Casopis

Sarajevo, proljee/ljeto 2009, broj 28, godina XIII
SADRAJ
VELIKO PUTOVANJE Akademik Lj.Berberovi OKOLINOG ODGOJA 2. SKORO I DA NEMA Dr. Nevenko Herceg i Tomislav 28. Luki TREBEVI BEZ PLUA I DUE 30. Leopold Gapard STARE ALEJE SARAJEVA Prof.dr. Vladimir Beus 32.
Tema broja: ZATITA PRIRODNE BATINE
U TJESNACU USTAVA I EUROPSKIH NORMI Prof.dr.sc. Nevenko Herceg RIJEKA NA SLAPOVIMA Azra Kora - Mehmedovi
3. 6.
DRVO SA OSAME PILJA U SMARAGDNOJ MREI Dalibor Ballian 34. Mr. Gordana Vilui 7. NAE NAJEE NEOTROVNE ZMIJE MOVARE KOLIJEVKE BIODIVERZITETA Dr.sc. edomil ili 35. Federalno ministarstvo okolia i 8. STRAAR PRED KONICOM turizma In. Alija Dolovac 37. TREBIAT JE BISER NAD BISERIMA BIOGORIVO ZA BIOENERGIJU Marinko Dalmatin, dipl.biolog 10. Akademik Taib ari 38. UMA BEZ PREMCA Amir Varii IZVOR KOJI NAS SPAJA Zijada Krvavac
12. LJUBITELJE PLANINA

Doc.dr. Faruk Boguni
OBAVEZNA LEKTIRA ZA
40.
14. ZEMLJA UZVRAA UDARAC Prof.dr. Muris Spahi 42.
JAEMO DIVLJE BETIJE 17. POSLJEDNJE PUTOVANJE U Ivo Lui PRIRODU NE JEDEMO SMEE 44 Dr.sc. Tatjana Neidhardt 20. Akademik Taib ari IFRA ZA OLUJU Doc.dr. Sead Vojnikovi DOLINA SA KAMENOM OGRLICOM Muradif Osmanovi NAA ZAJEDNIKA BUDUNOST Prof.dr.Timi Eimovi
62
MIJENJAJ NAVIKU 22. Abid Zuki, prof. Trea gimnazija, Sarajevo
47
24.
LIRSKO OSJEANJE SVIJETA 51. Vojislav Vujanovi
SKIJANJE U CVIJEU 26. Amer Mui
60.
FONDEKO SVIJET, 28/2009.
RIJE UREDNICE
CARSTVO PRIRODE
Nauno popularna revija o prirodi,ovjeku i ekologiji Sarajevo, proljee/ljeto 2009., broj 28, godina XIII Izdava: Udruenje za podsticanje odrivog razvoja i kvalitet ivota Fondeko Sarajevo Suizdava:Federalno ministarstvo okolia i turizma
Upravni odbor Fondeko: Dr.sc.Tatjana Neidhardt, (predsjednik); Hajdar Arifagi, novinar; akademik Ljubomir Berberovi; prof.dr. Vladimir Beus; prof.dr. Esma Habul Velagi; dr.sc. Nevenko Herceg (kooptirani lan), Ana Mrdovi, dipl.ing.hort; mr.teh.nauka Faruk Mutovi; akademik fra Petar Vidi; Nermin Zubevi, dipl.vet., mr.sc. Mehmed Cero (kooptirani lan) i Mate Bandur,dipl.ing (kooptirani lan). Za izdavaa: Halida Vukovi Glavni i odgovorni urednik: Alma Dinovi Zamjenik glavnog i odgovornog urednika: Tomislav Luki, prof. Urednitvo: Hajdar Arifagi, novinar, akademik Ljubomir Berberovi, Dr.sc.Nevenko Herceg, prof. dr.Aleksandar Kneevi, mr.Esma Kreso, Danijela Petrovi, prof, dr.ekib Sokolovi, dr.sci.edomil ili, prof.dr. Dubravka oljan, akademik fra Petar Vidi, Vojislav Vujanovi, likovni kritiar, Unos teksta: Admir Tihi Lektor: Nada Franjkovi Korektor: Sabaheta Abadi Sekretar redakcije: Zumreta Begovi Prvi glavni i odgovorni urednik Nijaz Abadi, laureat Povelje asti UNEP Global 500 Adresa redakcije: Revija Fondeko svijet Branilaca Sarajeva 47, 71000 SarajevoBosna i Hercegovina, tel/fax: ++387 33 21 13 54 e-mail: fondeko@bih.nat.ba, www.fondeko.ba Rukopisi, fotograje, diskete i CD se ne vraaju. tampa: BLICDRUK Sarajevo Za tampariju: Muhamed Hrlovi, graf.ing. U skladu sa Zakonom o javnom informisanju, revija Fondeko svijet upisana je u Registar medija u Ministarstvu obrazovanja, nauke i informisanja Kantona Sarajevo kao nekomercijalno glasilo. Registarski broj NKM 14/99, od 19.05.1999. Naslovna strana: trbaki buk Foto: Tomislav Luki, prof. Posljednja strana: Vjeverica Foto: mr.sc.Saa Kunovac Ilustracije: Boo Stefanovi Tira: 3.000 Revija se tampa na recikliranom papiru
austavljanje nestanka bioloke raznolikosti, ekosistema,stanita, odrivo upravljanje prirodnim resursima, popis ugroenih vrsta,intenziviranje zatite prirodnih vrijednosti i integriranje zatienih podruja u ekoloke mree Evrope, danas ima strateki znaaj za BiH.Promocija i vrednovanje prirodnih vrijednosti Bosne i Hercegovine postaje primarna zadaa razumnih, civiliziranih i dobronamjernih ljudi koji obitavaju na ovim prostorima. To vie nije stvar htjenja niti aniteta, to je nuna potreba utemeljena na faktima i limitirana vremenom. Imamo raskono prirodno carstvo, riznicu dragulja, ije smo ljepote svjedoci, ali ne i uvari. Uprkos tom bogatstvu biodiverziteta i geodiverzitet te sve izraenijim inicijativama za zatitu i ouvanje prirode i okolia, Bosna i Hercegovina se po IUCN (The World Conservation Union) kriterijima jo uvijek nalazi na dnu evropske ljestvice kada se govori o povrinama zatienih podruja manje od jednog procenta teritorije nae zemlje je pod zatitom za razliku od zapanjujueg regionalnog procjeka od 7 procenata. Znaaj zatite okoline naglaen je i u studiji izvodljivosti EU, koja predvia da se u okviru rada na Sporazumu o stabilizaciji i pridruivanju, saradnja BiH i EU moe dalje jaati u sferi spreavanja unitavanja prirode, nadzora nad kvalite-
tom vazduha i vode, zagaenjem i potronjom energije. Nisu samo standardi EU i provoenje raticiranih konvencija o zatiti ono to trebamo inkorporirati u institucionalni okvir upravljanja prirodom i zatienim podrujima.Planinski masivi, jedinstveni krajolici i pejzai, klisure i rijeni kanjoni ne poznaju administrativne granice. Nama treba funkcionalna zakonska veza izmeu svih razina vlasti, te valorizacija novih podruja zatiene kategorije, poveanje povrina pod zatitom sa sadanjih 0,55% na 15% ukupne povrine koja e biti zatiena, ali ne i pod staklenim zvonom. Javnost treba podsjetiti da su zatiena podruja danas mjesta za istraivanje, prouavanje i edukaciju, privlana prirodoslovcima, ali i turistima,mjesta za divljenje i uitak, mjesta za odmor i rekreaciju. Bioloka raznolikost, koja je ilustracija ove udesno lijepe zemlje, je fundamentalna komponenta ivotne sredine te kao takva, najpouzdaniji indikator stanja i potencijalnih mogunosti razvoja jedne drave, a mi je posjedujemo. Ako to budemo znali prepoznati i kao razvojnu ansu razumno upotrijebiti, prirodna batina, kao resursna osnova turistike ekspanzije BiH, mogla bi biti ucrtana u mapu svjetskih putnika kao carstvo prirode. Alma Dinovi
VIPRINT - DIN 5033
VELIKANI PRIRODNIH NAUKA
Akademik Ljubomir Berberovi
VELIKO PUTOVANJE
ve godine se obiljeava dvjestogodinjica roenja jednog od najveih naunih stvaralaca svih vremena arlsa Darvina (Charles Darwin), kao i stopedeseta godinjica od izlaska njegovog najznaajnijeg djela, knjige O porijeklu vrsta, u kojoj je izloio teoriju evolucije ivih bia putem prirodnog odabiranja. Istoriari su jednoglasni u zakljuku da je ovo istorijsko djelo poniklo iz Darvinovih zapaanja sa petogodinjeg putovanja brodom Bigl (Beagle). Bigl je bio nevelik trojarbolni jedrenjak engleske ratne mornarice, dug svega 27 metara, namijenjen hidrografskim istraivanjima. Decembra 1831. krenuo je (ponovo, drugi put) na plovidbu preko sedam mora, sa prvenstvenim zadatkom prikupljanja podataka o slabo poznatim obalama June Amerike i zabaenih otoka na istoku i zapadu tog kontinenta. Meu sedamdesetak mornara i ostalih lanova ove ekspedicije naao se i 22-godinji bakalaureat univerziteta u Kembridu (Cambridge) arls Darvin. est godina je studirao medicinu i teologiju, ali njegova prava ljubav bile su prirodne nauke. Vrijedno je itao strune knjiga i bio poznat po izvrsnom poznavanju mnogih grana savremenog prirodopisa. Zahvaljujui tome, ugledni profesor botanike Don Henslou (John Henslow) preporuio ga je za (neplaenu) slubu prirodoslovca na Biglu. Bilo je predvieno da ekspedicija traje dvije godine, ali su na putu ostali gotovo punih pet godina, obili sve kontinente i vratili se u Englesku tek oktobra 1836. Plovidba Biglom je bila kljuna epizoda Darvinove biograje, koja je opredijelila cjelokupno njegovo stvaralatvo. Putovanje na Biglu po vanosti je svojoj daleko prebacilo sve dogaaje u mome ivotu i odluilo je o cijeloj mojoj karijeri pie Darvin u svojim autobiografskim
proirenoj verziji i pod neto izmijenjenim naslovom. Tako je mladi prirodnjak prilino brzo stekao iru reputaciju obavijetenog i vrijednog naunog pisca. Uslijedilo je jo nekoliko svezaka posveenih biolokim i geolokim otkriima na ekspediciji. Znaaj Darvinovih prirodnjakih posmatranja i razmiljanja s puta oko Zemljine kugle 1831.-1836. dolazi do punog izraaja kad je ugledala svjetlo dana njegova evoluciona teorija. Izlazak slavnog Porijekla vrsta, 24. novembra 1859., potresao je nauku i itav svijet. Knjiga je bila pravi best seller, razgrabljena je u nekoliko dana. Za kratko vrijeme je doivjela nekoliko izdanja i bie prevedena na sve svjetske jezike. Rad na Biglu je pruao idealne prilike za biljekama. Ova suva opaska moe se mirno ispoljavanje i razvoj Darvinovog izuzetnog uzeti kao tana. itav opus slavnog prirodnjaka ima temelje u iskustvima iz dugog istraivakog talenta. Prirodnim pojavama je krstarenja svjetskim morima na omalenom prilazio na krajnje jednostavan, tipino induki nesigurnom pomonom brodu britanske tivan nain. Njegove interpretacije polaze od Kraljevske mornarice. Obradom materijala vrstih podataka. Bio je nenadmano talensakupljenog na ekspediciji, tumaenjem i tovan za disciplinovano i tano posmatranje zakljucima, Darvin se bavio sve do kraja prirode. Njegovom oku naroito nisu izmicale ivota (1882.), to mu je bilo, moe se rei, naizgled sitne pojedinosti, koje su se pokazale vrlo znaajnim za nauku. jedino zanimanje. Darvin je paljivo gledao i vjerNajvei dio putovanja Darvin je zaprano biljeio zanimljive pojave u prirodi vo potroio na dugake ekskurzije po posje enih dijelova Zemljine kugle. Primijunoamerikom kopnu i otocima, bavei se svojim geolokim, zoolokim, botanikim jetio je da skeleti izumrlih dinovskih i antropolokim posmatranjima. Obiao je lenjivaca jako lie na skelet mnogo manjih Kapverdski arhipelag, unutranjost Brazila, lenjivaca koji danas naseljavaju praume itavu obalu Atlantika juno od Montevidea June Amerike, a sline primjere pruale su i sve oblinje otoke, ileanske Kordiljere, i druge ivotinje. Drugo vano zapaanje arhipelag Galapagos. Osim toga, posjetio je bilo je da su oblici koji nastanjuju oceanske Tahiti, Novi Zeland, Australiju, Tasmaniju, arhipelage vrlo slini oblicima na oblinjim kontinentalnim oblastima, iako izmijenMauricijus, Sv. Helenu i Azorska ostrva. Darvin je na Biglu vodio detaljan dnevnik jenog izgleda: ivotinje na Kapverdskim svojih zapaanja o ivoj i neivoj prirodi, otocima sline su afrikim ivotinjama, dok koji je objavljen 1839. godine kao obimna su ivotinje na otoju Galapagos sline knjiga pod naslovom Dnevnik istraivanja. junoamerikim; ujedno, ostrvske vrste Knjiga je pobudila neoekivano zanimanje su izmijenjene u odnosu na kontinentalne. publike i ubrzo se pojavilo drugo izdanje, u Samo jedno zajedniko objanjenje svih uoenih pojava Darvin je naao u postavci da se organske vrste mijenjaju, da jedne nastaju od drugih. Drugim rijeima, dananji ivi svijet potie od nekadanjeg ivog svijeta koji je izgledao drukije, dananje vrste su izmijenjeni potomci vrsta koje vie ne postoje. Tako je tokom plovidbe na Biglu Darvin doao do kapitalnog zakljuka: ivi oblici nastaju i nestaju, raaju se umiru u sveobuhvatnom procesu evolucije, procesu ija je sr selekcija i preivljavanje onih oblika koji su bolje prilagoeni prilikama u svojoj ivotnoj sredini. Njegova evoluciona teorija je presudno uticala na predstave o prirodi i pokrenula nevieni napredak prirodnih nauka u narednom dobu.
ZATITA PRIRODNE BATINE
Prof. dr. sc. Nevenko Herceg; Mr. sc. Mehmed Cero; Tomislav Luki, prof.; Dr. sc. Lada Luki-Bilela
U TJESNACU USTAVA I EUROPSKIH NORMI
O nekim zakonskim i institucionalnim aspektima sadanjih normi i buduih obaveza

jivo nacionalno bogatstvo i naslijee. Stupanj razliitosti stanita i geoloke raznolikosti, takoer je vrlo visok. Na alost, ovom izvanrednom prirodnom potencijalu do danas nije pridavana zadovoljavajua panja, kako u smislu odgovarajueg upravljanja od strane prvenstveno dravnih institucija, tako niti u smislu odgovarajue konzervacije, zatite i odrivog koritenja prirodnih resursa. Pod odreenim reimom zatite
FONDEKO SVIJET, 28/2009. 3
a stajalita prirodnih bogatstava, napose bioloke i krajobrazne raznolikosti, Bosna i Hercegovina se ubraja meu najinteresantnije regije u Europi. Bioloka raznolikost predstavlja neprocjen-
TA INI DRAVA
i pregled odreenih meunarodnih konvencija, relevantnih za zatitu prirode, kojima je Bosna i Hercegovina pristupila. Prema Ustavu Bosne i Hercegovine ne postoji eksplicitna nadlenost vezana za zatitu prirode na razini drave BiH, ve je to ustavna nadlenost entiteta, gdje nadalje Federacija Bosne i Hercegovine ima zajedniku ustavnu nadlenost sa upanijama/kantonima. Istovremeno, drava Bosna i Hercegovina potpisnik je Ugovora o staUSTAVNI "HENDIKEP" bilizaciji i pridruivanju Europskoj U ovom radu su istraeni i uniji, a potpisala je i raticirala brojne obraeni segmenti institucija i leg- okoline konvencije i protokole. To islative u Federaciji Bosne i Herce- praktino znai kako e u sljedeem govine (i Bosne i Hercegovine), zatim razdoblju Bosna i Hercegovina znaajnije direktive zatite prirode u morati iznai odgovarajui zakonski Europskoj uniji, sa odgovarajuim i institucionalni model za kvalitetimplementacijskim aspektima, kao no i ekasno uvezivanje dravnih i trenutno se nalazi manje od 3% teritorija drave Bosne i Hercegovine. Kako bi se sistemski unaprijedilo stanje u ovoj oblasti, potrebno je identicirati odgovarajue probleme i uzroke, ali i postaviti prioritete za adekvatno rjeavanje problema. Posebno je vano imati na umu europske i openito meunarodne standarde, kojima Bosna i Hercegovina sukladno svojim stratekim opredjeljenjima tei. entitetskih institucija, s primarnim ciljem adekvatnog provoenja ugovornih obveza. Dodatno, prvenstveno unutar entiteta, mora se funkcionalno i operativno uvezati oblast zatite prirode sa drugim sektorima, obzirom na neizbjenu inter-sektorsku dimenziju zatite i odrivog upravljanja prirodom i prirodnim resursima, kao i sukcesivno plansko uvoenje europskih okolinih standarda, vodei rauna o specinostima ekonomije bosanskohercegovakog drutva i potrebama razvoja. Ovaj ustavni hendikep drave Bosne i Hercegovine donekle se ublaava Zakonom o ministarstvima i drugim tijelima uprave BiH ("Slubeni glasnik BiH", br. 5/03), kojim se Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH
TA INI DRAVA
daje nadlenost poslova i zadataka koji se odnose na deniranje politike, osnovnih principa, koordiniranje djelatnosti i usklaivanje planova entitetskih tijela vlasti i institucija na meunarodnom planu u podruju zatite okolia, razvoja i koritenja prirodnih resursa. Vijee ministara BiH odlukom je zaduilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa da vodi aktivnosti na izradi Zakona o okoliu , koji bi trebao biti krovni zakon te involvirajui u tijelo entitetske zakone, regulirati sve znaajnije segmente vezane za obveze Bosne i Hercegovine prema Europskoj uniji, nastale potpisom Ugovora o stabilizaciji i pridruivanju EU. Vanu ulogu u provoenju Ugovora o stabilizaciji i pridruivanju Bosne i Hercegovine Europskoj uniji, imati e Direkcija za europske integracije (DEI). Glavni dokumenti DEI-a, relevantni za ovu temu, jesu Strategija integriranja Bosne i Hercegovine u Europsku uniju, te Prirunik za usklaivanje propisa BiH sa propisima Europskoj uniji. DIO STRATEGIJE U Federaciji BiH, na federalnoj i upanijskoj/kantonalnoj razini, uspostavljeno je vie odgovarajuih ministarstava i drugih institucija, koje se direktno i indirektno bave zatitom prirode, gdje postoje resori, odnosno institucije nadlene za okoli, prostorno ureenje, umarstvo, vodoprivredu, turizam i dr. Kako na razini Federacije BiH ne postoji struna institucija za zatitu prirode, planira se uspostava Federalnog zavoda za zatitu prirode, zbog ega su u Federalnom ministarstvu okolia i turizma, izmeu ostaloga, pokrenute aktivnosti za izradu novog Zakona o zatiti prirode.Vanu ulogu u narednih deset godina imat e implementacija Federalne strategije zatite prirode iji je sastavni dio i Federalna strategija zatite prirode. Nakon analize raspoloivih referentnih dokumenata, zakona, konvencija i institucija sa razine meunarodnih organizacija, Europske unije i Bosne i Hercegovine, uz odgovarajua implementacijska razmatranja koja se odnose na zakonske i institucionalne aspekte oblasti okolia, odnosno zatitu prirode, prostorno planiranje, upravljanje vodama i umama, poljoprivredu, turizam, koncesije i dr., na svim razinama upravljanja do same lokalne zajednice. ZAKONI - PLAN Federacija Bosne i Hercegovine treba donijeti novi Zakon o zatiti prirode, koji e izmeu ostaloga propisati uspostavu Federalnog zavoda za zatitu prirode, kao upravno-strune institucije u sastavu Federalnog ministarstva okolia i turizma. Taj zakon treba obuhvatiti sve vanije europske direktive i uredbe, kao i standarde koje propisuje Meunarodna unija za zatitu prirode . U ukupnim aktivnostima uspostavljanja i upravljanja zatienim podrujima, detaljno treba valorizirati sve raspoloive potencijale i osmisliti njihovo koritenje na doputen nain. Svako novo podruje pod odreenim reimom zatite treba biti uspostavljeno posebnim zakonom, sa prostornim planom podruja posebnog obiljeja. Na dravnoj razini moraju se donijeti odgovarajui propisi za zatitu prirode, kao i okolia openito (Zakon o okoliu BiH), koji e omoguiti ekasno provoenje preuzetih meunarodnih obveza i koordinirano uvoenje standarda i odredbi, to je posebno vano sa proces stabilizacije i pridruivanja Bosne i Hercegovine Europskoj uniji. Ured za zakonodavstvo i usklaenost sa propisima Europske unije Vlade Federacije BiH, mora biti struno kapacitiran i obuen za pravnu superviziju ukupnog procesa.Sva pitanja koja trebaju osigurati odreenu koordinaciju na meuentitetskoj razini, moraju proi Meuentitetsko tijelo za okoli kojeg su, prema entitetskim zakonima o zatiti okolia, uspostavile entitetske vlade.
ZEMLJA RAZNOLIKOSTI
Bosna i Hercegovina raticirala je veinu znaajnih globalnih i regionalnih okolinih konvencija, protokola i ugovora, koji pokrivaju oblasti zatite prirode i bioloke raznolikosti, meunarodnih voda, zagaenja zraka i klimatskih promjena te upravljanja i prometa otpada. Uraene su entitetske strategije za zatitu prirode sa akcijskim planovima, dok je za cijelu dravu, kao aktivnost koja proizlazi iz Konvencije Ujedinjenih naroda o biolokoj raznolikosti, uraena Nacionalna strategija krajobrazne i bioloke raznolikosti sa akcijskim planom, kao i prvo nacionalno izvjee o stanju bioloke raznolikosti pod nazivom "Bosna i Hercegovina, zemlja raznolikosti".
zatite prirode, mogu se formulirati sljedei vaniji pravci djelovanja vezano za sektor zatite prirode u Bosni i Hercegovini: Bosna i Hercegovina, kao zemlja izuzetnog prirodnog bogatstva, posebno bioloke i krajobrazne raznolikosti, mora na strateki postavljen i sistemski osmiljen na in profilirati svoj odrivi razvoj, sa posebnim naglaskom na adekvatno koritenje prirodnih resursa. Ovo podrazumijeva aktivnu i konkretnu suradnju institucija nadlenih za zatitu
NACIONALNI PARK UNA
Azra Kora - Mehmedovi
RIJEKA NA SLAPOVIMA
Spoj vode, sedre i biljnog svijeta predstavlja jednu od najljepih tvorevina prirode kod nas
ijeka Una izvire u Republici Hrvatskoj i tee dinarskim pravcem do Bihaa, gdje pravi veliku okuku i tee od jugozapada ka sjeveroistoku. U svom gornjem toku do Bihaa je prava planinska rijeka. U srednjem toku od Bihaa do Bosanskog Novog je brdska, a u donjem dijelu do ua ima karakter ravniarske rijeke. Rijeka Una je tipina kraka rijeka. Na svom toku dugom 207 km, obrazuje vie sedrenih slapova, a od Bihaa tee manje vie brzim tokom, obrazujui manje slapove, sve do Novog, odakle postaje ravniarska rijeka, mirnog toka. Na svom putu protie kroz tjesnace i kanjone, u kojima se do danas zadrala iskonska vegetacija, ora i fauna, sa obiljem endeminih vrsta. Reliktno-refugijalna stanita u slivnom podruju rijeke Une predstavljaju unikatne dijelove bosanskohercegovakog okolia. Na ovim stanitima su zastupljene mnoge tercijerne vrste biljaka i ivotinja, koje su uspjele preivjeti i drastine promjene klime u toku posljednjeg glacijala. Vrste koje na njima ive su, u evolucionom pogledu, veoma stare i oznaene su kao relikti. Ovakvi tipovi stanita na kojima ive brojne tercijerno-reliktne vrste
biljaka i ivotinja su od najveeg znaaja za biodiverzitet Bosne i Hercegovine, a time i globalni biodiverzitet.
RIJETKOSTI I VRIJEDNOSTI
Dolina rijeke Une se odlikuje veoma rijetkom orom i faunom, a naroito sedrom i sedrenim oblicima, mnogim bukovima, slapovima, brzacima i mirnim tokovima izmeu njih. Zbog toga ova rijeka, u gornjem i srednjem toku, na nekim mjestima djeluje kao niz jezera koja se prelivaju jedno u drugo preko brojnih kaskada. Meu sedrenim oblicima se naroito izdvajaju od slapova i vodopada Dvoslap, Troslap, Ripaki slap, trbaki buk koji se smatra za najljepi spomenik na rijeci, kao i veliki vodopad u Martin Brodu. Rijeka Una sa svojom smaragdno plaviastom bojom, mnogim prirodnim rijetkostima i vrijednostima, bogatstvom sedre i sedrenim oblicima uvena je u svijetu i to je ini jedinstvenom, pa je zato i dobila ime Una, jedna jedina. Martin Brod, turistiko mjesto na krajnjoj mei Bosanske Krajine prema Lici, predstavlja jedan od najljepih i najdrag-
ocjenijih prirodnih fenomena. Ispunjavaju ga najfantastinije sedrene tvorevine razgraniene sistemom barijera i terasa, to ga ini geolokim spomenikom prirode. Izlazei iz velianstvenog klanca, rijeka Una se svojom divljom snagom stropotava niz grebenaste sige stvarajui tako poznate slapove Jalaki Buk, Srednji Buk i Mali Milanev Buk kojeg smatraju najljepim u Martin Brodu. Lokalitet je od izuzetne pejzane vrijednosti, jer rijeka Una na ovom dijelu vodotoka formira pejzanu kvalitetu koja je identina Plitvicama, pa ga s razlogom nazivaju Plitvice u malom. Slapovi, bukovi, kaskade, jezera, peine, ogromna polja sedre, trajne su vrijednosti i daju ovom naselju sa spomenicima kulture i prirode posebno nauno istraivako i rekreativno turistiko znaenje. Rijeka Una u svom toku istie se bezbrojnim veoma lijepim sedrenim tvorevinama. Jedna od tih je i vodopad trbaki Buk, geomorfoloko hidroloki spomenik prirode, koji predstavlja jednu od najljepih tvorevina prirode kod nas, pa se moe mjeriti s najljepim slapovima ovakve vrste u svijetu. Ovaj prirodni spomenik sa rijekom Unom predstavlja najveu vrijednost u naoj zemlji.
trbaki buk
ZATITA PRIRODNE BATINE ZNAMENITOST VJETRENICE Mr. Gordana Vilui

Vode rijeke Une na tom mjestu stropotavaju se preko sedrenog slapa sa visine od oko 25 metara inei veoma impresivan i slikovit vodopad. Podruje trbakog Buka, kao i sam vodopad naglaen je sa nauno istraivakim, ekolokim, estetskim, pejsanim i turistikorekreativnim vrijednostima.
PILJA U SMARAGDNOJ MREI

ivot peine je dug, ali je dugo i interesovanje i traganje za njenim statusom u suvremenom promiljanju o zatiti i samoodrivom razvoju
KORITENJE I RAZVOJ
Osnovni razlog za pokretanje postupka zatite sliva rijeke Une bila je apsolutna potreba da se fenomeni prirodnog naslijea Bosne i Hercegovine zatite i sauvaju za budua pokoljenja. Godine 1994., Meunarodna unija za zatitu prirode (IUCN) uspostavlja novu kategorizaciju zatienih podruja, koja je, kao obavezujua na meunarodnom planu, ugraena u aktuelni, vaei Zakon o zatiti prirode Federacije BiH. Shodno tome, potrebno je, u skladu sa Zakonom deniranom kategorizacijom zatite prirodnih vrijednosti, odrediti status podruja sliva rijeke Une, koji, prema navedenoj IUCN kategorizaciji, ima sve preduslove da bude zatieno u kategoriji nacionalnog parka. Federalno ministarstvo okolia i turizma je, na osnovu Studije izvodljivosti za Nacionalni park Una, radilo na izradi Zakona o Nacionalnom parku Una, koji je stupio na snagu 2008. godine. (Slubene novine Federacije BiH, br. 44/08). Zakonom se osniva Nacionalni park Una, ureuju se pitanja zatite, unapreenja, koritenja i upravljanja Nacionalnim parkom. Nacionalni park obuhvata podruje kanjonskog dijela gornjeg toka rijeke Une uzvodno od Lohova, zatim podruje kanjonskog dijela donjeg toka rijeke Unac od njenog ua u Unu uzvodno od Drvarskog polja, te meuprostor izmeu Une i Unca. Cijelo podruje potpada pod opinu Biha u ukupnoj povrini od 19.800 ha. U skladu sa Zakonom detaljne granice e biti precizirane Prostornim planom posebnih obiljeja od znaaja za Federaciju BiH. U skladu sa Zakonom Vlada Federacije BiH je donijela Odluku o osnivanju Javnog preduzea Nacionalni park Una (Slubene novine Federacije BiH, br. 71/08) kojom se osniva Javno preduzee Nacionalni park Una za djelatnost zatite, unapreenja, koritenja i razvoja Nacionalnog parka. Javno preduzee za upravljanje Nacionalnim parkom je registrovano u Opinskom sudu u Bihau, ime je, i u pravnom i u operativnom smislu, ovo tijelo poelo da djeluje u skladu sa odredbama Zakona o Nacionalnom parku Una, koje se odnose na djelokrug rada i funkcioniranje Javnog preduzea, a u cilju zatite, unaprijeenja i (samo)odrivog razvoja ovog bisera naeg prirodnog naslijea.
Unutranjosti peine som u suvremenom promiljanju o zatiti i samoodrivom razvoju. Tako je pilja Vjetrenica, temeljem Konvencije o zatiti europskih divljih vrsta i prirodnih stanita uvrtena u Smaragdnu mreu koja se uspostavlja za vana podruja za ouvanje stanita i vrsta. pilja Vjetrenica je uvrtena i na privremenu UNESCO-vu listi prirodne batine . Nije samo pilja Vjetrenica to nam ovaj prostor eli pokazati. Prostornim planom se eljelo i jo neto, sauvati najzanimljivije ruralne cjeline na prostru BiH, niz niznih sela du rubova Popova polja i/ili putova, niz krunih sela po rubovima krakih vrtaa. Ovim Planom su zacrtane smjernice za daljnja istraivanja a u svrhu konzervatorsko-restauratorskih zahvata, koja na alost do danas nisu obavljena. Unato spoznaji o jedinstvenim vrijednostima pilje Vjetrenice i njenog okruenja rijei devastacija, unitavanje, planiranje i koritenje prostora u razvoj su informacije koje itamo u dnevnom tisku, tek da nas opemenu da Vjetrenica strpljivo eka. Da li je Vjetrenica bitna za Bosnu i Hercegovinu? Na odgovor emo, vjerojatno, jo ekati, ali je pitanje da li e prostor takav pritisak moi izdrati.
a junom prostoru Bosne i Hercegovine, u dijelu zone dinarskog kra, gdje se reljef stvara korozijom stijena topivih u vodi, nalazimo mnoge fenomene specine samo za kr koje ovaj prostor ine dinaminim, tajnovitim, inspirativnim. krape, vrtae, polja, zaravni i, Veliko popovo polje u ijem donjem kutu otvorom nas uvlai i spaja sa piljom koja, zbog pojave vjetra, nekada davno, dobi ime Vjetrenica. Kanali, velike peinske dvorane, peinski nakit, travertinski stubovi i saljevi, mnogobrojni podzemni vodeni tokovi i jezera... Strunjaci kau i najvea pilja u BiH, jedna je od dvije pilje u svijetu po endeminoj fauni. Posebna u svojoj geomorfologiji i ekoloki posebice raznolika i ranjiva, samo je dio to je u svezi piljskog sustava Vjetrenice. pilja Vjetrenica bila je predmetom interesovanja mnogih strunjaka, ali je tek 1950. godine stavljena pod zatitu, 1952. godine proglaena spomenikom prirode. Prolo je dosta vremena kada je Prostornim planom BiH prostor vale Zavala Slano sa piljom Vjetrenica stavljen pod zatitu kao poseban prirodni predjel (rezervat prirode), to je prema Zakonu o zatiti prirode najvii stupanj zatite. ivot pilje Vjetrenica je dug ali je dugo i interesovanje i traganje za njenim statu-
UGROENI EKOSISTEM
Federalno ministarstvo okolia i turizma
MOVARE KOLIJEVKE BIODIVERZITETA
Znaaj Konvencije o movarama (Ramsar, 1971.) U BiH postoji opasnost od naruavanja njihove strukture i ekoloke stabilnosti
ekoloki sistemi: u poslednjih 50 godina izgubljeno je 50% movarnih podruja u svijetu. podrujima, te vodene mase morske vode dublje od 6m za vrijeme oseke koje lee unutar movarnih podruja. Movarnim podrujima smatraju se: Movare Bare Rijeke Jezera Mangrove Koraljni grebeni Ribnjaci Uzgojilita rakova Pojilita Navodnjena zemljita Kanali ljunane jame Movarno podruje se treba smatrati meunaradno vanim ako:
onvencija je meuvladin sporazum koji predstavlja okvir za meunarodnu saradnju u zatiti i odrivom koritenju movara. Konvencija je stupila na snagu 1975. godine, pohranjena je u UNESCO-u, a administracija je u sjeditu IUCN-a. Do danas je Ramsarsku konvenciju potpisalo 158 drava. Bosna i Hercegovina, koja je stranka Konvencije od 2001. godine, ima tri movarna podruja na Ramsarskom popisu: Park prirode Hutovo blato od 2002. godine, Bardaa od 2007. godine i Livanjsko polje od 2008. godine. Nuno je svakako istai da jo mnoga podruja u Bosni i Hercegovini zadovoljavaju kriterije za upis. Konvencija obavezuje zemlje lanice na ope ouvanje movara na njihovom teritoriju, kao i na posebne obaveze koje se odnose na movare uvrtene na Popis movara od meunarodne vanosti . Sve drave stranke Konvencije obavezne su donijeti nacionalne programe zatite movara, te ukljuiti mjere zatite i odrivog koritenja movara u svoje nacionalne planove koritenja prostora. Osim toga, drave stranke moraju provoditi zatitu movara osnivanjem prirodnih rezervata, od kojih najmanje jedan mora biti predloen za upis na tzv. Ramsarski popis. Izbor movara za Ramsarski popis vri se na osnovu meunarodnog znaaja prema ekolokom, botanikom, zoolokom, limnolokom ili hidrolokom smislu. Na prvom mjestu trebaju se ukljuiti movare od meunarodnog znaaja za ptice movarice u bilo koje godinje doba. Prednosti pristupanja Konvenciji su slijedei: Provoenje odredbi na nacionalnom nivou Djelotvorna zatita movarnih podruja Pristup informacijama Pristup strunim savjetima Meunarodna saradnja
POUKE IZ KONVENCIJE
Movarna podruja u skladu sa Konvencijom su: podruja movarnih zemljita, bara, tresetita i voda, bilo prirodne ili vjetake, stalne ili privremene, sa stajaom ili tekuom vodom, slatkom ili slanom, ukljuujui oblasti morske vode ija dubina za vrijeme oseke ne prelazi 6m, podruja gdje je voda primarni faktor koji kontrolie okoli te s njim povezan biljni i ivotinjski svijet, movarna podruja mogu sadrati obalne zone koje granie s movarnim
KUA VODENIH PTICA

