcija mainskog sistema, izvrioci elementarnih funkcija, formiranje varijantnih rjeenja, izbor optimalne varijante). Oblikovanje i dimenzionisanje dijelova mainskih konstrukcija (kriteriji za dimenzionisanje, izbor polaznih elemenata za dimenzionisanje i racionalno iskoritenje mase dijelova, oblikovanje mainskih dijelova tehnologija i uslovi montae). Analiza dijelova i sklopova mainskih konstrukcija (kritini naponi u dijelovima mainskih konstrukcija, razaranje mainskih dijelova u radu, sigurnost i pouzdanost, analiza geometrije dijelova i sklopova, analiza dinamikih stanja mainskih konstrukcija). Literatura: 1. N. Repi, A. Zuko, M. oli, Z. Pita, Osnovi konstruisanja, Svjetlost, Sarajevo, 1998. 2. M. Ognjanovi, Metodika konstruisanja maina, Mainski fakultet Beograd, 1990. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz Tehnike dokumentacije i CAD-a, Mainskih elemenata I i II i Elastostatike. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: usmeni, kolokvij i pismeni ispit.
97
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Prenosnici snage i kretanja Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Upoznavanje sa osnovnim vrstama prenosnika snage i kretanja. Razumijevanje naina funkcionisanja osnovnih prenosnika. Sticanje znanja potrebnog za izradu projekta planetarnog prenosnika i analize toka snage i kretanja kod ostalih tipova prenosnika. Program predavanja: Mehaniki prenosnici (vrste prenosa, tipovi mehanikih prenosnika i podjela, osnovni prenosnik i sluajevi kretanja, kinematika radnih organa prenosnika, osnovne karakteristike mehanikog prenosnika, planetarni prenosnici). Hidrauliki prenosnici (hidrodinamiki i hidrostatiki prenosnici snage). Kombinovani prenosnici snage. Ostale vrste prenosnika snage i kretanja (pneumatski prenosnici snage i kretanja, elektrini i hibridni prenosnici, kardanski prenosnici, lanani prenosnici, zupasti kaini prenosnici). Spojnice i konice kod prenosnika snage i kretanja. Literatura: 1. N. Repi, Prenosnici snage i kretanja, Mainski fakultet Sarajevo, 1999. 2. N. Repi, A. Muminovi, A. Zuko, Mainski elementi II dio, Mainski fakultet Sarajevo, 2004. 3. M. Opali, Prijenosnici snage i gibanja, Sveuilite u Zagrebu, 1998. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz Tehnike dokumentacije i CAD-a, Mainskih elemenata I i II, Kinematike i Mehanike fluida I. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: usmeni, kolokviji i pismeni ispit.
98
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Tehnologino oblikovanje Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Upoznavanje sa osnovnim principima i zahtjevima koji se postavljaju pred konstruktora sa aspekta tehnologinog oblikovanja. Pravilno oblikovanje mainskih dijelova i konstrukcija prema pojedinim tehnologijama. Odreivanje i analiziranje uticajnih faktora na tehnologinost mainskih elemenata i konstrukcija. Program predavanja: Principi tehnologinog oblikovanja. Tehnoloki ispravno oblikovanje u odnosu na izmjenjivost dijelova. Ispravno oblikovanje odlivaka. Zavarivaki ispravno oblikovanje zavarenih dijelova konstrukcija. Tehnoloki ispravno oblikovanje lemljenih i lijepljenih dijelova. Tehnoloki ispravno oblikovanje dijelova proizvedenih plastinom deformacijom. Tehnoloki ispravno oblikovanje dijelova od lima. Tehnoloki ispravno oblikovanje mainskih dijelova u odnosu na montau. Tehnoloki ispravno oblikovanje mainskih dijelova u odnosu na vrstu i veliinu optereenja. Literatura: 1. N. Repi, A. Zuko, Z. Pita, M. oli, Mainski elementi - I dio, Svjetlost, Sarajevo, 1998. 2. N. Repi, A. Zuko, M. oli, Z. Pita, Osnovi konstruisanja, Svjetlost, Sarajevo, 1998. 3. N. Repi, A. Muminovi, A. Zuko, Mainski elementi I dio, Mainski fakultet Sarajevo, 2004. 4. E. Obermit, Osnove konstruiranja, Sveuilina naklada Liber, Zagreb, 1981. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Tehnologija obrade i Termike obrade znanje iz Mainskih elemenata I i II,
Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama Nain polaganja ispita: usmeni, kolokviji i pismeni ispit
99
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Transportna sredstva Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Sticanje znanja o elementima i mehanizmima transportnih sredstava, njihovoj ulozi te nainima prorauna. Upoznavanje osnovnih vrsta transportnih sredstava i razumijevanje naina njihovog funkcionisanja. Steena znanja omoguavaju samostalno rjeavanje praktinih problema iz ove oblasti, a slue i kao osnova za sticanje novih znanja tokom studija kroz predmete Projektovanje transportnih sredstava i Liftovi i iare. Program predavanja: Uloga, podjela i osnovne karakteristike transportnih sredstava. Elementi mehanizama transportnih sredstava: namjena, konstrukcija i proraun. Osnovni mehanizmi dizalica (mehanizam za dizanje i mehanizam za vonju): opis, konstruktivna rjeenja, otpori vonje, analiza kretanja mehanizma i dimenzioniranje pogona. Vrste pogona (runi, hidraulini, elektrini). Dizalice: opis rada i vrste (mostnih, portalnih, graevinskih, ...), vrste optereenja, pritisak na oslonce dizalice, sigurnost od prevrtanja. Podizai (liftovi, podizne platforme, ...): vrste, znaaj, opis i dimenzionisanje pogona. Sredstva neprekidnog transporta (trakasti i lanani transporteri, elevatori, konvejeri, sredstva neprekidnog transporta bez vunog elementa, pneumatski transport): princip rada, dijelovi i osnove prorauna. iare: znaaj, vrste i osnove prorauna. Mjere zatite u radu transportnih ureaja. Literatura: 1. N. Repi, M. oli, Transportna sredstva, Univerzitetski udbenik, Mainski fakultet Sarajevo,2008. 2. N. Repi, M. oli, Zbirka rijeenih zadataka iz transportnih sredstava, Univerzitetski udbenik, Mainski fakultet Sarajevo, 2008. 3. N. Repi, M. oli i dr., Transportni ureaji, Svjetlost, Sarajevo, 1998. 4. D. ap, Prenosila i dizala, podloge za konstrukciju i proraun, Liber, Zagreb, 1990. 5. S. Toi, Proraun maina neprekidnog transporta i dizalinih ureaja, Mainski fakultet Beograd, 2001. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanja iz: Tehnike dokumentacije i CAD-a, Mainskih elemenata I i II, Statike, Elastostatike. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama, izrada projektnih zadataka. Nain polaganja ispita: konana ocjena na temelju projekata, kolokvija te pisanog ispita.
100
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Konstrukcija alata Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Semestar: ljtni ECTS krediti: 5
Upoznavanje studenata sa osnovnim principima konstruisanja i izradom reznih (standardnih i specijalnih) alata kao i konstrukcijom alata za razliite postupke oblikovanja metala plastinom deformacijom te alatima za livenje pod pritiskom i alata za preradu polimera. Program predavanja: Zavojne plohe kao dijelovi povrina reznih alata i njihova primjena kod izrade reznih alata. Osnove prorauna i konstrukcija specijalnih reznih alata. Pregled i klasifikacija postupaka oblikovanja metala plastinom deformacijom. Principi konstruisanja alata za operacije razdvajanja (probijanje, prosijecanje) i savijanje. Konstruktivna rjeenja i osnove prorauna kod alata za obradu lima. Standardni elementi alata. Izbor materijala za pojedine elemente alata. Alati za kovanje, vrste alata, broj operacija i konstrukcija alata. Osnovne karakteristike otpresaka i konstrukcija alata i kalupa za preradu polimera. Literatura: 1. 2. 3. 4. B. Rebec, Rezni alati, kolska knjiga, Zagreb, 1993. B. Musafia, Obrada metala plastinom deformacijom, Svjetlost, Sarajevo, 1996. H. uki, Konstrukcija alata, Univerzitetska knjiga, Mostar, 1998. A. Povrzanovi, Odabrana poglavlja iz obrade metala plastinom deformacijom, Fakultet strojarstva i brodogradnje Zagreb, 1998. 5. I. ati, Izmjena topline u kalupima za injekcijsko preanje polimera, DPIG, Zagreb, 1985. 6. B. Vukadinovi, Alati za plastine mase, Tehnika knjiga, Beograd, 1975. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama, izrada projektnih zadataka. Nain polaganja ispita: konana ocjena na temelju projakata, kolokvija te pisanog ispita.
101
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Industrijska praksa Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Upoznavanje i rjeavanje praktinih zadataka iz oblasti konstrukcija. Proizvodna praksa podrazumijeva boravak u tvornici. Program predavanja: Konstrukcija nestandardnih pristroja za: mehaniku obradu (struganje, glodanje, buenje), kontrolu, povrinsku zatitu i montau. Obavezan boravak u tvornici. Literatura: Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: student je obavezan voditi detaljan dnevnik prakse i uraditi struni izvjetaj. Nain polaganja ispita: obaveza studenta je da napravi struni izvjetaj koji e se uzimati kao podloga za ocjenjivanje.
102
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Projektovanje pomou raunara Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Upoznavanje sa naprednim tehnologijama CAD programskih sistema, koritenjem programskih alata i izradom grafikog modela tijela kao pretpostavke za naponsku analizu MKE i CAM aplikacije. Program predavanja: Proces konstruisanja, struktura i okruenje. Konfiguracija CAD sistema. Interno raunarsko predstavljanje objekata. Modeliranje mainskih dijelova pomou raunara. Principi modeliranja mainskih dijelova pomou raunara. Modeliranje mainskih dijelova sloene konfiguracije interaktivnim postupkom. Parametarsko modeliranje. Modeliranje u okviru ekspertnog sistema. Baze podataka CAD datoteke. Standardi i interfejsi u raunarskoj grafici i CAD sistemima. Predprocesori i postprocesori. Integracija CAD sistema i aplikacije za analizu konstrukcije. Posebne aplikacije CAD sistema: analiza mehanike konstrukcije, numerike analize (MKE) i simulacije kod numeriki upravljanih alatnih maina (CNC programiranje). CAD sistemi i vjetaka inteligencija. Literatura: 1. N. Repi, CAD metode Konstruisanje podrano raunarima, Mainski fakultet Sarajevo, 1996. 2. N. Repi, I. ari, AutoCAD 2002 Primjena raunara u konstruisanju, Mainski fakultet Sarajevo, 2003. 3. F. Amirouche, Principles of Computer-Aided Design and Manufacturing, Prentice Hall, 2004. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz Tehnike dokumentacije i CAD-a, Mainskih elemenata I i II . Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: usmeni i praktini ispit.
103
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Oblikovanje i proraun zavarenih konstrukcija Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Sticanje znanja iz oblasti projektovanja zavarenih spojeva, oblikovanja i prorauna zavarenih konstrukcija te njihova primjena u svakodnevnoj praksi. Program predavanja: Vrste naprezanja u zavarenim spojevima (nominalni i vrni napon). Proraun zavarenih veza (sueoni i ugaoni spojevi). Detalji konstrukcija (ukruenja, stubovi, oslonci, ramovi, osnovne i pokrivne ploe, reetke, ...). Analiza statikog optereenja u realnim konstrukcijama. vrstoa na zamor. Standardi. Literatura: 1. M. Milosavljevi, M. Radojkovi, M. Kuzmanovi, Osnove elinih konstrukcija, Graevinska knjiga, Beograd, 1980. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz Mainskih elemenata I. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: pismeni ispit, usmeni ispit, kolokviji.
104
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Dizajn optikih instrumenata Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
ifra: OT-10 Uslovni predmeti: -