Livanjsko polje je najvee movarno podruje u Bosni i Hercegovini, sa znaajnim populacijama rijetkih ptica, kao to su zajednice prdavca (corn crace), eje, orla kliktaa, crvenonogog prudnika, barske ljuke i velikog bukavca. Livanjsko polje predstavlja impresivnu mreu povrinskih i podzemnih vodnih tijela, ukljuujui rijeke, izvore, ponore, jezera i polukruna jezera. Vegetacija Livanjskog polja predstavlja posebnu mjeavinu sjevernoevropskih travnjaka i uma, kao i mediteranskih biljaka, dok su velike povrine pokrivene hrastovim, jasenovim i umama johe koje zasluuju zatitu i ouvanje. Prostrani livanjski kraki bazen oblikovale su sezonske poplave koje obezbjeuju stanite za vie od 70.000 vodenih ptica koje tu zimuju, to predstavlja rijetku koncentraciju ptica u jugoistonoj Evropi. Za vrijeme sune sezone vode opadaju i nestaju u ponorima, ostavljajui za sobom sone panjake, velike bare, aluvijalne ume, te kvalitetna obradiva tresetita, to predstavlja utoite za mnotvo vrsta, ukljuujui i najmanje pristupana podruja i vjerovatno najjunija u kojima se gnijezde parovi evroazijskih sivih dralova, koji predstavljaju simbol novog ramsarskog lokaliteta. A na dnu izdvojenih ponora preivljava, do slijedee poplave, vie endeminih vsta riba. Ramsarski lokalitet (45.868 ha) pokriva itavo krako polje i nedvojbeno je najvee na svijetu, proteui se duinom od preko 60 km izmeu vrhova Dinarskih Alpi istono od Jadranskog mora. Livanjsko polje se od 11.04.2008. godine pridruilo broju od 1.785 movarnih podruja od meunarodnog znaaja, te je upisan u Ramsarski popis Konvencije o movarama od meunarodne vanosti, osobito kao stanita ptica movarica. (Ramsar, 1971.) pod brojem 1786. Uvrtavanjem na Popis, Livanjsko polje je dobilo status prirodnog dobra koje predstavlja bogatstvo cjelokupnog ovjeanstva. Povrina movara koje su Ramsarskom konvencijom zatiene iznosi 168.985.680 ha.
Movarna stanita kao jedna od najveih vrijednosti bioloke raznolikosti uz koje je vezano vie od 40% vrsta biljaka i ivotinja ujedno su i najugroeniji 8 FONDEKO SVIJET, 28/2009.
UGROENI EKOSISTEM
Foto: Andrija Vrdoljak Livanjsko Polje, Donji Kazanci
podrava biljne/ivotinjske vrste predstavlja vaan izvor hrane za koja su osnova uspjenog ribarstva i u kritinim stadijima njihovih ivotnih ribe, mrijestilite, rastilite i / ili migra- lovstva. Movarni ekosistemi sadre i ciklusa ili prua utoite za vrijeme nepo- tornu stazu o kojoj ovise riblje svojte, bilo znaajne resurse ljekovitih, jestivih i vivoljnih uvjeta; na tom podruju ili drugdje. taminskih biljaka. podrava 20 000 ili vie ptica Movarna podruja (wetlands) su iznDanas se movarni ekosistemi u Bosni movarica; imno vana jer su kolijevka biodiverzite- i Hercegovini nalaze pod visokim an podrava 1% jedinki populacije ta, pruaju vodu i primarnu produkciju, tropogenim pritiscima, usljed ega proizjedne vrste ili podvrste movarica; podravaju visoku koncentraciju ivotinja, ilazi opasnost od naruavanja njihove sadri reprezentativan, rijedak ili skladita su biljnog genetskog materijala i strukture i ekoloke stabilnosti. Globalne jedinstven primjer prirodnog movarnog dio su hidrogeolokog ciklusa. klimatske promjene praene izraenim podruja unutar odgovarajue biogeograftemperaturnim ekstremima i estim preske regije; grijavanjem, to rezultira povlaenjem MOVARNA PODRUJA podrava ranjive, ugroene ili osjetljivih biljnih vrsta, su jedan od bitnih BOSNE I HERCEGOVINE kritino ugroene vrste ili ekoloke zajedprijetnji movarnim ekosistemima. nice; S obzirom na viestruki znaaj, njiMovare danas ine najugroenije podrava biljne/ivotinjske pop- ekosisteme u Bosni i Hercegovini. Kako hove potencijale i mogunosti, movarna ulacije vane za odravanje bioraznoliko- sadre vrijedan genofond (razliite biljne, podruja postaju jedan od naih priorsti dotine biogeografske regije; a od ivotinjskih vrsta naroito ptice, iteta. Urgentno je izvriti konzervaciju podrava znatan broj autohtonih gmizavce, vodozemce i ribe) u sistemu biodiverziteta krakih polja i movarnih ribljih podvrsta, vrsta i porodica, ivotnih odrive konzervacije imaju puni prioritet. stanita, to podrazumijeva valorizaciju stadija, interakcija meu vrstama i / ili Ekosistemi na movarnim stanitima prirodnih vrijednosti, te nakon toga popopulacije koje predstavljaju vrijednost su oduvijek imali izraene i ekonomske duzeti aktivnosti na uspostavi zatienog movarnog podruja, pridonosei tako vrijednosti. Svoje stanite ovdje nalaze podruja u skladu sa vaeim Zakonom o globalnoj bioraznolikosti; mnoge plemenite vrste riba, te divlja zatiti prirode i IUCN standardima.
NAE RIJEKE
Marinko Dalmatin, dipl.biolog
TREBIAT JE BISER NAD BISERIMA

Rijeka s bezbroj imena izvire iz dubina hercegovakog kra usjekla je korito u krenjaki masiv stvarajui oaravajuu ljepotu na svakom kilometru svog toka, koja nadahnjuje, opominje i upuuje na suivot i trai sustavnu zatitu
ijeka Trebiat, pritoka rijeke Neretve odvodi vode posuke Riine, imotske Suvaje, Vrljike i Matice, te grudske Tihaljine i ljubuke Mlade sedronosnim koritom u deltu Neretve dok jedan dio vode odvodi prema krakom rastokom polju, a odatle podzemno izvire u vrgorskom jezeru, pa se zajedno s njegovim vodama ulijeva u Bainska jezera. Sliv Trebiata (Slikovi i Ivi 1999.), zahvata povrinu od oko 1450 km2, sa duinom od 123 km od Tribistova do ua u rijeku Neretvu. Sjeverna razvodnica se protee od planine vrsnice prema zapadu zaobilazei Rakitno polje i povija prema Mensihovini. Pritom ide junim obroncima Midne planine, presijeca istoni dio Rokog polja i izbija na Proloko blato. Tu poprima zonalni karakter jer dio voda podzemno otjee prema vrulji u Dupcima, a drugi dio tokom rijeke Sije (Jaruge) prema Matici. Jugozapadna razvodnica se prua izmeu Zagvozda i Poljica na brdo Vjetrenik, pribliava se Runoviima, izbija na Osoje i Orah, odakle se prua preko Rastok polja na Prolog i preko Novih sela i Vida na rijeku Neretvu.
VRELA I SLIV
Nadzemni hidroloki sustav Tihaljina MladaTrebiat, tri su razliita imena za istu (vodu) rijeku Trebiat. Rijeka prije svog nadzemnog pojavljivanja u Pe Mlinima, sjevernije na podruju Imotskog polja ima naziv Matica i Vrljika (Hrvatska) ije vode izviru iz stalnog vrela Utopie, Proloko blato koje se vodom prehranjuje iz nadzemnog toka Riine, koja izvire na podruju Tribistova (BiH). Ovaj prirodni fenomen poniranja i pojavljivanja vode uvjetovan je izrazito propusnom podlogom (kraki teren) koji zbog mnogobrojnih pukotina i kaverni koje se nalaze u samoj njegovoj unutranjosti omoguuju prodiranje i protok vode sa viih kora u nie predjele. Najvei dio slivnog podruja izgraen je od propusnih stijena s kompliciranim tektonskim odnosima. Unutar ovog podruja znaajnu hidrogeoloku ulogu imaju plominske naslage Zavelima, eocenski i Vira i Riica, miocensko laporovite naslage Posukog polja, te dolomitsko vapnenaka antiklinala Gornji Vinjani Sovii. Kvartalne naslage debljine i preko 140 m u veem dijelu imotsko- bekijskog polja imaju funkciju nepotpune barijere. Upravo zbog ovakvog sastava geoloke podloge iju glavninu ine okreni vapnenci,
vode koje se formiraju na podruju Tribistova korespondiraju nadzemnim i podzemnim tokovima: Riina, Topola, Studeni potok, ukovica, Vrbica, Suvaja, Sija, Vrljika, Matica, Tihaljina, Vriotica, Brza voda, Mlada, Studenica, Trebiat sve do Struga u opini apljina gdje se ista ulijeva u rijeku Neretvu. Duina cijelog toka od Tribistova do apljine je oko 123 km, dok vodeni sustav Tihaljina Mlada Trebiat ima duinu od 51 km. Meutim, promatrajui tok vode od Proloca na rubu Imotskog polja, te tekui kroz njega u duini od 56 km poznat je pod nazivom Vrljika, a zatim, na dionici dugoj 1718 km, tee pod imenom Matica. Nakon ponovnog izvora u Pe Mlinima tee na dionici dugoj oko 20 km pod imenom Tihaljina ili Tihaljinska rika. Na slijedeoj dionici dugoj oko 8 km tee kroz Ljubuko polje pod nazivom Prokop ili Mlade. Na dionici dugoj oko 23 km rijeka prima lijevu pritoku Vrioticu, nastavljajui tei kroz rubni dio gradskog sredita Ljubukog i Humca pod imenom Trebiat. Vode Trebiata nastavljaju tei kroz studenako polje gdje primaju istoimenu rijeku Studenicu koja rashlauje vode Trebiata i meandrira kroz Trebieko polje stvarajui otoke i rukavce sve do Struga u opini apljina, gdje se konano ulijeva u Neretvu. U administrativnom pogledu ovaj jedinstveni hidroloki sustav: VrljikaMatica TihaljinaMladeTrebiat prolazi kroz dvije drave (Republika Hrvatska nadzemni tok Vrljike i Matice i dio toka Riine), dok ostali dio toka protjee kroz Bosnu i Hercegovinu. Na podruju BiH nadzemni tok Tihaljina MladaTrebiat protjee kroz dvije upanije
ZH i HN i zahvata podruje tri opine Grude, Ljubuki i apljina.
IVI SVIJET
Hidroloki sustav TihaljineMlade Trebiat je velika kraka rijeka, koja podzemnom gravitacijom prima velike koliine vode bogate rastvorenim kalcij-karbonatom, tako da poslije svog izviranja poinje da tee po povrini, stvarajui u svom toku i u svojoj dolini velike koliine sedrenih kaskada bukova, slapova i vodopada. Osim sto krakom podruju kroz koji protjee donosi obilje vode i daje mu ivot, ova rijeka obiluje prirodnim fenomenima (vodopadima) takve ljepote koji bi se kroz znanstvenu i strunu valorizaciju mogli pretvoriti u jedinstvenu turistiku atrakciju u ovom djelu Hercegovine. Najznaajniji vodopadi, bukovi slapovi i izvorita na cijelom toku Trebiata su: Izvor TIHALJINE u Pe Mlinima, Vodopad KOUA Veljaci, Izvor VRIOTICE u Vitini, Izvor KLOKUN u Klobuku, Vodopad BUINE ispod Ljubukog, Vodopad KRAVICA Ljubuki , Izvor STUDENICE vrelo Daupovina , Vrelo GORUA radioaktivno vrelo Pored gore navedenih izvora, slapova, bukova, vodopada i vrela u slivnom podruju rijeke Trebiat, nalazi se jo mnotvo manjih slapova, bukova i vrela prvenstveno efemernog karaktera koji tijekom godine presuuju, a vezani su za sustav sublakustrijskih pukotina.
10
NAE RIJEKE
Uz obilje vode uz rijeku se javlja iznimno bogat biljni i ivotinjski svijet koji ima svoju bioloku vrijednost jer se radi o endemskim vrstama koje su vezane i nastanjuju samo sedrena podruja. Gospin vlasak (Adiantus capilus veneris) nastanjuje podruje uz slapove i vodapade, zatim tu su ovjeja ribica (Proteus anguinus) stanovnik krakog podzemlja, Vidra (Lutra lutra) stanovnik istih vodenih tokove, zatim riblje vrste: podustva (Hondriostoma kneri) koja se mrijesti u vodama Trebiata, imotska gaovica (Phoxinellus adspersus) endem Hrvatske i BIH, zatim tu su i druge endemske vrste poput svala (Leuciscus svallize) itd. Znaajnu bioloku raznolikost podruja ine ugroene ivotinjske vrsta iz grupe: vodozemaca, gmazova, leptira, vodencvjetova itd. inei tako veliko bioloko bogatstvo ovog rijenog ekosustava. Veliku bioloku i krajobraznu raznolikost daju ovom prostoru posebnu specinost i osobnost, a naroito proces sedrenja i sedrotvoraca koji sudjeluju u procesu stvaranje sedrenih slapova, bukova i vodopada inei prirodnu rijetkost koja svrstava podruje rijeke Trebiat u senzitivna podruja, sukladno EU direktivama (Direktiva o pticama CD 92/43/EEC i Direktiva o stanitima CD 79/409/ EEC, Direktive o vodama (CD 2000/60/EC), odnosno NATURA 2000. Pored ove prirodne i krajobrazne ljepote te ouvanog okolia podruje uz rijeku Trebiat izloeno je sve veem antropogenom utjecaju koji se ogleda kroz: smanjenje bioloke raznolikosti, promjena kvaliteta vode, smanjen biolokih protoka, naruena krajobrazna raznolikost, oteenja i uruavanja sedre i slapita, sve vea nazonost vrstog i tekueg otpada, devastacija obale, prekomjerna uporaba pesticida, bespravna gradnja i sl. to trai urno poduzimanje mjera zatite i sanacije, jer u protivnom za neke vrste i stanita uz rijeku nee biti vremena niti mogunosti da se sauvaju. Uvaavajui sve posebnosti podruja i potrebe lokalnog stanovnitva neophodno je izvriti cjelovitu valorizaciju prostora kroz multisektorski pristup koji treba da uvai mogua zakonska rjeenja o zatiti prirode i kategorizaciju sukladno IUCN klasikaciji te uvai smjernice EU Direktiva: Direktiva o pticama: CD 92/43/EEC, Direktiva o stanitima: CD 79/409/EEC i Direktive o vodama: CD 2000/60/EC. Na tragu dobre prakse u EU zemljama vana je primjena EU Direktiva koje osiguravaju odrivost koritenja i zatite stanita, vrsta i resursa uz uvaavanje potreba lokalnog stanovnitva. ka vodnih resursa u odnosu na druge prirodne resursa, s tim u vezi, prilagoavanje koncepta njihovog koritenja i upravljanja sa njima tim karakteristikama; prepoznavanje naina ispunjavanja obveza i ostvarivanje prava svih zainteresiranih subjekata u koncipiranju i uspostavi sustava IUVR; procjenu znaaja voda kao razvojnog resursa i njegove uloge u realizaciji procesa odrivog razvoja (dakle, razvoja bez ugroavanja odrivosti vitalnih ekosustava). Integralnog Upravljanja Vodnim resursima (IUVR) korespondira sa odrivim razvojem, i kao takav, izvodi sektor voda iz uih okvira djelovanja u okvire koji generiraju proces promjena od neodrivog ka odrivom upravljanju vodnim resursima. On, dakle, postaje vrsta spona izmeu razi preuzetih meunarodnih obveza (Konvencija o biolokoj raznolikosti, WFD/IUVR...) koncept zatite rijeke Trebiat potie zatitu prirodnih vrijednosti uz armaciju koncepta Integralnog Upravljanja Vodnim Resursima bez ugroavanja odrivosti vitalnih ekosustava u slivu.
ZAHTJEVI ZATITE
Takoer, koncept stvara povoljne uvjete za razvoj ruralnog turizma koji ima svoje uporite kroz proizvodnju eko hrane, uzgoj stoke, uzgoj ljekovitog bilja, pelarstvo te plasman proizvoda kroz institucije parkova prirode. Na tragu postavljenih ciljeva i oekivanih rezultata EU Direktive EU lijepa naa apljina u suradnji s nadlenim federalnim i upanijskim
PORUKE IZ DIREKTIVE
Kroz koncept Integralno Upravljanje Vodnim Resursima (IUVR) dolazimo do spoznaja odrivog razvoja kroz: sagledavanje posebnih karakteristi-
voja i okolia. Ono to i sama Direktiva o vodi (WFD) zahtijeva: ukljuivanje irokog obuhvata stakeholders-a poev od individualnih potroaa, preko glavnih sektora-korisnika voda (elektroprivreda, poljoprivreda i industrije) do sekundarnih korisnika tipa: sportskih ribolovaca, rekreativaca na vodi, naunih institucija, konzervatora prirode i organizacija ukljuenih u prostorno planiranje i planiranje koritenja i zatite voda i zatite od voda. Direktiva o vodama (WFD) ukazuje na ciljeve koji treba da se postignu kroz: Unapreenje ekolokog kvaliteta Europskih slatkovodnih voda i obalnih vodnih ekosustava, Poboljanje biodiverziteta (kroz bolje upravljanje akvatinim i movarnim stanitima i vrstama Unapreenje odrivog koritenja voda kroz ekasnije koritenje i upravljanje sa vodnim resursima, Redukcija zagaenja voda Ublaavanje efekta poplava i sua Unapreenje ekasnosti i efektivnosti vodne politike i itd. Na tragu svih doneenih zakonskih normi
ministarstvima okolia i turizma, NVO-a, privrednim subjektima i lokalnom zajednicom nudi koncept zatite podruja i sedronosnih slapova kroz model integralnog upravaljanja koji e uvaiti principe odrivog razvoja. Sukladno konceptu odrivog razvoja koji proklamira Upravljanje i ouvanje prirodnih resursa i orijentaciju drutvenih djelatnosti, tehnolokih i investicijskih promjena na nain da se osigura postizanje i odri zadovoljenje ovjekovih potreba u dananjem i buduem vremenu, te daje prostoru da se pomire zahtjevi zatite i gospodarski razvoj u onom obimu koji nee dovesti do naruavanja prirodne ravnotee. Kroz primjenu osnovnih naela odrivog razvoja mogue je i podruje uz rijeku Trebiat staviti u kontekst odrivog razvoja gdje e turizam i poljoprivreda kao komplementarna djelatnost u prostoru svakako morati nai svoje mjesto sukladno zadanim principima odrivog razvoja. Za postizanje optimalnog odnosa izmeu zatite i koritenja prostora i zadovoljavanja potreba lokalnog stanovnitva svakako naelo Integralnog pristupa dobiva svoju punu armaciju i postavlja se kao imperativ pred sve ciljne i
11
NACIONALNI PARK SUTJESKA
Amir Varii, Udruenje za zatitu okoline "Zeleni Neretva"
UMA BEZ PREMCA

acionalni park Sutjeska nalazi se na magistralnom putnom pravcu Beograd Viegrad Foa/Srbinje Trebinje Dubrovnik. Zatvaraju ga sa istoka Pivska planina i rijeka Piva do epan polja, a dalje tok Drine do ua rijeke Sutjeske; zapadno je masiv planine Zelengore (2014 m), povezan sa Lelijom, a jugoistono planine: Magli (2386 m), Volujak i Bio. Ovim predjelom protie rijeka Sutjeska sa vie pritoka. Veliina nacionalnog parka je 17.350 hektara (ha). Najatraktivnije podruje je ui dio parka gdje se nalazi prauma Peruica koja je jedinstvena na ovim prostorima (1291 ha). Nacionalni park Sutjeska obuhvata ire podruje sliva rijeke Sutjeske, ukljuujui strogo zatieni rezervat Peruicu, kao i dijelove planina Maglia, Volujaka i Zelengore. Proglaenjem ovog podruja nacionalnim parkom 1962. g., u njegove granice uli su najljepi dijelovi tri hercegovake optine Foe-Srbinja, Gacka i Kalinovika. Od ukupne povrina
U nepristupanom kanjonu rjeice Peruice ljudska noga gotovo nikad nije kroila
dugo glavni razlog to je veoma mali broj ljudi imao priliku da iskusi sve vrijednosti kojim je priroda u izobilju darivala ovo podruje. Godine 1938., prilikom izrade plana gazdovanja umama u predjelu Maglia, komisija koja je radila taj posao, u uvali izmedju Volujaka, Maglia i Snjenice pronalazi izuzetne primjerke jele, bukve i smre sa pojedinim stablima visine preko 50 m i sa pravim bogatstvom drvne mase od preko 1.000 m po hektaru. U tom gotovo nepristupanom kanjonu rjeice Peruice, gdje ljudska noga slabo da je ikada kroila, zapremina, visina stabala i ljepota uma bila je bez premca u Dinaridima. Kao rezultat ovog otkria, Vlada Republike Bosne i Hercegovine je donijela odluku da se ovo podruje izuzme iz redovnog koritenja i 1952. g., prauma Peruica je proglaena strogo zatienim rezervatom, koji se iskljuivo koristi za nauku i obrazovanje. Nacionalni park Sutjeska lan je federacije prirodnih i nacionalnih parkova Evrope Europarc.
parka (17.250 ha) preko 66% je pokriveno umama, a ostali dio ine panjaci, livade i goleti iznad gornje granice uma. Slaba nastanjenost i teka pristupanost, bili su
Foto: Amir Varii - Orlovako jezero
12
NACIONALNI PARK KOZARA
ZATITA PRIRODNE BATINE Amir Varii, Udruenje za zatitu okoline "Zeleni Neretva"
Foto: Amir Varii - Plato Kozare
PEJSAI OPLEMENJUJU
Planina je karakteristina po dinaminom reljefu i specinoj vegetaciji
acionalni park Kozara se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Bosne Hercegovine, zauzimajui centralni dio istoimene planine - Kozare. Nacionalni park Kozara, u geografskom i geomorfolokom pogledu zahvata peripanonsko podruje unutranjih Dinarida. Povrina nacionalnog parka Kozara je 3520 ha, proglaena je Nacionalnim parkom 1967. s ciljem zatite kulturnoistorijskih i prirodnih vrijednosti planine Kozare. Kozara je planina dinaminog reljefa iji visovi ne prelaze hiljadu metara nadmorske visine. Umjereno-kontitentalna klima, veliki broj sun anih dana i pitomi planinski vrhovi - vidikovci sa kojih se vide Gradika, Prijedor, Dubica i ostala okolna mjesta, daju posebnu vrijednost ovoj planini. Na podru ju nacionalnog parka nalaze se izvori ve ih potoka i rijeka (Mlje anice, Motanice, Kozara ke rijeke-Starenice) to NP Kozaru ini orohidrografskim voritem istoimene planine. Cen-
tralni dio nacionalnog parka i planine Kozare zauzima podru je Mrakovice (806 m), na kojem se prostire nekoliko zaravnjenih platoa visine od 700-800 metara.To je zati ena zona (prvi stepen zatite) u kojoj se izgra uju, ili su ve izgra eni, odre eni turisti ki objekti. Ostali zna ajni vrhovi su: Gola planina (876 m), Rudine (750 m), Jar evica (740 m), Glavua (793 m), Bei a-poljana (784 m), Vrnova ka
glava (719 m), Benkovac-Juriina kosa (705 m), upljikovac (652 m), Ze iji kamen (667 m), Kozara ki kamen (659 m). Geomorfoloki posmatrano teritorija parka je veoma heterogena i orografski jako izraena, to se posebno manifestovalo specifi nom vegetacijom i klimatskim promjenama. Trijaski krenjaci i dolomiti, u junom podruju planine, na nekim mjestima, grade tipine krake oblike reljefa, uz pojavu grebena. Nacionalni park Kozara svojim prelijepim i, prema kriterijima IUCN - zatienim pejzaima, oplemenjuje doivljaj svakog posjetioca Parka . NP Kozara lan je Federacije nacionalnih parkova Evrope Europarc. Potrebno je istai da su motivi za uspostavljanje ova dva nacionalna parka (Sutjeska i Kozara), osim nesumnjivih prirodnih vrijednosti (naroito Sutjeska), bili zatita i promocija historijskih vrijednosti podruja obzirom da su se u toku drugog svjetskog rata na tim lokalitetima dogodile znaajne bitke.
13
VRELO BOSNE, SPOMENIK PRIRODE
Zijada Krvavac
IZVOR KOJI NAS SPAJA

Tek nakon to je upravljanje ovim prostorom regulisano zakonom za oekivati je da konano bude zatien, a aktivnosti na njemu organizovane po mjeri prirode i potrebama ljudi koji tragaju za mjestom predaha i rekreacije
ciljem ouvanja izrazito vrijednog prirodnog bogatstva, zatite hidrolokih resursa, spreavanja daljnje degradacije podruja Vrela Bosne, te obezbjeenja integralnog upravljanja prostorom, Ministarstvo prostornog ureenja i zatite okolia Kantona Sarajevo je predloilo Skuptini Kantona Sarajevo usvajanje Zakona o proglaenju Spomenika prirode Vrelo Bosne. Zakon je donesen 25.maja 2006.godine. ire podruje Vrela Bosne Zakonom je utvreno, kao trea kategorija prirodnog naslijea, namijenjenog za ouvanje trajnih prirodnih karakteristika (hidrolokih, biolokih, pejzanih, kulturno-historijskih). Zakonom su utvrene dvije zone zatite, mjere zatite, dozvoljene i zabranjene aktivnosti za prvu zonu, dok je za drugu zonu propisan reim koritenja denisan regulativom iz oblasti voda i drugim aktima. Predvieno je da primjenu propisanih mjera obezbjeuje Javna ustanova Spomenika prirode u saradnji sa nadlenim ministarstvima, Opinom Ilida, javnim komunalnim preduzeima i drugim institucijama, u okviru njihovog djelokruga rada. Planom upravljanja Spomenikom prirode Vrelo Bosne, koji je donijela Vlada Kantona Sarajevo za period 2007-2017 godina, utvrena je politika i principi upravljanja podrujem, koji se temelje na ouvanju i unapreenju
nauno-struna zajednica vie raditi na promociji ovih vrijednosti, kako bi se stvorio novi kvalitetniji odnos prema ovom podruju. Plan upravljanja ima za cilj usmjeriti i kontrolirati upravljanje i koritenje dobara, te razvoj ljudskih resursa, nansijskih sredstava, infrastrukture, kao i programa potrebnih za podrku tom
javna ustanova Spomenik prirode Vrelo Bosne. Skuptina Kantona je 25.07.2007. godine donijela Odluku o osnivanju Kantonalne javne ustanove Spomenik prirode Vrelo Bosne. Konstituisan je Upravni odbor Javne ustanove, te izabran direktor, izvrena je registracija na Sudu, obezbijeena budetska sredstva i usvojeni opi akti Javne ustanove. Javna ustanova je zvanino poela sa radom 06.05.2009.godine. Preostalo je upoljavanje kadrova prema Pravilniku o unutranjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.
prirodnih karakteristika, te koritenju prostora za dozvoljene aktivnosti u mjeri kojima se nee ugroziti hidroloki i bioloki resursi. Osnovne aktivnosti i zadaci vezani za upravljanje zatienim podrujem su inventarizacija, vrednovanje i monitoring prirode, kao i edukacija javnosti o znaaju i vrijednostima prirodne batine i provoenje odgojno-obrazovnih i promotivnih aktivnosti u zatiti prirode, te turistika i rekreativna valorizacija prirodne batine. Sadanje poimanje ire javnosti o prostoru Vrela Bosne svodi se iskljuivo na to da se radi o rekreativno-parkovskom podruju i prostoru znaajnom za vodosnabdijevanje Sarajeva. Meutim, kulturno-historijsko naslijee i bogatstvo biodiverziteta, koje je utvreno na ovom prostoru, nedovoljno je poznato. Zato je potrebno obezbijediti uslove u kojima e
upravljanju i koritenju. Planom upravljanja predviene su potencijalne aktivnosti koje se mogu razvijati na ovom podruju, i koje treba dodatno razraditi, a radi se o razvoju ekoturizma, ekopoljoprivrede koja podrazumijeva voarstvo, pelarstvo, uzgoj ljekovitog bilja, gajenje gljiva i razvijanje kune radinosti i prodaju lokalnih proizvoda. Neke od ovih aktivnosti e detaljno biti potvrene, tek nakon izrade Prostornog plana posebnog obiljeja Spomenika prirode. Prostorni plan treba da denie budui razvoj podruja, u skladu sa ciljevima zatite, uvaavajui da se istovremeno radi i o podruju sa koga se Kanton Sarajevo snabdijeva pitkom vodom i koje ima svoj kapacitet prihvata posjetilaca i ostale ograniavajue faktore. Upravljanje Spomenikom prirode u skladu sa utvrenim principima e vriti Kantonalna
OSNOVNI ZADACI JAVNE USTANOVE SPOMENIK PRIRODE VRELO BOSNE

Zakon o proglaenju Spomenika prirode Vrelo Bosne propisuje pravnu zatitu podruja koje se odlikuje izuzetnim prirodnim i stvorenim vrijednostima kao to su: hidroloka raznolikost, pejsana raznolikost, arheoloka nalazita i nekropole, oristika i faunistika raznolikost i socioloko-kulturoloke vrijednosti. Zakon je predvidio uspostavu mehanizma kao to je Javna ustanova Spomenika prirode, putem koje e se obezbijediti ouvanje pomenutih vrijednosti, integralno upravljanje, zika kontrola ponaanja svih korisnika u prostoru, odgovornost za primjenu zakona, te obezbjeivanje neophodnih nansijskih sredstava za ovu namjenu. Upravo su ovo novi elementi od kojih se najvie oekuje
14
VRELO BOSNE, SPOMENIK PRIRODE

u smislu poboljanja stanja na ovom podruju. Doista, i do sada je ovaj prostor imao pravnu zatitu po osnovu Zakona o vodama, odnosno propisima o vodozatitnim zonama, meutim, nedostajali su kljuni instrumenti primjene poput jedinstvene Uprave, usaglaavanja esto koniktnih interesa, a posebno nejasne odgovornosti za odreena deavanja u prostoru i njihovo sankcionisanje. Dakle, u elji da usaglasimo interese svih korisnika prostora i objedinimo zatitu njegovih vrijednosti, opredijelili smo se za formiranje novog pravnog subjekta, po uzoru na ostale evropske zemlje u kojima slinim podrujima upravljaju javne ustanove. Vano je istai da se osnivanjem ustanove otvaraju i nova radna mjesta, vezana za provedbu zatite, i promociju, te osigurava struni i konstantni nadzor nad zatienim podrujem i sl. Najznaajnije je to se uspostavljanjem Javne ustanove uvodi sluba nadzornika prirode, koja e vriti kontrolu postupanja u okviru cjelovitog obuhvata Spomenika prirode, a samim tim pravovremeno zahtijevati intenzivnije angaovanje nadlenih inspekcijskih slubi na suzbijanju nezakonitih pojava. U tom smislu Ministar prostornog ureenja i zatite okolia Kantona je donio Pravilnik o zadacima i nainu obavljanja dunosti, izgledu uniforme i sadraju legitimacije nadzornika prirode na ovom podruju. Osnovni zadaci nadzornika prirode, koji e nositi prepoznatljive uniforme sa zvaninim znakom Javne ustanove bie kontinuirano pokrivanje terena, kontrola ponaanja izletnika i drugih lica, spreavanje nedozvoljenih radnji i podnoenje prijava za njihovo sankcionisanje Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove. Kroz izmjene Federalnog zakona o zatiti prirode koje su u toku, insistirae se na omoguavanju nadzornicima prirode da mogu izdavati prekrajne naloge i podnositi zahtjeve za pokretanje prekrajnog postupka. U funkciji ekasnog djelovanja nadzornika prirode posebno e se dogovoriti budui oblici saradnje sa sanacija puta Velika aleja - Vrelo Bosne - Obezbijeeno je deminiranje oko 160000 m2 ugroenih lokaliteta u okviru Spomenika prirode, uz nansijsko uee Ministarstva i Meunarodnog fonda za deminiranje. - Uraeni su putokazi i informativne table o poeljnom ponaanju izletnika, vlasnika posjeda i drugih korisnika prostora Spomenika prirode Vrelo Bosne. - S ciljem ouvanja jakerskog prevoza, te istovremeno uklanjanja tetnih posljedica na vodotok usljed njihovog rada, preduzete su aktivnosti na sistemskom ureenju ovog turistikog sadraja. U tom smislu su uraeni neophodni projekti. Zavrena je izgradnja jakerskog stajalita iznad izvora rijeke Bosne. Na osnovu Pravilnika o jakerskom prevozu zavrena je registracija jakera i dobijanje odobrenja za rad, uvoenje pravila za odvijanje saobraaja i sl. Obavljena je registracija i dobijanje odobrenja za rad za 32 jakerista od strane Slube za privredu Opine Ilida. Realizovana je aktivnost na nabavci uniformi i opreme za jakeriste, te ureenje jakera prema posebno pripremljenom projektu uraenom u saradnji sa Asocijacijom za interkulturne aktivnosti i spaavanje naslijea u BiH. Na ovaj nain, uz velika nansijska ulaganja, osiguran je nastavak rada i ostvarivanje prihoda osobama koje su se do sada bavile ovim prevozom. - Budui da je uoena znaajna devastacija spomenika iz Narodnooslobodilakog rata, koji se nalaze u okviru Spomenika prirode Vrelo Bosne, obezbijeen je program njihove sanacije, a u toku su zavrni radovi uz nadzor Zavoda za zatitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijea. Radi se o sanaciji Spomenika Igmanski mar i Spomen-kosturnice sa fontanom. - Pokrenute su aktivnosti na pripremi dokumentacije za otkup zemljita u okviru nukleusa Spomenika prirode Vrelo Bosne, u saradnji sa Zavodom za izgradnju Kantona Sarajevo i KJKP ViK Sarajevo. Dakle, za oekivati je da donoenjem Zakona o proglaenju Spomenika prirode i uspostavljanjem Ustanove sistemski rijee problemi koji dugo vremena optereuju ovaj prostor. Pri tome treba naglasiti da se ovim Zakonom ne supstituiraju drugi propisi koji se moraju implementirati na ovom podruju sa stanovita ouvanja vodozatitnih zona, budui da su vodni potencijali dominantne prirodne vrijednosti, ali ne i jedine zbog kojih je Zakon o Spomeniku prirode donesen. Opravdano oekujemo, da se uz sve raspoloive mogunosti stanje na ovom prostoru moe znaajno unaprijediti, a u to nas uvjerava pozitivno iskustvo na zatiti prirodnih podruja, koje je uspostavljeno na podruju Kantona Sarajevo poput Spomenika prirode Skakavac i zatienog pejsaa Bijambare.
novoformiranom jedinstvenom Kantonalnom inspekcijskom upravom. Ono to dodatno oekujemo kao rezultat rada Javne ustanove je poveanje koristi za lokalno stanovnitvo i iskoritavanje socijalnih i ekonomskih potencijala ovog prostora. Takoe, raunamo na osiguranje dodatnih nansijskih sredstava za provoenje sistema upravljanja zatienim podrujem iz meunarodnih izvora (fondovi EU) i ukljuivanje u meunarodne projekte i mree saradnje, posebno program NATURA 2000. Koristim priliku da iznesem kratke informacije o aktivnostima koje je preduzelo Ministarstvo prostornog ureenja i zatite okolia nakon donoenja Zakona o proglaenju Spomenika prirode Vrelo Bosne: - Izvrena je potpuna rekonstrukcija i zamjena dotrajalih mostova na podruju Vrela Bosne - Obavljena je rekonstrukcija parkovskog mobilijara, sanacija staza - U saradnji sa Opinom Ilida obavljena je
15
BATINA I POLITIKA
Amir Varii, Udruenje za zatitu okoline "Zeleni Neretva" - Konjic
RATIMANI MEHANIZAM
Stie se utisak da domaa javnost mnogo vie preferira kulturno nego prirodno naslijee
injenica da Bosna i Hercegovina ima procentualno daleko najmanje zatienih prirodnih podruja u Evropi vjerovatno malo koga u ovoj dravi tjera na razmiljanje. Zatiena podruja Bosne i Hercegovine, proglaena prije 1992. g., zauzimaju povrinu od 28.127 ha, to od ukupne povrine zemlje iznosi oko 0,55 %. Na podruju BiH u periodu od 1954. godine pa do rata zatiena su 253 podruja u raznim vidovima zatite (prirodni rezervati, nacionalni parkovi, specijalni rezervati, spomenici prirode itd.). Meutim, veina ovih, ranije zatienih podruja, praktino se danas ne tretiraju kao zatieni, odnosno njihov status nije jasno deniran. Novim zakonima koji se odnose na ovu oblast (entitetski zakoni o zatiti prirode, 2002/03. g.) nije jasno istaknuta prekvalikacija ranije zatiena podruja, te nisu utvrene paralele prema meunarodnoj relevantnoj (IUCN) kategorizaciji. Stoga dolazi, s jedne strane do zanemarivanja odreenih podruja kao zatienih (to je najee sluaj) ili do proglaavanja zatienim ve raPrenj nije zatienih podruja. Zbog toga podatak o ni medije. ini se da, za razliku od prirodne postotku trenutno zatienog prostora u BiH batine, domaa javnost daleko vie preferira (0,60 %) nije vjerodostojan pa je povrina pod RADIKALAN PRISTUP kulturno naslijee, pa su trenutno u toku prozatitom upitna, iako ovaj prosjek popravlcedure za stavljanje na UNESCO-vu listu svjaju neka od novih uspostavljenih zatienih Lokalnom stanovnitvu se plasiraju jetske batine nekoliko bh. lokaliteta, pored podruja. Trenutno u BiH pod zatitom egziporuke da se u buduim nacionalnim Mostara koji je na listi ve nekoliko godina. stira samo desetak lokaliteta u kojima postoji parkovima nee smjeti ni travka ubrati Uz duno potovanje prema kulturnoj batini bar neki vid zatite. Meutim, primjeri poput to, naravno, nema veze sa istinom. Takav injenica je da BiH ima mnogo vrijednije Prokokog jezera ili Blidinja (ali i ostalih) radikalni pristup konzervacije prirode, u prirodne resurse od kulturnih, ako se takvo to zorno pokazuju da se ni u takvim zatienim kojem je svako ljudsko djelovanje zabranmoe uope porediti, pa se s pravom postavpodrujima uglavnom ne upravlja shodno jeno, je davno prevazien i odnosi se samo lja pitanje zato se koi njihova valorizacija i naunim principima. Nelegalna ekploatacija na stroge rezervate prirode koji su izuzetadekvatna zatita. ljunka u Divoj Grabovici, divlja gradnja na no rijetki i obuhvataju male povrine. DaPojedini politiari nerijetko spominju Blidinju i Prokokom jezeru samo su neke od nas su zatiena podruja, izmeu ostalog, potrebu da se mora ii ka zatiti novih prirodradnji kojima se nemilice unitava bh. priroda, uglavnom stavljena i u funkciju razvoja nih podruja jer to zahtijevaju procesi evropa koja je uz to jo i zatiena. Ipak, mnogo ime se daje ansa lokalnoj zajednici za skih integracija. Meutim, isti ama ba nita radikalnije djelovanje na prirodu se deava odrivi razvoj. ne rade na ostvarenju tog cilja. I dok traje na ostalim visokovrijednim podrujima koja ekaju na zatitu ve decenijama. Stoga nije nesen i zakon o nacionalnom parku. Ipak radi ovakvo stanje mirovanja priroda u BiH trpi rijetkost da se visoke brane planiraju graditi u se samo o dokumentu koji iza sebe ima malo ogromnu tetu. Posebno su ugroena podruja granicama budueg nacionalnog parka, to je toga konkretnog te je potrebno uraditi jo koja ekaju na uspostavljanje zatite u vidu sluaj na Neretvi ili pak unutar ve postojeeg mnogo toga da bi podruje Une bilo zatieno nacionalnih parkova. Njihov status je (ne) nacionalnog parka, kao to je sluaj na Uncu. u skladu sa meunarodnim normama za nivo deniran odlukama kojima se ova podruja Dakle, jasno je da je broj trenutno zatite nacionalnog parka. Sa druge strane pro- proglaavaju od posebnog znaaja za FBiH, a zatienih podruja u odnosu na stepen biodi- cedure za proglaenje NP Bjelanica Igman koje je usvojio Parlament FBiH. Meutim, ovi verziteta i druge prirodne vrijednosti Bosne i Treskavica Visoica su odavno zamrznute akti nemaju nikakve mehanizme da podruja Hercegovine generalno veoma mali. Prostorni zbog neprimjerene urbanizacije na Bjelanici, ouvaju do konanog proglaenja zatite. Zato plan iz 1981. g., koji je jo na snazi, predvia ali i zbog navodnog otpora lokalne zajednice. se valja zapitati da li emo imati ta zatititi uspostavljanje ak 16 nacionalnih i parkova Interesne grupe kojima ne odgovara uspostava dok se konano zavre silne zakonske proceprirode (6.282 m), ime bi se BiH pribliila zatienih podruja ire razne informacije koji- dure. Valjda emo nakon toga oponaati razmeunarodnim standardima. Ipak, ini se da ma stvaraju bojazan kod lokalnog stanovnitva. vijene zemlje pa emo i mi izdvajati milijarde je to za ovakvu BiH jo uvijek preambiciozan Slino je i sa procedurom za uspostavljanje NP za vjetake rijeke i ume. Jer ministri, koji brinu o razvoju tvrde da prvo treba razviti plan. Ve prve pokrenute procedure tokom Prenj vrsnica abulja. 2003. g. za uspostavu tri NP na podruju FedNakon svega stie se utisak da bosansko- privredu pa tek onda misliti o zatiti okoline. eracije su se oduila do unedogled. Najvie je hercegovaku javnost ovi problemi uope ne Ba kao u stara (dobra) vremena industrijalodmakla procedura za NP Una", te je ak do- interesuju pa shodno tome ova tema ne zanima izacije i elektrikacije.
16
TRGOVANJE KRAJOLIKOM
Ivo Lui
JAEMO DIVLJE BETIJE

Kupuju se podzemne vode, brda i dijelovi planina, iznajmljuju se rajske rijeke, vrhunske ume se sijeku, kupuju se oranice, i ba kao kod obine robe presudna je samo cijena
nam da e se dojueranji marksisti, danas vodei ljudi iz redova ovoga ili onoga naroda, uasnuti kad kaemo da se za objanjenje nekih problema moramo pozvati ba na Marksa. Ve ih ujem: J.. te Marks, jedva sam ga se rijeio, jo mi roba po njem' smrdi. Ipak, za razumijevanje stanja u kojem se nalazi naa priroda, nema druge teorije nego marksisitika robna proizvodnja. Jedan od vodeih amerikih geografa Don Mitchell, objanjava da su nai krajolici naprosto roba, kao i sve drugo na tritu. Ovo je moda teko shvatiti, jer smo navikli robom smatrati neki predmet ili uslugu, ali stvarnost je neumoljiva: sva brda, rijeke i livade, svi pejsai koji stanu u nae oko, presudno su danas samo roba. To potvuje i objanjava sve to se danas dogaa s prirodom u BiH. Kupuju se podzemne vode, kupuju brda i dijelovi planina, iznajmljuju se rajske rijeke, tu i tamo kupuju se oranice jer e tuda proi cesta ili e se prenamijeniti u graevinsko zemljite. Vrhunske ume se sijeku. Ako se neto javno spomene, razlog je trina vrijednost. Sve druge vrijednosti imaju nekog znaaja dok to prirodno dobro ne postane trino zanimljivo, a potom, da ti je i majka roena, presudnu ulogu ima samo cijena. Kakav spomenik. Zbog toga je nekima tako silovito zazvonio u uima amar koji smo u Jajcu dobili od UNESCO-a. Naime, po naem obiaju,
Jajce je kandidirano kao ardak ni na nebu tavno ne pada na pamet petljati se u to. Dragi ni zemlji. To e rei da ono ne pripada zemlji itaoe, ne udi me to misli da je nerealno niti onome to je tamo glavna karakteristika ovo to spominjem, jer su nas tako uili. Zato zemlje. A to je sedra. Jajce nije moglo nigdje se ne petljamo u vodopad. Vodopada od seizrasti nego na sedri Plive kod njezina ruenja dre nema vie, jer nema ni sedre. Nema sedre u Vrbas. Sedra je sve za Jajce. A to sve da- koja je rodila jezera, vodopad i grad poevi nas nema nikakvu ulogu kad se usporedi s od njegovih prapovijesnih temelja do danas. energetskom snagom vode. Najvea vrijed- Sve je okovano betonom, cijelo korito Plive, nost koju smo pridali Plivi jest ona kako je i vodopad je obina proteza. Jo 1958. kad je tretira elektroprivreda. Zbog toga je sedra i saniran vodopad, strunjak za sedru Ivo Pesav temelj Jajca potpuno nevaan. Tko misli valek je odmahnuo taj vie nikoga nee impresionirati. Jedino rjeenje je vraanje vode drukije neka provjeri. U antropolokom smislu, kultura je uvijek koja je data hidrocentrali rijeci i strpljivo povijest razumijevanja odreenog prirodnog njegovanje sedre. krajolika ili ekosistema. Razliite kulture Slino sa svim naim dobrima: u Grabovici, mogu razliito itati isti krajolik. To se vidi raju na zemlji, radi separacija pijeska i nema sile i po Plitvicama, s kojima Pliva ima mnogo koja moe promijeniti shvaanje da je trina zajednikog, ali sasvim suprotan rezultat vrijednost toga pijeska najvanija stvar, bez upotrebe. Zato je u prezentaciji njegove obzira to je najvii sud protiv toga, ak i unutar povijesti trebalo krenuti od sedre i cijelu kul- toga trinog shvaanja. Slino je sa svim naim turnu prolost interpretirati kao jedinstvenu vrijednostima: na Uni uz Nacionalni park, prvi mreu odnosa ovjeka i tih izuzetnih prirod- u suverenoj BiH, hoe hidrocentralu; to hoe i nih vrijednosti. A prie o ovoj i onoj nacio- na najdivnijoj Gostovi rijeci u koju kad uganalnoj kulturi su uvijek manje od pola prie; zite dodirnete sve tri glavne skupine stijena na one su politiki peati koje utiskuju lideri svijetu: sedimentne, metamorfne i magmatske; naih etnokonfesijskih zajednica na komade to konano ovih dana zaotreno hoe rei i s politikog teritorija. Vjetrenicom. Za peinski sustav u kojem je Zemlja je neto toplo, neto domae, neto pronaeno i opisano 37 endemskih i reliktto raa, a u Jajcu je zemlja prokleta i nes- nih vrsta (a u svijetu je samo 20 peina koje retna roba, industrijska sirovina koja pripada imaju po vie od 20 vrsta) o gotovo 100 koje Elektrobosni i HE Jajce. Oni su njezini vlas- ondje postoje, najbolje je rjeenje da se proda nici; nekim udnim rjeenjem koje nitko ne nekome tko e zaposliti pet ljudi pa pet ljudi. propituje, smatraju je svojom i nama jednos- Zakoni nisu potebni onima koji znaju samo za bezakonje. Te kurentne oskule skrivaju neopisivu lakomost kojom je ova vrhunska svjetska vrijednost namijenjenja nekom tajkunu u sjeni. U zemlji u kojoj ne radi pola radno sposobnih, to zvui opravdavajue. A taj ih je liberalizam i doveo do toga. Dojueranji sljedbenici udne sekte nastale na mjeavini nae tradicionalne mitologije i Marksova uenja, danas su jahai konji neoliberalizma koji propovijedaju kako je trie glavni regulator ivota na zemlji na kojoj je, dabome, bog prvo sebi stvorio bradu. Nai zaviaji njihovi su robni artikli, nai krajolici su bez pravog znaenja ako se u njemu ne koi neka njihova reprezentativna graevina, tvornica ili barem jumbo plakat. Nama su za utjehu ostavili da jaemo divlje betije kolektivnih osjeaja, ije nas slijeenje sluuje i neda da se susretnemo sa sobom, da se zapitamo tko smo i otud, pripadamo li nekoj zemlji, toploj plemenitoj, ili je samo dovoljno da smo lan nekog nebeskog naroda.
17
BIOETIKA
Ivan Cifri, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu
ODGOVORI ZA NOVU EPOHU

vestrana rasprava o najirem spektru konkretnih bioetikih problema uz poniranje u njihovu dubinsku dimenziju obiljeila je i ovogodinji susret bioetiara u Malom Loinju Osma po redu meunarodna znanstveno-kulturna manifestacija Loinjski dani bioetike odrana je od 17. do 20. maja uz uee 70 naunika iz 14 zemalja meu njima i iz Bosne i Hercegovine. U okviru manifestacije uprilien je meunarodni simpozij o temi Integrativna bioetika i nova epoha, studentska bioetika radionica s temom Bioetika i feminizam, te okrugli sto Hrvatska i GMO deset godina poslije. Nauni dio manifestacije temeljio se i ovog puta na ideji integrativne bioetike koja, meu ostalim, obuhvaa pitanja medicinske skrbi i biomedicinskih istraivanja, problematiku ne-ljudskih ivih bia i opih uvjeta odranja ivota, sve do sudbinskih pitanja suvremene civilizacije. U radu studentske bioetike radionice Bioetika i feminizam sudjelovali su studenti medicine, biologije, ziologije i sociologije, a sa okruglog stola Hrvatska i GMO deset godina poslije javnosti je upuena izjava koja detektira stanje u podruju genetiki modiciranih organizama u Hrvatskoj i poziva na akciju graanstvo, te akademske, politike, civilnodrutvene i medijske krugove pod geslom Hrvatska bez GMO. I ovog puta pokazalo se da su Loinjski dani bioetike prerasli u temeljnu instituciju bioetikog ivota i bioetike
rasprave u ovom dijelu Evrope u emu posebnu zaslugu ima prof. dr. Ante ovi, kao ugledni znanstvenik i veoma uspjeni predsjednik Organizacionog odbora manifestacije. Povodom ovogodinjih dana bioetike dr. ovi je istaknuo da integrativna bioetika na metodolokom planu povezuje razliite perspektive u jedinstveni pluriperspektivni obrazac orijentacijskog znanja, dok je na predmetnom planu usmjerena na brojne problemske sklopove u irokom tematskom rasponu od medicinske skrbi i biomedicinskih istraivanja preko problematike ne-ljudskih ivih bia i opih uvjeta odranja ivota ( ekologija ) do sud-
binskih pitanja suvremene civilizacije. Takav koncept omoguuje ne samo svestranu raspravu o najirem spektru konkretnih bioetikih problema nego i poniranje u njihovu dubinsku dimenziju u kojoj se otvaraju pitanja o karakteru i dotrajalosti znanstveno-tehnike epohe, o metodolokoj konstituciji i povijesnoj ulozi moderne znanosti, te o mijenama u temeljnom odnosu ovjeka i prirode. Rije je o lozojskopovijesnoj perspektivi u kojoj je mogue detektirati i pratiti procese u kojima se prelamaju svjetsko povijesne epohe. Na to ukazuje i nekoliko socioloko lozofskih misli koje smo izdvojili iz prezentiranih referata.
ZELENA DRAVA
Radikalne politike ideje se esto pojavljuju u razdobljima kada se drutva suoavaju s problemima koje ugroavaju njihovo postojanje, ali ih u isto vrijeme prisiljavaju da promisle i prevrednuju svoje temeljne politie i etie vrijednosti. Ekoloke krize nisu novost u ljudskoj povijesti, ali je moderno drutvo industrijskog kapitalizma povezalo svijet u globalni sistem, izlaui ga ekonomskoj krizi globalnih razmjera. Na odnos prema okoliu postao je politiko pitanje na istoj razini kao ljudska prava i demokracija. Obrisi nove ekoloke politike teorije trebaju se sastojati od (a) propitivanja apsolutne antropocentrinosti politike; (b) promiljanja ideje napretka kao konstantnog rasta produkcije; (c) pozicioniranja novog politikog subjekta zelene politike i ekologizma. Kljuno strateko pitanje gledita na novu zelenu demokraciju glasi: globalno zelena demokracija koja radikalno ograniava nacionalne vlade u podrujima globalne ekoloke skrbi, i nacionalna drava transformirana u ustavnu zelenu dravu. (Priredio: H.S.A.)
18
Zlatan Deli, Filozofki fakultet Univerzitet u Tuzli
BIOETIKA
ETIKA U OPASNOSTI
ahvaljujui znanosti i tehnici granica ivota postaje pomina ( opi napredak i genetiki ininjering; pojedinac due ivi, iri se antroposfera u ekosferu ). Posljedice: irenje i dominacija antropobioetike ekumene (antroposfere). Veliki umjetni sustavi (organizacija) hrane se ivim (organskim) sustavima i uzrokuju periodine krize biosfere i antroposfere. Dananja ekonomska (bankarska) kriza ukazuje na novu podjelu svijeta i ograivanje nekolicine razvijenih od velike veine nerazvijenih. Poveava se kontrola nad ivotom (ekolokim i socijalnim uvjetima). Mo ima tehnika i veliki meunarodni sustavi. Posljedice: Prilagodba ovjeka na sustave kontrole ivota (u svakodnevnici, smjeru ivota; mentalna prilagodba). Obrazovanje i odgoj su u funkciji prihvaanja (novih) granica. Poveavaju se etiki zahtjevi za prilagodbom etike tehnikim mogunostima, a smanjuje etika uinkovitost u praksi. Razlog tome, izmeu ostalih, je (a) matodike naravi: promatranje (i kritika) problema unutar sustava, ali ne i sustava kao takvog, te (b) pritisak nove empirije na promjenu etikih normi. Globalni ekosus-
tav se odraava zahvaljujui umreenosti brojnih ekosustava. To je njegova prednost. On tei ouvanju strukture i stabilnosti (zakon termodinamike). Umreavanje u globalni socio-sustav odraava neravnoteu (nejednakost) izmeu drutva b (kultura). Posljedice: Ograniavanje perspektive raznolikosti kultura. Socijalna neravnotea prenosi se kao proces na globalni ekosustav i poveavaju se socijalnoekonomski problemi.
(NE) POVJERENJE U ZNANOST

Porazi koji su se dogodili unutar druvenih epistemologija opasno su oslabili povjerenje u znanost (naroito u komercijalne znanosti na elu s takozvanom novom ekonomijom znanja), a zahvati u ljudski genom uzdrmali su metazike, teologijske i moralne temelje samorazumijevanja ljudskog roda da bi se prikrile epohalne opasnosti i rizici koje donose globalna biotehnoloka komercijalizacija ivota iroko je nametnut - i biti samozavaravajui diskirs o globalno m drutvu znanja. Taj diskirs ima ogromnu performativnu snagu: nametnut je najviim obrazovnim i komercijalnim institucijama. Stoga on ima mo negiranja i potiskivanja kritike svijesti o tome da ne ivimo u drutvu znanja, nego u dezinformacijskom drutvu razlika. Tako se veza izmeu sociologije rizinog drutva i bioetike, kao podruja koja se skrivaju novoproizvedene rizike, otvara kao alternativno podruje istraivanja najnovijih manipulacija drutvenim ivotom ovjeka. Luka OMLADI, Filozofski fakultet Sveuilite u Ljubljani
19
HRANA POD MIKROSKOPOM
Akademik Taib ari
NE JEDEMO SMEE?
Osloboenju od 6. marta ove godine objavljen je razgovor novinara tog lista sa direktorom Federalne uprave za inspekcijske poslove pod naslovom Dobra hrana, loa kontrola. Taj napis smatram vrlo znaajnim, posebno jedan dio. Na pitanje: Kakvu hranu bh. graani zapravo jedu? direktor odgovara: Federalna uprava za inspekcijske poslove radi sa hiljadama uzoraka. Stanje nije uope tako loe kao to neki ele da predstave. U sutini, mi jedemo dobru hranu. Od najvieg administrativnog autoriteta tako je potvreno ono to ja odavno govorim i piem da mi jedemo dobru hranu, za razliku od nekih pojedinaca koji godinama uporno prepadaju narod da jede nezdravu hranu i da ih poljoprivrednici potrovae. U tome se naroito istiu neki novinari i publicisti, iji je hobi da plae narod. Uporno govore i piu kako je hrana proizvedena u savremenoj poljoprivredi nezdrava, a samo u tzv. organskoj proizvodnji zdrava. Kao, toboe, primjenom poljoprivrednih hemikalija mineralnih ubriva i pesticida se truje hrana, a uz stajsko ubre se dobija zdrava hrana. To je daleko od naune istine. Najea trovanja hranom u praksi su mikrobioloka, a mnogo manje hemijska, po nekim procjenama to je u odnosu 95:5%. U
stajskom ubretu (balezi) ima mnotvo patogenih mikroba koji prenose sa ivotinja na ovjeka mnoge teke zarazne bolesti (zoonoze), kao to su bruceloza, antraks, kju groznica, tetanus, zatim bolesti koje izazivaju eerihija, salmonela, igela i brojne druge. Takvih patogena u mineralnim ubrivima i pesticidima nema. Pravilnim rukovanjem poljoprivrednim hemikalijama ne truje se hrana i ne nanose nikakve tete okolini. U nekim novinama sam znao proitati
lanke pod senzacionalistikim naslovom preko cijele strane Jedemo li smee. Slinih lanaka u raznim publikacijama je mnogo. Prosto je nevjerovatno kako neodgovorno i nestruno piu o ovoj vanoj temi ljudi koji nisu ni struni ni pozvani. Neshvatljiva je elja pojedinaca da zastrauju i izluuju narod, kome je dosta muke i bez toga. Takvo pisanje, kojim se ire lane vijesti i uznemiravaju graani, je i krivino djelo i neko bi jednog dana zbog toga trebao i odgovarati.
NOVOSTI IZ NAUKE
Kropejd poveava otpornost biljaka prema smrzavanju do -7 oC
ANTIFRIZ ZA BILJKE
ropejd (Cropaid) je prirodni zimi, minerali i bakterije iz kropejda proizvod dobijen od bakterije stimuliu vee usvajanje hraniva iz tla Thiobacillus i jednog minerala, putem korijena. Rezultat svega toga koji sniava taku smrzavanja osjetljivih je vii prinos i bolji kvalitet biljnih biljaka do -7oC. Smanjuje oteenja bil- proizvoda. Kropejd djeluje tokom 15 dana jaka od kasnih proljetnih i ranih jesenjih nakon primjene. Poslije toga, ako je mrazeva. Biljke se u jesen ili u proljee pr- potrebno, prskanje se moe ponoviti. skaju ovim prirodnim preparatom, Poeljno je da voda za prskanje nije pomijeanim sa vodom u omjeru hlorisana. Preparat ne treba mijeati sa 1:200. Poslije prskanja, biljke reaguju ubrivima i pesticidima koji imaju pH stvaranjem AFP (antifriz proteina) i iznad 7. Ve est sati nakon primjene, AAA (antifriz aminokiselina), ime preparat poinje djelovati, osim u se poveava njihova otpornost prema sluaju ako ga je u meuvremenu spraizmrzavanju. Pored stvaranja anti- la kia. Nee djelovati ni ako je ve friz proteina i aminokiselina, biljke nastupio stres biljkama od hladnoe. poveavaju u elijskom soku i sadraj Kropejd dakle djeluje preventivno i eera, ulja, minerala i vitamina. En- ne lijei mrazom ve oteene biljke.
Najbolje ga je primijeniti u najtoplijem dijelu dana kada je temperatura na otvorenom prostoru iznad 9o, a u zatvorenom iznad 12oC, a oekuje se naglo zahlaenje. U staklenicima i plastenicima smanjuje potrebu zagrijavanja tokom hladnog vremena ili zagrijavanje moe biti smanjeno. Prskane biljke bolje podnose i veliku vruinu od neprskanih. Kropejd se moe primjenjivati na strnim itima, toploljubivom povru (paradajz, paprika, patlidan, grah), kao i na krompiru, mrkvi, salati, kupusnjaama, graku, zatim na vokama (jabuci, kruci, ljivi, trenji, kajsiji, citrusima, orahu), vinovoj lozi i cvijeu.
20
UZ POSLJEDNJI OPROTAJ SA DR. MUSTAFOM OMANOVIEM
Dr. Senad Oprai
GROMADA DOBRE DUE