Upoznavanje sa konstrukcijom, projektovanjem i proraunom optikih sistema. Student e biti osposobljen da dizajnira tipine konstrukcije optikih instrumenata i prorauna osnovne karakteristike optikih sitstema, da definie zahtjeve i metode za kontrolu kvaliteta elemenata podsistema i optikih instrumenata u cjelini. Program predavanja: Analiza tolerancija: Osnovi teorije greaka. Tolerancije optikih elemenata. Metodi analitikog rjeavanja greaka justirnih problema fokusnih sistema. Tolerancije paralakse. Uveanja. Tolerancije instrumenata i sistema. Prolaz zraka kroz optiki sistem: Proraun hoda zraka. Idealni optiki sistem. Proraun aberacija optikog sistema. Analiza prelomnih i sfernih povrina. Prolaz zraka kroz soivne sisteme i prizmene sisteme. Optimiziranje optikog sistema. Kvalitet slike: Kriteriji kvaliteta slike. Dozvoljeni hromatizam. Dozvoljene greke pri prolazu zraka kroz elemente, podsklopove, sklopove i instrumente. Proraun greaka za tipske elemente. Konstrukcija tipskih sklopova i osmatrakih cijevi: Okulara, objektiva, lupa, fotoaparata, mikroskopa, teleskopa, durbina i dvogleda, mjernih pribora, periskopa i panorama. Kontrola kvaliteta instrumenata: Izrada tehnoloke dokumentacije kontrole. Definisanje instrumenata i metoda kontrole. Mjerenja: refraktometrima, interferometrima, kolimatorima, autokolimatorima, spektro-goniometrima, spektrofotometrima, na optikoj i optoelektronskoj klupi. Literatura: 1. I. Negoveti, Dizajn optikih instrumenata. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz: Fizike, Optikih sprava. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: prezentacija seminara. Nain polaganja ispita: pismeni ispit.
105
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Mehanika leta projektila Nastavni metod: P / V / LV / Projekt Ciljevi i svrha predmeta:
Usvajanje znanja o osnovama aerodinamike projektila, elementima putanje projektila u vazdunom prostoru i modelima predvianja putanje projektila. Student e biti osposobljen da procijeni aerodinmike koeficijente osnosimetrinih projektila pri nultom napadnom uglu, da procijeni osnovne elemente putanje projektila u atmosferi sa i bez vjetra i da koristi standardne programe za odreivanje aerodinamikih koeficijenata. Simulacija elemenata putanje projektila na osnovu 3-DOF i 4-DOF modela. Program predavanja: Uvod. Atmosfera. Aerodinamike sile i momenti koji djeluju na projektile. Euler-ov model (model teke materijalne take). Model modifikovane materijalne take. Model sa est stepeni slobode (6DOF). Stabilnost projektila. Uticaj vjetra. Tanost i preciznost, rasipanje projektila. Spoljno balistika mjerenja. Literatura: 1. S. Jankovi, Aerodinamika projektila, Beograd, 1979. 2. Missile Aerodynamic, The Applied Vehicle Technology panel Symposium, Sorrento, 1998. 3. M. R. Mendenhall, Tactical Missile Aerodynamics: Prediction Methodology, Volume 142, 1991. 4. S. Jankovi, Spoljna balistika, Beograd, 1977. 5. S. Jankovi, Mehanika leta projektila, Zagreb, 1998. 6. Van Opstal: Balistique exterieure, Ecole Royale Militaire, 1995. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz: Kinematike, Dinamike, Mehanika fluida. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: prezentacija projekta. Nain polaganja ispita: odbrana projekta i pismeni ispit.
106
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Municija Nastavni metod: P / V / LV / Projekt Ciljevi i svrha predmeta:
Ovladavanje znanjima o namjeni, vrstama i strukturi municije. Student e dobiti osnovna saznanja o komponentama municije: eksplozivi, upaljai, ahure, kapsle, kouljica. Usvajanje znanja o osnovnim principima djelovanja municije (HE, HEAT, EFP, KE, dimna, osvjetljavajua, hemijska), identifikaciji i oznaavanju municije. Program predavanja: Uvod u municiju: Podjela municije, Struktura municije, Procjena oteenja, Municija malog kalibra, Municija srednjeg kalibra, Artiljerijska municija, Municija za minobacae, Raketni projektili, Municija za tenkove, Mine i sredstva za ruenje. Eksplozivi: Podjela eksplozivnih materija, Glavne karakteristike vojnih eksploziva, Tipovi eksplozije, Hemijske reakcije eksploziva, Tipovi eksplozivnih materija, Eksplozivni lanac, Slabi eksplozivi. Goriva za artiljerijske i raketne projektile. Crni barut i pirotehnike materije. Upaljai, ahure, Kapsle. Osnovni principi djelovanja municije: Tipovi ciljeva, HE municija ili municija paradnog djelovanja, Ruee dejstvo ili efekt udara, Bojne glave sa kumulativnim efektom, HEAT, Projektili sa kinetikom energijom, Bojne glave sa subprojektilima, Eksplozivom formirani projektil EFP, Bojne glave za razvijanje maskirnih i signalnih dimova, Bojne glave sa hemijskim supstancama (bojni otrovi), Bojne glave sa osvjetljavajuim dejstvom. Pakovanje municije. Novi koncepti pristupa municiji sa logistikog stanovita. Identifikacija i oznaavanje municije. Literatura: 1. Tactical Missile Warheads, Edited by Joseph C., Progress in Astronautics and Aeronautics, Vol. 155, AIAA, 1993. 2. B. Zeevi, Bojeve glave raketnih projektila, Mainski fakultet Sarajevo, Specijalistiki studij,Sarajevo, 1988 3. B. Zeevi, Osnove municije, Mainski fakultet Sarajevo, DTD-1301, Sarajevo, 2003. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: prezentacija projekta. Nain polaganja ispita: odbrana projekta i pismeni ispit.
107
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Optike sprave Nastavni metod: P / LV / Seminari Ciljevi i svrha predmeta:
Jezik: BHS Broj sati sedmino: 2 P + 0V + 2 LV
Upoznavanje sa: specifinostima dizajna optikih sprava, funkcionisanjem mehanizama i tipinim predstavnicima optikih instrumenata i nianskih sprava. Student e biti osposobljen da identificira osnovne tipove nianskih sprava, da prorauna osnovne elemente i optimizira konstruktivne parametre nianskih sprava, da vri kontrolu elemenata, podskolpova i instrumenata u procesu proizvodnje i nainu zauzimanja elemenata na nianskim spravama oruja. Program predavanja: Specifinosti i vrste nianskih sprava: Funkcija optikog instrumenta usklaena prema oruu i cilju. Usaglaenost osmatrakih i nianskih funkcija optikim instrumentom i sistemom. Dvogledi. Artiljerijski durbini. Periskopi. Nianski durbini. Panorame. Kolimatori. Daljinomjeri. Topografski instrumenti. Instrumenti za snimanje. Sistemi upravljanja vatrom. Osmatranje i nianjenje: Osmatranje u mirovanju i kretanju. Osnova nianjenja. Tablice gaanja. Mehaniki niani. Nianjenje upotrebom konanice. Nianjenje nou. Posredno nianjenje. Osnovi konstrukcije nianskih sprava: Tipski instrumenti. Optimiziranje konstrukcionih parametara. Optike karakteristike instrumenta. Koncept sistema. Podsklopovi sistema. Tolerancije. Realizacija modela. Adicija i inkorporacija. Standardizacija kvaliteta. Specifinost proizvodnje nianskih sprava: Standardizacija tehnolokih postupaka, kvalitet proizvoda i mjerenje parametara koji definiu kvalitet, kritine tehnoloke operacije u proizvodnji: elemenata, podsklopova i instrumenata. Literatura: 1. P. Vretenar, Optike nianske sprave, Mainski fakultet Sarajevo, Sarajevo, 1988. 2. Z. Adelsberger, Optoelektronski sistemi, TC Zagreb, 1984. 3. M. Parizovski, Konstrukcija optikih instrumenata i nianskih sprava, TC Zagreb, 1979. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: prezentacija seminara. Nain polaganja ispita: pismeni ispit.
108
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Osnove oruja Nastavni metod: P / V / LV / Seminar Ciljevi i svrha predmeta:
Upoznavanje sa specifinostima dizajna oruja i funkcionisanje mehanizama razliitih tipova oruja. Student e biti osposobljen da uoi osnovne razlike izmeu pojedinih dijelova oruja i u funkcionisanju mehanizama razliitih tipova oruja, da se osposobi za vrenje testiranje razliitih tipova oruja u skladu sa NATO i armijskim standardima i obradu rezultata mjerenja. Program predavanja: Istorijat oruja. Podjela oruja. Osnovne karakteristike oruja. Borbene karakteristike oruja. Vatrena mo. Pokretljivost. Pouzdanost. Vijek trajanja. Fizioloko optereenje posluge. Konstrukcijske karakteristike oruja. Eksploatacijske karakteristike oruja. Osnovni dijelovi, sklopovi i mehanizmi artiljerijskih oruja. Cijev, zadnjak, gasna konica, zatvara i mehanizmi, klinasti zatvara, navojni zatvara i mehanizmi zatvaraa, protivtrzajui ureaji, lafet, izravnjai, mehanizmi za pokretanje cijevi oruja i podvozak. Osobenosti konstrukcije minobacaa, bestrzajnih oruja, raketnih lansera, samohodnih oruja i tenkova. Sistemi za stabilizaciju naoruanja. Ureaji za propuhavanje kanala cijevi. Ureaji za punjenje oruja. Elektromehaniki lanani punja. Tendencije razvoja artiljeriskih sistema. Tendencije razvoja artiljerijskih sistema za podrku, vuna i samo pokretna artiljerijska oruja, samohodna oruja i tenkovi, minobacai, bestrzajna oruja i interakcija u razvoju oruja i municije. Automatska oruja. Klasifikacija automatskih oruja. Primjeri automatskog oruja i njihovi radni ciklusi. Vane strukturalne i operativne grupe automatskih oruja. Performanse automatskih oruja. Automatska oruja sa postoljima, mehanizmi trzanja i vraanja. Elektronika jedinica za kontrolu brzine gaanja i ritma. Literatura: 1. A. ikani, Topniko oruje, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb 2000. 2. D. Pavlovi, M. Novakovi, A. Duilo, Osnovi konstrukcije artiljerijskog naoruanja, Vojnoizdavaki zavod, Beograd 1983. 3. M. Bakarad, Osnove oruja, DTD publikacija 1303, Mainski fakultet Sarajevo, 2003. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz Elastostatike. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: prezentacija seminara. Nain polaganja ispita: pismeni ispit.
109
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Osnovi raketnog pogona Nastavni metod: P / V / LV / Projekti Ciljevi i svrha predmeta:
Ovladavanje osnovnim znanjima o funkcionisanju raketnih motora na vrsta goriva. Student e biti osposobljen da odredi teoretske performanse raketnog motora, gubitke performansi unutar raketnog motora, dizajnira osnovne konfiguracije punjenja, procijeni unutanjo balistike preformanse raketnog motora i da koristi osnovne programe za odreivanje teorijskih preformansi i preliminarni dizajn raketnih motora. Program predavanja: Osnovni koncepti raketnih motora na vrsto gorivo. Tipovi vrstih raketnih goriva i njihove karakteristike. Teoretske performanse raketnog motora. Mehanizam sagorijevanja vrstih raketnih goriva. Uticajni faktori na osnovnu brzinu sagorijevanja. Tehnike mjerenja brzine sagorijevanja. Teenje kroz mlaznik: Osnovna uloga mlaznika. Osnovne jednaine. Potisak raketnog motora: Zavisnost izmeu potiska i pritiska u raketnom motoru. Uslovi za ostvarenje optimalnog potiska-optimalna ekspanzija. Gubici u raketnom motoru. Balistika analiza i dizajn pogonskog punjenja: Zahtjevi misije taktikog raketnog projektila. Konfiguracije pogonskih punjenja i geometrije. Opti principi izbora konfiguracije punjenja. Dizajn pogonskog punjenja. Performanse vrstih raketnih motora: Preliminarni dizajn raketnog motora na vrsta goriva. Osnove procesa pripaljivanja vrstih raketnih motora. Dizajn mlaznika. Dizajn tijela raketnog motora. Literatura: 1. Tactical Missile propulsion, Edited by Jensen E. G. and Netzer W.D., Progress in Astronautics and Aeronautics, Vol. 170, AIAA, 1996. 2. Davenas A. et collabrateurs: Technologie des propergols solides, Masson, Paris, 1989. 3. P. G. Sutton, Rocket Propulsion Elements -An Introduction to the Engineering of RocketsJohn Wiley&Sons, Fith Edition,1986, New York. 4. B. Zeevi, J. Terzi, Pogon taktikih projektila, DL 2004 program, On-line DL kurs, Distance Learning Centar Univerziteta u Sarajevu, www.e-learning.ba, 2004. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz: Inenjerske termodinamike i Mehanike fluida. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: prezentacija projekta. Nain polaganja ispita: odbranom projekta i pismeni ispit.
110
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Taktike bojeve glave Nastavni metod: P / V / LV / Projekti Ciljevi i svrha predmeta:
Upoznavanje sa tipovima bojevih glava i osnovnim karakteristikama ciljeva, kosntrukcionim karakteristika i namjeni bojevih glava. Usvajanje znanja o terminalnim efektima pojedinih tipova bojevih glava. Student se upoznaje sa nainima testiranja bojevih glava. Program predavanja: Klasifikacija moguih ciljeva. Klasifikacija tipova bojevih glava raketnih i artiljerijskih taktikih projektila. Bojeva glava paradnog dejstva: Klasifikacija bojevih glava paradnog dejstva. Savremenih materijali tijela HE bojevih glava. Bojeve glave za ruee dejstvo ili efekat udara. Bojeve glave sa kumulativnim efektom. Konfiguracija tijela bojeve glave. Formiranje kumulativnog mlaza. Bojeve glave sa KE projektilima: Tipovi bojevih glava sa KE projektilima. Savremenih materijali za KE projektile. Eksplozivom formirani projektili. Bojeve glave sa nevoenim subprojektilima. Aerosolne bojeve glave. Bojne glave ta razvijanje maskirnih i signalnih dimova, Bojne glave sa hemijskim supstancama (bojni otrovi), Bojne glave sa osvjetljavajuim dejstvom. Testiranje municije. Literatura: 1. Tactical Missile Warheads, Edited by Joseph C., Progress in Astronautics and Aeronautics, Vol. 155, AIAA, 1993. 2. Conventional Warhead Systems Physics and Engineering Design, Richard M. Lioyd, Progress in Astronautics and Aeronautics, Vol. 179, AIAA, 1998. 3. P. W. Walters, A. J. Zukas, Fundamentals of Shaped Charges, John Wiley&Sons, New York, 1994. 4. High Velocity Impact Dynamics, Edited by Jonas A. Zukas, John Wiley&Sons, New York, 1990. 5. B. Zeevi, Bojeve glave raketnih projektila, Mainski fakultet Sarajevo, Sspecijalistiki studij, Sarajevo, 1988. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz: Elastostatike i Municije. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: prezentacija projekta Nain polaganja ispita: odbrana projekta i pismeni ispit.
111
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Tehnika optika Nastavni metod: P / LV / Seminar
Ciljevi i svrha predmeta: Upoznavanje sa: osnovama fizikalne optike, teoretskim znanjem iz geometrijske optike, vrstama, namjeni i grekama optikih instrumenata kao i upoznavanje sa osnovama okulistike. Student e biti osposobljen da teorijski rjeava probleme iz geometrijske optike, vri proraun optike moi jednostavnijih optikih instrumenta, kao i procjenu i nain otklanjanja aberacija optikih instrumenta. Program predavanja: Priroda i osobine svjetlosti: Dualna priroda svjetla, valna optika, interferencija, polarizacija i difrakcija, elektromagnetni spektar zraenja, disperzija indeks loma, apsorpcija, transmisija i refleksija svjetla, rasijavanje, zakoni geometrijske optike, paraksijalni zraci, parametri slike, optika sredina. Teorija optikih sistema: Specifinosti optikih sistema, optiki sistemi u paraksijalnoj ravni, elementi optikih sistema, ograniavanje snopova kod instrumenata, osnovi fotometrije, optika prenosna funkcija, spot dijagrami. Tolerancije optikih sistema. Vrste optikih instrumenata: Vizuelni instrumenti, teleskopski instrumenti, fotografski instrumenti, projekcioni, instrumenti za UV, V i IC spektralnu oblast i optoelektronski instrumenti. Instrumenti za mjerenje, istraivanja, industriju i medicinu, sistemi za osvjetljavanja, mikrooptiki sistemi, kontrolno-justani pribori, optika TV i raunara. Aberacije optikih instrumenata: Monohromatske i sferne aberacije, hromatske aberacije, astigmatizam, koma, krivina polja, metode mjerenja i minimiziranja aberacija. Osnovi okulistike: Struktura oka, tehnike kontrole oka, optika oka, binokularnost, stereoskopinost, mehanizmi identifikacije boja, oftamoloki elementi, standardi u oftamologiji. Literatura: 1. S. Mari, Fizika, Svjetlost, 2001 2. M. Parizoski, Geometrijska optika, Visoka vojnotehnika kola KoV JNA, Zagreb,1985 Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz Fizike Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: prezentacija seminara. Nain polaganja ispita: pismeni ispit.
112
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Tehnologija optikih instrumenata Nastavni metod: P / V /LV / Seminar Ciljevi i svrha predmeta:
Upoznavanje sa optikim instrumentima, razradom tehnolokih procesa njihove izrade, te montaom, kontrolom kao i skladitenjem istih. Student e biti osposobljen da primjenjuje tehnologije proizvodnje nune za proizvodnu osnovnih tipova optikih instrumenata, da vri kontrolu i testiranje pojedinih podsistema optikih instrumenata, da u skladu sa dokumentacijom i standardima osigura definisane zahtjeve. Program predavanja: Tehnologija optikih i mehanikih elemenata: Optike sirovine, vrste optikih elemenata, tehnoloki materijali, alati za obradu soiva i prizama, maine i ureaji za obradu optikih elemenata, obrada soiva, prizmi, prozora i zatitnih stakala, optoelektronskih komponenti, optikih tankih slojeva, elemenata okulistike, konanica i modulatora. Izbor mehanikih dijelova i elementi proizvodnje specijalnih elemenata mehanike. Tehnologija montae i justae: Optiko-mehanika, elektro-optika i optoelektronska spajanja, podmazivanja i zaptivanja, montaa kliznih i obrtnih sklopova, dijafragmi, i optikih zatvaraa. Pribori za montau: kolimatori, autokolimatori, mikroskop i optika klupa. Montaa i justaa: prizmi, soiva, konanica, ogledala, objektiva i okulara, kolimatora i teleskopa, spektralnih pribora, interferometrijskih pribora, sloenih optomehanikih, elektromehanikih i optoelektronskih sistema. Metode kontrole izrade optikih instrumenata: Optikih elemenata, optikih tankih slojeva, sklopova i podsklopova, justiranja instrumenata, paralaksa, uveanja, polja vida, iskrivljenja slike, razlaganja, dioptrijske skale okulara, kvaliteta slike, monokularnih i binokularnih instrumenata. Skladitenje, rezervni dijelovi i odravanje: Kontrola i skladitenje tehnolokih materijala, sirovina, gotovih komponenti, proizvedenih elemenata, podsklopova i instrumenata. Elementi nabavke, izrada i skladitenje rezervnih dijelova, organizacija optikog servisa. Literatura: 1. P. Vretenar, Tehnologija optikih i optoelektronskih elemenata, Mainski fakultet Sarajevo, Sarajevo, 1989. 2. P. Vretenar, Osnovi tehnologije optikih elemenata, Sarajevo, 1988. 3. R. Vuli, Opte osnove justae i montae, 1987. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz: Fizike, Optikih sprava Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: prezentacija seminara. Nain polaganja ispita: pismeni ispit.
113
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Tehnologije balistikih mjerenja Nastavni metod: P / V / LV / Seminari Ciljevi i svrha predmeta:
Upoznati studente sa osnovnim teoretskim i praktinim znanjima iz test metoda u unutranoj, spoljnoj i terminalnoj balistici. Student e biti osposobljen da vri testiranje razliitih tipova municije u skladu sa NATO i armijskim standardima i obradu rezultata mjerenja. Program predavanja: Unutranjo balistika testiranja: mjerenje parametara za odreivanje brzine sagorijevanja vrstih goriva, hemijska analiza kompozicija goriva, testiranje hemijske stabilnosti, mjerenje toplote eksplozije, mjerenje pritiska, odreivanje karakteristika baruta u manometarskoj bombi, mjerenje mehanikih karakteristika vrstih goriva, ispitivanje X-zrakama, ispitivanje oblika i dimenzija punjenja na vrsta goriva, mjerenje sile, kontrola kvaliteta inhibitora, uticaj temperature okoline. Spoljno balistika testiranja: utvrivanje dometa projektila, mjerenje parametara atmosfere, mjerenje poetne brzine, dometa i rasturanja pogodaka, optike tehnike. Testiranja balistike na cilju: Arena test, distribucija mase paradi, odreivanje smrtonosnog radijusa, mjerenjnje brzine praadi projektila, metode odreivanja probojnosti HEAT i KE projektila, balistika rana. Ostala testiranja: testiranja upaljaa i kapsli, ispitivanje eksplozivnog i pripalnog puta, ispitivanje na hidro pritisak raketnih motora i strukture HE projektila. Literatura: 1. Ballistics measuring technology, Edited by H. P. Kimmich and all. Fourth International AVL Symposium on Ballistic Measurement, Switzerland, 1989. 2. Waffen-technisches Taschen-buch, Rheinmetall, 1983. 3. Weibel Scientific, Muzzle Velocity Radar System, Denmark, 2000. 4. Tactical Missile Warheads, Edited by Joseph C., Progress in Astronautics and Aeronautics, Vol. 155, AIAA, 1993. 5. Test and Evaluation of the Tactical Missile, Emil J. and Eichblatt Jr., Pacific Missle Test Center, 1989. 6. Interior Ballistics of Guns, Edited by Krier H. and Summerfield M., Progress in Astronautics and Aeronautics, Vol. 66, AIAA, 1979. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz: Municije, Unutranje balistike topova i Mehanike leta projektila. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: prezentacija seminara. Nain polaganja ispita: pismeni ispit.
114
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Tehnologije integracije municije Nastavni metod: P / LV / Seminari Ciljevi i svrha predmeta:
Ovladavanje tehnologijama nunim za integraciju osnovnih tipova municije. Student e biti osposobljen da prorauna prenos toplote u eksplozivnom punjenju nakon livenja, sile presovanja eksploziva, da definie osnovne tehnoloke operacije integracije artiljerijske i raketne municije i da planira kontrole i testiranja municije u fazama razvoja, proizvodnje i eksplotacije municije. Program predavanja: Uticaj osnovenih karakteristika municije na proces integracije municije. Karakteristike osnovnih tehnologija integracije. ivotni ciklus stvaranja, eksplatacije i upotrebe municije. Karakteristike integracija artiljerijskih i raketnih projektila. Integracija bojevih glava. Tehnologije livenja i presovanja eksploziva u kouljice bojevih glava. Tehnologije ekstrudiranje eksploziva u kouljicu bojeve glave. Proizvodnja detonatorskih pojanika. Mehanika obrada eksplozivnog punjenja u bojevoj glavi. Integracija upaljaa i bojeve glave. Kontrola i testiranje bojevih glava. Integracija bojevih glava sa dimnim i osvjetljavajuim punjenjima. Odreivanje mase goriva za artiljerijsku i minobacaku municiju. Formiranje punjenja goriva, odnosno osnovnog i dopunskog punjenja. Formiranje ahura sa punjenjima i kapslama. Integarcija tijela mine sa nosaem stabilizatora i punjenjima. Formiranje pripalnog sistema. Formiranje punjenja goriva. Integracija raketnih motora. Osnovne karakteristike integracije komore raketnog motora i pogonskog punjenja, pripalnog sistema, mlaznika, stabilizirajueg odsjeka itd. Pakovanje municije. Metode zavrne kontrole i testiranja municije. Literatura: 1. Tactical Missile Warheads, Edited by Joseph C., Progress in Astronautics and Aeronautics, Vol. 155, AIAA, 1993. 2. B. Zeevi, Osnove municije, Mainski fakultet Sarajevo,DTD-1301, Sarajevo, 2003. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz: Prijenosa toplote i mase I i Municije. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: prezentacija seminara Nain polaganja ispita: pismeni ispit.
115
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Tehnologije odravanja municije Nastavni metod: P / V / LV / Seminari Ciljevi i svrha predmeta:
Usvajanje znanja o uslovima stabilnog i sigurnog skladitenja municije. Studene biti osposobljen da identificira municiju, da razvrsta municiju po grupama opasnosti i kompatibilnosti, da definie koliinu municije po skladinim objektima u skladu sa NATO i armijskim standardima, da izvri inspakciju i planira remont uskladitene municije. Program predavanja: Odbrambene tehnologije do 2010. godine. ivotni ciklus stvaranja, eksploatacije i upotrebe municije. Identifikacija, oznaavanje i kodiranje municije. Podjela municije u grupe po NATO standardu. Identifikacione i funkcionalne karakteristike municije. Identifikacija i funkcionisanje tipinih komponenti municije. Zajedniki i pojedinani sigurnosni uslovi za grupu municije i za svaki tip municije pojedinano unutar grupe. Pogled na logistiki koncept. Integralna logistika podrka sa municijom. Koncept municija pria. Sistemi provjere stanja ispravnosti municije. Tipovi inspekcije municije. Sprovoenje inspekcije municije, postrojenja i jedinica za utovar. Prijemna inspekcija eksploziva, pogonskih punjenja i eksplozivnih punjenja u projektilima. Skladitenje i transport municije. Tipovi skladitenja municije i sigurnost. Transportni tokovi municije. Fiziki bezbjednosni zahtjevi. Karakteristike eksploziva i pogonskih punjenja. Klasifikacija opasnosti od eksplozije i kompatibilnost. Zone sigurne udaljenosti. Raspored depoa. Rukovanje i sigurnosne operacije u skladitu i zahtjevi okoline. Osnovni koncepti razvoja neosjetljive municije. Napredni materijali za zatitu municije i skladita od vatre i prostornog prenosa eksplozivnog talasa. Remont municije. Oprema za remont municije. Procedure prijema municije posle borbenih dejstava. Literatura: 1. B. Zeevi, Odravanje municije, Sveuilite u Mostaru, Postdiplomski studij, Mostar 2000. 2. B. Zeevi, Osnove municije, Mainski fakultet Sarajevo, DTD-1301, Sarajevo, 2003. 3. J. Terzi, Vojni standardi za sigurno rukovanje sa eksplozivima, Mainski fakultet Sarajevo, DTD-1304, Sarajevo, 2003. 4. A. H. Omerovi, S. Serdarevi-Kadi, Skladitenje i transport municije, Mainski fakultet Sarcjevo, DTD-1305 i DTD-1307, Sarajevo, 2003. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: prezentacija seminara. Nain polaganja ispita: pismeni ispit.