Bio nam je idejni pokreta i osniva ekolokog pokreta na prostorima bive nam drave i ostavio nam neizbrisiv trag humanosti i strunosti
auvijek nas je napustio profesor Mustafa Omanovi, dvostruki doktor nauka, ekolog, ekologista, zatitar prirode i ljudi, vrsni strunjak, meunarodni ekspert, poznavalac ekolokih prilika i potreba, borac za ljudska prava i istinski humanista. Cijeli ivot posvetio je okoliu i ljudima, elei da usmjeri ljude da tite okoli te da ive i rade u skladu sa zahtjevima prirode i odrivog razvoja. Saraivao je sa istaknutim bh linostima koje su se bavile okoliem, i treba posebno istai njegovu blisku i prijateljsku saradnju sa nosiocem UN-ove nagrade za rad u okoliu i pokretaem nauno-strunog asopisa Fondeko, gospodinom Nijazom Abadiem. Bio je i intelektualna i ljudska gromada, utjeha i nada za neutjene i beznadne. Kao takav bio je ispred sistema i vremena. Profesor Mustafa Omanovi bio je idejni pokreta i osniva ekolokog pokreta na prostorima bive zajednike drave. Tako je jo daleke 1987. godine osnovao NVO Eko pokret zeleni BiH. Kao zaljubljenik u prirodu i ljude, bio je zagovornik ideje stalne edukacije, koja je osnova podizanja javne svijesti u upravljanju okolinom i odrivom razvoju, pri emu je posebnu panju posveivao mladima. Istinski se radovao svakom studentu koji je imao elju da se bavi okoliem, davao mu savjete, literaturu i svaku linu podrku sa ciljem da uspiju. Oni su mu vraali na najbolji nain, jer su skoro svi, koji su mu se obratili za pomo i uspjeli zavriti svoje magistarske i doktorske radnje. Svi su govorili da im je neiscrpan izvor pomoi bila velika zbirka profesorovih radova i knjiga. Za ivota je napisao, sam ili u saradnji sa svojim kolegama preko 220 naunih i strunih radova i 26 knjiga, dao bezbroj intervjua uestvovao na mnogim naunim skupovima, bio predsjednik naunih odbora i lan raznih meunarodnih organizacija koje su imale ekoloki preks. Pored izuzetnog naunog, iskazao je visoki humani i moralni karakter kao dobrovoljni davalac krvi sa preko 120 davanja, a spaavao je i ljude u vrijeme rata, kako je sam govorio, od osveta zbog
drugaijih miljenja i izreenih stavova, to je prepoznala i Meunarodna liga humanista dajui mu 1995. godine priznanje humanista decenije. Profesor Mustafa Omanovi je bio i vie od toga. Za svakoga je imao lijepu i utjenu rije, a najmanje je brinuo o sebi. Osnovnu kolu zapoeo je u Travniku a zavrio u Sarajevu. Gimnaziju i studij hemije zavrio je u Sarajevu. Po zavretku studija, poetkom 1958. godine, poinje raditi u eljezari u Zenici. U laboratoriji eljezare Zenica radio je do 1961. godine kao istraiva, a zatrim i ef na spektrograji. Godine 1966. postaje pomonik direktora Instituta za hemijske laboratorije, a 1973. godine i glavni tehnolog za ispitivanje materijala. Nabavkom savremene opreme, posebno spektrografske, prvi u bivoj SFRJ razvija nove metode i analitike postupke za ispitivanje rude, gvoa i elika, to je publikovao u mnogobrojnim objavljenim radovima, tampanim knjigama
i prirunicima. Paralelno sa naunim razvojem na Fakultetu proao je sve faze razvoja i na Metalurkom institutu i to od asistenta do zvanja naunog savjetnika koje je dobio 1988. godine. Na Tehnolokom fakultetu Sveuilita u Zagrebu je 1976. angairan je kao mentor u izradi magistarskih i doktorskih radova. Bio je veliki ovjek koji je zraio pozitivnom energijom okupljao mlade, podstiui ih da postanu dijelom naune zajednice. Imao je vremena za sve koji su mu se obratili i traili pomo i podrku. Iz jedne borbe za ovjeka i za okoli iao je u drugu, ostavljajui za sobom snaan peat humanosti i stunosti. Svi koji su ga poznavali divili su se njegovom djelu i iskreno su ga potovali. Odlaskom profesora dr. Mustafe Omanovia ostae stvarna i ogromna praznina, jer ljudska veliina kao to je bio profesor Omanovi teko da e se ponovo pojaviti na ovim prostorima. Vrijeme e tek pokazati kakav je bio i koliko nam danas nedostaje? FONDEKO SVIJET, 28/2009. 21
VELIKI ISTRAIVAI PRIRODE
Doc.dr. Sead Vojnikovi
ve godine u svijetu i kod nas se na razliite naine u elektronskim i tiskanim medijima, izlobama i kulturnim dogaajima obiljeava 200 godina od roenja Charles Darwin-a. Gotovo da neprimjetno i bez obiljeavanja ove godine protie 150 godina od smrti Darwin-ovog suvremenika, takoer velikana svjetske nauke Alexander von Humboldt-a, naunika koji je transformisao mnoge prirodnjake nauke tokom XIX vijeka, i time ostavio peat za sve naredne generacije istraivaa prirode. Ostavio je toliko veliki trag u nauci, da se ak jedan pravac-shvatanje nauke naziva humboltdijanska nauka. Ovog naunog velikana sam se sjetio boravei na jednom naunom skupu u Soji u Bugarskoj, gdje sam spavao u hotelu koji se nalazi u ulici koja nosi ime po Alexander von Humboldt-u. Bilo mi je drago to se i na ovaj nain odaje priznanje ovom velikom svjetskom istraivau, prirodnjaku, zikom geografu, biogeografu, geologu, vulkanologu, klimatologu..., i u isto vrijeme ao to se kod nas u Bosni i Hercegovini malo zna ili bar malo spominje njegov ivot i rad. S toga u se u nastavku osvrnuti na njegov zaista impozantni naui opus i polja djelovanja i rada.
Sjeanje na Alexander von Humboldta, jednog od najveih svjetskih putujuih naunika, u povodu 150. godina njegove smrti
IFRA ZA OLUJU
Portret Alexander Von Humboldt, (Joseph Stieler 1843)
NA KRILIMA ROMANTIZMA
Friedrich Heinrich Alexander, Freiherr von Humboldt je roen u Berlinu 14. 09. 1769. godine. Otac mu je bio major pruske vojske i umro je kada je Alexander imao 9. godina. Jo kao mali pokazivao je sklonost ka istraivanju prirode, herbarizirao je biljke, sakupljao je koljke i insekte, te je imao nadimak mali apotekar. Na krilima i u duhu romantizma, koji je preplavio Evropu uio je mnoge nauke. Nakon kratkog studiranja ekonomije u Freiburg-u, Alexander se prebacio u Goettingen-u. Takoer je studirao jezike u Hamburg-u, geologiju u Freiburg-u, anatomiju i astronomiju u Jeni. Rijetka kombinacija linog talenta, izvanredna pronicljivost i upornost, te steena znanja tokom studija, doprinijela su da se Alexander opredijeli za bavljenje naukom. Nakon zavretka studija kratko radi kao inspektor rudnika u Frankoniji. Prije 22 FONDEKO SVIJET, 28/2009.
njegovog velikog i poznatog putovanja u Junu Ameriku, Alexander je putovao po Evropi, gdje je krae ili due boravio u Engleskoj, vicarskoj i Italiji i vrio geoloka i botanika istraivanja. Nakon smrti svoje majke koja mu je ostavila solidan imetak, u 27. godini ivota, poinje njegov pravi nauni i istraivaki rad i velika putovanja koja sam nasira.
PRVE KARTE IZOTERMI

Alexander von Humboldt skupa sa francuskim hirurgom i botaniarem Aime-om Boplandom kree na put da se pridrui Napoleonu u Egiptu, meutim, kako to nekada biva u ivotu, sudbina ih odvodi u Madrid. U Madridu dobijaju specijalnu dozvolu i velika ovlatenja Kralja Charlesa VII da istrae Junu Ameriku. Tako su 1800. godine iskartirali tok nenastanjene rijeke Orinoko u duini od 2.776 km. Utvrdili su postojanje veze komunikacije izmeu vodenih sistema
rijeka Orinoko i Amazon. Takoer su utvrdili tanu poziciju bifurkacije ovih rijeka. Penjao se na Ande na planinu Chimborazo u dananjem Ekvadoru, pri emu je postavio ondanji svjetski rekord u penjanju na 5.878 m. Iz Lime i Perua osmatrao je putanju Merkura, istraivao osobine guana, mjerio temperature oceana (Humboldt-ova struja), istraivao oru i faunu uma, boravio je na Kubi i kratko u SAD-u. U Evropu se vratio 1804. godine sa 30 kovega razliitih botanikih uzoraka. Kao vaniji rezultati ovih istraivanja i putovanja mogu se navesti, prva istraivanja opadanja temperature sa porastom nadmorske visine, prve karte izotermi, istraivanje nastanka tropskih oluja. Shvatio je da geograja biljaka bazirana na ideji studiranja distribucije biljnih organizama, izazvana variranjem zikih uvjeta sredine i tako je postavio temelje biogeograje, odnosno dananjih nauka o vegetaciji. Otkrio je magnetsku
VELIKI ISTRAIVAI PRIRODE

deklinaciju, odnosno opadanje inteziteta magnetnog polja od polova prema ekvatoru. Jedan je od prvih istraivaa vulkana Novog svijeta. Shvatio je da vulkani formiraju linearne grupe i da vjerovatno korespondiraju sa subterenskim naprslinama. Shvatio je da su vrste stijene prvobitno bile tene formacije. to se botanikih istraivanja tie napisao je knjigu u sedam tomova: Nova genera et species plantarum. Zajedno sa Boplandom i C.S. Kunth-om napisao je 6 od 30 tomova knjige: Voyage de Humboldt et Bopland. U knjizi Ideen zu einer Physionomik der Gewchse promovirao je koncept biogeograje.
PORTRET UNIVERZUMA
Imao je i vremenski kraa, ali po preenim razdaljinama veoma duga putovanja (15.472 km) i istraivanja u azijskoj Rusiji. Istraivao je permafrost, kao i klimu i shvatio kontinentalnost klime, odnosno uticaj oceana na ublaavanje klimatskih ekstrema. Na osnovu njegovog prijedloga razvijena je prva mrea meteorolokih stanica u Rusiji. Vrio je procjenu visine centralnoazijskog platoa, otkrio dijamante i zlato na Uralu. ivotno djelo ljudi obino ne zapoinju u svojoj 76. godini. Meutim, knjige u pet tomova Kozmos, koje predstavljaju krunu njegovog rada, Alexander von Humboldt poinje upravo u tim godinama. Fokus rada ovog djela bio je jasan opis jedinstva sredina u shvatanju kompleksnosti prirode, a ideja rada ne predstavlja samo grake opise, nego i zamiljen koncept zikog svijeta koji moe pomoi u denisanju detalja putem generalizacije. On je zapravo nastojao portretisati univerzum, meutim, ovim je uspjeno portretisao i svoju nesvakidanju inteligenciju. Ove knjige su jo u ono doba imale nevjerovatnu popularnost u Engleskoj i SAD-u, tako da su se u isto vrijeme (I tom) pojavile u tri razliita prijevoda na engleskom jeziku. Nain razmiljanja, pisanje i rad Alexandra von Humboldt-a je uvjetovao pojavu naunog pokreta- pravca koji se naziva humboldtijanski. Ovo shvatanje nauke je teko pojednostaviti, grubo govorei, ona vodi shvatanju povezivanja dijelova prirode kroz tana i precizna mjerenja. Humboldtijanska nauka zasniva se na principu generalne izjednaenosti sila.
Humboldt-ova (Peruanska) struja je izuzetno znaajna za Pacik
Generalna izjednaenost predstavlja ideju u kojoj su beskonane sile prirode konstantno u sukobu, ali su uvijek u ravnotei jedna sa drugom. Jo za vrijeme svoga ivota stekao je veliku slavu i popularnost. O njegovom radu i nauci su takoer mnogi njegovi slavni suvremenici dali su svoj komentar, evo nekih: Charles Darwin: On je najvei putujui naunih svih vremena, Uvijek sam mu se divio, sada ga oboavam Johann Wolfgang Goethe: Humboldt nas obasipa pravim blagom Simn Bolvar: Alexander von Humboldt je uinio vie za Ameriku nego svi konkvistadori, on je odistinski otkrio Ameriku Thomas Jefferson: Zakljuio sam da je on najznaajniji naunik kojeg sam upoznao
STIPENDIJA ZA ISTRAIVAE
U njegovu ast, mnoge su biljke i ivotinje dobile latinsko ime po njemu npr.: humboldtov pingvin (Spheniscus humboldti), humboldtov ljiljan (Lilium humboldtii), junoameriki andski hrast (Quercus humboldtii), junoamerika
vrba (Salix humboldtiana)... Takoer, u njegovu ast mnogi geografski predjeli lokaliteti dobili su naziv po njemu npr: Humboldtova rijeka u SAD-u; Humboldtova oceanska struja pored June Amerike; Humboldtov vrh u SAD-u i Venecueli, Nacionalni park Alexander von Humboldt na Kubi..., ak i predio na mjesecu nosi njegovo ime Humboldtovo lunarno more. Mnoge obrazovne institucije, univerziteti i koledi prije svega u Junoj Americi, ali SAD-u nose njegovo ime. Veliki broj ulica i trgova u svijetu, takoer nosi njegovo ime. Veoma je poznata i cijenjena stipendija Alexander von Humboldt koju dodjeljuje njemaka vlada istraivaima iz cijelog svijeta. Tako je i nakon smrti Alexander von Humboldt ostao da ivi na razliitim mjestima i na razliite naine. Najvanije je da njegova nauka i otkria ive i predstavljaju trasu, liniju vodilju za suvremena shvatanja razliitih procesa i zakonitosti u prirodi. Malo je ljudi tokom povijesti koji su ostavili ovakav trag u svjetskoj nauci openito. Ono to moemo i trebamo uiniti je da se s vremena na vrijeme sjetimo ovakvih pojedinaca, koji su zaduili ovjeanstvo meu koje spada i Alexander von Humbldt. 23
BOGATSTVO ZA LOKALNI RAZVOJ
Muradif Osmanovi
DOLINA SA KAMENOM OGRLICOM

nizu bitaka i aktivnosti koje vode i realiziraju udruenja gradjana i nevladinog sektora, jeste i iniciranje, izrada i realiziranje projekata koji bi u realnoj budunosti mogli doprinijeti odrivom razvoju i armaciji prirodnog, historijskog i kulturnog naslijea Bosne i Hercegovine. Jedna od takvih je i izrada, prezentacija i provoenje lokalnih ekolokih planova (LEAP) kakav je tokom juna predstavljen i u Novom Travniku. Autori plana su Eko - udruga "Stari hrast" i Opina Novi Travnik Tokom prezentacije ovog plana, odrane poetkom juna, posebno su apostrorani problemi koji se odraavaju na kvalitet ivota u svim segmentima. Rije je o deponiranju otpada, zatite vodotoka, neselektivne sjee uma, smanjivanja zelenih povrina u gradu, nekulture ivljenja, nedovoljne zatite i neiskoristivosti kulturno-povijesne i prirodne batine, nepotivanja postojeih ekolokih zakona, nedovoljna edukacija mladih i neukljuenost u stvaranju ljepeg i istijeg okolia. Sve to je po miljenju uesnika rasprave posljedica nepostojanja lokalnog akcionog ekolokog plana i mehanizama za njegovo provoenje kroz aktivno ukljuivanje javnosti u rjeavanju okolinih problema, razvijanje strategije i formiranje uvjeta za investicije ime bi se otklonili negativni efekti.
Aktivisti na elu sa neumornom Ozrenkom Fii prezentirali javnosti lokalni ekoloki akcioni plan Novog Travnika, a Udruenje Regionalni razvoj iz Travnika pokrenulo zatitu starih utvrda i nekropola u dolini Bile
ikom ovog skupa, sluati velike entuzijaste i zaljubljenike prirode i kulturnohistorijske batine i sasluati miljenja i ideje graana, a posebno koordinatoricu projekta Ozrenke Fii. Nevjerojatna je njena energija, entuzijazam, motiv i ljubav s kojom eli dovesti zrake sunca u svoj grad. Nemogue je ne traiti odgovore na pitanja koja se nameu. Koliko jo treba vode Bosnom da protee da nadlene vlasti konano shvate i ponu cijeniti, i na pravi nain tretirati napore lokalnih aktivista koji naprosto ele svijetu pokazati koliko je bogata naa zemlja i ta su nam ostavili oni prije nas. Kako animirati vlasti da prepozna prave ideje i institucionalno, struno i materijalno pomogne ljudima koji rade poput Ozrenke Fii i mnogih drugih? Donesena je tana denicija i dijagnoza problema, postoje konkretni planovi i ideje, koji se trebaju realizirati, ili bar poeti raditi na tome. Ideje ovih projekata proistiu iz saznanja da nadlene institucije ove zemlje, koje bi, izmeu ostalog, trebalo da razvijaju i provode iste, svaki put, kada se doe do njih, naprosto zataje. Mnogo je toga godinama ostalo ne spomenuto i ne oznaeno kada je rije o kulturno-historijskom naslijeu, irom nae zemlje. A posebno zaboravljena i preputena sama sebi u potpunosti, od svih institucija jeste "zlatna ogrlica" grada Travnika, koja se nalazi u dolini rijeke Bile tzv. Biljanska regija. Cijeli lokalitet naprosto je svojevrsno svjedoanstvo o ranom postojanju ivota na ovom podruju, ali isto tako i dokaz o preputenosti vremenu, i nemaru institucija koji sebe predstavljaju zatitnicima kulture, i naravno to dobro naplauju iz naih fondova. 1900. godine p.n.e., a smjeten je u dolini rijeke Jasenice, kod sela Zagrae. Nizvodno niz rijeku Bilu kod sela Karahode nalaze se ostatci prethistorijskih graevina Nebo iz doba neolita. Graevina datira od 2300 - 2600. g.p.n.e. Nasuprot Neba nalaze se ostaci graevine Mujevine iz neto mlaeg perioda. Nekropole steaka kod sela Fazlia, zatim Brajkoviima, Krabanu, Dubu i dr., ine dio tog zlatnog blaga. Nije ni potrebno napominjati da je sve u tronom i zaputenom stanju vjekovima preputeno zubu vremena. Voeni idejom da ovim i drugim injenicama koje na ovom lokalitetu jo uvijek postoje mora biti posveena panja, zatita i adekvatna prezentacija, Udruenje Regionalni razvoj je pokrenulo niz inicijativa, izmeu ostalog i ienje, ureenje prilaznih staza, struno otkopavanje i istraivanje jer spomenuti lokaliteti nikad nisu planski istraivani. U toku je i izrada web portala regije na kojoj e posebna panja biti posveena ba ovim graevinama jer vrijeme koje ih je odralo ne dozvoljava nam da kao i prethodne generacije i strukture nijemo promatramo njihovo daljnje i sve vee propadanje. Danas steci iz naih nekropola na alost nalaze se kao dekorativni elementi eksterijera privatnih kua i posjeda to je u najmanju ruku skandalozno i naa sramota. Decenijama iza nas zvanine institucije nisu uspjele zatititi, oznaiti mjesta niti podii svijest stanovnitva o svjedoanstvu i znaaju kulturno-historijskog naslijea. Ovim putem iz Biljanske regije svim pojedincima, udruenjima i institucijama kojima se ovaj projekt ini zanimljivim da nam se pridrui u realizaciji zatite i ouvanja kulture prethodnih generacija na ovim podrujima, i da je smjestimo tamo gdje je odavno trebalo da bude, a to je kulturno-historijska batina BiH.
STRATEGIJA I ENTUZIJAZAM
Ustvari, to su isti problemi koji imaju sve bosanskohercegovake zajednice, a za koje, za sada, jedino nevladin sektor nudi rjeenja. Iz godine u godinu brojne ekoloke i druge nevladine udruge uspjeno se bave stratekim pitanjima zatite i razvoja ivotne sredine. I iz tog razloga bilo je odista prijatno biti sudion24 FONDEKO SVIJET, 28/2009.
NEBO IZ DOBA NEOLITA

Srednjovjekovnom gradu Vrbovac prilaz je teko mogu. Spominje se
BOGATSTVO ZA LOKALNI RAZVOJ
MUDRO GOVOREI
Ako te je neko ujeo, samo te je podsjetio da i ti ima zube Pesnica ubija jea, ali se ruka ne usuuje Riba uhvaena u vru poinje da razmilja (Afrike) *** Pred prolou kapu dole, pred budunou kapu dole Ko napravi jedan korak prema paklu ve je na pola puta (Amerike) *** Onaj koji dri pero nikada sebe ne upisuje u krivce Ako pogreka ima majku, ta majka je rutina Svaka mana koja se dopadne sultanu postaje vrlina (Arapske) *** Psi se ne vezuju kobasicama (Baskijska) *** Ko ima putera na glavi neka se ne primie pei (Danska) *** Ako hoe da zna ta je novac zatrai ga od nekoga (Engleska) *** Nema nieg rjeitijeg od gotovog novca Tee je zaraditi prvi kud nego drugi milion Kada konj pobjegne, suvie je kasno zatvoriti vrata od tale Jedna stvar vrijedi onoliko za koliko se moe prodati Cijena se zaboravlja, a kvalitet ostaje (Francuske) *** Kamen koji se kotrlja ne obrasta mahovinom (Grka)
Stari grad Vrbenac kod Zagradja
Ograda od steaka u Fazliima
Dobro ouvan steak u Fazliima
Pripremio i odabrao; Ismet Dedi, dipl.ecc FONDEKO SVIJET, 28/2009. 25
KA ODRIVOM RAZVOJU
Prof.dr. Timi Eimovi
NAA ZAJEDNIKA BUDUNOST

Svijet mora brzo dizajnirati strategije koje e dozvoliti nacijama da se pomjeraju iz savremenih, esto destruktivnih procesa rasta i razvoja ka putevima odrivog razvoja
oetak spoznaje ovjeanstva 60-ih voj za potrebe Generalne skuptine UN. godina XX stoljea o potrebi kvalite- Izvjetaj Naa zajednika budunost imao ta ivotne sredine kao osnove ivota je ogroman utjecaj na svjetsku zajednicu. U Izvjetaju se, izmeu ostalog, kae: ljudske vrste i svih ivih bia na planeti, je istovremeno i poetak razvijanja koncepata/ Oni koji su siromani i gladni esto e unititi svoju neposrednu okolinu u naporu da strategija/vizija odrivog razvoja. Prva priznanja zasluuju pioniri, preive. Oni e sjei ume; njihova stoka e meu kojima Rimski klub svojim prvim unititi panjake; oni e iscrpljivati marginizvjetajem i publikacijom Granice rasta. alne povrine; u rastuem broju e se doselNakon toga slijedi niz akcija zaintereso- javati u ve prenaseljene gradove. Kumulavane globalne zajednice. 1972. u Stockhol- tivni efekat promjena e biti dalekosean, a mu je odrana konferencija UN o ivotnoj siromatvo uiniti najvanijom globalnom prijetnjom. Slabost upravljanja ivotnom sredini, nakon koje je u Nairobiju (Kenija) sredinom i odrivim razvojem prijeti da formiran UNEP UN Program ivotne sreugrozi sve zemlje. Razvoj ne moe postodine. Tokom slijedeih 20 godina uslijedio jati na osnovama unitenih resursa; ivotna je niz istraivanja i izvjetaja u funkciji sredina ne moe biti zatiena ako rast ne pripreme globalne konferencije o odrivom uzima u obzir trokove destrukcije ivotne razvoju koja je odrana 1992. godine u Rio sredine. Ovi problemi ne mogu biti razmade Janeiru. trani odvojeno od strane fragmentiranih institucija i politika. Oni su povezani u kompleksan sistem uzroka i posljedica. UTJECAJ NA ZAJEDNICU Slijedee generacije mogu da previde Termin odrivi razvoj je upotrebljen u ovake izvjetaje. O ideji kompleksnosti, izvjetaju Naa zajednika budunost ili rasprava je tek poela, realnost nekih pojava G.H. Brutland Report pripremljen od strane je zanemarena. Stanje kvaliteta ivotne sredSvjetske komisije za ivotnu sredinu i razine ukupne planetarne biosfere je od ranije, a
i danas zanemareno (2006.). Meuzavisnost, interakcija i saradnja svih navedenih sadraja, energije, informacija, zraenja, snaga i sila i drugih jo nepoznatih sadraja prirode su nadjaani potrebama pojedinaca, nacionalnih elita, potrebama bezbjednosti, novane reprodukcije, birokratija, vojnim potrebama, ratovima, neredima, genocidima itd. sve do danas (2007.).
KRITIKI CILJEVI
U dokumentu Ka odrivom razvoju tekst Naa zajdnika budunost nalazi se slijedea denicija: Odrivi razvoj je razvoj koji obezbjeuje zadovoljavanje potreba sadanje generacije bez ugroavanja potreba buduih generacija. Ona je veoma plemenita, humana, kosmopolitska, globalno usmjerena, ali je veoma esto zloupotrebljavana od strane mnogobrojnih politiara, birokrata i ljudi bez humanih kriterija, znanja ili etike. Navodimo jo jedan vaan stav iz teksta Naa zajednika budunost: Mnogi od nas ive izvan svjetskih ekolokih kapaciteta; primjer toga je na model upotrebe energije. Spoznate potrebe su drutveno i kulturoloki determinirane, a odrivi razvoj zahtijeva unapreivanje vrijednosti koje ohrabruju standarde potronje, ali koji su u okvirima ekolokih mogunosti i na koje svi mogu normalno pretendovati. Pri tome se misli na pojedince, zajednice, drave i nema potrebe da to daljeopisujemo. Karakteristike sistema ljudske vrste su danas zaboravljene! Svijet mora brzo dizajnirati strategije koje e dozvoliti nacijama da se pomjeraju iz savremenih, esto destruktivnih procesa rasta i razvoja, ka putevima odrivog razvoja. Ovaj kontekst je takoer u potpunosti izgubljen iz vida! Kritiki ciljevi koji se odnose na ivotnu sredinu i na razvojne politike koje slijede iz koncepta odrivog razvoja podrazumijevaju: obnovljivi rast, promjenu kvaliteta rasta, dogovor o neophodnim potrebama za radnim mjestima, hranom, energijom, vodom i zdravstvenom zatitom, osiguranje odrivog nivoa stanovnitva, konzervaciju i poveanje baze resursa,
26
KA ODRIVOM RAZVOJU
preorijentaciju tehnolokih i upravljakih rizika i povezivanje ekonomskih i okolinskih aspekata u procesu donoenja odluka. Ciljevi, naravno, podrazumijevaju kriterije koji jo nisu postali dio dnevnih radova politiara, birokrata i nacionalnih programa. Veoma znaajan je stav iz dokumenta Urbani izazov: 1940. godine samo jedan od devet stanovnika ivio je u urbanim centrima, a jedan od 100 ivio u gradovima sa milion ili vie stanovnika (milionski gradovi). Za nas, iz ove ekipe, manji od oekivanog. Tako smo 1992. doli do Rio Samita. Druga konferencija na temu ivotne sredine i razvoja CED 2 Rio de Janeiro ili Rio Samit okupila je predstavnike 179 drava. Usvojen je niz dokumenata, izmeu ostalih, Agenda za promjene i Agenda 21, ali oni nikada nisu implementirani. Konano, 10 godina nakon Ria na Svjetskom samitu o odrivom razvoju javno je konstatovan nedostatak akcije u realizaciji ovih dokumenata. Razlog za to, po naem miljenju, je u looj operacionalizaciji izvjetaja Naa zajednika budunost kao i njegov mogui globalni utjecaj na drutvo. Ujedinjene nacije su u tom periodu loe manipulisale ovim dokumentom, jer su ga tretirale kao agendu UN svjetskom stanovnitvu, umjesto da to bude agenda Ujedinjenih Nacija dravama lanicama. Drave lanice nikada nisu aktivirale Agendu odrivog razvoja primjereno nacionalnim prioritetima. U meuvremenu Ujedinjene Nacije zbog slabosti lidera i politike nesposobnosti drava lanica s jedne strane, a globalne humane zajednice s druge strane, nisu bile spremne za realizaciju odrivog razvoja. Uloga UN nije bila prilagoena potrebama izazova vremena kraja drugog i poetka treeg milenija. Takvo prilagoavanje, sa aktualnim dunosnicima UN tog doba, nije bilo mogue. Opa praksa bila je i jo uvijek je individualistika: politiari, birokrati, nacionalne elite, vlade, mediji, zabavljai, religiozni lideri, lideri lokalnih zajednica itd., idu u susret prvenstveno zadovoljavanju vlastitih potreba i potreba svojih obitelji s ciljem sticanja sredstava i obezbjeivanja zaposlenosti, a tek nakon toga dolaze na red humanitarni ciljevi. Konano, zahvaljujui pored ostalog i izbornoj praksi, nije bilo prostora za humanitarne rezultate. U stvarnosti se nije obraala panja na formiranje novog prola humaniteta za trei milenij kako bi se inoviranim obrazovanjem, etikom i novim prolom humanitarnih vrijednosti moglo ii u susret izazovima prirode koji su pred nama. Ljudi gradova (homo urbanus) pratili su tok civilizacijskih promjena, ali nisu bili spremni preuzeti dugoronu odgovornost, ve su samo pratili kratkorone individualne potrebe.
MANIPULACIJE UN
1960. godine vie od jedne od 5 osoba ivjelo je u urbanim centrima, a jedan od 16 u milionskim gradovima, dok 1980. godine skoro jedna od tri osobe bila je stanovnik grada, a jedan od 10 stanovnika, ivio u milionskom gradu. Hon. Tom McMillan, ministar ivotne sredine, na WCED Public Hearing, Ottawa 26-27. maja 1986. kae: Izazov koji je pred nama je da prevaziemo lini interes u pojedinim naim nacionalnim dravama na nain koji e podrazumijevati iri lini interes za opstanak ljudske vrste u prijeteem svijetu. Dr. Gro Harlem Brundtland govorei o Izvjetaju kae: Izvjetaj Komisije Naa zajednika budunost sadri poruke nade i ansi. Kakav je rezultat nakon to je proteklo 20 godina od usvajanja Nae zajednike budunosti?
NESREA ZVANA KATRIN

Dobro je reeno: Mi samo prihvatamo rezone naih predaka. Naa djeca oekuju da dotaknemo budunost. Trebalo bi da se rukovodimo rezonima djece nae djece. Danas su odrivi razvoj i vie odrivosti postali popularni termini za politiare i ljude sline politiarima koji ele da impresioniraju sluaoce i javnost. Postalo je uobiajeno da se odrivi razvoj, globalno zatopljenje i klimatske promjene navode kao vani elementi aktuelne stvarnosti, ali bez njihovog stvarnog razumijevanja. Nakon Katrine, nesree koja je zadesila SAD, predsjednik G. Bush je intervenisao bez ikakvog razumijevanja situacije. Kao predsjednik SAD trebao bi prevenirati tragedije koje se dogaaju i ne bi trebao podravati/inicirati nacionalne i meunarodne tragedije koje su prouzrokovane prirodnim, politikim ili ratnim dogaanjima. Akcija za ublaavanje tragedije Katrin trebala je biti ranije pripremljena. Nakon tragedije velika regija New Orleansa trebala je biti proglaena za zonu neuslovnu za ivot, a bila je neuslovna i prije i poslije Katrin. Nakon Katrin Vlada SAD je trebala nedvojbeno izjaviti da je regija neuslovna za ivot. Naunicima je jasno i dobro su upoznati sa rizicima ivota u podrujima poput New Orleansa; zajednica bi trebala poduzimati pozitivne akcije, a vlade sprjeavati dogaaje koji se mogu sprijeiti. Zajednice bi morale obezbjeivati nansijska sredstva za ove potrebe i to ne samo u povodu dogaaja kao to je Katrin, nego i niza drugih slinih moguih dogaaja koji zahtijevaju znaajna dravna sredstva svake godine. Prevod i adaptacija: F. ebi
KANDIDAT ZA NOBELOVCA
Prof. dr. Timi Eimovi (1941. umirovljen 2004.) iz Medosi, Korte, Slovenija je eminentni meunarodni naunik, neovisni istraiva, predava, prvi direktor SEM instituta za klimatske promjene i predsjednik The World Thinkers Forum. On je istraiva zatite prirode, prostora i ivotne sredine, sistema klimatskih promjena, sistema miljenja, odrivosti i odrive budunosti. Bio je jedan od prvih istraivaa u aktivnostima primjene zatite prirode, prostora i ivotne sredine u lokalnim zajednicama na osnovama dokumenta Local Agenda 21 Processes holistikog programa za ouvanje nae civilizacije u okvirima novih izazova treeg milenijuma od odrivosti lokalnih zajednica ka odrivosti globalne civilizacijske odrive budunosti ili harmonije sa Prirodom Planete zemlje. Svojim radom/istraivanjima u okviru sistema klimatskih promjena, aktivnostima, identikovanjem problema, razumijevanjem i istraivanjima (bio je nominiran za Nobelovu nagradu 2003.) spada u red vodeih nezavisnih istraivaa sa mnogobrojnim meunarodnim publikacijama i nastupima. Saraujui sa mnogobrojnim svjetskim istraivaima na nizu case studija i kompleksnih problema istraivanja i implementacije njihovih rezultata, daje doprinos holistikom i potpunijem razumijevanju savremenosti. Njegova najnovija istraivanja usmjerena na teoriju i sistem miljenja mogu dati eventualni odgovor za bolje razumijevanje naeg svijeta. Njegova The Information Theory of Nature nominirana je 2007. godine za Nobelovu nagradu. Dr. Timi Eimovi je aktivan lan European Academy of Sciences and Arts, European Academy for Environmental Affairas, dr. Sc. Environmental Sciences (H.C.), predsjednik World Thinkers Forum i profesor/predsjednik Environmental Sciences at Ansted University. Tekst objavljen u knjizi The Sustainable (Development) Future of Mankind, Medosi, Korte, Slovenija, 2007. Str. 14-19.
27
UPRAVLJANJE OTPADOM
Dr. Nevenko Herceg i Tomislav Luki, prof
OKOLINOG ODGOJA SKORO DA I NEMA

Prikupljanje komunalnog otpada od individualnih korisnika u cijeloj BiH je na zabrinjavajue niskoj razini
ajvei okolini problem u Bosni i izgraena etiri centra za upravljanje otHercegovini zasigurno predstav- padom primjenom moderne svjetske tehlja problem zagaenja komunal- nologije i s perspektivom izgradnje sustava nim otpadom. Nevjerojatne, gotovo "horor" mehaniko-bioloke obrade na istim. Rije slike sa obala bosanskohercegovakih rije o centrima u Sarajevu, Zenici, Bijeljini i jeka potvruju injenino stanje, odnosno Banja Luci. nerijeeno pitanje osnovnog zbrinjavanja otU fazi projektnih rjeenja, s vrlo realnim pada. Prema procjenama uraenim prilikom izgledima za skoro uspostavljanje nalazi izrade Strategije zatite okolia Federacije se jo est centara za upravljanje otpadom BiH, u sustav organiziranog prikupljanja u Federaciji BiH (Mostar, Livno, Gorade, komunalnog otpada ukljueno je samo 50% Tuzla, Biha i Visoko). Uspostavom ovih stanovnitva. Jo poraznije zvui podatak centara stvorili bi se preduvjeti za izgradnju da tek 30-40% onih koji su ukljueni u sus- mree regionalnog zbrinjavanja otpada emu tav organiziranog prikupljanja komunalnog otpada, redovito plaa naknadu za njegov odvoz do odlagalita. Sredstva prikupljena na ovakav nain niti izbliza nisu dovoljna za uspostavu osnovnog sustava zbrinjavanja otpada, a kamoli za izgradnju modernih upravljakih sustava. Ovakvo, poraavajue materijalno stanje u komunalnim tvrtkama, koje su uglavnom u vlasnitvu jedinica lokalne uprave, ne nudi optimizam da bi se u dogledno vrijeme moglo popraviti trenutno stanje. Iako su uzroci loeg odnosa prema okoliu vrlo kompleksni, svakako nisu i nerjeivi. Krenut emo loginim redoslijedom i analizirati probleme koji, svaki na svoj nain, doprinose kompleksnosti i teini rjeavanja problema zbrinjavanja otpada.
oko nas, kao to je sluaj sada. Odlaganje otpada u ureeni centar za upravljanje otpadom od viestruke je koristi za svaku lokalnu zajednicu, od koje se oekuje da tu korist prepozna i osigura pozitivan stav javnosti prema izgradnji modernih centara za upravljanje otpadom. Prikupljanje komunalnog otpada od individualnih korisnika u cijeloj Bosni i Hercegovini na zabrinjavajue je niskoj razini. Gradske sredine imaju visok postotak obuhvata stanovnitva organiziranim prikupljanjem otpada, meutim, razina
GDJE E BITI ODLAGALITE

Reeno jezikom laika, odlagalita na koja komunalne tvrtke zbrinjavaju otpad uglavnom su "smetlita" odnosno prostori na koje se bez ikakve obrade u prirodi ostavlja komunalni otpad. U Federaciji BiH takvih objekata ima neto manje od dvjesto i svima je prijeko potrebna sanacija. Pored tzv. smetlita, prema slobodnim procjenama, u Bosni i Hercegovini postoji i preko dvije tisue divljih odlagalita otpada. Uz to, dio objekata smjeten je na neprimjerenim lokacijama te odloeni komunalni otpad predstavlja direktnu prijetnju po ivot i zdravlje ljudi. Kroz projekt "Upravljanje komunalnim otpadom", koji uspjeno implementira Federalno ministarstvo okolia i turizma i kojeg je Svjetska banka 2008. nagradila kao najuspjeniji projekt ovog tipa u svijetu, u Bosni i Hercegovini su
Kiseljak-Odlagalite
Bosna i Hercegovina tei. Pri rjeavanju problema zbrinjavanja otpada, tonije, izboru lokacija za izgradnju centara, Bosna i Hercegovina se susree sa uobiajenim problemima, s kakvima se susreu i ostale drave u regiji i svijetu openito. Temeljni problem svakako je tzv. "NIMBY SINDROMOM" (NOT IN MY BACK YARD ili NE U MOJEM DVORITU), koji je znaajno usporio rjeavanje problema upravljanja otpadom na lokacijama u Tuzli i Bihau. Koliku vanost odlaganju otpada pridaju pojedine opine, potvruje i injenica kako unato vrlo visokoj cijeni prijevoza, neke opine iz najugroenijeg krakog dijela Bosne i Hercegovine svoj komunalni otpad odvoze u Zenicu. Stoga, temeljno pitanje nije treba li izgraditi odlagalite otpada ili ne. Pitanje moe biti samo hoe li odlagalite biti tu, negdje drugdje ili e otpad zavravati svuda
usluga je nezadovoljavajua. Zajedniko svim sredinama je nepostojanje uniciranih posuda za prikupljanje otpada, nepostojanje "reciklanih otoka", lo vozni park bez mogunosti odvajanja korisnog od nekorisnog dijela otpada te nedovoljna opremljenost i obuenost radnika to u konanici rezultira vrlo loom i niskom razinom naplate pruene usluge odvoza komunalnog otpada. U ruralnim sredinama problemi su gotovo istovjetni, uz dodatno optereenje koje predstavlja urbana neureenost i razuenost stambenih objekata to uvelike uslonjava proces organiziranog prikupljanja komunalnog otpada. Sustav naplate prikupljanja i odvoza otpada razliit je od opine do opine i u veini sluajeva nije dostatan za nanciranje odrivosti komunalni tvrtki. Stopa od 40 % nezaposlenosti od ukupno radno sposobnoga stanovnitva, doprinosi neprihvatljivoj
28
UPRAVLJANJE OTPADOM
slici da se u istoj mjeri ne plaa naknada za zbrinjavanje otpada. Destimulirajui sustavi naplate, poput naplate po prikupljenoj vrei komunalnog otpada, dovode do apsurdnih situacija kao to je situacija da opine sa 10.000 stanovnika obuhvaenih uslugom organiziranog prikupljanja otpada, imaju mjesenu realizaciju naplate od samo 2.000 KM. Prema analizama koje su uraene za potrebe Strategije zatite okolia, svaki graanin BiH u prosjeku proizvode oko 270 kg komunalnog otpada, ije bi zbrinjavanje u principu trebao i platiti. Temeljno naelo zatite okolia je "Zagaiva plaa i ono bi trebalo ui u sve sustave upravljanja otpadom. Bez adekvatnog prikupljanja novaca od pojedinca, odnosno svakog od nas, proi e dugo vremena do uspostave kvalitetnog sustava upravljanja otpadom. lik koji baca plastine vreice (kese) u prostor oko sebe. Predstava je prikazana i djeci u jednom vrtiu u velikom bosanskohercegovakom gradu. Po zavretku predstave, voditeljica projekta zamolila je djecu da zajedno pokupe otpad koji je tijekom izvoenja predstave razbacan po pozornici. Djeca su kao po zapovjedi uglas uzviknula "Neemo mi skupljati otpad. On je razbacao vreice (pokazuju na Musu), neka ih on i pokupi".
CITATI
ZAGAIVA PLAA
Zbrinjavanje otpada na nain koji je najprimjereniji BiH, svakako je model izgradnje centara za upravljanje otpadom sa odvajanjem korisnog od nekorisnog dijela otpada. Meutim, kako bi na ovakav nain kvalitetnije rijeili problem zbrinjavanja otpada moramo prvenstveno poveati postotak obuhvata stanovnika organiziranim prikupljanjem otpada. To je u biti krucijalni problem i velika odgovornost lokalnih zajednica. Nikako se ne moe zanemariti injenica da, od gotovo 4.000.000 stanovnika BiH, ak 2.000.000 stanovnika svoj otpad odlae u prirodu. Dakle, ukupno se godinje u nae rijeke, na nae planine i ravnice odloi (itaj odbaci) oko 500.000 tona komunalnog otpada, dok se ista ta koliina zbrine na naine kako je prethodno opisano. Glavni razlog ovakvog stanja svakako je niska razina drutvene i osobne svijesti o potrebi kvalitetnog zbrinjavanja otpada. Neshvaanje osnovnog naela zatite okolia "Zagaiva plaa" i nemogunost njegovog implementiranja u sve segmente drutva, sve vie postaje glavni okolini problem. Sasvim je uobiajeno i gotovo pa "normalno" da tijekom vonje nekim od bosanskohercegovakih putova vidite "savjesne" vozae koji kroz prozor svojih "limenih ljubimaca" izbacuju svoje smee u okoli. Moda jo ilustrativniji primjer stanja svijesti pokazuje sljedei stvaran dogaaj od prije nekih mjesec dana. Jedna srednja kola priredila je projekt-kazalinu predstavu "Marko kraljevi i Musa Kesadija" koju je podralo i Federalno ministarstvo okolia i turizma. Predstava je izvrsno adaptirana na temu zatite okolia i u njoj se Musa Kesadija pojavljuje kao negativan okolini
Oi su vjerniji svjedoci od uiju (Heraklit, V vijek p.n.e.) *** Radi se o tebi kad pale susjedovu kuu (Horacije, I vijek p.n.e.) *** Zemlja napreduje ako joj napreduju graani *** Ja vidim, ja znam, ja vjerujem, ja sam razoaran (Pjer Kornej, XVII vijek) JAANJE SVIJESTI *** Mi povjerujemo u zlo tek onda kada Drugi dogaaj je jo ilustrativniji. Jedna ono doe od mnogih okolino svjesnih kola imala je (Lafonten) akciju prikupljanja staroga papira. Vrijedna *** djeca shvatila su akciju na pravi, okoliu Interes koji zasljepljuje jedne otprijateljski nain i skupila dvije tone starog vara oi drugima papira. Problemi su se pojavili kada je doao *** trenutak odvoza skupljenog papira. Prvo, tvrtOni koji se suvie trude oko sitnih ka koja odvozi papir nekoliko dana nije dola stvari, postaju nesposobni za velike pa je prikupljeni papir predstavljao vizualni *** problem u koli, a kada su doli i odvezli taj Nae vrline su najee samo isti papir djeci u kolski fond nisu uplatili 100 KM. No, problem ni tu ne prestaje. Profe- preruene mane *** sor koji je vodio akciju ne eli vie pokretati Nita se tako izdano ne daje kao takve akcije jer sustav materijalne naknade savjeti za valorizaciju okolinog rada ne funkcionira, *** odnosno potpuno je zakazao. Iz cijele, hvale Mi priznajemo sitne mane da bismo vrijedne akcije, nastupilo je stanje ope konubjedili ljude kako nemamo velike sternacije i apatije. Samo iz ova dva primjera (Larofuko, XVII vijek) moemo izvui cijeli niz zakljuaka o stanju *** svijesti kod najmlaih, ali i onih koji bi trebali Anarhija je svuda tamo gdje nema biti drutveno odgovorni. odgovornosti injenica je kako se u naim kolama (Gistav Lebon) vrlo malo ui o problemima okolia, a *** okolinoga odgoja skoro da i nema. ak se Ne znam hoe li biti bolje ako bude i na veini visokokolskih institucija koje drukije. No, mora biti drukije ako izuavaju javnu politiku smatra da nije treba da bude bolje drutveni problem ako se u tijeku studija (Lihten) ne izuava politika okolia i sustav up*** ravljanja okoliem. A upravo je stjecanje Neka glad vie ne bude prokletstvo znanja o okoliu prvi korak ka rjeavanju rada ve kazna za dangube problema okolia. Stoga, moramo to prije (Roza Luksemburg) stvoriti takav edukacijski okolini kolski *** Redovna je mana ovjeka da ne program, za sve uzraste, koji e odgojem i obrazovanjem modernih okolinih kadro- predvia oluju kada je lijepo vrijeme (Makijaveli) va, ali i jaanjem svijesti kroz ope medi*** jske kampanje te ukljuivanjem javnosti u Ko hoe da udavi svoga psa, on ga proces donoenja odluk i provedbe mjer, osigurati pravilnu percepciju okolinih optui za bjesnilo *** problema. Jaanje okoline svijesti Ja ivim od dobre supe, a ne od likod najmlaih, ali i kod odgajatelja, u jepe rije i budunosti treba biti jedna od prioritetnih (Molijer) zadaa kojoj kroz nae programe moramo Sre ni su narodi koji imaju dosadposvetiti punu panju. Rije je o dugom i nu historiju skupom procesu koji trai angaman uku(Monteskje)
pne drutvene zajednice, ali i procesu za koji nema alternative.
(U sljedeem broju: Upravljanje ambalanim otpadom)
Pripremio i odabrao; Ismet Dedi, dipl.ecc FONDEKO SVIJET, 28/2009. 29
GRAD, OVJEK I PLANINA
Leopold Gapard, Drutvo prijatelja grada Sarajeva
TREBEVI BEZ PLUA I DUE

Drutvo prijatelja grada Sarajeva apeluje da se nekad poznatom sarajevskom izletitu vrate njegove vrijednosti i namjena
edinstvena meu planinama koje okruuju jedan grad, Trebevi nedostaje njegovim vjernim ljubiteljima. I ne samo njima, nedostaje mladim ljudima koji ga nisu ni imali priliku upoznati, nedostaje posjetiocima koji nemaju mogunost da uivaju u njegovim ljepotama. Nedostaje kao rekreaciona zona, izletite, kao poligon za sportske aktivnosti, kao kola u prirodi, nedostaje za druenja planinara i ljubitelja prirode. Trebevi se nalazi ugoistono od Sarajeva, visok je 1627 metara nadmorske visine i nadovezue se na planinu Jahorinu. Na 1566 metara visine, blizu vrha, 1975. godine izgraen e toranj visine 60 m, koji je vaan telekomunikacioni vor za Saraevo i predanik za vie RTV stanica. Ljepotama, koje je Priroda podarila Trebeviu, dodala je i ljudska ruka
nike (Pinus heldreichii) u manjim sastojinama. Na vrhu je, takoe, nalazite endemine vrste bosanskog irisa (Iris bosniaca), bosanskog ljiljana (Lilium bosniacum) i drugih. Blago se slijevajui prema gradu, sjeverna padina Trebevia zatitniki dri u svom naruju dio starog Sarajeva, mahale na njegovim padinama sa svojim tradicionalnim kuama i baama, obuhvatajui umu iznad Boguevca, Franjevaki samostan i crkvu Svetog Ante, zgradu Pivare i mnoge druge, sputajui se do Careve damije
niz objekata izgraenih marom planinara i graditelja objekata Olimpijade, ali ne naruavajui dostojanstvo ove planine. Do nedavno se u umama Trebevia mogla sresti srna, zec, lisica, najplemenitije vrste ptica. Vjeverice su bile odomaene, njihove ustre pokrete pratili smo prilikom etnje kroz umu. Poslije Drugog svjetskog rata ustanovljen je (zahvaljujui prof. Gligiu), alpinetum (planinska botanika bata) sa endemskim i autohtonim biljnim vrstama koje rastu na toj visini. Godine 1954. Trebevi je proglaen rezervatom narodnim parkom. Na nadmorskoj visini od oko 1000 m je i danas kultivirana mjeovita uma, iznad nje mjeovita uma bukve. uma stoljetne kulture Panieve omorike (Picea omorika) nalazi se na Tabakoj ravni na visini od oko 1000 m, izmeu 1000 i 1500 m visine su kultivirani pojedinani arii, a pri vrhu kultivirane ume mu30 FONDEKO SVIJET, 28/2009.
i istoimenog mosta, do Baarijskog trga, do Jevrejske sinagoge i Stare pravoslavne crkve, obuhvatajui staru sarajevsku ariju u kojoj, na relativno malom prostoru, vjekovima pulsira ivot razliitih vjera i nacija. U umi iznad Boguevca, starac Trebevi je brino sauvao sliv podzemnih voda koje je, dugo nakon osnivanja Pivare, svojom ingenioznou zahvatio pokojni prof. dr. Ba i tako joj produio ivot. Hilj-
GRAD, OVJEK I PLANINA

adama Sarajlija bio je to skoro jedini izvor vode u dugogodinjoj opsadi grada 1992/95. godine. Ova, nama draga i bliska planina, pruala je, u svojim hladovitim umama, na svojim travnatim proplancima, na stazama koje su pratile obrise njenog dugog grebena, odmor za oi i duu, ubrizgavala nam isti gorski zrak u plua, inila nas ponosnim to je imamo. I bila je tako blizu, na dohvat ruke - sa ovim izletitem grad e bio povezan iarom (koa sada nie u funkcii) duine 1700 m,
a ishodite iare je bilo nedaleko od centra starog dijela grada. Prije moje posjete i planinarenja u vicarskoj i Austriji, nai gosti iz tih zemalja su me ubjeivali da nigdje nisu vidjeli pristup iari, skoro iz mog dvorita. I da se rijetko gdje, kao to je to u Sarajevu sluaj, moe za 10-tak minuta savladati visinska razlika od 600 metara, da bi se nali na visinskoj koti od oko 1200 metara, a potom, laganim i ugodnim hodom kroz umu dosegnuli njegov vrh. Sredinom ezdesetih godina napravio sam, sa grupom planinara-veterana i sa jednim mladim ovjekom, spust - od vrha Trebevia, po stazi do Dobrih voda, zatim preko doma na Ravnama, iznad Curinih njiva i Komatina, pa starom
cestom niz Osmice i Kovaie do mosta Vrbanja. Uinili smo spust koji je vremenski trajao sat i po i obiljeili svojevrstan Memento mori, za jednu, desetljeima trajuu, ligurako, sanjkaku i skijaku stazu. Preduhitrili smo, tada, s' ranim jutrom, ralice koje su istile snijeg sa puta i ulica. Iz mase od nekoliko hiljada pomenutih liguraa, sanjkaa, skijaa (esto na improviziranim skijama buretnjaama) izrasle su generacije vrsnih skijaa i bob-sanjkaa, od kojih je jedna grupa bila nosioc ideje i realizator etrnaestih zimskih olimpijskih igara ZOI '84. Zbog idealne konguracie terena na Trebeviu e izgraena kombinovana staza za bob i sankanje gdje su odrana i takmienja u ovim disciplinama. Danas je Trebeviu ubijena dua, rijetki izletnici lutaju njenim stazama, uspinjae nema, bob-staza je zaputena, zamrle su trim-staze, izblijedili crveno-bijeli kruii na drveu (markacije), ili su nestali u nezasitim raljama lokalnih pilana, koje gutaju ve skoro dvije decenije drvnu masu trebevikih uma. Smanjuju se kapaciteti plua grada zbog onih koji ne znaju i nee da znaju ta znai uma za opstanak i ivot. Obraamo se javnosti, institucijama vlasti na svim nivoima, svakom ko moe u tome nai potenu, ljudsku dobit, DA NAM SE VRATI TREBEVI,
njegove ume, autohtoni biljni i ivotinjski svijet, iara, planinarski domovi, kilometri obiljeenih staza... i nevjerovatan doivljaj panorame grada iz iare i Vidikovca na izlaznoj stanici. Osim Igmana i Bjelanice, omoguimo naoj djeci rekreacionu zonu i izlazak u prirodni ambijent koji e im biti blizu, dostupan za posjetu u toku popodneva, nauimo ih da je prirodni ambijent najbolji lijek za odbranu organizma (i duha i tijela) od gradske vreve, smoga, buke i praine i svih otrova dananjice.
31
URBANO ZELENILO
Prof.dr. Vladimir Beus
STARE ALEJE SARAJEVA

U procesu urbanizacije nestali su mnogi drvoredi. Preostale manje ili vie ouvane trebalo bi rekonstruisati kao objekte od urbanistike, hortikulturne i povijesne vrijednosti
astanak javnih parkova i razvoj urbanog zelenila u Bosni i Hercegovini zapoinje nedugo po austrougarskom preuzimanju vlasti nad Bosnom i Hercegovinom, 1878. godine. U periodu austrougarske vladavine formirane su razliite kategorije urbanog zelenila meu kojima aleje predstavljaju posebno obiljeje. Brojne aleje podignute su i u Sarajevu i Ilidi koja je tada bila prigradsko naselje i zajedno sa vrelom Bosne omiljeno izletite. ta je ostalo i u kakvom su stanju danas ove aleje. Velika aleja na Ilidi, duine 3,5 km, povezuje ilidanski banjsko-hotelski kompleks i izvorita Vrela Bosne, formirana je krajem osamdesetih i poetkom devedesetih godina devetnaestog stoljea. Predstavlja izuzetno vrijedan hortikulturni objekt i svojevrstan simbol urbanog zelenila Bosne i Hercegovine, a i ire. Njena ljepota ovjekovjeena je na
ivotni vijek ovih stabala, odnosno aleje. Meu mnogobrojnim negativnim uticajima treba istai asfaltiranje, ak uz koru stabala, kolovozne trake (inae predviene za jakere i saonice) i brojne prokope za razne instalacije kojima su sasjecani korijenovi sistemi i otkriveni izlagani veoma dugim periodima isuivanja. (I ovog proljea na poetku aleje, s njene june strane, oteeno je iskopanim rovom pedesetak stabala). Pored ovih, mnoga su i druga oteenja aleje: motornim saobraajem, promjenom reima podzemnih voda radi koritenja za sarajevski vodovod (rizosfera starih stabala ne moe pratiti ove promjene), prosjecanjem dalekovodne trase, nekontroliranom izgradnjom ulaza u privatne objekte Kod rekonstrukcije ove aleje treba izbjei nedostatke koji su bili prisutni kod njenog podizanja i odravanja i ukljuiti i dionicu od ulaza u aleju od Hrasnike ceste. Posebno
destruktivni akt prekinuti odgovorni? ta ako sutra neko posegne za slinim zlodjelom u Velikoj aleji? Ovu aleju prilikom obnove je poeljno produiti du puta koji vodi prema Glavogodini i tako formirati jo jednu aleju, etnicu u ovom prirodnom ambijentu izvanrednom za odmor i rekreaciju.
OKOVANI ASFALTOM
Na Ilidi je nekada bila uvena i Mala aleja formirana od divljeg kestena, koja je vodila od nekadanje eljeznike stanice (danas ruevine) prema banjsko-hotelskom kompleksu na lijevoj strani rijeke eljeznice. Nepromiljenom urbanizacijom ova je aleja unitena, zaostalo je nekoliko stoljetnih stabala na krajevima nekadanje aleje, preteno na sjevernom kraju. Umjesto divljeg kestena na formiranoj etnici je
Dio Velike aleje sa divljim kestenom mnogim slikarskim platnima i bezbrojnim razglednicama. Kao dvoredna aleja formirana je od javorolisnog platana (Platanus x acerifolia Willd.), unutarnji redovi, i od divljeg kestena (Aesculus hippocastanum L.), spoljni redovi aleje, sa izuzetkom oko treine duine ove aleje u blizini Vrela Bosne, gdje sve njene redove ine stabla divljeg kestena (prilikom sadnje nestalo sadnica platana!).
Sasjeene kronje u aleji Parka prirode Vrelo Bosne treba voditi rauna o razliitim neadekvatnim idejama i pritiscima za obnovu aleje, meu koje pripada i ideja o proirenju aleje, sa biciklistikim stazama (zasebne nisu potrebne a eventualna njihova gradnja bi ugrozila aleju i grubo naruila njen sklad). U sjeni Velike aleje je aleja divljeg kestena, takoer stoljetna, koja se nalazi uz dio Jasika ulice (ranije Partizanski put), od Velike aleje do razruenih objekata nekadanje umarske tehnike kole. Naalost, ovog proljea je teko oteena sasjecanjem kroanja sa petnaestak stabala na njenom junom kraju. Nedopustivim potezom nestao je prekrasni zeleni svod kroanja a ostala sablasna stabla. Da li e neko odgovarati za ovakav vandalski in? Da li e tiinu kojom je obavijen ovaj
Velika aleja - divlji kesten lista, a platani miruju podignuta aleja od skandinavske mukinje (Sorbus scandica Fries.), koja, manjim habitusom, moe opstati u prostoru stisnutom graevinama, i okovanog betonom i asfaltom. Od stoljetne aleje javorolisnog platana u Butmirskoj ulici, koja vodi prema naselju Butmir, ostalo je tek dvadesetak gorostasnih stabala uz preostali dio stare trase ceste, naspram Zavoda za poljoprivredu FBiH. Ostala su svojevremeno posjeena zbog bezbjednijeg prilaza aviona aerodromskoj pisti. Na podruju dananje Opine Novi Grad nalazi se samo zaostalih desetak starih stabala lipa, veinom oteenih, du ulice Aleja Bosne srebrene (ranije Aleja Branka Bujia), koja vodi od Nedaria prema Aerodromu. Zaostala stabla u asfaltnom trotoaru osuena su
OPASNI SAOBRAAJ
U oko 120 godina postojanja aleja je, naalost, izloena razliitim negativnim antropogenim uticajima, posebno od sredine dvadesetog stoljea, to je u mnogome umanjilo vitalitet i skratilo, inae, vrlo dugi,
32
URBANO ZELENILO
sipa eljeznike pruge za Viegrad) ostala su u dananjoj ulici Demala Bijedia samo dva stoljetna stabla lipe pred Osnovnom kolom engi Vila 1 (biva O.. Slobodan Vukovi). Danas je na ovom dijelu formiran mladi drvored lipa (uz dio ul. D. Bijedia i Bulevar Mee Selimovia). Na podruju Koevske doline uz dananje ulice Patriotske lige (biva Hasana Brkia) odnosno Koevo (biva ulica Kralja Tomislava) bila je aleja od divljeg kestena koja je potpuno isela. Danas je podignut drvored od ove vrste drvea u ploniku sa zapadne strane navedenih saobraajnica.
LIPA MIRIE
Vilsonovo etalite poetkom proljea na propadanje, zbog nedostatka prostora nema mogunosti obnove aleje. Prema poloaju i hortikulturnim vrijednostima, Aleja lipa u Vilsonovom etalitu (bive Omladinsko etalite) ima izvanredan znaaj za grad Sarajevo. Ova dvoredna aleja formirana je od tri vrste lipa poetkom dvadesetog stoljea, 1905. godine, i pruala se od mosta, danas Suade i Olge, (ranije Vrbanja mosta), do bive eljeznike stanice (naspram Hotela Bristol). Krajem sedamdesetih godina prolog stoljea je produena uz saobraajnicu uz obalu rijeke Miljacke do Dolac Malte, dijelom kao jednoredna aleja, ime njena ukupna duina iznosi oko 2 km. Zbog injenice da se nalazi u gradskim etvrtima i pogodnosti za masovnu i svakodnevnu rekreaciju, njeno produenje do mosta Skenderija bi bilo idealno rjeenje. Ve desetljeima se zagovara potpuna zabrana motornog saobraaja i formiranje pjeake zone sa razliitim sadrajima. Naalost, izgradnjom mastodonta robne kue Robot iskljuena je ovakva mogunost za dionicu aleje izmeu mostova na Dolac Malti i kod Elektroprivrede, ak i u dane vikenda. danje odnosno skraenje vijeka aleje. Inae, ova aktivnost ( u skladu je sa manijom poploavanja u Gradu), pored oteenja aleje, naruila je u dobroj mjeri sklad Vilsonovog etalita. Ovo se ogleda u denivelaciji staza u odnosu na okolne povrine, nepromiljena izgradnja platoa za ugostiteljske ljetne bate, neprimjerena lokacija javnog toaleta tik uz etnicu i prilaz u Mjeovitu srednju drvnoumarsku kolu. O nekadanjoj aleji od divljeg kestena uz bivu saobraajnicu, od Dolac Malte do Marijin dvora, danas svjedoe stabla u propadanju zaostala djelimino uz junu traku ulice Zmaja od Bosne i u pojasu tramvajske pruge. Gradnjom nove saobraajnice ul. Zmaja od Bosne i U neposrednoj blizini ovom prostoru bila je takoer aleja od divljeg kestena uz dananju Bolniku ulicu (biva Moe Pijade) koja vodi Bolnikom centru Koevo. Zaostalo je dvadesetak starih stabala a u vie navrata je popunjavana aleja sadnjom stablaica divljeg kestena na mjestu propalih starih stabala, ali sa loim uspjehom. Dananji prostor uz ovu ulicu ne prua mogunost za opstanak ove vrste drvea. Na podruju starog dijela Sarajeva bila je aleja lipa uz dananju ulicu Obala Isa-bega Isakovia (biva Obala Parike Komune) od koje su zaostala pojedinana stabla ili kratki njihovi nizovi. Aleja je predstavljala cjelinu sa parkom ispred nekadanje Filipovia kasarne (danas park At mejdan). Ljeti, nedjeljom do podne u davna vremena svirala je vojna muzika u paviljonu u parku a alejom se odvijala promenada etaa. Danas uz zaostala stabla djelimino je popunjena sadnjom stablaica lipa. Postoji ideja da bi ova aleja trebala biti sastavni dio aleje lipa lijevom obalom rijeke Miljacke od eher-ehajine uprije do Geodetskog zavoda na Alipainom polju. Zajedno sa alejom lipa u Vilsonovom etalitu ove bi aleje gradu Sarajevu dale posebno obiljeje. Iz austrougarskog perioda, od tzv. linearnog urbanog zelenila, treba navesti i dva drvoreda kao samostalne hortikulturne objekte. Na podruju Starog grada uz dananju ulicu Vrbanjua bio je drvored lipa od kojih je do danas ostalo tek nekoliko stabala. Izmeu njih su mjestimino zasaene mlade lipe na mjestima koja nisu pretvorena u parkiralita, prilaze kuama i dr. Drugi kratki drvored takoer formiran od lipa bio je u Kovaiima uz dananju Zagrebaku ulicu. Urbanizacijom je uniten a preostala dva stara stabla jako umanjene vitalnosti nestati e prilikom planiranog proirenja ulice. Ovaj pregled starih aleja Sarajeva pokazuje da su mnoge, naalost, u procesu urbanizacije nestale ili su izloene mnogim negativnim uticajima i razliito izmijenjene. Preostale stare aleje vie ili manje ouvane nuno je sauvati i rekonstruirati kao objekte od urbanistike, hortikulturne i povijesne vrijednosti, kao kulturne spomenike izvanredno znaajne za urbano tkivo Sarajeva.
PROPADANJE KESTENA
Brojnim i razliitim negativnim antropogenim uticajima, naroito od ezdesetih godina prolog stoljea, viekratnim iskopima rovova za razne instalacije i njihovo zatrpavanje kamenim detritusom teko su oteivani korjenovi sistemi, a nerijetko i sama stabla. Oteivanju i propadanju stabala aleje umnogome doprinosi i motorni saobraaj, asfaltiranje nekih dionica zemljinih povrina u pojasu stabala. U novije vrijeme dubokim iskopima zemljita za gradnju objekata (zapadno od Historijskog muzeja) prekinuti su tokovi podzemnih voda to se negativno odraava na vitalnost stoljetnih stabala sa kojih ve sredinom ljeta uti i opada lie. Uklanjanje asfalta sa staza i njihovo poploavanje na enormno formiranom kamenom tamponu dodatna su oteenja korjenovog sistema a i kore stabala to e ubrzati njihovo propa-
Ostaci aleje lipa u ul. Isa-bega Isahovia tramvajske pruge uklonjen je skoro u cijelosti sjeverni niz stabala aleje, a stabla u junom nizu propadaju u asfaltiranom trotoaru i mnogim prokopavanjima uz sama stabla. Pokuaji obnavljanja ove aleje sadnjom stablaica kestena u krune zemljine povrine u asfaltu trotoara, beskoristan je posao to svjedoe njihovo brzo propadanje. Hortikulturno ureenje pojasa ove glavne gradske saobraajnice treba da sadri i obnovu tj. formiranje aleje u kojoj bi divlji kesten bio jedna od vrsta drvea, djelimino su uz sjevernu kolovoznu traku zasaene stablaice divljeg kestena i lipa, a uz junu traku javora. Ovo predpostavlja formiranje zemljine trake, tj. njeno produenje du june kolovozne trake saobraajnice u koju bi se sadile stablaice, koje bi imale odgovarajui stanini prostor. Od nekadanje aleje lipa od engi Vile do Dolac Malte (ustvari do tadanjeg na-
33
TAJNE STARE TISE
Dalibor Ballian
jednom zabaenom malom selu Gornji Ugodnovi na sjevernim padinama planine Vlai, postoji veoma interesantna grupa starih stabala tise, te je ovo prilika da se upoznamo sa njima. Inae ova stabla su uvrtena u knjigu starih stabala i podlijeu odreenim mjerama zatite. Da bi se tise obile treba se poprilino pomuiti. Samo putovanje do sela Gornji Ugodnovi je prilino dugo i naporno. Od Sarajevo se putuje do Teslia, potom kroz banju Vruicu, te sve do Blatnice, oko 220 km. Od Blatnice se vozimo jo 30 km, jo jedan dio puta je asfaltiran, a posljednjih 10 km po vrlo loem makadamskom putu. Kako je samo selo smjeteno na vrhu brda, od glavnog makadamskog puta do njega vodi jedan dio koji je jako lo i moe se prevaliti samo dobrim terenskim automobilom.
DRVO SA OSAME
O tisama iz sela Gornji Ugodnovii
NEPOZNATO PODRIJETLO
Selo Gornji Ugodnovi, staro i prilino zaputeno, veinom sa starim tronim kuama i ponekom novijom, ali i prilino pusto. Od nekad velikog sela, sa jakim stoarstvom ostalo je malo. Veina njegovih stanovnika se iselila u okolne urbane centre, te je veliki broj kua naputen i propada. Mnoge od tih kua su bile drvene sa svim obiljejima bosanske planinske arhitekture koja sa njima nestaje. U selu je nekad bila i osnovna kola, koja kazuje o nekad brojnim stanovnicima, ali je ona prije dvadesetak godina naputena zbog nedostatka aka i vremenom potpuno propala, (a vremenom) uruila se o emu svjedoi samo gomila starog graevinskog materijala. Tako u selu trenutno obitava jo samo par starakih domainstava, a nakon njih e selo potpuno nestati. Samim dolaskom u selo odmah se na sjevernom kraju mogu primijetiti stara stabla tisa koja stre iz okolne vegetacije, odnosno obraslih naputenih vonjaka. Terenskim automobilom smo stigli u neposrednu blizinu tih stabala, te se odmah mogla primijetiti njihova impozantnost, odnosno jako veliki prsni promjeri na deblima, a i visinama od oko 12-15 m. Takoer, tise pokazuju dobru vitalnost jer nisu mnogo oteivane od lokalnog stanovnitva, eventualno su im podrezivali po neku granu. Tako je najdeblja od ove etiri tise sa prsnim promjerom oko 120 cm, a najtanja oko 80 cm, te neto dalje imamo jo jednu sa neto skromnijim dimenzijama i promjerom od oko 45 cm. Samo podrijetlo ovih tisa je nepoznato, ali je za pretpostaviti da su se tu nale na prirodan nain, te doseljavanjem stanovnitva oni su
Stabla tise u selu Gornji Ugodnovi
ih kao sveto drvo poeli potivati kroz generacije. To im je osiguralo budunost koja see do dananjih dana. Danas su prilino zarasle u kupinu i drugu vegetaciju, a tu je i bujan pomladak same tise, koji se jako iri i zaposjeda naputene vonjake, te vrtove kua. Tako praktino svako dvorite ili vonjak imaju po jedno ili vie stabala tise. Pored tih tisa, u okolnim brdima postoje brojni grmovi tise koji ine jednu veoma interesantnu populaciju, bilo da su podrijetlom od ovih pet velikih stabala ili drugih tisa koje su rasle u okolnim umama.
PRAVILNA KRONJA
Inae pregledom ovih tisa mogli smo primijetiti da je najvea tisa enskog spola dok su druge odavale muki spol, mada bi to
trebalo jo par puta provjeriti, da bi se donio sud o njihovoj spolnosti. Sve tise imaju pravilno razvijene kronje to nas upuuje da su dugo rasle na osami, te slobodno razvijale svoje kronje, a time i da su ravnomjerno i brzo debljale. Stoga moemo sa rezervom procijeniti njihovu starost na oko 500 800 godina, dok e se toan podatak dobiti samo dendrokronologijom. Kako su ova stabla samo pod zatitom lokalnog seoskog stanovnitva daljnje aktivnosti oko ovih pet stabla bi se trebale voditi u pravcu njihove konzervacije i zatite kao spomenika prirodnog nasljea. Na taj nain bi se osigurala svijetla budunost ovoj nadasve interesantnoj vrsti, te bi smo je sa sigurnou mogli ostaviti pokoljenjima koja dolaze.
34
ZANIMLJIVA FAUNA
Dr.sc. edomil ili
NAE NAJEE NEOTROVNE ZMIJE