116
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Tehnologije prerade eksploziva Nastavni metod: P / LV / Seminari Ciljevi i svrha predmeta:
Upoznati studente sa osnovnim metodama prerade jakih eksplozivnih materija (primarne i sekundarne) i ugradnej u municiju. Student e biti osposobljen da prilikom procesa dizajniranja municije ili prilikom procesa proizvodnje i testiranja municije budu u stanju da prate kriterije definirane tehnikom dokumentacijom i vojnim standardima. Program predavanja: Osnovne karakeristike jakih primarnih i jakih sekundarnih eksplozivima sa stanovita njihove prerade za ugradnju u komponenete municije. Jake primarne eksplozivne materije. Detonatorske i inicijalne kapsle za municiju. Metode prerade eksploziva u procesu formiranja kapsli razliitih namjena. Sekundarne jake eksplozivne materije. Metode prerade eksploziva livenjem, presovanjem i ekstrudiranjem za izradu glavnih eksplozivnih punjenja. Metode izrade buster ili detonacionih punjenja (pojanika). Razlike eksplozivnih punjenja za projektila ili bojeve glave fragmentacionog dejstav (HE projektili) i za oklopno-probojne bojeve glave ili projektile (HEAT projektili). Metode testirnaja eksplozivnih punjenja. Literatura:
1. Petar V. Maksimovi: Tehnologija eksplozivnih materija, Beograd 1972. 2. Petar V. Maksimovi: Eksplozivne materije, Beograd 1985.
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz: Municije. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: prezentacija seminara. Nain polaganja ispita: pismeni ispit.
117
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Tehnologije proizvodnje municije Nastavni metod: P / LV / Projekti Ciljevi i svrha predmeta:
Ovladavanje tehnologijama nunim za proizvodnu osnovnih tipova municije. Student e biti osposobljen da razumije koje su tehnologije nune za proizvodnju osnovnih tipova municije, da planira kontrolu procesa proizvodnje i testiranje pojedinih podsistema municije, da definira zahtjeve za povrinsku zatitu, bojenje, oznaavanje, hermetizaciju i pakovanje municije u skladu sa NATO i armijskim standardima. Program predavanja: ivotni ciklus materijala u procesu prerade. Osnovne karakteristike termike obrade materijala u procesu izrade struktura za projektile. Osnovne tehnologije obrade metala skidanjem strugotine (struganje, glodanje, bruenje). Alati, materijali za alate i geometrija alata. Poseban naglasak na izradu spojeva struktura projektila. Plastina deformacija metala. Materijali za izradu strukture projektila. Tehnologije tople prerade materijala za projektile. Osnovne karakteristike izrade alata za kovanje. Osnovni koncepti prerade tijela raketnih motora i oivala bojevih glava tehnologijom flow forming. Elementi osiguranja kontrole kvaliteta u primijenjenim tehnologijama proizvodnje municije. Testiranje pojedinih podsistema municije u sistemu proizvodnje. Osnovni zahtjevi za povrinsku zatitu pojedinih podsistema municije. Bojenje i oznaavanje municije. Osnovni koncepti u ostvarivanju heremetizaciju i pakovanja municije. Literatura: 1. Manufacture of projectile, projectile components and cartridge cases for artillery, tank armament and mortars, MIL-HDBK-756, 1991. 2. V. Arshinov, G. Alekseev, Metal Cutting Theory And Cutting Tool Design, Mir Publishers Moscow 1973 3. Catalogue COROMANT SANDVIK, Turning Tools, Sweden 2001. 4. G. E. Thomsen, T. Ch. Yang, Sh. Kobayashi: Mechanics of Plastic Deformation in Metal Processing, McMilan Co, NY 1965. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz: Elastostatike i Municije. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: prezentacija projekta. Nain polaganja ispita: odbranom projekta i pismeni ispit.
118
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Unutranja balistika topova Nastavni metod: P / V / LV / Projekt Ciljevi i svrha predmeta:
Upoznavanje sa glavnim tipovima topovskih goriva i njihovim karakteristikama, procesom sagorijevanja goriva u topovskoj cijevi i balistikoj bombi, efektima oblika punjenja goriva na odvijanje balistikog ciklusa u cijevi, sa osnovnim modelima unutranje balistike topova i minobacaa. Student e biti osposobljen da odredi termodinamike osobine goriva za topove i minobacae i da koristi osnovne unutranjo balistike programe za definisanje parametara u okviru balistikog ciklusa. Poseban naglasak e biti dat na sistem mjerenja unutranjobalsitikih veliina i obradi rezultata mjerenja. Program predavanja: Uvod u unutranju balistiku topova. Pregled pogonskih punjenja. Pogonska punjenja topova i minobacaa. Procesi proizvodnje goriva. Hemijske komponente sastava. Termohemija. Brzina sagorijevanja. Fizike karakteristike goriva. Zahtjevi za dizajn pogonskog punjenja. Pripaljivanje. Sigurnost. Jednaine stanja gasa i termodinamiki podaci za unutranjo balistiki proraun. Osnovni unutranji balistiki model. Derivacija fizikih parametara. Mjerenja u unutranjoj balistici: Parametri koji se mjere. Oprema za mjerenje. Metode mjerenja. Obrada rezultata. Nove tendencije u unutranjoj balistici topova. Literatura: 1. Interior Ballistics of Guns, Edited by Krier H. and Summerfield M., Progress in Astronautics and Aeronautics, Vol. 66, AIAA, 1979. 2. Gun Propulsion Technology, Edited by Ludwig Stiefel., Progress in Astronautics and Aeronautics, Vol. 109, AIAA, 1988. 3. Thermodynamic Interior Ballistic Model with Global Parameters, Military Agency for Standardization, NATO, 1997. 4. Derivation of Thermochemical Values for Interior Ballistic Calculation, Military Agency for Standardization, NATO, 1994. 5. M. Sueska, Unutranja balistika topnikih sustava, Zagreb 2002. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz: Inenjerske termodinamike, Mehanike fluida. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: prezentacija projekta. Nain polaganja ispita: odbrana projekta i pismeni ispit.
119
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Uvod u eksplozive Nastavni metod: P / V / LV / Seminar Ciljevi i svrha predmeta:
Upoznavanje se osnovnim karakteristikama, fenomenima eksplozivnih materija i faktorima koji utiu na njihove preformanse. Student e biti osposobljen da odredi osnovne performanse eksplozivnih materija, da u skladu sa NATO standardima vri kontrolu preformansi eksplozivnih materija, da poznaje osnovne tehnologije prerade i upotrebe eksplozivnih materija, a posbeno da prati parametre koji utjeu na sigurnosne aspekte skladitenja eksploziva. Program predavanja: Eksplozivi: Eksplozivne materije. Eksplozivne kompozicije. Savremene tendencije u razvoju plastinih eksploziva. Eksplozivne performanse, efekti i tehnike predvianja. Performanse eksplozivnih punjenja. Detonacioni procesi. Procesi inicijacije eksploziva. Brzina detonacije, pritisak detonacije i energija. Termohemija i termodinamika eksplozivnih procesa. Tehnologije neosjetljivih bojevih glava. NATO tehniki zahtjevi za detonaciju i deflagraciju eksploziva kod neosjetljivih bojevih glava. Tehnologije prerada eksplozivnih materija. Literatura: 1. Principles and methodology for the qualification of explosive materials for military use, STANAG 4170 Ed2. 2. Tactical Missile Warheads, Edited by Joseph C., Progress in Astronautics and Aeronautics, Vol. 155, AIAA, 1993. 3. Tactical Missile propulsion, Edited by Jensen E. G. and Netzer W.D., Progress in Astronautics and Aeronautics, Vol. 170, AIAA, 1996. 4. Les poudres, propergoals et explosives, Tom 4: Les propergoals, Technique et Documentation Lavoisier, 1991. 5. V. P. Maksimovi, Eksplozivne materije, Vojnoizdavaki zavod, Beograd, 1985. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz: Inenjerske termodinamike. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: prezentacija Seminara. Nain polaganja ispita: pismeni ispit.
120
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Hemija Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
ifra: PMF-01 Uslovni predmeti: -
Upoznavanje s opom, odnosno anorganskom i organskom hemijom. Izbor gradiva sa teitem na elementima i spojevima koji su od opeg interesa i vanosti za struku. Program predavanja: Hemija kao nauka. Vrste tvari. Hemijske reakcije. Periodni sistem elemenata i klasifikacija spojeva. Ravnotee u otopinama elektrolita. Koloidno-disperzni sistemi. Uvod u organsku hemiju. Klasifikacija organskih spojeva. Ugljikovodici. Ugljikohidrati. Bjelanevine. Lipidi. Hemija drveta. Smole. Tanini. Mineralne tvari. Enzimi. Bioloka oksidacija. Hemija polimera. Vjetaki polimeri. Reakcije polikondenzacije. Literatura: 1. E. Kahrovi, Anorganska hemija, Bemust, Sarajevo, 2005. 2. Interna skripta, Praktikum ope kemije, Katedra za opu i anorgansku hemiju PMF-a, 2005. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: kolokviji tokom semestra iz vjebi i zavrni test.
121
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Matrmatika I Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Osnovni cilj je sticanje potrebnog matematikog znanja za praenje, savladavanje i samostalno rjeavanje zadataka i problema koji se javljaju u sadrajima strunih predmeta. Posebna svrha ovog predmeta je da studente osposobi za primjenu matematike u tehnikim disciplinama. Program predavanja: Osnovni elementi matematike logike i teorije skupova. Skupovi relnih i kompleksnih brojeva. Determinante i matrice. Rjeavanje sistema linearnih jednadbi. Vlastite vrijednosti i vlastiti vektori. Osnovi vektorske algebre. Skalarni, vektorski, mjeoviti i dvostruki proizvod vektora. Analitika geometrija u prostoru /ravan i prava/. Krive drugog reda. Nizovi. Funkcije jedne realne promjenjive: granina vrijednost funkcije, neprekidnost i izvod. Pravila diferenciranja. Izvod sloene, inverzne, parametarski i implicitno zadane funkcije. Elementarne funkcije i njihovi izvodi. Diferencijal funkcije. Izvodi i diferencijali vieg reda. Primjena diferencijalnog rauna. Rolleova, Cauchyjeva i Lagrangeova teorema. LHospotalova pravila. Taylorova i Maclaurinova formula. Konstrukcija grafika funkcije. Literatura: 1. R. A. Adams, A complete course Calculus, Addison Wesley Longman Ltd, 1999. 2. M. Brakovi, Determinante, sistemi linearnih jednaina, vektori i analitika geometrija, Svjetlost, Sarajevo, 1986. /ili Mainsku fakultet Sarajevo/ 3. M. Brakovi, Diferencijalni raun funkcije jedne promjenjive, Svjetlost, Sarajevo, 1986. /ili Mainsku fakultet Sarajevo/ 4. M. Uumli, P. Milii, Zbirka zadataka iz vie matematike I, Nauna knjiga, Beograd. 5. Z. Devide, Zbirka rijeenih zadataka iz vie matematike, kolska knjiga, Zagreb. 6. P. Javor, Matematika analiza, Element, Zagreb. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz elementarne matematike. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama, aktivnost na asovima, izrada domaih zadataka. Nain polaganja ispita: pismeni ispit.
122