OPE KARAKTERISTIKE ZMIJA NEOTROVNICA
Sve nae zmije neotrovnice su po pravilu tanke i dugake, a mnoge od njih prelaze duinu od jednog metra. Njihovo tijelo se zavrava tankim i dugakim repom, a glava im postepeno i blago prelazi u predio vrata. Glava im je na gornjoj strani pokrivena sa vie velikih, simetrino rasporeenih ploica. Jedna od njihovih karakteristika je i ta to su veoma hitre, brze i okretne i pri najmanjoj opasnosti brzo bjee, skrivajui se u podzemnim rupama ili ispod kamenja, a neke od njih plivanjem ili ronjenjem. Dok zmije otrovnice otrovnim ujedom usmrte svoj plijen pa ga onda gutaju, neotrovnice gutaju ivi plijen. Glava im se odlikuje velikom elastinou i pokretljivou kotanih elemenata. Kosti lubanje i vilinog aparata su veoma pokretljive i meusobno povezane rastegljivim elastinim kotanim vezama to zmijama omoguava da progutaju rtvu mnogo veih dimenzija nego to su njihova usta. Razmnoavaju se jajima, koja veinom polau u zemlju gdje truli lie i druge organske materije koje raspadanjem stvaraju toplotu. Parenje se vri u proljee poslije buenja iz zimskog sna. Zjenica oka im je veinom okrugla (nije eliptina i okomita kao kod otrovnica). U naoj bogatoj i raznovrsnoj fauni poznat je veliki broj neotrovnih zmija koje nam ni u kojem sluaju ne mogu nauditi, jedino izazvati panini strah. U cilju upoznavanja osob koje se najee kreu i borave u prirodi, a to su: planinari, turisti, lovci, ribari i dr. mi smo ovdje predstavili samo etiri najee, ako nita, zbog toga, da ljude, a naroito ene rasteretimo paninog straha kada ugledaju ove bezazlene gmizavce. Sve ostalo preputamo strunjacima zoolozima koji se specijalno bave prouavanjem ovih organizama, a koji se zovu herpetolozi. Cilj ovog priloga je i da ukae na bogati biodiverzitet Bosne i Hercegovine. 2000. m nadm. vis. Ima je na svim planinskim jezerima, kao to su: Prokoko na Vranici, u brojnim jezerima na Treskavici, Zelengori, u Bukumirskom jezeru u Crnoj Gori i brojnim drugim. Zimu provodi u podzemnim sklonitima u koje se sklanja ve u listopadu ili poetkom studenog, veinom po njih nekoliko zajedno.
RAZMNOAVANJE I ISHRANA
BJELOUKA ILI BARSKA ZMIJA (Natrix natrix l.)
Pari se u proljetnim mjesecima, a enka tokom ljeta polae u zemlju, koja je bogata organskim materijama i koja je u stadiju truljenja, 15-25 duguljastih bijelih jaja s pergamentnom opnom iz kojih se za 1,5-2 mjeseca razviju mlade zmijice. Odlian je pliva i moe mnogo da izdri na vodi a dobro roni. Mogu da preplivaju iroke rijeke, kao to je npr. Sava, a to se moe vidjeti na mnogim jezerima. Prilikom plivanja glava joj je iznad vode, a pliva dosta brzo vijugajui dugim tijelom i neprekidno palacajui jezikom. Hrani jele zauke imaju enske jedinke, a ute se abama koje guta ive poevi od glave, su kod mujaka. Bjelouka je najea i ribama, punoglavcima i tritonima. Gutanje u narodu najpoznatija naa zmija. Dostie aba se odvija veoma sporo, djeli po djeli. Gutanje veih aba moe potrajati i po nekoduinu u prosjeku 120 cm. Osnovna boja tijela znatno varira od liko sati. Kao i ostale zmije i bjelouka moe zelenkastosive do gotovo crne u svim ni- izdrati bez hrane po vie mjeseci. Bjelouka je potpuno bezazlena zmija jansama, sa tamnim ili svjetlijim ekama. Donja strana je bjelkasta sa crnim mrl- i veoma rijetko se brani ujedanjem, ak jama. Na naem podruju se nalaze jed- kad je ovjek lovi. Mnogi ljudi je hvatainke sa dvije svijetle lene uzdune pruge. ju da bi pred publikom pokazali svoju Ovaj oblik je u herpetolokoj literaturi neustraivost. Moemo je uzgajati u terariju jer i u opisan pod imenom Natrix natrix L. var. persa Pall., a neki zoolozi su u prolosti, suanjstvu rado jede svoju omiljenu hranu. u okviru cjelokupnog areala bjelouke opisali ak 19 podvrsta u smislu geografVODENJAA ILI BARSKA skih rasa, pa je i navedeni varijetet dobio ZMIJA rang podvrste.
(Natrix tessellata Laur.)
RASPROSTRANJENOST, STANITE, PREZIMLJAVANJE

Rasprostranjena je irom cijele Europe, osim Irske i krajnjeg europskog sjevera; prema istoku areal joj obuhvaa Bliski istok i srednju Aziju, dopirui do Kaspijskog i Bajkalskog jezera. Zastupljena je i u sjevernoj Africi. S lijeve i desne strane su bjelouke, Stanite bjelouke su mjesta uz mirne a u sredini vodenjaa, Foto: . ili i stajae vode kao to su: bare, ribnjaci, kanali, jaruge, jezera i slina stanita, Ova zmija ima duinu 100-120 cm. preteno u ravnicama i breuljkastim te- Rep zahvata oko jedne petine duine tijela. renima, ali se nalazi i na viim nadmors- Osnovna boja je siva, sivo-zelenkasta, pa kim visinama, pa i na mjestima od preko ak i crnkasta. Svjetliji primjerci veinom FONDEKO SVIJET, 28/2009. 35
Bjelouka - na ovom snimku se vide morfoloke osobine tijela jedne od neotrovnih zmija, Foto: . ili
Ve i samo puko ime ove zmije ukazuje na jednu od njezinih bitnih karakteristika, a to je da u predjelu uiju ima markantnu bijelu ili ukastu polumjeseastu povrinu to je izdvaja od svih naih zmija i to je ini prepoznatljivom i laicima. Bi-
ZANIMLJIVA FAUNA
odu je ova zmija poznata i pod imenom jine, u Maloj Aziji, sjevernom Iranu i smuk ili kravosas. Poto obini puk ne predjelima oko Kavkaza. U naoj zemlji razlikuje razne vrste smukova, kojih eskulapov smuk je esto zastupljen na u naoj fauni ima nekoliko vrsta, ime odgovarajuim stanitima. kravosas se po njima odnosi i na neke druge vrste smukova. SMUK PRUGASTI [Elaphe U narodnom predanju postoje (Coluber) quatuorlineata raznovrsne praznovjerice vezane za Lecpede] ovu zmiju. Jedna od njih je da moe popiti veliku koliinu mlijeka iako ova STANITE I zmija uope ne pije mlijeko. Takva vjeRASPROSTRANJENJE rovanja su opisana i u knjievnosti kao Kao i bjelouka i ova zmija je vezana da ova zmija napada na kupanju ene za vodena i vlana stanita. U vodi je brza dojilje kojima pohlepno sie mlijeko, a i spretna gdje odlino pliva i roni. esto kod praznovjernih stoara uvrjeeno je je moemo vidjeti na dnu brzih rijeka i vjerovanje da ovaj smuk sisa krave iako potoka to izaziva neopisivi strah kod nitko nije vidio zmiju na takvom djelu, kupaa. Treba rei da je i ova zmija pot- pa je iz tih razloga nazivaju kravosas. puno bezopasna i spada meu najmirnije Poznato je da ona, zbog specinog nae zmije. Za razliku od bjelouke koja usnog aparata, uope nema sposobnost ivi po mirnim ili sporo tekuim vodama, sisanja. Prugasti smuk da je imao kuda ovaj ova zmija je zastupljena veinom po brTakve su praznovjerice i vjerovanja lijepi primjerak bi pobjegao, ali je prisilno zim tekuim vodama. Najvie sam je i kod drugih naroda i seu u daleku pozirao pred objektivom, Foto: . ili viao u bistroj i brzoj Rakitnici, Dreanki, prolost. Sva ta narodna vjerovanja Doljanki, Lapinici kod Sarajeva i dr. su proizala iz straha prema ovim Ovu zmiju simbolino nazivaju euPari se u travnju i svibnju nakon ega dugakim zmijama. Upravo zbog toga, ropski udav poto svoj plijen prvo polae u podlogu 5-25 jaja iz kojih se eskulapov smuk uzet je kao simbol u usmrti davljenjem, a potom ga guta ciizlegu mladi krajem rujna. ljekarstvu posveen u rimskoj mitologi- jelog. Spada meu nae najdue zmije, Hrani se gotovo iskljuivo ribama pa ji bogu lijenika Eskulapu i Higiji, bognanosi znatne tete ribarstvu. Hrana su inji zdravlja, koji je ostao sve do danas jer su duge oko 180, pa i preko 200 cm. Po tome je najdua i najdeblja zmija joj i abe i punoglavci i druge rijene obavijen oko Eskulapova tapa kao simEurope. Tijelo joj je snano razvijeno, a ivotinjice. bol ovih djelatnosti. Moe se rei da i bjelouke i vodenjae rep je dosta dugaak, a iznosi oko jednu prouzrokuju u rijekama i jezerima veliku petinu cjelokupne duine tijela. Kod MORFOLOGIJA, tetu, jer tamane velike koliine riblje odraslih primjeraka osnovna boja tijela STANITE, ISHRANA, mlai. je ukasta ili smea sa po dvije tamne RAZMNOAVANJE, ili potpuno crne uzdune pruge sa jedne ESKULAPOV SMUK ZIMOVANJE i druge strane tijela to predstavlja jed[Elaphe (Coluber) Odrasli primjerci imaju odozgor nu od najznaajnijih i najmarkantnijih longissima Laur.] ujedna enu tamnu, sivomaslinastu ili morfolokih karakteristika ove zmigrafitnu boju, a donja strana je ve inom jske vrste. Donja strana tijela je uta i potpuno uta ili svijetlouta s tamnijim veinom bez tamnih pjega. pjegama. Dostie duinu 150-200 cm. Ova mona zmija najee obiOva vrsta se esto via po drveu, tava u rijetkim listopadnim umama gdje se obavija oko grana, u potrazi za i umarcima nizinskih i breuljkastih mladuncima ptica, a vrlo rado se nalazi u seoskim zgradama gdje hvataju mieve i poloaja, ali je nalazimo i na viim nadmorskim visinama. Tako je ovaj druge glodavce. ivotni prostor u kojem ivi su li- primjerak zapaen i snimljen na padistopadne ume i umarci, ivice, stare nama Podvelei na nadm. vis. od oko zgrade i dr. Nalazimo ga u ravnicama i 1500 m u tipinom ambijentu. Hrani se na breuljcima, ali se susree i u planins- mievima i drugim manjim sisavcima, a Eskulapov smuk, Foto: . ili kim krajevima. Nakon proljetnog parenja isto tako pticama i njihovim jajima, jer enka polae u zemlju prosjeno 5, a Narodna predanja se vjeto kree po drveu. najvie 8 jaja, koja su dugaka i okrugJedan od sinonima ove zmije je lasta. Parenje se obavlja krajem ljeta, a zaColuber aesculapii Lacpde, pa su joj Areal ovog smuka se nalazi u srednjoj tim enka polae u zemlju 10-15 dosta zoolozi dali takvo narodno ime. U nar- i junoj Europi, od Francuske do Ukra- krupnih jaja. 36 FONDEKO SVIJET, 28/2009. su isekani tamnim povrinama. Donja strana tijela je ukasta ili crvenkasta sa tamnim mrljama. Ima snano tijelo. Oblik i boja glave vodenjaa najbolje se moe vidjeti iz priloene fotograje na kojoj se, zbog komparacije, lijevo i desno vide karakteristine glave bjelouki sa markantnim bijelim zaukama.
KRILATI FARMACEUTI
In. Alija Dolovac
STRAAR PRED KONICOM
Osim ljudi pele su jedina bia koja mogu prenijeti informacije o smjeru i udaljenosti izvora hrane
pela dvadeseti dan postaje nektarica, To ini pomou nogu, prebacivanjem do usnog aparata i prenosi na mjesto polenarica, vodonoica i izvidnica. izgradnje saa. Izgleda da pela ima ugraen tzv. termoreceptor pomou GRAEVNI MATERIJAL koga proizvodi vosak. Oblik elija, njihova veliina, orijentiranost, raspored Pela sama jo kao mlada proizvodi sa jedne i druge strane saa i njihovo materijal-vosak za gradnju elija saa preklapanje obavlja se u cilju boljeg poznatih kao stanica ili lulica. Sae odravanja toplotnog reima. Nadalje,
oznato je da kukci, a naroito pele, imaju prilino jednostavan ivani sistem. Meutim, u velikim skupinama ivotinja pa i pele mogu postizati uda. Pele da bi preivjele moraju najprije pronai hranu i prepoznati potencijalne neprijatelje. Hranu pronalaze u prirodi. Kada je pela u opasanosti ili kada kao straarica uva svoju konicu, tom potencijalnom neprijatelju nanese ubod aokom i hemijskom komunikacijom (mirisom) otrova javlja drugim pelama-sestrama da je drutvo u opasnosti, nakon ega i druge pele dolijeu i isto to ine upravo oko onog mjesta gdje je bio prvi ubod. Zbog mnotva jedinki kod velikih skupina, svaka jedinka mora potovati stroga pravila skupine.
PODJELA RADA
Pela nakon to se izlee iz elije saa mora proi kroz sve odreene faze kunog reda po redoslijedu (u konici ili prirodnom stanitu) i to: kada se tek izlee kao formirana pela ima pristup umivanju i samoienju, to joj pomau i njegovateljice. Nakon toga slijedi ienje saa, zatim spravljanje kae (od meda, polena i vode) i hranjenje prvo starijih, a poslije i mlaih larvi (liinki) pela. Proizvodi matini mlije kojim hrani larve buduih matica, a kasnije i matice. Proizvodi i vosak za izradu elija saa i provjetrava konicu lepezanjem krila. Od izletnica pela nekratica preuzima nektar, polenarica polen i propolisarica propolis, kojim dezinficira i sterilizira sae i druge dijelove konice, proizvodi i dodaje glukozne oksidaze (GOX) meu ime se med sterilizira. Posljednja faza kunog reda mlade pele je straarenje na lijetu-poletaljci konice i u ovoj fazi treba jo da obavi orijentacioni let ispred svoje konice kako bi upoznale njen poloaj. Kao izletnica mlada
Fotograja autora u pelarskoj bluzi na pelinjaku
slui kao mjesto za razmnoavanje pela i prikupljanje pelinje hrane-nektara i peluda (biljnog-cvjetnog praka ili polena). Nektar pretvaraju u med, a polen u pergu. Pela vosak proizvodi u tenom stanju koji u dodiru sa vazduhom-zrakom prelazi u vrsto stanje. Proizvodi ga u obliku listia romboidnih povrina.
debljina saa, osnova poetka gradnje i nagetost elije vertikalnog saa u konici je 13 stepeni kako iz njih ne bi curio med. elije su uvijek estokutneestougaone i imaju najkrae stabilne zidove od bilo kojeg drugog geometrijskog oblika. Zbog ovog razloga, za njihovu izradu potrebne su najmanje koliine voska.
FONDEKO SVIJET, 28/2009. 37
KRILATI FARMACEUTI
Pela moe registrovati promjene u Zemljinom magnetnom polju, kojim se koristi da bi procijenila svoj poloaj u prirodi ili konici. U nauci, to se naziva magnetni senzor, pomou koga upravo gradi elije saa uvijek isto orijentisane i to bez greke. pelama radilicama u kome je pravcu i na kojoj udaleljnosti izvor hrane, a one je dotiu da saznaju koji je miris, odnosno biljka u pitanju. Osim ljudi, pele su jedina bia koja mogu prenijeti informaciju o smjeru i udaljenosti izvora hrane. to se tie smjera ili pravca, ljudi se koriste tzv. matematikim vektorom, mjerenjem uglova u odnosu na magnetni pol i mjerenjem duina, uz upotrebu busola ili kompasa, za koje se slobodno moe rei da su juer izmiljeni u odnosu na vijekove. Sada se za orijentaciju koriste sateliti, a za duine laseri i pomou koordinata i nagiba uglova u odnosu na sjever. to se tie smjera-pravca, pele vijekovima za orijentaciju koriste Sunce, pa i po oblanom vremenu. Pingvini se orijentiu prema poloaju zvijezda na nonom nebu. to se tie elektrinog naboja pele i cvjetovi stvaraju naboje sa suprotnim predznakom (privlae se), tako ako cvijet ima nektara ili polena pela sleti na cvijet i obratno. Meutim, jo nije otkriveno kako pela odreuje daljinu. Smatra se pomou svojih sloenih facentnih oiju. Naunici smatraju da se radi toga konica ne bi trebala pomjerati u stranu vie od polovine irine konice, a po visini vie od 10 centimetara.
ETIKI RAZMILJAJUI
ORIJENTACIJA, MIRIS I BOJE

Miris cvjetova biljaka potjee od specinih molekula ugljikohidrata. U laboratorijama se moe utvrditi miris pomou organskih otapala. Ekstraktuju se molekule ugljikohidrata i analiziraju hromatografom koji je spojen sa spektrometrom i na taj nain se otkriva hemijski sastav odreenog mirisa biljke. Pela znai ima ugraen prirodni aparat i itekako dobro razlikuje miris odreene biljke ili bilo ega. U nauci je poznato da se cvjetovi meusobno takmie koji e imati bolji i privlaniji miris, oblik i boju. to je boja svjetlija, to je privlanija za insekte opraivae, a naroito pelu. Radi toga se i konice farbaju u odreene svjetlije boje i odreeni redoslijed. Pela ima izuzetno dobar vid i odlino raspoznaje boje.
osilna goriva nafta, gas i ugalj stalno se troe u ogromnim koliinama, a ti resursi su neobnovljivi i pitanje je vremena kada e nestati. Zato se trae rjeenja u vidu njihove zamjene obnovljivim izvorima energije, kao to su biljke. Dakle, trai se biogorivo za bioenergiju i ono se u praksi ve uveliko troi.
INFORMACIJE, KOMUNICIRANJE-JEZIK PELE

Kod ivotinja openito jezik se upotrebljava samo za specine, najnunije situacije kao to su razumijevanje informacija o izvorima hrane, uvrivanje meusobnih veza u zajednici i traenje pomoi u sluajevima opasnosti. Postavlja se pitanje da li ivotinje imaju svoj jezik. Zaista teko pitanje. Naunici smatraju da je jezik simbolina i kreativna komunikacija. Pela se u svrhu komunikacije slui hemijskim sredstvima (mirisima, feromonima), plesom, ticalima (antenama) i elektrinim nabojem. Matica pela svojim raznim feromonima upravlja pelinjom zajednicom. Pele ticalima dodiruju maticu i dobijaju neke za njih informacije. Kada pela kao izvidnica u prirodi pronae izvor hrane, na povratku u konicu plesom prenosi informaciju (govor-jezik) drugim
38 FONDEKO SVIJET, 28/2009.
Za dobijanje bioenergije najvie se troi etanol koji zamjenjuje benzin. On se dobija fermentacijom eera i skroba iz biljaka. Sada se najvie, ak 90% IVOTINJSKI GENETSKI etanola dobija iz zrna kukuruza, a osKOD tatak iz zrna penice, jema, sirka, zatim iz biljaka eerne trske, iz otpadaka pri Danas se pod pojmom inteligencija proizvodnji papira, piva i drugih napismatra sposobnost razmiljanja (memo- taka, pri preradi krompira itd. U Brazilu rija, panja, logika), prostorno sagle- se najvie proizvodi iz eerne trske, a u davanje i vladanje jezikom, odnosno SAD iz kukuruza. Te dvije zemlje proizkomuniciranje. Kod ivotinja postoje vode najvie ovog biogoriva na svijetu. instinkti iz nasljednog automatizma U manjoj mjeri, etanol se dobija i iz (instinktivni potezi) koji se prenose eerne repe, zatim iz prerijskog prosa i ivotinjskim genetskim kodom. Neke jo oko 15 biljaka. radnje koje ivotinje obavljaju smatraju se inteligentnim procesom. DOBIJANJE ETANOLA Pele u svom siunom organizmu imaju ugraene prirodne mehanizme kao Etanol se proizvodi mljevenjem zrna kusenzore poput ipova, koji se tek odskora kuruza ili drugih materijala, zatim se sa voprimjenjuju u elektronskoj tehnici. dom kuha ta smjea kojoj se dodaju enzimi Kada se sve navedeno pomno ana- (kvasac) u raznim fazama procesa fermentlizira i sagleda, ljudima staje pamet. Ot- acije, na raznim temperaturama. Pronaene kuda i otkada sve ovo? Neki naunici su gljivice koje pretvaraju vlakna kukuruza u novije vrijeme skloni su rei da je u eer. Hlaenjem te mase dobijaju se do sada o pelama otkriveno samo 30 etanol i ugljen dioksid. Nastoji se da posto, te da su one na samom prijelazu se etanol dobije i iz celuloze i hemiceluloze, od instinkta u inteligenciju. ukoliko se prozvodnja pokae ekonom-
Akademik Taib ari
BIOGORIVO ZA BIOENERGIJU
Etiki je neopravdano upotrebljavati velike koliine biljnih proizvoda, zapravo ljudske i stone hrane, za pogon automobila u vrijeme kada stotine miliona ljudi u svijetu gladuju, a mnogi od njih umiru od gladi
ski opravdanom. Za ovu svrhu mogu se koristiti i biljni otpaci, naroito ogromne koliine slame i kukuruzovine koje ostaju u polju poslije etve ita esto neiskoritene. Godinje se u svijetu proizvede oko tri milijarde tona ovih nusproizvoda. ta se sa njima radi? Mnogi zemljoradnici mainama sjeckaju na njivi kukuruzovinu (suhe kukuruzne stabljike i lie) i zaoravaju. To ima i dobre i loe strane. Dobre su to se zemljite obogauje organskom materijom, a njenim razlaganjem obogauje se mineralnim materijama, koje su biljna hrana. Ovim se takoe smanjuje erozija zemljita vodom i vjetrom. Nedostatak je to zaoravanje kukuruzovine (i oklaska ili koanke iz klipa kukuruza, i slame) oteava obradu tla, sjetvu i nicanje biljaka. Kuruzovina i slama se mogu iskoristiti i za stonu hranu, naroito ako se prethodno obrade nekim nainima kojima se poveava njihova probavljivost i hranljivost. Takoe se od ovih nusproizvoda mogu praviti i prave se briketi za loenje, koji vrlo uspjeno zamjenjuju drvo i ugalj kao gorivo. Ako e se pretvaranjem biljnih nusproizvoda i otpadaka u etanol, odnosno biogorivo, zamijeniti upotreba za gorivo zrna kukuruza, drugih ita i ostale ljudske i stone hrane, onda bi to svakako bilo opravdano. Na tome se sada intenzivno radi. Treba rijeiti neke tehnike probleme njihovog skupljanja na njivi i prevoza do pogona za preradu. Takoe se prouava ekonominost ovog postupka. Za proizvodnju etanola moe se koristiti i kuno i gradsko smee u kojem ima celuloze. Ono se u velikim autoklavima kuha pod pritiskom, pa se toj masi kasnije dodaju kvasci radi fermentacije kojom e se dobiti etanol. Najlake je etanol dobiti iz eerne trska iz koje se eer direktno fermentacijom pretvara u etanol, pa ne mora, kao u sliaju kukuruza, da se prvo skrob pretvara u eer, a onda u etanol. Godinje se u Brazilu iz eerne trske proizvodi oko
Vrlo bujna eerna trska je veliki izvor biogoriva
pet milijardi galona etanola za pogon automobila godinje. U SAD se za proizvodnju biogoriva sve vie proizvodi prerijsko proso (Panicum virgatum). Za ovu svrhu bi se mogle koristiti i topole, pa i pilotina raznih vrsta drvea. U SAD je dobijen mutant kukuruza ije stabljike se bokore, tj. granaju u osnovi stabla, pa i iz koljenaca na stablu iznad zemlje (na slici), kako bi se dobila to vea biljna masa radi prerade u etanol.
GLAD I HRANA
Drugo biogorivo - biodizel se dobija iz biljnih ulja, ivotinjskih masti i otpadnih masnoa pri kuhanju (peenju, prenju). Dobija se reakcijom masnoa sa alkoholom pri alkalnoj reakciji. Najee se proizvodi iz sojinog ulja. U poetku je za to koriteno rafinirano jestivo ulje, ali je sada razvijena tehnologija proizvodnje biodizela iz nusprodukata pri proizvodnji ulja, kao to su sojine pogae, koje se koriste i kao stona hrana, i drugi manje vrijedni sporedni proizvodi koji u sebi imaju ulja. Biodizel zamjenjuje naftu. Biodizel u mjeavini sa naftom se koristi ne samo za pogon automobila, nego i za zagrijavanje zgrada. Biodizel se moe proizvoditi, osim
od soje i iz drugih vrsta uljarica: uljane repice, suncokreta, kikrikija, kao i od palminog ulja. Biljno ulje se moe direktno koristiti kao gorivo, ali se vei efekat postie njegovom preradom u biodizel. Ne bi se smjelo dozvoliti da se jestiva ulja, koja su vrlo kvalitetna ljudska hrana, troe za biogorivo. Neke vrsta algi koje rastu vrlo brzo mogu da u svom tijelu sadre do 60% ulja, pa bi se i one mogle koristiti za biodizel. Etiki je neopravdano upotrebljavati velike koliine biljnih proizvoda, zapravo ljudske i stone hrane, za pogon automobila u vrijeme kada stotine miliona ljudi u svijetu gladuju i mnogi od njih umiru od gladi. Istina je da se ponekada ne gladuje zbog nedostatka hrane, nego zbog siromatva, odnosno nemogunosti da se kupi hrana. Ipak, treba nastojati da se zamjena za fosilna goriva nae u biljnim otpacima i drugim oblicima obnovljive energije, a da se prehrambenim proizvodima hrane ljudi, a ne automobili. Jedina olakavajua okolnost pri upotrebi kukuruza i drugih ita za proizvodnju etanola je u tome to se pri njihovoj preradi dobijaju nusproizvodi bogati proteinima i vlaknima, koji se mogu uspjeno koristiti u ishrani domaih ivotinja i riba.
39
PRIKAZ KNJIGE
Doc.dr. Faruk Boguni
OBAVEZNA LEKTIRA ZA LJUBITELJE PLANINA:
BILJKE PLANINA BOSNE I HERCEGOVINE UPOZNAVANJE I ODREIVANJE BILJAKA

ekasno koritenje knjige i prepoznavanje biljnih vrsta naih planina. Koncizno predstavljeni presudno vani podaci o stanitu, opoj i bosanskohercegovakoj rasprostranjenosti biljnih vrsta, mogunosti upotrebe te korisne napomene daju itaocu vane odrednice nedvojbeno ga upuujui na status i znaaj vrste u njenom irem i uem okruenju. Paljivo odabrane i opisane 393 vrste neminovno zasluuju svoje mjesto u ovoj knjizi, ali knjiga, takoer, nalae i obavezu odgovornog ponaanja i brigu o ovom dijelu bosanskohercegovakog prirodnog naslijea. Stoga, svim pohodiocima bosanskohercegovakih planina kao stalni podsjetnik o ljepotama naih pejzaa predlaem da obavezno pronau mjesto za ovu knjigu u svojim ruksacima i to prije otponu sa otkrivanjem novih lokaliteta na putevima do planinskih vrhova. Koncizno koncipiran uvod sa opim napomenama o Bosni i Hercegovini, pregledom najznaajnijih planina, vertikalnog rasporeda vegetacije, izvrsne i dojmljive originalne fotograje (vie od 500) uz vrhunski dizajn, te pregled ugroenih i rijetkih vrsta, ini knjigu obaveznom lektirom i prihvatljivom za brojne korisnike, a ona u potpunosti ispunjava vlastiti cilj. Izdava knjige je TKD ahinpai, suizdava je nevladina ekoloka organizacija Fondeko iz Sarajeva, a materijalnu podrku za tampanje pruilo je Federalno ministarstvo okolia i turizma. Vano je istaknuti da su recenzenti knjige bili poznati bosanskohercegovaki botaniari dr. sc. edomil ili i mr. sc. Lijerka Kutlea.
elika mi je ast i zadovoljstvo da budem meu prvim itaocima knjige Biljke planina Bosne i Hercegovine upoznavanje i odreivanje biljaka autorica Dubravke oljan, Edine Muratovi i Sabahete Abadi. Dugogodinji rad, profesionalna predanost i stalno prisutna znatielja i ljubav autorica prema tajnama biljnog svijeta Bosne i Hercegovine saeta je u djelo koje odie iznenaujuom elegancijom i punoom sadraja koji je ponuen u knjizi. Iako veliki posao i ambiciozan zadatak da kreiraju knjigu u kojoj e zadovoljiti potrebe, na prvom mjestu ireg kruga korisnika, ali i korisnika profesionalno povezanih sa biljnim svijetom planina Bosne i Hercegovine, autorice znalaki pretapaju i koncipiraju znanstveno i popularno u tivo koje se sa lakoom ita i razumijeva. Onima kojima su informacije iz profesionalnih razloga neophodne, te posjeduju prethodna botanika saznanja, knjiga prua nedvosmislene informacije u prepoznavanju biljnih vrsta, a to je osigurano izvrsnom fotograjom koja konstantno obraa panju na kritiki potrebne detalje u identikaciji biljnih vrsta. Isto tako, svima onima koji ude da upoznaju ljepotice naih planina iz razliitih motiva, a nemaju prethodna botanika znanja, autorice, takoer, pruaju easy way klju u odreivanju i prepoznavanju. Vjetim i elegantnim rjeenjima koncipiran je put identikacije biljnih vrsta. Na prvom mjestu, inovativan i ciljani izbor biljnih vrsta prisutnih du planinskih staza prolazei kroz razliita stanita naih planina pruaju uvid u prisutnost raznolikog biljnog svijeta. Viestrukost praktinih rjeenja kao to su podjela biljnih vrsta prema boji cvijeta uz
sistematsku podjelu biljaka prema znanstvenoj klasikaciji upuuje svakog korisnika na prve i neophodne informacije o znanstvenim i domaim imenima te pripadnost porodici. Upotpunjenost engleskim imenima vrsta uz postojee simbole perioda cvjetanja, statusa vrste i indeksom na kraju knjige sadri dodatnu kvalitetu koja omoguuje, takoer, i posjetiocima izvan naeg govornog podruja
40
PRIKAZ KNJIGE
Dr.sc. edomil ili
IZ NAE BOGATE GRADITELJSKE BATINE

Astrida Bugarski: Starobosanska seoska kua sa ardakom u potkrovlju; Art 7, 2008.
oetkom prole godine izala je iz tiska interesantna knjiga pod naslovom STAROBOSANSKA SEOSKA KUA SA ARDAKOM U POTKROVLJU nae etnologinje Astride Bugarski, koja je cijeli radni vijek provela u Zemaljskom muzeju BiH iz kojega je 2003. godine otila u zasluenu mirovinu u zvanju muzejskog savjetnika. Preciznije, radila je u Etnografskom odjeljenju Odsjeku za materijalnu kulturu, kao strunjak za naselja, kue i pokustvo, drugim rijeima, za seosku arhitekturu. Ona je seosku arhitekturu prouavala u historijskom procesu njenog arhitektonskog i funkcionalnog razvitka, to je, s obzirom na dinamine i korjenite promjene u tradicionalnoj kulturi Bosne i Hercegovine od osobitog znaaja.... Na poetku uvodnog dijela knjige autorica pie: Ova naunoistraivaka publikacija, u kojoj se promoviraju vrednote dijela dinarske graditeljske batine, prilog je poznavanju bosanskohercegovakih kulturnih raznolikosti i doprinos je daljoj armaciji kulturno-historijskog nasljea koje neumitno nestaje, a sa pravom zavreuje da bude na primjeren nain sauvano za budue generacije.... Autorica je ovu materiju veoma uspjeno predstavila kroz osam poglavlja: oblikovne karakteristike, mikroregionalno rasprostranjenje, graevinski materijal i tehnike gradnje, prostorna dispoziciona struktura, funkcionalnost prostorija (unutranje ureenje, ureaji i pokustvo), vrijeme gradnje i zakljuno razmatranje. Knjiga obiluje brojnim detaljima iz svakog poglavlja. Kue s ardakom u potkrovlju su osebujnost jednog dijela Bosne i nekih graninih dijelova Hercegovine [gotovo cijelo slivno podruje rijeke Bosne (osim njezina donjeg toka), na Niikom platou, u okolini Varea i Banovia, u dolini rijeke Spree, na junim padinama Bjelanice (Rakitnica, Miliii, abii, Lukavac, uhovii...), selo Ljuta na padinama Treskavice, gornji tok Neretve, Vrbasa i dr.]. U okviru cjelokupnog areala vidljiva je neravnomjernost ovog tipa kua, to je posljedica izmijeanosti etnikih skupina stanovnitva. Prema svemu bi se moglo rei da je ovaj tip gradnje i kulture stanovanja jedinstven za izolovane prostore Bosne i jednog djelia Hercegovine. Na geografskoj karti Bosne i Hercegovine u knjizi je shematski ucrtana teritorija gdje je ovaj tip kue zastupljen. Nebrojeno puta sam noivao kao putnik namjernik, kao planinar, a kasnije kao prirodoslovac-istraiva, botaniar u tim ardacima i u njima sam se osjeao veoma ugodno kao ni na nebu, ni na zemlji. Bilo je to u podbjelanikim selima, Rakitnici, Donjoj i Gornjoj Bobovici i dr. Ta soba zvana baaluk je za nas iz grada odisala nekom egzotikom, posebnou. Sastavni dio te posebnosti bio je i legenj s vodom, koji bi po nalogu starjeine obitelji jo u dnevnom boravku donijela snajka putniku-namjerniku da odmori i osvjei umorna stopala, pred spavanje. I to je bio dio gostoprimstva ovih ljudi. Ova soba je u svakodnevnom ivotu namijenjena kao gostinska soba ili soba za mlade brane parove, a rjee kao ostava za ruho. Oni su usklaivali svoje egzistencijalne potrebe sa svojim okruenjem koristei za gradnju seoskih kua i prateih objekata drvo i kamen, a kao vezivni materijal blato (glinu). U kuama ovakvog tipa najvie materijala se odnosilo na drvnu grau, pogotovo ako se radi o dinarskoj brvnari. Sve ovo ukazuje da ljudi gortaci u svakodnevnom ivotu koriste prirodne materijale, ili, suvremenim vokabularom reeno, prirodne resurse koji ih okruuju. Ovdje je ostvarena potpuna simbioza ovjeka i prirode. Interesantno je kazati da je ovaj tip kua rezultat graditeljskog umijea autohtonih samoukih majstora dunera. Statika kue je poivala na nosivim drvenim gredama, a krovni pokrov na drvenim cijepanim i tesanim daicama (indra, imla, kaplama), zavisno od tehnike njihove izrade. One su izraivane preteno od etinarskih vrsta [smreka (smra), jela, omorika, bor] ili od raznih listopadnih vrsta njihova okruenja. Sve je to ovim kuama davalo osebujan izgled koji se skladno uklapao u brdsko-planinski pejza.
Naslovnica knjige Svaka kua s ardakom u potkrovlju ukazivala je na imunijeg vlasnika i one su u daljoj prolosti, u veini sluajeva, bile specinost bonjakog stanovnitva, a nakon Austro-Ugarske okupacije ovaj tip gradnje su prihvatili predstavnici drugih konfesija. Po osebujnom vanjskom izgledu ove kue su najtipiniji predstavnici bosanske tradicionalne kue. Ona je prilagoena potrebama ruralnog stanovnitva u naim brdsko-planinskim krajevima. U poetku gradnje ovakvih kua, prizemna prostorija sa otvorenim ognjitem bila je namijenjena spravljanju jela i za obavljanje drugih kunih poslova. U novije vrijeme otvoreno ognjite je, iz vie razloga, zamijenjeno sobnim zemljanim tednjakom. Spavaonica i centar porodinog okupljanja je vea prizemna prostorija. Knjiga predstavlja specinu etnoloku studiju ovog tipa tradicionalne bosanske kue. Sastavni dio knjige je 28 odlinih autoriinih terenskih crno-bijelih fotograja, 17 kolor fotograja ovih kua, 7 skica (preteno tlocrti i uzduni presjeci). Taj obimni fotografski i ilustrativni materijal ini nedjeljivu cjelinu s tekstualnim dijelom i odlino se nadopunjuju, dajui knjizi dodatnu vrijednost. Osim spoljnjeg izgleda stambenih objekata dato je u knjizi i nekoliko fotograja enterijera na kojima je prikazan: sobni zemljani tednjak, detalj ureenja sobe, osebujna sobna zemljana pe sa ugraenim loniima i dr. Na dvije fotograje prikazana je izrada tesane imle za krovni pokrov u podbjelanikom selu Rakitnica, a na dvije fotograje detalji dvaju tipova pokrova od imle. Na kraju je saetak na naem jeziku, kratak rjenik manje poznatih rijei (turcizama) koje su koritene u knjizi, literatura, te kratki podaci o autorici. Da bi ovaj tradicionalni tip gradnje na naim prostorima bio pristupaan strancima autorica se potrudila da na kraju knjige bude opiran rezime na engleskom jeziku. Knjiga je promovirana od strane kompetentnih strunjaka krajem svibnja/maja 2008. godine u Zemaljskom muzeju BiH, a u povodu obiljeavanja 120. godinjice ove renomirane znanstvene, kulturne i obrazovne institucije. Nakladnik/izdava ove dopadljive i vrijedne knjige je studio Art 7 Sarajevo, a dizajniranje je znalaki izvrio isti studio predvoen dizajnerom Nedadom majaninom. Knjiga na sveobuhvatan nain obrauje tradicionalnu seosku arhitekturu u nekim krajevima Bosne i Hercegovine tokom druge polovine 19. i prve polovine 20. stoljea i predstavlja vrijedan doprinos naoj publicistici.
41
PLANETARNA KOLEBANJA (2)
Prof.dr. Muris Spahi
ZEMLJA UZVRAA UDARAC

Analiza stoljetnog vremenskog stanja pokazuje da anticiklonske aktivnosti tokom ljetnih sua nad naim krajevima prosjeno traju 18 dana
(Nastavak iz prolog broja) Da bi se potpuno shvatila uktuacija temperatura u Sarajevu konstruisan je grak linearnog trenda prosjenih godinjih temperatura zraka u Sarajevu u istom periodu. Sa graka se jasno uoava da globalni porast temperatura varira od od 9,19C do 9,86C, to prosjeno iznosi 0,67C. Grak uktuacija i lineranog porasta temperatura u Sarajevu korespondira sa svjetskim pokazateljima stoljetnih temperatura. Uporeivanjem kliznih srednjaka sa istim koji vae za Sjevernu hemisferu, ritam zahlaenja, u Sarajevu za razdoblje od 1890-1898. god. osjetno je bio izraeniji i za 0,8C nii od prosjenih temperatura, a na Sjevernoj hemisferi, u istom razdoblju, ovaj period zahlaenja bio je nii za 0,45C od dugogodinjeg prosjeka. Isto se to moe rei i za ritmove zatopljenja, koji u petogodinjim kliznim prosjecima za period 1940-1955. god., u odnosu na prosjena stanja, pokazuju poveanje u Sarajevu za 1,5C, a na Sjevernoj hemisferi za 0,3C. LINEARNI TREND Klimatska kolebanja se mogu pratiti i po godinjim dobima. Prema linearnom trendu poveanja temperatura najizraenije promjene su tokom zime. Ovom prilikom detaljnije emo analizirati grakone linearnog trenda porasta temperature u Sarajevu za ljeto i zimu. Prosjena stoljetna ljetna temperatura u Sarajevu iznosi 18,35C i via je od prosjenih godinjih za 8,77C. Linearni trend poveanja ljetnih temperatura do prosjenog stanja iznosi 0,46C, a od prosjenog stanja do danas to poveanje je 0,45C. Porast ljetnjih temperatura za analizirani period u Sarajevu iznosi 0,91C i vii je od prosjenog godinjeg za 0,34C.
11,6 11,4 11,2 11 10,8 10,6 10,4 10,2 10 9,8 9,6 9,4 9,2 9 8,8 8,6 8,4 8,2 8 7,8 7,6 Srednja godinja temp. Prosje na sr.god.temp.
y = 0,0069x + 9,1604 R = 0,1037
2
Prosjena stoljetna zimska temperatura u Sarajevu iznosi oko 0,05C i nia je od prosjene godinje za oko 9,53C. Linearni trend poveanja zimskih temperatura do prosjenog stanja iznosi 0,65C, a od prosjenog stanja do danas poveanje je 0,70C. Ukupni porast stoljetnih zimskih temperatura iznosi 1,35C i vii je od prosjenog godinjeg za 0,68C. Slinih odlika su i linearni trendovi poveanja temperatura u prijelaznim godinjim dobima. Linearni trend poveanja proljetnih temperatura do prosjenog stanja iznosi 0,25C, a od prosjenog stanja do danas poveanje je 0,32C. Ukupni porast stoljetnih proljetnih temperatura iznosi 0,57C i manji je od prosjenog godinjeg za 0,1C. Linearni trend poveanja jesenjih temperatura do prosjenog stanja iznosi 0,17C, a od prosjenog stanja do danas iznosi 0,23C. Ukupni porast stoljetnih jesenjih temperatura iznosi 0,4C i manji je od porasta prosjenog godinjeg linearnog trenda za 0,27C. Kada se uporede podaci linearnog trenda poveanja temperatura onda se moe konstatovati da najvee poveanje lineranih temperatura u toku zime iznosi 1,35C. Tokom ljeta linearno poveanje temperatura, u istom stoljetnom razdoblju, iznosi 0,91C, dok je u prijelaznim godinjim dobima ono manje i u proljee iznosi 0,57C, a u jesen linearni porast je najmanji i iznosi 0,4C. Uporeujui ove pokazatelje moe se konstatovati da je zima najvie zatoplila, a ljeta su postala neto vrua. Najmanje zatopljenje se biljee u prijelaznim godinjim dobima, to se objanjava skraivanjem zimskog razdoblja. FLUKTUIRANJE PADAVINA Fluktuacija izohijetnih prilika u Sarajevu uraena je po istom principu i metodologiji
1520 1470 1420 1370 1320 1270 1220 1170 1120 1070 1020 970 920 870 820 770 720 670 620 Godinje sume padavina
kao i za termika stanja, to se moe primijetiti na priloenom graku. Prema grakonima izohijetnih stanja zapaa se dosta ravnomjerna raspodjela bez izrazitih sunih, i kinih razdoblja. Uporeivanjem izohijetnog sa termikim reimom zapaa se evidentna zakonomjernost obrnute veze izmeu temperatura i koliine padavina. Ritmovima neto niih termikih stanja odgovara neto via koliina padavina i obrnuto, razdobljima poveanja temperatura odgovara suniji period. Smjena, neto vlanijih (humidnih) sa sunijim (aridnim) ritmovima u Sarajevu odvija se naizmjenino u analiziranom stoljetnom periodu. Prvi ritam osjetnijeg poveanja padavina javio se u razdoblju od 1887. do 1904. godine. U navedenom razdoblju zabljeen je ciklus poveanja za 104,5 mm padavina u odnosu na prosjeno stanje (915,9 mm). Drugi ritam poveanja trajao je od 1908. do 1918. god. Ovo razdoblje biljei ciklus opeg trenda porasta padavina, kada je prosjena koliina bila vea za 144 mm u odnosu na prosjenu koliinu padavina. Sljedei blagi porasti padavina zabiljeeni su u razdobljima 1932-1942.; 1955-1968. i 1974-1980. godine. Ova razdoblja vremenski su kraa i manje izraajnija u odnosu na prethodne. Unutar ope uktuacije padavina javili su se ritmovi osjetnog smanjenja padavina meu kojima su najizraajniji oni u periodima 19171931. i 1941-1954.; te dva manja u razdoblju od 1979. godine do danas. Ritmovi blage aridnosti biljee smanjenje padavina u odnosu na prosjena stanja za oko 200 mm. Kolebanje padavina moe se primijetiti preko linearnog trenda prosjenih stoljetnih padavina, iskazana po godinjim dobima. Tako prosjena koliina ljetnih padavina u promatranom instrumentalnom periodu iznosi oko 228 mm. Trend variranja stoljetne koliine padavina pokazuje tendenciju njihovog poveanja
Uravnate 5-godinje sume Prosje na vrijednost godinjih suma
Trend - Godinji
Linearni trend prosjenih godinjih temperatura zraka u Sarajevu u Prosjene godinje i uravnate petogodinje koliine padavina u Sarajevu u periodu 1888. - 2000. godine periodu 1888. - 2002. godine
42
1888 1890 1892 1894 1896 1898 1900 1902 1904 1906 1908 1910 1912 1914 1916 1918 1920 1922 1924 1926 1928 1930 1932 1934 1936 1938 1940 1942 1944 1946 1948 1950 1952 1954 1956 1958 1960 1962 1964 1966 1968 1970 1972 1974 1976 1978 1980 1982 1984 1986 1988 1990 1992 1994 1996 1998 2000
1888 1890 1892 1894 1896 1898 1900 1902 1904 1906 1908 1910 1912 1914 1916 1918 1920 1922 1924 1926 1928 1930 1932 1934 1936 1938 1940 1942 1944 1946 1948 1950 1952 1954 1956 1958 1960 1962 1964 1966 1968 1970 1972 1974 1976 1978 1980 1982 1984 1986 1988 1990 1992 1994 1996 1998 2000
PLANETARNA KOLEBANJA (2)

oko 7 mm. Prosjena stoljetna zimska koliina padavina iznosi oko 211 mm. Trend padavina tokom zime pokazuje blagi porast od vremena primjene instrumentalnog monitoringa do danas i iznsi 38 mm. Uzroke neto poveane zimske humidnosti, u odnosu na ostala godinja doba, objanjava se linearnim trendom blagog porasta temperatura zraka u istom razdoblju. Proljetne padavine variraju oko prosjene koliine od 220 mm, a prosjena jesenja koliina padavina iznosi 260 mm. Linearni trend stoljetnih proljetnih padavina pokazuje tendenciju smanjenja za oko 20 mm, a jesenjih za 18 mm. Kada se grak uravnate petogodinje vrijednosti i linearnog trenda po godinjim dobima uporedi sa grakom termikog reima uoava se sistem suprotne veze. Ritmu smanjenja padavina odgovara poveani ritam termikog reima i obrnuto. UZROCI KLIMATSKIH KOLEBANJA Da bi se odgovorilo na pitanje uzroka savremenih klimatskih kolebanja potrebno ih je dovesti u funkciju paleoklimatskih promjena nedavne geoloke prolosti, iji je nesumnjiv dokaz pleistocena glacijacija. Ovoj konstataciji, potrebno je dodati injenicu da prisustvo i kolebanje ledenog pokrova na Zemlji ne mora biti osnovni i jedini vidljivi pokazatelj ovih promjena, to je ve pokazano na primjerima termikih i izohijetnih i stanja u naoj zemlji. Na klimu, kako je to poznato, utiu kontinentalnost, maritimnost, nadmorske visine, orograja, dinamika premjetanja okeanske vode, vulkanizam, oblanost, koncentracija ugljinog dioksida, sadraj vodene pare u atmosferi, sunevo zraenje itd. Prema tome, klimatska kolebanja mogue je traiti u terestikim (zemljinim) i izvan planetarnim (kosmikim) uzrocima, te njhovim uzajamnostima. O ovome svjedoe opi zikogeografski procesi, posebno oni koji imaju dugogodinje ritmove, kao to je porast prosjenog nivoa Svjetskog okeana, na raun otapanja svjetskog leda. Tako su u proteklom stoljeu svi mareogra biljeili neznatno izdizanje razine Svjetskog mora, a svjetske meteoroloke opservatorije kontinuirani porast temperatura. Postoje mnoge pretpostavke o globalnoj promjeni klime, koje su uticale na globalne prirodne procese. Ovom prilikom navest emo samo neke od brojnih pretpostavki. Paleoglacijalne faze obrazovanja leda na Zemlji u direktnoj vezi je sa smanjenom koliinom sunevog zraenja. Pretopstavlja se da je osnovi uzrok smanjenja suneve radijacije poveana difuzna reeksija, koja je uvjetovana kosmogenom prainom. Praina se dovodi u vezu sa promjenom interstelarne kosmike materije, na koju Zemlja nailazi u kosmikim kretanjima. Dananje spoznaje o interstelarnoj materiji pokazuju da je ona, prema galaktikim dimenzijama, neznatna da bi bila primarna u globalnom slabljenju ili promjene poloaja akcijskih centara atmosfere, koji utiu na postojanje ciklona i anticiklona. Na otrine zima u naim krajevima, doprinosi prodor hladnog i suhog anticiklonskog zraka iz centara povienog zranog pritiska koji se obrazuje iznad sredinje i sjeverne Evrope. Potkraj 19. stoljea, za vrijeme otrih i suhih zima, anticiklonska aktivnost je stacionirala nad podrujem srednje i sjeverne Evrope prosjeno 15,7 dana. U prvoj polovini 20. stoljea broj ovakvih vremenskih stanja nije bio dui od 9,9 dana, to je smanjenje za oko 40%. Tokom ljeta nai krajevi su pod uticajem azorskog anticiklona, odnosno priatlanskog sektora koji donosi dugotrajno vedro, toplo i suho vrijeme. Ovakva vremenska stanja, sredinom 20-og stoljea, sa arkim i suhim ljetima, posljedica su dugog stacioniranja grebena azorske anticiklone iznad june i srednje Evrope. Analiza stoljetnog vremenskog stanja pokazuje da anticiklonske aktivnosti tokom ljetnjih sua nad naim krajevima, prosjeno traje, 18 dana. Za razliku od ovih, tokom najsvjeijih i najkiovitijih ljeta, anticiklonska aktivnost traje 13 dana. KOLEBANJE PROLOSTI Da bi se odgovorilo na pitanje uzroka savremenih klimatskih kolebanja potrebno ih je posmatrati u funkciji paleoklimatskih kolebanja nedavne geoloke prolosti. Potrebno se podsjetiti da se posljednja geoloka era Zemlje kenozoik, dijeli na geoloke periode: paleogen koji je trajao 65 mil. god., neogen - 23 mil. god. i antropogen ili kvartar 2,6 mil. god. Antropogen se dijeli na geoloke epohe: pleistocena i holocena. Pleistocen se dijeli na faze nadiranja leda - kojim je nastajao ledeni pokrov na Zemlji i na faze povlaenja leda, u procesu otopljavnja. Tako su izmeu ledenih doba: donaua, ginca, mindela, rissa i wurma postojala intergracijala topla razdoblja, kada su se lednici zonalno povlaili prema geografskim polovima i pojasno na vie nadmorske visine. Nakon geoloke faze wrma posljednjeg ledenog doba koje je trajalo 60 hiljada godina, a zavrilo se prije 10 hiljada godina u odnosu na dananjicu, nastupila je geoloka faza holocena ili recenta. Holocen shvatamo kao posljednji topli interglacijal, budueg stvaranja i nadiranja lednika. Sva ova kolebanja pripadaju prirodnim procesima, koja ovjek indirektno ubrzava polucijom u atmosferu polutanata, koji se kombinuju sa drugim prirodnim procesima. Prirodni procesi i pojave deavaju se zemaljskom omotau koji je ogranien i funkcionie po sebi svojstvenim zakonima i zakonomjernostima. Antropogeni uticaji u ovako globalnom geografskom odnosu mogu se posmatrati u funkciji ubrzavanja ili usporavanja prirodnih ciklusa i ritmova. Mi Zemlji moemo initi ta hoemo, ona zna ta joj valja initi!
PRAINA I SUNCE
Atmosferska praina moe biti kosmogenog, geogenog i antropogenog porijekla. Kosmogena praina potie od raspadnutih kosmikih tijela. Geogena praina nastaje vulkanskim erupcijama, eolskim procesima i poarima, dok antropogenu prainu produkuje ovjek sagorijevanjem fosilnih goriva. Atmosferska praina je apsorber sunevog kratkotalasnog zraenja, koju pretvara u toplotno i usmjerava na sve strane, pa tako i prema Zemlji. Pored toga, atmosferska praina je izolator dugotalasnom zraenju Zemlje. Ako koncentracija praine pree kritinu gustinu ona djeluje suprotno izolatorski, za dotok kratkotalasnog direktnog zraenja Sunca. Na taj nain atmosferska praina smanjuje zagrijavanje povrine Zemlje i uzrokuje ope zahlaivanje. Prema tome, izmeu atmosferske praine, bez obzira na porijeklo, i Sunevog zraenja postoji obrnut odnos. U poetnoj fazi atmosferska praina uestvuje kao dodatni emitor toplote, a gusta dugotrajna atmosferska praina pojaava difuznu reeksiju i time hlade prizemne slojeve zraka.
pojaavanju Suneve radijacije. Paleoklima se pokuavala dovoditi u vezu sa paleogeografskom diferencijacijom kopna i mora na Zemlji. S tim u vezi nastanak dananjeg i nekadanjeg leda na veim geografskim irinama, pored ostalog, objanjava se poveanim transportom vodene pare na dosta hladnije kopnene povrine, u viim geografskim irinama i na reljefna uzvienja u niim geografskim irinama. U paleklimatskim promjenama razmatra se pitanje promjene geografskih polova Zemlje, ija se objanjenja nalaze u procesima termorementnog i rementnog magnetizma. Magnetnom deklinacijom dolo se do saznanja da su geografski polovi imali drugaije geografske koordinate u odnosu na dananje. Mogui uzroci poveanja temperature zraka u prizemnim slojevima atmosfere esto se dovode u vezu sa poveanjem koncentracije praine u atmosferi. Termiki reim esto se dovodi u vezu sa bilansom ugljinog dioksida u atmosferi. Ugljini dioksid je gas koji selektivno apsorbira toplotno Sunevo zraenje, kao i terestiko zraenje Zemlje. Sadraj ugljinog dioksida se mijenjao kroz geoloku prolost, posebno u vrijeme tektonskih pomijeranja. Prema nekim istraivanjima smanjenje koncentracije ugljinog dioksida za polovinu u odnosu na dananju, smanjilo bi opu planetarnu temperaturu za 3,8C. Za objanjenje postojeih klimatskih kolebanja u obzir se moraju uzeti i migracije,
43
SPOMENICI CIVILIZACIJE
Dr.sc. Tatjana Neidhardt
POSLJEDNJE PUTOVANJE U PRIRODU

Mjesto poivanja ne mora vie biti betonska grobnica niti metalni sanduk, nego biotop i prirodno okruenje
roces odlaganja posmrtnih ljudskih ostataka ili pepela pokojnika, obavljalo se kroz vrijeme i prostor na najraznovrsnije naine, vrlo esto je bio praen obrednim ili religijskim ritualom i predstavlja najintimniju karateristiku jedne kulture. Izgled nadgrobnog obiljeja u vidu spomenika najrazliitijeg materijala i forme, predstavlja mjesto iskazivanja osjeanja i komunikacije sa duhom pokojnika i odreen je grobnim zakonitostima odreene zajednice ljudi. I neobiljeeni grobovi ili mjesta stradanja, mjesta anonimnih linosti, u pojedinim religijama predstavljaju mjesto simbolinog odavanja potovanja mrtvima. U poecima civilizacije mrtvi su se nagonski sklanjali, ima naznaka da je bilo i kanibalizma. Tek uspostavljanje kulta mrtvih i vjerovanja u zagrobni ivot donosi odreen pietet prema inu sahranjivanja i grobnom mjestu pokojnika, razliito tretiran u razliitim kulturama irom kugle zemaljske. Grobovi su na poetku, bili pojedinani, razbacani, neobiljeeni, dok se kasnije javljaju nekropole, gradovi mrtvih. Kultura sahranjivanja pojedinca vezana je i za lokalne obiaje, geografski poloaj i klimatske uslove, religiju, drutvene i ekonomske prilike i njegov status u odreenom drutvu i istorijskom periodu. Egipatski kraljevi poistovjeivani sa boanstvima, mumicirani su (mumiciranje ima za cilj da se zadre duh i dua u tijelu). Odnosili su u svoje velianstvene grobnice sve to ih je okruivalo za ivota, a oni skromnijeg porijekla tek koju sitnicu. Grobna mjesta pojedinih naroda nalazila su se i u peinama i stijenama, ili oznaena hrpom kamenja. Tijela pokojnika izloena su pticama i ivotinjama, na platformama ili na tornjevima tiine... Posljednje putovanje Vikinga bilo je u amcu, manje ili vie raskono opremljenom u zavisnosti od poloaja umrlog u zajednici. Srednjevjekovni kameni nadgrobni spomenici bosanskohercegovakog i neto ireg podruja steci, nazvani i mramorovi, maete, biljezi... izraajni su autohtoni spomenici kulture koji svojim oblicima, reljema, crteima, pismom, priaju o ljudima i ivotu jednog prohujalog vremena naeg podneblja. Ukopavanje pokojnika u hrianskoj kulturi vri se u kovezima u grobove iskopane u zemlji na posebno odreenim mjestima grobljima. Grobnice mogu biti pojedinane, porodine, kolektivne, a u specinim okolnostima i masovne. Nadgrobno obiljeje moe biti dizajnirano i ukraeno na razne naine, ve prema elji i obiajima porodice. U muslimanskoj tradiciji tijelo umrlog se pokopava bez kovega i bez posebnih ukrasa i dekoracija koja naglaavaju kult linosti.
Kartonski lijesovi Spaljivanje je, takoer, imalo razliit tret- protivi se urbanoj higijeni i zatiti okolia. U man kroz istoriju. Spaljivanje ivih osoba Parizu, porast urni koje plivaju rijekom Seu hrianstvu srednjeg vijeka primjenjivalo nom i novi trokovi ienja otpada, iniciralo se kao kazna za heretike. Javno spaljivanje je izradu novih uredbi kako i gdje se moe pokojnika i danas je prisutno u obiajima poje- rasipati pepeo. Kultura sahranjivanja danas, u doba raciodinih kultura. Obzirom na veliku populaciju i troenje velike koliine drveta, u Indiji se jav- nalizacije i uvanja svih prirodnih resursa, io problem ubrzanog nestanka uma. Razvija dobiva nove eco-forme. U gradiu Santa Cose novi nain spaljivanja koritenjem suneve loma de Gramanet u blizini Barcelone, lokalno groblje u vidu velikih umjetnih zidova sa uduenergije. Spaljivanje u krematorijima primijenjuje bljenjima za smjetaj sanduka sa posmrtnim se ve due vrijeme u razvijenim zemaljama. ostacima pokojnika u est i vie nivoa, dobilo Uobiajeno je da se urne smjetaju pod zemlju je na vrhu 462 solarne ploe. Energija dobivena ili u poseban zid kolumbarij ili, po elji um- na ovaj nain ulazi u lokalnu mreu i snabdirlog razbaca na livadu, planinu, rijeku, more... jeva veliki broj domainstava elektrinom enAli, to stvara novi problem. Porast kremiranja ergijom. U prenapuenom, radnikom gradiu posmrtnih ostataka i rasipanja pepela u javne koji nema slobodnog ravnog terena za postavprostore, te bacanje urni (od nerazgradljivih ljanje solarnih ploa, ovo rjeenje se pokazalo materijala) u prirodnu okolinu, more i rijeke racionalnim. I ne samo to, ovo rjeenje predstavlja njihov doprinos borbi protiv globalnog otopljavanja. U poetku se ideja solarnih ploa na groblju inila prilino bizarnom, rekao je Antoni Fogue Moya, gradski vijenik koji je podupirao cijeli projekat. Bilo je komentara da smo ludi, to si doputamo, da nam nedostaje potovanja prema mrtvima, prisjea se Fogu. No gradska skuptina i uprava groblja organizirali su kampanju kojom su objasnili vrijednost projekta i nain na koji e biti izveden, te je stanovnitvo prihvatilo predloeni projekat. Realizacija je izvedena uspjeno, ljudi koji posjeuju groblje ne vide nikakvu promjenu, solarne ploe tako su uklopljene da ne naruavaju izgled posljednjeg poivalita pokojnika. Najvee potovanje koje moemo odati naim precima jest dobavljanje iste energije za nove generacije. U ovom sluaju to doslovce i primjenjujemo, rekao je Esteve Serret, direktor kompanije Conste Live EnRitual opratanja i grobno mjesto u umi
44
SLIKE IZ MOSTARSKE FLORE