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Matematika II Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Osnovni cilj je sticanje potrebnog matematikog znanja za praenje, savladavanje i samostalno rjeavanje zadataka i problema koji se javljaju u sadraju predmeta koji ulaze u zajedniku jezgru svih odsjeka na Mainskom fakultetu. Program predavanja: Diferencijalna geometrija. Neodreeni integrali. Odreeni i nesvojstveni integrali. Primjena odreenih integrala na raunanje povrina, zapremine i teita figura u ravni i tijela u prostoru. Funkcije dvije i vie promjenjivih. Dvojni i trojni integrali, smjene promjenjivih, primjena u mehanici. Integrali koji zavise od parametara. Literatura: 1. E. Kreyszig, Advanced engineering mathematics, John Wiley&Sons, 2000. (VIII izdanje) 2. M. Tomi: Matematika II, Mainski fakultet, Sarajevo 3. M. Bertolino: Matematika II, Nauna knjiga, Beograd, 1981. (VII izdanje) 4. M. Uumli, P. Milii: Zbirka zadataka iz vie matematike I i II, Nauka, Beograd, 1998. 5. V. Peri, M. Tomi, P. Karai: Zbirka rijeenih zadataka I, II i III, Svjetlost, Sarajevo,1991. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz Matematike I. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama, aktivnost na asovima, izrada domaih zadataka. Nain polaganja ispita: pismeni ispit.
123
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Matematika III Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
ifra: PMF-04 Uslovni predmeti: Matrmatika I
Osnovni cilj je sticanje potrebnog matematikog znanja za praenje, savladavanje i samostalno rjeavanje zadataka i problema koji se javljaju u sadraju predmeta koji ulaze u zajedniku jezgru svih odsjeka na Mainskom fakultetu. Program predavanja: Obine diferencijalne jednadbe prvog i vieg reda, klasifikacija, metode rjeavanja homogenih i nehomogenih jednadbi. Sistemi diferencijalnih jednadbi, klasifikacija, metode rjeavanja. Linijski integrali. Nezavisnost linijskog integrala od puta. Greenava formula. Povrinski integrali. Formule Stokesa i Gauss-Ostrogradskog. Osnove teorije polja, skalarna i vektorska polja, gradijent skalarnog polja, divergencija i rotor vektorskog polja. Potencijalna, solenoidna i Laplaceova polja. Laplaceova transformacija, osobine i primjena. Numeriki, funkcionalni i Fourierovi redovi. Literatura: 1. E. Kreyszig, Advanced engineering mathematics, John Wiley&Sons, 2000. (VIII izdanje) 2. M. Tomi, Matematika II, Mainski fakultet, Sarajevo 3. Bertolino, Matematika II, Nauna knjiga, Beograd, 1981. (VII izdanje ) 4. Uumli, P. Milii: Zbirka zadataka iz vie matematike I i II, Nauka, Beograd, 1998. 5. Peri, M. Tomi, P. Karai, Zbirka rijeenih zadataka I, II i III, Svjetlost, Sarajevo, 1991. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz predmeta Matematika I i Matematika II. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama, aktivnost na asovima, izrada domaih zadataka. Nain polaganja ispita: pismeni ispit.
124
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Fizika I Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Fiziku prikazati kao jedinstvenu fundamentalnu prirodnu nauku koja se zasniva na relativno malom broju osnovnih zakona, a koji generaliziraju veliki broj eksperimentalnih injenica. Ovaj predmet daje uvodnu podlogu za primjenu osnovnih zakona prirode u tehnici. Naglasak je na rjeavanju primjera i laboratorijskom radu. Nudi kombinaciju teoretskog i praktinog uenja potrebnog za razumijevanje osnovnih zakona, koji e studentu biti od znaajne koristi za naune aplikacije i tehnoloki svijet. Program predavanja: Osnovi mehanike. Mjerenja u fizici. Fiziko polje sile. Kinematika materijalne estice. Newtonovi zakoni. Diferencijalna jednadba kretanja. Kretanje estice u gravitacionom, elektrinom i magnetskom polju sile. Rad i energija. Potencijalno polje sila. Konzervativne sile. Rad sila u gravitacijskom i elektrostatikom polju sila. Veza izmeu potencijalne energije i sile. Zakoni odranja. Zakon odranja koliine kretanja, momenta koliine kretanja i energije. Savreno elastini i neelastini sudari. Snaga. Specijalna teorija relativnosti. Referentni sistemi. Galilejeve i Lorentzove transformacije. Posljedice Lorentzovih transformacija. Relativistika dinamika. Granica vaenja klasine mehanike. Oscilacije i valovi. Harmonijske oscilacije. Energija harmonijskih oscilacija. Slaganje harmonijskih oscilacija. Matematiko i fiziko klatno. Valovi. Jednadba ravnih i sfernih valova. Valna jednadba. Energija elastinog vala. Zvuk. Brzina zvunih valova. Nivo jaine zvuka. Dopplerov efekt. Ultrazvuk. Literatura: 1. S. Mari, Fizika, Svjetlost, Sarajevo, 2002. 2. D. C. Giancoli, Physics for scientists and engineers, Prentice Hall, New Jersey, 2000. 3. S. Mari, R. Musemi, G. Omanovi, Zbirka zadataka iz fizike, Univerzitetska knjiga, Sarajevo, 1995. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz Matematike I. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: laboratoriji. izrada domaih zadaa, samostalan rad u
Nain polaganja ispita: pismeni ispit, praktikum.
125
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Fizika II Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Jezik: BHS Broj sati sedmino: 1 P + 0 V +2 LV
Cilj predmeta je ovladavanje fundamentalnim znanjem iz onih oblasti fizike koje se ne izuavaju eksplicitno u ostalim predmetima, a koje je neophodno znati primjenjivati u tehnici. Posebno je znaajno da studenti urade praktikum iz Laboratorijskih vjebi koji je predvien u ovom kursu. Program predavanja: Elektromagnetski valovi. Spektar elektromagnetskih valova. Fermatov princip. Geometrijska i fizikalna optika. Osnovni zakoni geometrijske optike. Prelamanje na sfernoj povrini. Optiki instrumenti. Interferencija, difrakcija i polarizacija. Huygens-Frenelov princip. Fresnelova i Fraunhoferova difrakcija. Fotoelastinost. Difrakcija X-zraka. Fotometrija. Osnovi atomske i nuklearne fizike. Toplinsko zraenje. Kirchhoffov, Stefan-Boltzmannov i Wienov zakon. Plackov zakon zraenja. Fotoni. Rentgensko zraenje. Fotoelektrini efekt. Comptonov efekt. Zakonitost atomskih spektara. Bohrovi postulati. Elementarna teorija vodikovog atoma. De Broglieva hipoteza. Schrodingerova jednadba estica u jednodimenzionalnoj potencijalnoj jami. Kvantni oscilator. Kvantni brojevi. Paulijev princip. Laseri. Sastav i karakteristika atomske jezgre. Priroda nuklearne sile. Energija veze jezgre. Defekt mase. Radioaktivnost. Zakon radioaktivnog raspada. Fisija i fuzija. Elementarne estice. Laboratorijske vjebe: Odreivanje Zemaljske tee matematikim klatnom. Odreivanje brzine zvuka Kundtovom i Quinckeovom cijevi. Odreivanje naelektrisanja elektrona. Odreivanje arinih daljina sabirnih i rasipnih lea. Odreivanje valnih duljina svjetlosti optikom reetkom. Snimanje karakteristika fotoelije. Odreivanje Planckove konstante. Rad sa laserom. Odreivanje koeficijenta apsorpcije gama zraka pomou GM brojaa, 5 elementarnih vjebi iz elektrotehnike. Literatura: 1. S. Mari, Fizika, Svjetlost, Sarajevo, 2002. 2. D. C. Giancoli, Physics for scientists and engineers, Prentice Hall, New Jersey, 2000. 3. S. Mari, R. Musemi, G. Omanovi, Zbirka zadataka iz fizike, Univerzitetska knjiga, Sarajevo, 1995. 4. R. Musemi, Uputstva za laboratorijske vjebe, Mainski fakultet Sarajevo. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz Matematike I. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: samostalan rad u laboratoriji. Nain polaganja ispita: pismeni ispit.
126
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Programiranje I Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
ifra: RIM-02 Uslovni predmeti: -
Osnovni cilj ovog predmeta je upoznavanje studenata sa programskim jezicima, ovladavanje osnovnim elementima programiranja, te rjeavanje tipinih inenjerskih problema numerikim metodama i programiranjem. Program predavanja: Uvod: Kratak historijski razvoj i trenutni stepen razvoja software inenjerstva. Konceptualni prikaz operativnih sistema. Konceptualni prikaz programskih jezika. Raunarske mree i komunikacija. Principi programiranja. Koncepti programskih jezika. Standardni i strukturirani dijagrami toka. Temeljne kontrolne strukture. Ulaz i izlaz podataka. Programski jezik C++: Uvod. Tipovi i strukture podataka. Osnovne kontrolne strukture. Funkcije. Strukture. Korisniko definirane tipovi. Ulazno-izlazne operacije. Nizovi. Pokazivai. Preprocesorske direktive. Strukturno i objektno-orijentirano programiranje. Apstrakcija podataka, uahuravanje, nasljeivanje i polimorfizam. Klase i objekti. Ininjerske aplikacije. Matlab: Uvod. Varijable i operatori. Matrice i matrini operatori. Kontrolne strukture. Opte matrine funkcije. Razvoj programa i m-datoteke. Ininjerske aplikacije. Grafika u Matlab-u. Jednostavniji 2-D prikaz. 3-D grafikoni. Mesh i surface grafikoni. Konturni grafikoni. Rjeavanje linearnih algebarskih sistema. Ininjerske aplikacije Programski jezik Java: Kratki historijski osvrt. Osnovne prednosti Java koda. Java i Internet. Objektno-orijentisani koncept. Java sintaksa. Primitivni tipovi podataka. Java varijable. Izrazi. Kontrola toka. Klase i objekti. Biblioteke klasa i metode. Nizovi. Java grafika. AWT komponente i kontejneri. AWT grafika. Ininjerske aplikacije. Literatura:
1. 2. 3. 4. 5. S. Burak, I. Maksumi, Uvod u programiranje sa primjerima iz C++ jezika, Mostar, 2005. J. Adams, S. Leestma, L. Nyhoff, C++ An Introductun to Computing, Prentice Hall, 2002. B. Bramer, S. Bramer, C++ for Engineers, Arnold Hodder Headline Group London, 1996. H. Schildt, Java 2: a Beginners Guide, Osborne/McGraw-Hill, 2001. http://www.mathworks.com
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz Matematike i Informatike. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama, izrada domaih zadataka i projektnih zadataka. Nain polaganja ispita: domai i projektni zadaci, zavrni pismeni ispit.
127
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Numerike metode u inenjerstvu Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
ifra: RIM-12 Uslovni predmeti: -
Cilj predmeta je da omogui studentu upoznavanje sa osnovama numerike matematike kao i specifinim numerikim metodama koje su nale iroku primjenu u ininjerskoj praksi. Nakon teoretske obrade svake od tematskih cjelina prezentiraju se primjeri primjene u inenjerskoj praksi, kao i njihova rjeenja. Na laboratorijskim vjebama student dobiva primjere iz prakse koje treba da rijei metodama sa kojim se upoznaje na predavanjima. Program predavanja: Osnovni pojmovi: Iteracija. Konvergencija. Rekurzivna formula. Tanost. Metode rjeavanja jednaina i sistema jednaina: Lokalizacija nula. Procjena greke. Metoda polovljena intervala. Metoda regula falsi. Metoda proste iteracije. Newtonova metoda. Metoda sjeice. Gaussova metoda eliminacije. Izraunavanje determinanti i inverzija matrica. Iterativne metode Jacobija i Gauss-Seidela. Rjeavanje sistema nelinearnih jednaina metodom proste iteracije i Newtonovom metodom. Interpolacija i aproksimacija funkcija: Lagrangeov interpolacioni polinom. Interpolacija kubnim splajnom. Aproksimacija metodom najmanjih kvadrata i polinomima ebyeva. Numeriko diferenciranje i integriranje: Primjena Richardsonove ekstrapolacije na numeriko diferenciranje. Rombergova integracija. Gaussove kvadraturne formule. Rjeavanje obinih diferencijalnih jednaina i parcijalnih diferencijalnih jednaina: Eulerova, Runge-Kutta i prediktor-korektor metoda. Rjeavanje sistema jednaina. Metoda konanih razlika za rjeavanje jednaina parabolinog, eliptinog i hiperbolinog tipa. Koncept diskretizacije: Metode izvodjenja diskretizacione jednaine. Metoda konanih zapremina. Primjena metode konanih zapremina na rjeavanje jednaine bilansa energije i Navierovih jednaina ravnotee, tj. proraun polja temperature, pomjerenja i napona. Literatura: 1. S. C. Chapra, R. P. Canale, Numerical Methods for Engineerss, McGraw-Hill, 1998. 2. B. M. Ayyab, R. H. McCuen, Numerical Methods for Engineerss, Prentice-Hall, 1996. 3. I. Demirdi, Numerika matematika, IP Svjetlost - Sarajevo, 1997. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz programiranja. Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: pismeni ispit.
128
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Nauka o drvetu Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
ifra: TOD-01 Uslovni predmeti: -
Svrha izuavanja predmeta je upoznavanje studenata sa graom drveta, njenim varijacijama i grekama, te njen uticaj na svojstva i upotrebu drveta. Upoznavanje drveta kao materijala. Znaenje svojstava drveta u sirovini za preradu i obradu. Program predavanja: Porijeklo i klasifikacija drvea. Drvo kao iva i mrtva supstanca. Makroskopska graa drveta. Mikroskopska graa drveta. Klju za determinaciju vrsta drveta na bazi makroskopske i mikroskopske grae. Submikroskopska graa drveta. Hemijska graa i sastav drveta. Greke drveta. Estetska svojstva drveta. Fizika svojstva drveta (porozitet, masa, vlaga drveta, utezanje, bubrenje, termika, akustina i elektrina svojstva). Mehanika svojstva drveta (elastinost, vrstoa: zatezanja, pritiska, savijanja, smicanja, uvijanja, cijepanja, dinamika vrstoa, tvrdoa, otpornost na habanje, trajnost). Uticaj fiziko-mehanikih svojstava na obradu i upotrebu drveta. Vrste i svojstva etinara, liara i egzota. Literatura: 1. 2. 3. 4. 5. S. Gurda, Tehnologija drveta, umarski fakultet Sarajevo, Sarajevo, 1999. A. Karahasanovi, Nauka o drvetu, Svjetlost, Sarajevo, 1992. B. oki, Svojstva drveta, umarski fakultet Beograd, Beograd, 1991. Z. poljari, Anatomija drveta, umarski fakultet Zagreb, Zagreb, 1964. F. Kollmann, W. Cote, Principles of Wood Science and Technology, Springer-Verlag Berlin Heidelberg New York, 1968.
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: kolokviji tokom semestra i zavrni ispit.
129
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Lijepljenje drveta Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Svrha izuavanja predmeta je upoznavanje studenata sa tehnologijama lijepljenja, proraunima parametara lijepljenja te fizikalnim svojstvima ljepila u drvnoj industriji. Program predavanja: Znaaj i mjesto lijepljenja u tehnolokim procesima drvne industrije. Teoretske osnove lijepljenja: Kohezija i adhezija, povrinski napon, kvaenje, djelovanje sila u procesu lijepljenja. Teorije adhezije, polimerizacija, polikondezacija. Osnovni pojmovi o reologiji, svojstva tenog ljepila. Ljepila za drvo: Prirodna ljepila, Sintetska ljepila (karbamidformaldehidna ljepila, melaminformaldehidna, rezorcinska ljepila, polivinilacetatna ljepila, smjee ljepila). Reimi i tehnologija lijepljenja: Priprema povrine drveta za lijepljenje, nain pripreme ljepila u zavisnosti od vrste ljepila i zahtjeva na svojstva zalijepljenog spoja. Nain i koliina nanosa ljepila. Specifini pritisak pri lijepljenju. Lijepljenje na hladno, lijepljenje uz zagrijavanje, lijepljenje drveta u elektrinom polju VF. Proraun promjena temperatura pri zagrijavanju i vremena lijepljenja. Procesi koji se odvijaju pri lijepljenju: Fizikalni procesi pri lijepljenju na hladno i uz zagrijavanje. Hemijski procesi pri lijepljenju na hladno i uz zagrijavanje. Toplotna svojstva materijala i njihov uticaj na proces i kvalitet zagrijavanja. Promjene ljepila u sljubnici od tenog do otvrdnutog stanja i procesi koji se u sljubnici odvijaju. Uticajni faktori na trajnost zalijepljenog sloja: Uticaj pritiska i temperature na ukupnu elastinu i trajnu deformaciju drveta prilikom lijepljenja i na unutranja naprezanja u zalijepljenom spoju. Uticaj svojstava ljepila. Uticaj unesene vlage. Uticaj uslova u kojima se zalijepljeni spojevi eksploatiu. Ispitivanje tehnolokih svojstava ljepila i kvaliteta zalijepljenih spojeva: Tehnoloka svojstva ljepila, Kvalitet zalijepljenih spojeva. Ispitivanje trajnosti zalijepljenih spojeva. Literatura:
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: pismeni ispit.
130
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Hidrotermika obrada drveta Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Osnovni cilj predmeta je savladavanje gradiva iz oblasti toplotne obrade drveta u procesima suenja i parenja drveta. Program predavanja: Parenje drveta. Zadaci toplinske obrade drveta i toplinske karakteristike materijala. Tehnologija toplinske pripreme drveta za proizvodnju furnira. Ureaji za toplinsku pripremu. Proraun temperaturnog polja i vremena trajanja pripreme. Priprema drveta za savijanje. Teorija suenja higroskopnih materijala. Suenje drveta. Znaaj suenja drveta. Kretanje vode u drvetu. Naini suenja drveta. Uticajni faktori na proces suenja drveta. Prirodno suenje. Metode za ubrzanje prirodnog suenja. Predsuenje, tehnologija, trajanje i tipovi ureaja. Prinudno (vjetako) suenje drveta. Tipovi suara sa osnovnim karakteristikama. Proraun vremena trajanja suenja, proraun temperaturnog polja i polja koncentracije vlage. Voenje procesa suenja. Naponi uzrokovani suenjem drveta. Reimi zavrne obrade. Kontrolni i mjerni instrumenti na suarama. Posebni naini suenja drveta. Suenje furnira, oprema i nain suenja. Greke suenja drveta. Literatura: 1. I. Horman, D. Martinovi, Toplotna obrada drveta, Sarajevo, 2005. 2. B. Kolin, Hidrotermika obrada drveta, Beograd, 2004. 3. J. Krpan, Suenje i parenje drveta, Zagreb, 1968. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo predavanjima i vjebama, aktivan rad i prihvaen projektni zadatak. Nain polaganja ispita: aktivno uee na predavanjima/vjebama, tokom semestra i zavrni test.
131
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Maine za obradu drveta Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Upoznavanje sa mainama za primarnu i finalnu obradu drveta. Program predavanja: Metode mehanike obrade drveta. Klasifikacija radnih maina po namjeni, kretanju alata i obradka, po stepenu mehanizacije i automatizacije. Tehniko-ekonomski pokazatelji maina, tanost, stabilnost, pouzdanost. Klasine maine za obradu drveta. Kinematika rezanja i kretanja obradka. Numeriki upravljane maine, numeriko programiranje, specifinost ovih maina pri obradi drveta. Zatita na radu s mainama, naini izvoenja zatite (karakteristini naini zatite rukovaoca, maine, alata i ureaja). Literatura: 1. V. Goglia, Strojevi i alati za obradu drva, I dio, Udbenik, Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet, 1994. 2. D. Krljak, Maine i alati za obradu drveta I dio, Udbenik, Univerzitet u Beogradu, 1996. 3. D. Krljak, Maine i alati za obradu drveta II dio, Udbenik, Univerzitet u Beogradu,1996. 4. R. Zubevi, Maine za obradu drveta, I dio, teorija rezanja, Udbenik, Mainski fakultet Univerziteta u Sarajevu, 1988. 5. R. Zubevi, Predavanja Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: kolokviji tokom semestra i zavrni test,
132
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Pilanska obrada drveta Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Upoznavanje s terminologijom u pilanskoj obradi drveta, sirovinom za pilansku obradu, sortimentima pilanske obrade, s mjerenjem sirovine i piljene grae po masi, postojeim sada vaeim standardima za pilansku sirovinu i piljenu grau, s elementima reima rezanja, kvalitetom obraenosti povrine piljene grae, nepravilnostima koje se dogaaju pri piljenju i kako se one otklanjaju, proizvodnim i tehnolokim procesima u pilani. Program predavanja: Pilanska sirovina. Osnovne formule iz dendometrije za izraunavanje zapremine trupca. Pilanski proizvodi i njihove karakteristike. Kriteriji uspjenosti pilanske obrade trupaca. Naini piljenja: prema poloaju propiljaka na poprenom presjeku trupca i prema poloaju propiljaka u odnosu na uzdunu osu trupca. Raspored pila za maksimalno kvantitativno iskorienje. Optimalizacija rasporeda pila pri kvalitativnom i vrijednosnom iskorienju. Osnove izrade programa za sastavljanje rasporeda pomou raunara. Greke pri izradi piljene grae na gaterima, tranim pilama, krunim pilama i iveraima. Sekundarna obrada etinara i liara. Ope karakteristike tehnolokih procesa piljenja etinara i liara na razliitim primarnim i sekundarnim mainama. Monofazna i dvofazna obrada. Stovarite sirovine openito. Potrebne zalihe. Tipski oblici sloajeva. Proraun povrina za razliite namjene. Tehnoloki prorauni. Prorauni uinaka primarnih i sekundarnih maina. Pomoni ureaji u pilanskim dvoranama oko primarnih i sekundarnih maina. Sortiranje piljene grae. Stovarite piljene grae. Proizvodnja blanjane grae. Proizvodnja drvenih podova. Impregnacija drveta. Literatura: 1. M. Brenjak, Pilanska tehnologija drva, I dio, Udbenik, Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet, 1997. 2. M. Brenjak, Pilanska tehnologija drva, II dio, Udbenik, Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet, 2000. 3. R. Zubevi, Predavanja Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: kolokviji tokom semestra i zavrni test.
133
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Furniri i furnirske ploe Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Upoznavanje s tehnolokim rjeenjima proizvodnje furnira i proizvoda na bazi furnira. Steena znanja osposobljavaju studente za rad u procesima proizvodnje koje koriste ovaj vid tehnologije. Program predavanja: Openito o ploama. Razvoj tehnologije ploa. Furniri i furnirske ploe. Uskladitenje, zatita i klasifikacija sirovine. Teoretske osnove sjeenja i ljutenja furnira. Tehnoloki sistemi za proizvodnju sjeenih i ljutenih furnira. Furnirske ploe. Terminologija, klasifikacija i princip i konstrukcija ploa. Tehnologije procesa proizvodnje furnirskih ploa. Tehnologije procesa proizvodnje stolarskih ploa. Specijalni proizvodi na bazi furnira. Fiziko-mehanika svojstava ploa. Literatura: 1. N. Mei, Furniri,furnirske i stolarske ploe, Sarajevo, 1998. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Hidrotermika obrada drveta. znanje iz predmeta Nauka o drvetu i
Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: pismeni ispit, usmeni ispit.
134
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Projektovanje tehnolokih procesa u drvnoj industriji Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Osnovni cilj predmeta je da se na osnovu steenih znanja iz oblasti primarne i finalne obrade drveta student osposobi za projektovanje tehnolokih procesa u preradi drveta. Program predavanja: Uvodni pojmovi, proizvodni, poslovni i istrivako-razvojni proces. Klasifikacije tehnolokih procesa u drvnoj industriji. Pojam asortimana, uslovnog proizvoda i kapaciteta. Grafike predstave tehnolokog procesa: shema toka materijala, blok shema, Senkijevi dijagrami, jednostavne i sloene tehnoloke karte. Naela projektovanja: naelo uzajamne ovisnosti, varijantnosti i postupnosti, prilagodljivosti, ritminosti, funkcionalne zavisnosti. Metode projektovanja: metoda tehnologinosti, dinaminosti, analize vrijednosti, osiguranja podataka, dijalog sa raunarom, projektovanje pomou raunara. Projektni zadatak, znaaj te nuni i poeljni podaci za pristup projektovanju. Faze tehnolokog projektovanja i obim dokumentacije: pred projekat, idejni projekat, glani projekat, izvedbeni projekat, ininjering, recenzija projekta, nostrifikacija projekta, zakonski zahtjevi pri projektovanju. Literatura: 1. 2. 3. 4. S. Brdarevi, Projektovanje fabrika, Travnik, 1996. M. Figuri, Proizvodni sustavi u drvnoj industriji II, Zagreb, 1992. I. engi, M. Omanovi, T. Vukovi, Vodi za projektante, Zenica, 1997. M .Pulji, Bankarske metode ocjene investicionih projekata, Sarajevo, 1977.
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo predavanjima i vjebama, aktivan rad i prihvaen projektni zadatak. Nain polaganja ispita: aktivno uee na predavanjima i vjebama tokom semestra i zavrni test.
135
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Zatita drveta Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Jezik: BHS Broj sati sedmino: 2 P +1 V + 1 LV
Prouavanje biolokih i abiolokih uzroka propadanja drva, mogunosti njegove zatite, postupaka zatite, poveanja trajnosti, te ekonomskog, ekolokog i tehnikog znaenja zatite drva i drvnih proizvoda. Program predavanja: Definicija, znaaj, zadaci i povijest zatite drveta, uzroci promjene svojstava drveta i njihovo porijeklo. Trendovi u zatiti drveta. Ekonomski znaaj zatite drveta. Razredi (klase) ugroenosti. Uzroci propadanja i razgradnje drveta: Mehaniki, fiziki, abiotiki. Grupe ksilofagnih insekata, simptomi napada i tipovi oteenja. tetoine drveta u morskoj vodi. Epiksilne gljive, irenje gljiva i prodiranje kroz drvo, trule drveta i dijagnoza trulei drveta, opta klasifikacija gljiva. Prirodna otpornost i trajnost drveta. Mjere zatite drveta. Organizaciono tehnike mjere, zatita oblog drveta, zatita rezanog drveta, zatita proizvoda od lijepljenog drveta, zatita gotovih proizvoda, zatita ugraenog drveta. Fizike mjere zatite drveta. Hemijske mjere zatite drveta. Vrste zatite drveta (Preventivna, kurativna, naknadna). Metode i naini primjene hemijskih sredstava, Impregnacija. Zatita drveta od vatre. Literatura: 1. Lj. Kervina-Hamovi, Zaita lesa, Univerza v Ljubljani, Biotehnika fakulteta, 1990. 2. M. Petrovi, Zatita drveta I i II, Nauna knjiga, Beograd, 1980. 3. K. Vasi, Zatita drveta I, Nauna knjiga Beograd, 1972. 4. L. J. Bowyer, et all, Forest products and Wood Science, Iowa State Press, 2003. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: testovi i zavrni ispit.
136
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Maine i ureaji za unutranji transport Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Svrha izuavanja predmeta je upoznavanje studenata sa osnovama transportovanja u drvnoj industriji. Program predavanja: Osnovi transportnih ureaja. Transport u drvnoj industriji. Unutranji transport: Vrste unutranjeg transporta. Oblici i osobine materijala koji se transportuju u drvnoj industriji. Mogunosti i nain prilagoavanja rada transportnih maina sa ritmom tehnolokog procesa. Lanani transporteri. Transportne maine neprekidnog djelovanja. Transporteri sa valjcima. Transporteri sa trakom. Grabuljasti transporteri. Puni transporteri. Elevatori. Transportne maine sa prekidnim nainom rada. Osnovni tehniki parametri i dijelovi dizalica koje se koriste u drvnoj industriji. Ostale vrste transportnih ureaja u drvnoj industriji. Pneumatski transport usitnjenog drveta: Znaaj i klasifikacija ureaja za pneumatski transport. Osnovna oprema ureaja. Cjevovodi, koljena, trojnici, kolektori, zasuni, talonice, difuzori, konfuzori, prigunice i prijemnici. Konstrukcija, nain spajanja i proraun. Strujanje vazduha kroz cjevovode i fizikalne karakteristike vazduha. Reimi strujanja i parametri vazdune struje. Proraun cjevovoda pri strujanju istog vazduha, promjena pritiska po duini potisnog i usisnog cjevovoda. Aplikacija jednaine kontinuiteta i Bernulijeve jednaine. Gubici pritiska zbog lokalnih otpora. Transportovanje materijala u vazdunoj struji, brzina lebdenja estica u vazdunoj struji, transportna brzina vazduha u horizontalnim i vertikalnim dijelovima cjevovoda. Gubici pritiska zbog kretanja smjese vazduha i usitnjenog materijala u horizontalnim i vertikalnim cjevovodima i lokalnim otporima. Odvajai materijala, cikloni i filteri, ventilatori i duvaljke. Proraun i projektovanje i ureaja, izbor brzine i koliine vazduha u zavisnosti od tehnolokih parametara. Potrebni tehnoloki i drugi parametri za projektovanje ureaja za pneumetski transport usitnjenog drveta. Literatura: 1. N. Repi, M. oli, Transportna sredstva, Mainski fakultet Sarajevo, 1999. 2. N. Repi, M. oli, Zbirka rijeenih zadataka iz transportnih sredstava, Mainski fakultetSarajevo, 2001. 3. M. Backovi, Pneumatski transport, Bosna Public, Sarajevo, 1995. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: kolokviji tokom semestra iz vjebi i zavrni test.
137
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Povrinska obrada drveta Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Upoznavanje sa osnovnim materijalima i fazama tehnolokog procesa povrinske obrade drveta. Program predavanja: Osnovni i dopunski materijali za povrinsku obradu drveta. Osnovne faze tehnolokog procesa povrinske obrade: priprema povrine, metode nanoenja i metode suenja. Metode ispitivanje tenih materijala i osuenih filmova. Literatura: 1. O. Ali, Povrinska obrada drveta, Mainski fakultet, Sarajevo, 1997. 2. B. Ljuljka, Povrinska obrada drva, umarski fakultet, Zagrab, 1990. 3. M. Jahi, R. ivanovi, Povrinska obrada drveta, SITZAMS, Beograd, 1993. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: kolokviji tokom semestra i zavrni test.
138
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Elementi konstruisanja Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Upoznavanje sa principima konstruisanja proizvoda od drveta, elementima konstrukcija, osnovama za konstruktivna rijeenja i kontrolu kvaliteta gotovih proizvoda. Program predavanja: Osnovni principi konstruisanja sa gledita svojstava drveta i racionalne izrade. Veze konstrukcija od drveta. Tolerance u obradi drveta. Osnove za konstruktivna rijeenja reetkastih, korpusnih i kombinovanih konstrukcija namjetaja, prozora i vrata. Osnove metoda kontrole kvaliteta namjetaja i graevinske stolerije. Literatura: 1. S. Tkalec, Konstrukcije namjetaja, umarski fakultet, Zagreb, 1985. 2. M. Potrebi, Drvne konstrukcije, umarski fakultet, Beograd, 1984. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: kolokviji tokom semestra i zavrni test.
139
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Tehnologija proizvodnje namjetaja Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Svrha izuavanja predmeta je upoznavanje studenata sa tehnologijama proizvodnje namjetaja od razliitih materijala. Program predavanja: Uvod: Osnovni pojmovi o tehnologiji proizvodnje namjetaja. Oprema i maine za izradu namjetaja. Klasifikacija namjetaja. Materijal: Materijal za proizvodnju namjetaja i njegova tehnoloka i eksploataciona svojstva-drvo i drvni materijal, sintetiki spuvasti materijal, sintetiki kruti materijal, opruge i opruna jezgra, okovi tekstilni materijal, koa i drugo. Krojenje drvnog i nedrvnog materijala: Masivno drvo, ploe, tkanine, spuve. Obrada elemenata i sklopova. Sastavljanje. Lijepljenje: Lijepljenje u tehnologiji izrade namjetaja, slijepljene konstrukcije; ljepila, svojstva slijepljenog spoja, ispitivanje spojeva za finalne proizvode. Postupci lijepljenja kod produavanja, proirivanja, okvirnih konstrukcija, ploa od masivnog drveta, stolica, masivnog i tapaciranog namjetaja. Oblaganje ploha i rubova: furniranje ploha i rubova, postforming, softforming. Tapaciranje finalnih proizvoda: Krojenje i spajanje elemenata, sastavljanje u sklopove, presvlaenje. Procesi proizvodnje: Ploastog namjetaja, namjetaja od masivnog drveta, namjetaja od ploa i drugih poluproizvoda. Tehnoloki sistemi. Tehnoloki zadatak. Rjeenja pri razradi tehnolokog procesa. Literatura: 1. B. Ljuljka, Tehnologija proizvodnje namjetaja, Zagreb, 1980 2. B. Ljuljka, Lijepljenje drveta u tehnologiji finalnih proizvoda, Zagreb, 1978 3. B. Ljuljka, Namjetaj, umarska enciklopedija II, JLZ, Zagreb, 1983. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: aktivno uee na predavanjima i vjebama tokom semestra i zavrni test.
140
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Finalna obrada drveta Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Svrha izuavanja predmeta je upoznavanje studenata sa tehnologijama finalne obrade drveta i njihova veza sa drugim disciplinama. Program predavanja: Osnovni pojmovi: Klasifikacija finalnih proizvoda. Materijali za finalne proizvode, masivno drvo, furniri, ploe na bazi drveta, materijali za kantove, spuvasti i sintetiki materijali, tekstilni materijali. Okovi, spojnice, vijci, opruge. Obradni sistemi: Definicija, osnovne karakteristike i meusobni odnosi u sistemima mehanike tehnologije drveta. Tehnike karakteristike obradnih sistema, geometrijski sistem, kinematiki sistem, energetski sistem, komunikaciono- informacioni sistem. Upravljanje obradnim sistemima. Proizvodna oprema: Tehnoloki aspekti proizvodne opreme, prohodne i pozicione maine, alati, podjela i namjena, vrste alata, tehnoloki ureaji, tehnoloke naprave, mjerni instrumenti. Kvalitet obrade: Tanost dimenzija, tanost oblika, hrapavost, vlaga. Osiguranje kvaliteta obrade, izbor tehnolokih operacija, reimi obrade, tehnoloka i geometrijska tanost, uzajamna zamjenljivost, pojam greke i tanosti u tehnologiji finalnih proizvoda. Tehnoloke operacije: Piljenje, profilisanje, dubljenje, bruenje, izvedba elemenata stolarskih veza, savijanje, lijepljenje, oblaganje. Tehnoloki procesi. Proizvodnja pravolinijskih grubih obradaka od punog drveta, lameliranih i produenih. Proizvodnja krivolinijskih grubih obradaka, Proizvodnja detalja. Proizvodnja sklopova sa elementima stolarskih veza i oblaganje. Meuoperaciona i meufazna skladita. Zavrna montaa. Kvalitet finalnih proizvoda: Osiguranje kvaliteta. Metode ispitivanja finalnih proizvoda. Ocjenjivanje kvaliteta. Literatura: 1. D. Skaki, Finalna prerada drveta, Beograd, 2002. 2. B. Skopal, O. Ali, Finalna mehanika obrada drveta, Sarajevo, 1964. 3. J. Stani, Tehnoloki merni sistemi, Mainski fakultet, Beograd, 1988. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo predavanjima i vjebama. Nain polaganja ispita: izrada projektnog zadatka, zavrni test.
141
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Priprema proizvodnje Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Upoznavanje s organizacijom i pripremom rada neposredne, direktne proizvodnje. Program predavanja: Osnovni pojmovi sistema: poslovni, proizvodni, tehnoloki, obradni i upravljakoinformacijski. Razvojna funkcija: oblikovanje i razvoj proizvoda, ivotni vijek proizvoda, proizvodni program, razvoj tehnologije i kapaciteta. Nabavna funkcija: upravljanje zalihama materijala, prijem uskladitenje i izdavanje materijala za proizvodnju. Proizvodna funkcija: proizvodnja, studij rada, priprema proizvodnje tehnoloka priprema, razrada konstrukcije i izrada nacrta, odreivanje potrebnog materijala, razrada tehnolokog procesa, izrada planske kalkulacije, izrada naprava, pomagala, alata i mjerila, operativna priprema, odreivanje optereenja proizvodnih kapaciteta, terminski plan, radni nalog. Literatura: 1. M. Figuri, Organizacija rada u drvnoj industriji, I dio, Udbenik, Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet, 1982. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo predavanjima i vjebama, izrada projektnih zadataka. Nain polaganja ispita: kolokviji tokom semestra i zavrni test.
142
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta: Ploe od usitnjenog drveta Nastavni metod: P / V / LV Ciljevi i svrha predmeta:
Upoznavanje s tehnolokim rjeenjima proizvodnje furnira i proizvoda na bazi furnira. Steena znanja studente osposobljavaju za rad u procesima proizvodnje koje koriste ovaj vid tehnologije. Program predavanja: Openito o ploama. Razvoj. Ploe na bazi usitnjenog drveta. Definicija i klasifikacija ploa od usitnjenog drveta. Vrste ploa ovisno o vrsti i stepenu obrade ivera. Definicija, klasifikacija i oznaavanje ploa. Principi procesa proizvodnje: Tehnoloka faza pripreme iverja, faza pripreme veziva, osnovna faza izrade ploa i zavrna faza obrade ploa. Oplemenjavanje ploa. Specijalni proizvodi. Ispitivanje fiziko-mehanikih svojstava ploa od usitnjenog drveta. Literatura: 1. J. Miljkovi, Iverice, Beograd, 1991. 2. A. Karahasanovi, R. Vilko, Lesonit i iverice, Sarajevo 1970. Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Hidrotermika obrada drveta. znanje iz predmeta: Nauka o drvetu i
Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo predavanjima i vjebama, projekti Nain polaganja ispita: pismeni ispit, usmeni ispit.
143
Prvi ciklus studija
144

Nastavni Plan I Program I CiklusaStudija Mašinski Fakultet Sarajevo

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Nastavni Plan I Program I CiklusaStudija Mašinski Fakultet Sarajevo

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Univerzitet u Sarajevu Mainski fakultet Sarajevo

Univerzitet u Sarajevu Mainski fakultet Sarajevo

Mainski fakultet Sarajevo Nastavni planovi i programi prvog ciklusa studija

Adresa: Mainski fakultet Sarajevo Vilsonovo etalite 9 71 000 Sarajevo

+387 33 656 562 +387 33 653 055

Studentska sluba Tel. +387 33 653 173

Sarajevo, juni 2008.

Prvi ciklus studija

1. OPTE KARAKTERISTIKE STUDIJA

1.1. Koncepcija studija

1.2. Opti principi

Prvi ciklus studija

1.3. Zajedniki dio studija

Prvi ciklus studija

2. OPIS STUDIJA I NASTAVNIH PROGRAMA

Prvi ciklus studija

2.2. Kratak opis odsjeka

Prvi ciklus studija

Prvi ciklus studija

Prvi ciklus studija

Prvi ciklus studija

Zajednike osnove Godina: I

Prvi ciklus studija

Prvi ciklus studija

Odsjek za mainski proizvodni ininjering

Broj sati 2+1+1 2+2+0 2+2+0 2+2+0

Broj sati 3+1+1 2+2+0 1+2+1

Prvi ciklus studija

Odsjek za industrijsko ininjerstvo i menadment

Broj sati 2+0+2 3+1+1 2+2+0

Broj sati 2+0+3 2+2+0

Prvi ciklus studija

Odsjek za energetiku, procesnu tehniku i okolinsko ininjerstvo

Broj sati 2+2+0 2+2+0 2+2+0

Broj sati 2+2+0 2+2+0

Prvi ciklus studija

Odsjek za energetiku, procesnu tehniku i okolinsko ininjerstvo

Broj sati 2+2+0 2+2+0 2+2+0 2+2+0 2+2+0

Broj sati 2+2+0

Prvi ciklus studija

Odsjek za energetiku, procesnu tehniku i okolinsko ininjerstvo

Broj sati 2+2+0 2+2+0 2+2+0

Prvi ciklus studija

Odsjek za energetiku, procesnu tehniku i okolinsko ininjerstvo

Broj sati 2+2+0 2+2+0 2+2+0

Prvi ciklus studija

Odsjek za tehnologiju drveta

Broj sati 2+0+2 2+1+1 2+2+0

Broj sati 3+0+2 3+0+2

Prvi ciklus studija

Odsjek za motore i vozila

Broj sati 3+1+1 2+1+1

Broj sati 2+1+0 2+1+1

Prvi ciklus studija

Odsjek za odbrambene tehnologije

Broj sati 2+1+1 2+1+1 2+1+1

Broj sati 2+0+2 2+0+2 2+1+1 2+1+1

Prvi ciklus studija

Odsjek za mainske konstrukcije

Broj sati 3+1+1 3+1+0 2+1+1

Broj sati 2+0+2 2+2+0 2+1+1 3+1+1

Prvi ciklus studija

Prvi ciklus studija

Prvi ciklus studija