ergy koja se bavi obnovljivim izvorima energije. Kako se mrtvi sahranjuju zajedno sa odjeom u sanduke koji nisu uvijek od drveta, a ako i jesu, imaju dijelove od elika, bakra, bronze, razne hemikalije itd. Za tradicionalno sahranjivanje u SAD svake godine se poloi u zemlju 82.000 tona elika, oko 2.500 tona bakra i bronze i 1,4 miliona tona cementa (za odravanje forme grobnice). Sve vea koliina nerazgradljivih materijala i otrova u zemlji od koje ivimo, ugroava zdravlje i ivot na Zemlji. Zato ne udi intenzivniji razvoj zelenog vala koji, pored ostalog, obuhvata i ukop mrtvih. Formiraju se pogrebna Eco-preduzea koja informiu stanovnitvo o prednostima eko-pogreba, ne samo sa aspekta zagaivanja ovjekove sredine, nego i sa ekonomskog - cijena sahrane postala je previsoka. U Engleskoj se razvija novi trend sahranjivanja u umi sa biorazgradivim lijesovima napravljenih od papira, drveta ili bambusa. Ve se 20% penzionera odluilo na ekoloki ukop ove vrste. U Hong Kongu, zbog ogranienosti prostora, takoe se promoviraju eko-lijesovi od valovitog kartona. Dostupni su u Japanu i irom Evrope. Eko-lijesovi tede vrijeme i energiju i smanjuju emisiju otrovnih gasova tokom procesa kremiranja. U Njemakoj, sve vie pristalica ima relativno nova ideja - sahranjivanje, odnosno polaganje urne sa pepelom pokojnika, u umi, ispod drveta. Takvih, namjenskih lokacija ima ve sedam, a formiraju se, zbog velike potranje i dalje. Mogunost, da se u prirodnom okruenju sahrani pokojnik, za mnoge ljude predstavlja najljepu formu opratanja. Mir, harmonija i promjena umskog ambijenta kroz godinja doba, pruaju utjehu oaloenoj porodici i prijateljima. Zainteresovanim pojedincima ili porodicama se prua mogunost da za ivota izaberu drvo, te kupe za period od 99 godina, njeguju, obilaze... Posljednje poivalite obiljeeno je samo brojem ili malom ploicom sa imenom, bez nadgrobnog kamena, dekoracija, svijea... Zasaen poneki Foto: Semir Maslo, Gospin vlasak, (Adiantum capillus veneris L.) cvijet ispod drveta, predstavljae za porodicu i prijatelje simbol ivota i poslije smrti, a proces ukopa sastavni dio ireg ciklusa regeneracije i krunog kretanja materije u prirodi. Formiraju se rme koje proizvode eko-urne. Adiantum capillus veneris L. stanita ove vrste u unutranjosti zemlje uz Ova urna je potpuno biorazgradljiva, moe Gospin vlasak termalna vrela. Tako vrstu moemo nai u se uvati u kolumbariju ili se moe uklopiti u Porodica Adiantaceae Gornjem eheru kod Banje Luke, kao i Banja prirodni ambijent. Eco-urna se razgradi u potRed Filicales. kod Viegrada (ili, . 1970.). Na podruju punosti u roku od 24 sata u veoma vlanom Mostara i Hercegovine vrsta je esta, tako uz ambijentu (morsko dno, jezero...) ili u roku od Ova njena paprat zastupljena je u ori kanale Radobolje ispod Tabaica damije u 3 mjeseca u zemlji. Napravljena je od elatine ivotinjskog porijekla i suenog prirodnog ma- Bosne i Hercegovine u zoni mediteranske Prijekoj ariji kao i po okapinama uz samo terijala (84-90% proteini, 1-2% mineralne soli i klime gdje naseljava vlane vapnene stijene. ue Radobolje ispod Starog mosta. Posebno ostatak voda), za razliku od tradicionalnih urni u Dolinom rijeke Neretve vrsta prodire duboko snane sastojine nalaze se ispod vodopada kojima ima sastojaka kontaminirajuih metala. u unutranjost, sve do iznad Jablanice. Kravice uz rijeku Trebiat. Zeleni val iri se u svim aspektima ivota, Vrsta je prisutna i u kanjonu Dreanke. Na poinje da se iri i na aspekt smrti. Posljedistonom dijelu abulje uspinje se do 400 m (V) Vrsta je na kontinentalnim nje mjesto poivanja ne mora vie biti betonnadmorske visine iznad potoka Trmonice staniti ma u B i H oznaena kao ugroena ska grobnica i metalni sanduk, nego biotop i ( ili , . 2002.). Posebno interesanta su (ili , . 1996.). prirodno okruenje.
GOSPIN VLASAK
45
AKCIJA ZA RANJENU ZEMLJU
Mr.sc. Ahmed Dizdarevi
SADNICE SU NAJBOLJI LIJEK
Povrine naputenih kopova na podruju Tuzle i Lukavca (veoma) negativno utiu na okoli
slinih degradiranih povrina koje su ug- Kop se nalazi i naslanja na put Tuzla-Dulavnom ranije bile obrasle umom pa ih brave i Krojica- prevoj-Ravna Trenjatreba koritenjem budetskih sredstava Pasci. za podsticaj unapreenja optekorisnih Povrinski kop je ugaen davne 1977. funkcija uma (OK) vratiti umskoj kul- godine, degradirano je 25 ha zemljita. turi. Preporuuje se izrada i izvoenje Od tada do danas na rekultivaciji ovog ovakvih projekata u interesu poboljanja PK nije nita uraeno. Ekoloka situacija ovog podruja je katastrofalna jer se na ukupne ekologije prostora. ovoj povrini odlau otpaci organskog i neorganskog porijekla kao to su pokvaPOLAZNE INJENICE reni ostaci mesa i suhomesnati proizvodi, U posljednjih etrdesetak godina kosti i dr., te plastika, bijela tehnika, auto dvadesetog stoljea u uem tuzlanskom koljke i gume, zemljani i drugi otpadni kraju intezivno se vrila eksploatacija materijal sa ruevina i gradilita. Kop je, uglja i drugih nemetala. Ugalj kao ener- takoe, leglo pasa lutalica. Divlja ispaa getska baza se intezivno otkopava na tzv. koza i druge stoke unitava prirodnu obpovrinskim kopovima pri emu se st- novu bagrema, vrba, bijele topole, graba, varaju odlagalita jalovine na taj nain jasena, lipe i nekih korisnih grmolikih su degradirane velike povrine umskih vrsta. U posljednje vrijeme, obilato se naselila veoma tetna AMBROZIJA sa i plodnih poljoprivrednih zemljita i vrlo opasnim i tetnim polenom, naroito okunica. Cijeni se da je na taj nain deza lica osjetljiva na respiratorna i kona gradirano oko 8000 ha povrine. oboljenja. Prema opisanom stanju neoRekultivacija degradiranih povrina phodno je potrebno izvriti revitalizaciju rudarenjem je bila zakonska obaveza, ali oko 20 ha ovog naputenog kopa. veoma je malo uinjeno na tom planu. Uglavnom su povrine drane kao ruPROGRAMIRANJE darski aktivne i tako decenijama ostajale neureene i nepripremljene za bilo kakvu REKULTIVACIJE revitalizaciju. Veoma mali procenat od degradiranih povrina je priveden nekim, Program rekultivacije izraen 1987. uglavnom poljoprivrednim kulturama. godine naruen od rudnika Kreka a Projektima rekultivacije su uglavnom izraen u Institutu za rudarstvo Tuzla, planirana to manja ulaganja i etapna re- nije ni u jednom svom dijelu realizovan alizacija. Naalost, skoro svi projekti re- do danas. Taj tehniki projekat je predvikultivacije nisu realizovani zbog poznatih dio veoma male trokove, te nije dobro razloga. predvidio ureenje povrina prenosei Talonici pepela i drugih materijala to na Tuzlakvarc kao korisnike pijeska u opinama Tuzla i Lukavac su poseban (600 000 tona). Takoe je predvieno da problem koji takoe veoma negativno svega 25% uestvuje umska kultura, a utjeu na okoli 75% travne smjese. Dakle, taj program sa aspekta naraslih potreba zatite okoline i stanja, (skoLIKVIDIRANI POVRINSKI ro 1/2 povrine je divlje zatravljena), KOP KROJICA je prevazien te postoji realna potreba EKOLOKA BOMBA U za novo programiranje sa cjelokupnim GRADU TUZLI ueem umske kulture mjeovitog sastava. Degradirane povrine rudarenjem i Iz J.P. UME TK i kantonalnog redrugim aktivnostima su uglavnom prisut- sornog ministarstva potekla je inicijativa ne u opinama Tuzla, ivinice, Banovii da se povrina naputenog kopa rekultii Lukavac. Jedna od tako degradiranih vira kroz poumljavanje koje bi se propovrina je naputena PK Krojica koja gramiralo od strane strunjaka pomenuse naslanja na sama gradska i prigradska tog preduzea, a nansiralo iz sredstava naselja Krojica i Gornji Kuii, kao i za podsticaj optekorisnih funkcija uma naselje Ravna Trenja, Oraje i Lijenica. (namjenski budetski fond kantona).
posljednjih 40 godina u tuzlanskom industrijsko - rudarskom bazenu vrena je intenzivna eksploatacija uglja metodom povrinskog otkopavanja. Pri otkopavanju i odlaganju tzv. jalovine degradirane su velike povrine umskih i drugih zemljita. U radu se iznosi da je u minulom periodu na taj nain degradirano oko 8.000 ha povrine od ega su rekultivirane neznatne povrine (oko 1 do 2%). Pored povrinskih ugljenokopa i njihovih odlagalita, talonici pepela i drugih materijala koji otpadaju kao nus proizvod iz kapaciteta hemijske industrije ine poseban problem i vre takoe negativan utjecaj na okoli (vazduh, voda, ora i fauna). Brojni projekti rekultivacije koji su izraeni od sedamdesetih godina prologa vijeka do danas nisu realizovani. Dravne rudarske rme su realizaciju projekata vjeto odlagale za bolja vremena ili su povrinske ugljenokope vodili jo aktivnim. U akcijama poboljanja ekoloke situacije u irem tuzlanskom kraju umari se ukljuuju i predlau izmeu ostalih i programe rekultivacije pomenutih povrina podizanjem umskih kultura na naputenim povrinskim ugljenokopima i njihovim odlagalitima. Autor projekta mr. A. Dizdarevi, umjesto termina rekultivacije s razlogom upotrebljava adekvatniji termin revitalizacija. Izabran je najprioritetniji naputeni povrinski kop Krojica. Izvreno je projektovanje podizanja umskih kultura na povrini od 20 ha. U radu su navedeni potrebe i razlozi revitalizacije konkretne degradirane povrine. Navedeni su takoe domai i inostrani radovi kao i iskustva vezana za sline rekultivacije. Razmotrena je istraenost rekultabilnosti raznih geolokih serija kao i dat prijedlog klasikacije jalovita sa apekta pogodnosti za revitalizaciju. Planom biotehnikih radova pored izbora vrsta sadnog materijala odreena je: dinamika odvijanja radova, ulaganje ivog rada, sredstva i ostala rjeenja, a u premjeru i predraunu radova iskazana je ukupna cijena projektovanja i izvoenja radova. U zavrnom dijelu rada navodi se da u BiH postoje velike povrine ovakvih ili 46 FONDEKO SVIJET, 28/2009.
ONI VOLE PLANETU
Prof. Abid Zuki, Trea gimnazija, Sarajevo
MIJENJAJ NAVIKE
Zabiljeeno prilikom obiljeavanja Dana planete Zemlje u Treoj sarajevskoj gimnaziji
eu datumima eko-kalendara nekako se, ba kao da joj je roendan, istie 22. april, nazvan Danom planete Zemlje. I kao to svako od nas ima bitne datume u svom ivotu te ih paljivo i prati i obiljeava, tako i prijatelji prirode, razne nevladine organizacije, obrazovne ustanove, strunjaci iz ove oblasti taj dan diu jae svoj glas u elji da jasno i nesumljivo, po ko zna koji put, podsjete i ukau na neophodnost drugaijeg odnosa ovjeka prema prirodi. Profesori biologije i geograje u Treoj gimnaziji u Sarajevu osjetili su se najp(r)ozvaniji da i ovaj put sa svojim uenicima budu dio ovog projekta.Nekoliko se dana ureivalo kolsko dvorite u kojem, u tu ast, nije bilo niti jednog parkiranog automobila. Projekat je predstavljen u amteatru Tree gimnazije. Na poetku, prisutne goste, predstavnike medija, profesore i uenike pozdravila je direktor Tree gimnazije Emina Avdagi: Posebno podravam projekte koji educiraju i mlade i starije kako da uvamo, unaprjeujemo okoli. Zahvaljujem se profesorima Melihi Salihovi i Abidu Zukiu to uvijek imaju novu ideju obiljeavanja Dana planete Zemlje, Dana voda i sl., to uvijek privuku ugledne goste, predstavnike Prosvjetno-pedagokog zavoda, medija, Fondeka, a ovaj put i gimnazijalce iz Istone Ilide. Imam priliku danas da uivam kao ljubitelj prirode. Poelo se s recitalom itavog I 5 odjeljenja u kojem se ula prava riznica ekolokih mudrosti. Jedno sluajno poznanstvo s uenicima i profesorima Gimnazije Istona Ilida ubrzo je rezultiralo njihovim gostovanjem kod nas. Predstavili su se prezentacijom o antropogenim uticajima na ivotnu sredinu
Prepuni amteatar Tree gimnazije te izdvojili dobre i loe primjere. Ubrzo slijedi naa posjeta njihovoj koli. Nekadanja uenica Tree gimnazije, sada dipl. ing. umarstva i struni savjetnik za zatitu uma u Bosanskohercegovakim umama Mirzeta Memievi imala je nadahnut nastup: U pogledu budunosti uma moemo biti optimistini onoliko koliko smo spremni da dosipamo u polupunu/polupraznu au. Budemo li umama vraali onoliko koliko im uzimamo, i jo malo vie, moemo oekivati da nam budu ive i zdrave, a ako one budu takve planeta e moi normalno da die. Jer, ume su plua planete. Ovakav skup nije mogao proi bez predstavnika Fondeka. Bili su u punom sastavu, od sekretara, lana upravnog odbora, glavnog i odgovornog urednika do direktora. Iz Tree gimnazije ule su se sve pohvale za Fondeko i nain na koji se kri put kojim je prvi krenuo na rahmetli Nijaz Abadi. Tri su godine od njegove smrti, a ono ivi i zdravi bili kao da niko ne zna rei kao on. Obratili su se skupu Alma Dinovi (pozvala uenike na saradnju a to je ve u ovom broju realizovano) i Hajdar Arifagi (predloio trajnu zabranu parkiranja automobila u dvoritu kole). Slijedila je prava poslastica, eko-drama u izvedbi uenika I 1 razreda, autorski rad uenice drugog razreda Emine Panjeta. Nadamo se da su nae poruke sa ovog okupljanja bile dovoljno glasne i sasvim jasne da elimo da oivimo stav indijanskog poglavice iz 1854. godine da Zemlja ne pripada ovjeku, ovjek pripada Zemlji, da Zemlja nam je mati i da sve to je snae ubrzo snae i njenu djecu. I u cijeloj BiH obiljeen je Dan planete Zemlje. U sarajevskoj opini Novi Grad , parku ume Mojmilo, uenici Mjeovite srednje drvno umarske kole te aci osnovnih kola zasadili su 20 sadnica odraslih drvenastih vrsta i veu koliinu sezonskog cvijea. Volonteri okupljeni u organizaciju Kruh svetog Ante obnovili su jedan zeleni park Sarajevu, poruivi graanima da ive s prirodom. I studentski forum Kap slobode ukazuje na potrebu organizovanja ovakvih manifestacija. Skupu je prisustvovao i pomonik ministra okolia i turizma u vladi FBiH Mehmed Cero. Odran je i biciklistiki karavan kroz osam bh. gradova sa motom Mijenjaj navike.
Uenici su dali najvei doprinos u realizaciji projekta
47
KLIMA I POLJOPRIVREDA (2)
Akademik Taib ari
ZRENJE BEZ MRAZA I SNIJEGA

Poljoprivredene biljke imaju povoljan uticaj na vremenske uslove
(Nastavak iz prolog broja) topljavanje znai jo jednu veliku prednost za biljnu proizvodnju produenje vegetacione sezone. Zima e biti kraa i blaa, poetak vegetacije u proljee raniji, a njen kraj u jesen kasniji. Time e se omoguiti uzgoj i dozrijevanje usjeva duge vegetacije tamo gdje je nedostajalo 10-20 dana za uspjean zavretak vegetacije. Tome e doprinijeti ne samo dua vegetaciona sezona nego i ukupan zbir toplotnih stepeni tokom vegetacije. Oba ova inioca, kao posljedica otopljavanja, i dua vegetacija i vei zbir toplotnih stepeni tokom sezone, omoguit e realizaciju sistema dvije etve godinje i tamo gdje to do sada nije bilo mogue, a gdje ostale okolnosti to dozvoljavaju. Tada bi se mogao ostvariti davnanji san poljoprivrednika u naim uslovima - da u jednoj godini dobiju dvije etve zrna, recimo ozime penice i postnog kukuruza, to se do sada nije moglo ostvariti, osim u izuzecima. Za veu biljnu proizvodnju, odnosno fotosintezu, osim poveane koncentracije CO2 i poviene temperature, trebalo bi obezbijediti i vie vode, a nju e u zemljitu, zbog otopljavanja i vee evaporacije i transpiracije, biti manje. Meutim, neki futurolozi smatraju da e se sa porastom temperature zraka i vee koncentracije ugljendioksida u atmosferi, poveati i koliina padavina na Zemlji. Time bi se kompenzirao povean gubitak vode iz tla. Osim toga, navodnjavanje obradivih povrina je vrlo potrebna mjera u svakoj intenzivnoj proizvodnji i danas, ako se ele dobiti visoki i stabilni prinosi. Zato se moe oekivati da e ta agrotehniika mjera u budunosti biti mnogo vie zastupljena.
nos graha. Meutim, prinosi jare (proljetne) penice, naroito jarog jema, bili su znaajno poveani. Na osnovu tih istraivanja autori zakljuuju da poveanje prinosa jarih ita u Njemakoj izmeu 1970. i 1990. godine za 1/4 do l/2 moe se pripisati uticaju poveanog sadraja ugljendioksida u atmosferi.
POSLJEDICE ZA POLJOPRIVREDU U BOSNI I HERCEGOVINI

nost od dezertikacije, naroito na rubnim dijelovima velikih pustinja kao to je Sahara. Stoga bi u takvim podrujima bile potrebne posebne mjere spreavanja takvih pojava, u prvom redu poumljavanjem i zatravljivanjem ugroenih oblasti, uz osiguranje novih izvora vode iz podzemnih zaliha, desalinizacijom morske vode ili dobijanjem slatke vode iz ledenih gromada sa Junog pola. Posljednjih decenija poljoprivredna proizvodnia u Njemakoj stalno je rasla. Prinos jarih ita, ukljuujui kukuruz za zrno, porastao je za 40-60%. Ovaj porast pripisivan je boljim sortama i boljoj agrotehnici, dok se uticaj "ubrenja" poveanim sadrajem ugljendioksida u zraku nije uzimao u obzir. Zato su istraivai prouili ove uticaje u eksperimentima u klima-komori. Dobili su sljedee rezultate: Poveana koncentracija CO2 od 372 ppm na 539 ppm nije djelovala na priKlimatske promjene uzrokovane ovjekovim aktivnostima, prije svega porast sadraja ugljendioksida i drugih staklenikih gasova u atmosferi, i porast temperature, u sljedeih stotinu godina mogle bi imati dalekosene posljedice i za biljnu proizvodnju u Bosni i Hercegovini. Te posljedice su sljedee: 1. Poveana koncentracija CO2 u atmosferi omoguit e intenzivniju fotosintezu svih biljaka - ratarskih, voarskih, vinogradarskih, travnjaka (livada i panjaka) i uma, i bolje iskoritavanje ostalih vegetacionih inilaca - svjetlosti, vode i hraniva od strane biljke. Rezultat toga bit e vee stvaranje organske materije u biljkama i vii prinosi. Biljna proizvodnja u narednih stotinu godina, samo zahvaljujui ovom faktoru, mogla bi se poveati za 50%. 2. Povienje temperature imat e viestruke efekte: - Produenje vegetacione sezone
KRAE I BLAE ZIME OMOGUIT E DVIJE ETVE GODINJE

Otopljavanje bi moglo da ima negativne posljedice u toplom pojasu Zemlje, tamo gdje toplote ve ima dovoljno ili previe. Ono bi moglo da ima loe efekte na sadraj vode u tlu, kako za potrebe biljaka, tako i za potrebe ljudi. Zato bi se poveala opas48 FONDEKO SVIJET, 28/2009.
Soja, biljka budunosti
KLIMA I POLJOPRIVREDA (2)

zbog kra e zime i dui period vegetacije i fotosinteze, odnosno stvaranja organske materije, direktno doprinosi viem prinosu. Porast temperature od 1C produava vegetacioni period za oko 10 dana. Toplota bitno djeluje na najve i broj ivotnih procesa u biljci, po ev od klijanja sjemena, pa do zrenja ploda. Za mnoge vane usjeve u Bosni i Hercegovini ne postoje optimalne sume toplotnih stepeni. Tako su, naprimjer, srednje mjese ne temperature zraka za kukuruz tokom vegetacije za 2-3oC nie od optimalnih. To je razlog to kod nas naj e e ne mogu da donesu zrelo zrno hibridi kukuruza duge vegetacije, koji su i najprinosniji. I za penicu zbir temperatura u prolje e i u jesen, a pogotovo tokom zime, nii je od optimalnog. Mirovanje ozimih usjeva tokom hladnih mjeseci moglo bi se skratiti, a vegetacija produiti kada bi se u dijelu tog perioda temperatura zraka i zemljita podigla iznad 5oC, tj. praga aktivne vegetacije kriofilnih (zimootpornih) usjeva. To isto vai i za porast temperatura u prolje e iznad 10 oC, tj. praga aktivne vegetacije termofilnih (toploljubivih) usjeva, kakvi su uglavnom svi kasni proljetni usjevi, prije svega naa najrairenija kultura kukuruz, ali i krompir, soja, duhan, kasno povr e itd. Topliji jesenji mjeseci omogu ili bi duu vegetaciju i zrenje svih usjeva, naro ito kasnih jarih (kukuruz, soja, suncokret, krompir itd.), bez bojazni od mraza i snijega; - Vei zbir temperatura tokom vegetacione sezone takoer e povoljno uticati na fotosintezu i prinos; - Toplija zima omoguit e due vegetiranje ozimih usjeva i njihovo manje izmrzavanje i ranije zrenje i etvu u proljee ili ljeto; - Bie mnogo vea mogunost praktikovanja sistema dvije etve godinje zbog krae zime, due vegetacione sezone i zbog veeg zbira toplotnih stepeni tokom vegetacije.
Navodnjavanje polja bie jo potrebnije
ma koje iz toga proistiu. Ona je i glavni izvor amonijaka kao zagaivaa zraka. ak 40% zagaivanja zraka amonijakom i polovina zagaivanja metanom potie od domaih ivotinja, odnosno od stonog izmeta. Predvia se da e se u narednih 30 godina emisija metana i amonijaka iz stoarstva poveati za oko 60%. Prema jednoj pretpostavci u studiji FAO, amonijak vie zakiseljuje tlo nego sumpordioksid i azotni oksidi. On je jedan od glavnih uzronika kiselih kia koje oteuju drvee i druge biljke, zakiseljavaju zemljite i vodu u rijekama i jezerima. Poto se emisija sumpordioksida postepeno dovodi pod kontrolu i smanjuje, amonijak moe da postane glavni uzrok acidikacije. Oko 16% azotnih oksida kao staklenikih gasova dolazi u atmosferu iz mineralnih ubriva, a 18 posto od spaljivanja biljnih ostataka i drveta. Spaljivanje biljne mase zagauje vazduh i dimom i pepelom. Postoje naini da se znaajno smanji emisija tetnog amonijaka u atmosferu. Metan koji nastaje fermentacijom u crijevima domaih ivotinja i razlaganjem njihovog izmeta, iako u atmosferi kratko ostaje, zagrijava ak 20 puta vie nego ugljendioksid. Porastom broja domaih ivotinja porast e i emisija metana. Stoka proizvodi i polovinu antropogene emisije azotnih oksida koji su takoer stakleniki gasovi i dovode do zagrijavanja atmosfere. UTICAJ POLJOPRIVREDE Poveanje koncentracije ugljendiokNA PROMJENU KLIME sida moe da bude za poljoprivredu korisna pojava. Oekuje se da e se konUticaj poljoprivredne proizvodnje na centracija CO2 u atmosferi u sljedeih 30 klimu moe biti negativan i pozitivan. godina, sa sadanjih 350 ppm, poveati Poljoprivreda je znaajan izvor na 400 ppm. To e poveati fotosintezu staklenikih gasova (CO2, metan, azotni i stvaranje organske materije, uzrokovae oksidi i vodena para) koji dovode do za- smanjivanje stoma na biljkama, pa time i grijavanja atmosfere sa svim posljedica- gubitak vode iz njih transpiracijom, ime
e se poveati ekasnost koritenja vode od strane biljaka.
DVIJE ETVE
Globalnim zagrijavanjem poveat e se areal irenja i uzgoja biljnih kultura kako u horizontalnoj ravni, tako i na veim nadmorskim visinama. Produit e se vegetaciona sezona (zima e biti kraa i blaa), to e omoguiti sistem dvije etve godinje, biljke e rasti bre i donositi vei prinos, a ume vei prirast drveta. Promjene u agrotehnici i selekcija pogodnijih sorti i hibrida bilja pomogle bi da se umanje ili eliminiu negativne posljedice promjene klime, a da se iskoriste pozitivne posljedice. Na milijardu i po hektara obradivog zemljita na svijetu uzgajaju se poljoprivredne kulture. One svake godine proizvedu vie milijardi tona organske materije u raznim proizvodima (hrana, vlakna, nusproizvodi itd.). Tom prilikom, u procesu fotosinteze iz biljaka se oslobaa ogromna koliina kisika (biljke ga jedine i proizvode, a svi drugi ga troe) i apsorbira iz atmosfere, takoer veliku koliinu ugljendioksida. to je vea masa biljaka, to je vea proizvodnja kisika i vea potronja CO2, tako da biljke dvostruko preiavaju vazduh. Potronjom ugljendioksida od strane biljaka smanjuje se opasnost od globalnog zagrijavanja. Svim agrotehnikim i drugim mjerama, kojima stimuliramo vei rast biljaka, poveavamo i ove njihove korisne uticaje na klimu. Takoer, sistemom dvije etve godinje, a gdje je mogue i tri, poveava se proizvodnja biljne mase, pa tako i povoljan uticaj poljoprivrednih biljaka na klimu. FONDEKO SVIJET, 28/2009. 49
FONDEKO IZMEU DVA BROJA
NASTAVLJENA RAZBORITA MISIJA

Organizovali smo ekoloke tribine po BiH i bili prisutni na brojnim skupovima nevladinih i meunarodnih organizacija
a promociji 27 broja revije Fondeko svijet bilo nam je zadovoljstvo uruiti zahvalnice suosnivaima Udruenja Fondeko i to Lidumilu Alikalu, Miroslavu Franjkoviu, Aleksandru Kneeviu i postrhumno Nijazu Abadiu zato to su imali viziju i okupili savjesne ljude u plemenitoj i razboritoj misiji formiranja Fondeka. S obzirom da je ovaj broj revije bio najveim dijelom svog sadraja posveen klimatskim promjenama, Udruenje je organiziralo nekoliko Javnih tribina irom BiH kako bi to iru javnost upoznali sa globalnim klimatskim promjenama kao i posljedicama koje se deavaju u BiH. Tako smo odrali predavanja u Travniku, Zenici, Tuzli gdje je predava bio akademik Midhat Usupli. Tribine su bile veoma zapaene i posjeene. Poslije tribine u Travniku, Fondeko je dobio poziv od NVO Regionalno udruenje Srednje Bosne da odri predavanje na temu izgradnje mini hidrocentrala i njihovog uticaja na okoli, na koji smo se odazvali i akademik M.Usupli je odrao predavanje u O Mehuri. Odran je sastanak mree NVO sa podruja rijenih slivova Neretve i Trebinjice Zatiti rijeku zatiti ivot gdje Fondekov predstavnik uestvuje u radu od samog poetka rada mree. Predstavnik Fondeka je uestvovao na radionici Jaanje kapaciteta grupe Energija za uee u izradi energetskih strategija u BiH koju je organizirao Centar za ivotnu sredinu iz Banja Luke. Fondeko je uestvovao na konferenciji Jaanje demokratske kulture dijaloga i saradnje institucija vlasti i civilnog drutva u BiH. Rezultati konferencije treba da doprinesu ekasnijoj primjeni ve potpisanog Sporazuma o saradnji izmedju Vijea ministara BiH i nevladinog sektora u BiH.Organizator konferencije je bio Centar za promociju civilnog drutva.
Fondeko je uestvovao u radu osnivakog skupa mree Sporazum plus Kantona Sarajevo i izabran za lana komisije koja e raditi Sporazum o saradnji izmedju Vlade Knatona Sarajevo i organizacija civilnog drutva u Kantonu Sarajevo. Za dan planete Zemlje Fondeko je dao svoj doprinos i podrku projektu Eko kapljica koji je osmiljen od strane mladih , stipendista Fonda Kap dobrote koji djeluje pod pokroviteljstvom HKO Kruh sv.Ante. Projekt je osmiljen u svrhu obnove Parka mladenaca kao javne zelene povrine na podruju Opine Novo Sarajevo. Cilj projekta je probuditi ekoloku svijest gradjana kroz promociju i uredjenje gradskog parka kao ogledala kulture ivljenja i mjesta za okupljanje mladih i starijih osoba.
Na poziv centra za ekologiju i energiju Tuzla Fondeko je uestvovao na prvom nacionalnom sastanku i radionici u okviru projekta Regionalno irenje svijesti o zatiti okolia, djelovanje i povezanost u zapadnom Balkanu. Osnovni cilj projekta je da se na sektor za zatitu okolia gleda kao top-prioritet u dravnoj strategiji kod donosioca odluka i drugih stakeholder-a (NVOi, mediji, biznis sektor, javnost) u zapadnom Balkanu i da regionalna saradnja i povezanost, postanu priznati kao instrument odrivog napretka, brih EU integracija i potencijalnih investicija u 6 drava zapadnog Balkana. Projekat je dio regionalne dvogodinje kampanje koja se pored BiH implementira u jo pet zemalja zapadnog Balkana.
REKLI SU O FONDEKO SVIJETU
MOTIVI ZA ODGOVORNO PONAANJE

Fondeko svijet predstavlja veoma uspjeno izdanje koje sainjavaju brojne aktualne i interesantne okoline i posebno ekoloke teme i prilozi, kazao je promoviui 27. broj revije prof. dr. Tarik Kupusovi. Izmeu ostalog rekao je i ovo: U ovom broju posebna panja data je "klimatskim promjenama". Znaaj izbalansiran u ovom broju. Naglaavam globalnih klimatskih promjena je veliki, da je 27. broj Fondeko svijeta podreen epohalni, te su kroz reviju predoeni di- osvjeivanju i senzibiliziranju ljudi, jelovi projekta UN "Milenijska ocjena odnosno javnosti na aktuelni problem ekosistema". "klimatskih promjena", a kako bi postala Generalno, ukupan omjer tema - okolino educirana, tj. motivirana za domaih i inozemnih, popularno pred- odgovorno ponaanje i odnos prema stavljenih i struno obraenih je dobro okoliu, odnosno prirodi.
50
PRIRODA U DJELIMA LIKOVNIH UMJETNIKA
Vojislav Vujanovi
LIRSKO OSJEANJE SVIJETA

Marko Kusmuk se opredijelio za slikarstvo, a Edin Lepir za skulpturu i obojica su pokazali istinsku zrelost i u formulacijama likovnih ideja i njihovim prevoenjem u umjetniko djelo
edna nova generacija likovnih umjetnika u Bosni i Hercegovini najavila je svoj dolazak: uinjeno je to postavkom izlobe dvojice njihovih predstavnika Marka Kusmuka i Edina Lepira u galeriji ULUBiH a Roman Petrovi. Bilo im je to svojevrsno priznanje od strane Udruenja likovnih umjetnika BiH za najvei broj osvojenih bodova na nedavnom prijemu novih lanova u ovu organizaciju. Marko Kusmuk se opredijelio za slikarstvo, a Edin Lepir za skulpturu i obojica su pokazali istinsku zrelost i u formulacijama likovnih ideja i njihovim prevoenjem u umjetniko djelo. Za osnovu svoje skulpture Edin Lepir je koristio naglaenu vertikalu u kojoj se, sama od sebe, nametala ideja dostojanstva i energija vitalizma koji su se, potom, mogli razvijati u iroku paletu motivike sa naglaavanjem njihovog plasticiteta. I, upravo, u plastinosti izvedbe ogleda se stvaralaka snaga ovog mladog umjetnika. Svoju inspiraciju najee nalazi u vertikalizmu i oblinama enskog tijela, u istoti i valovitosti njenih linija uvjeren da se u tome otjelovljuje susret ideje i njene stvaralake izvedbe. Predmetno i njegov supstancijalitet se prelijevaju jedno u drugo i taj proces umjetnik prati svojim imaginativnim usredsreenjem,
Autor: Marko Kusmuk
sintetiki postupak kojim e enske gure svesti na simboliku enskih atributa ili e gure razvoditi u forme u kojima se vertikala razvodi u geometrike forme. Ciklus izloenih radova nosi naziv Akt u skulpturi. iroka je skala likovnih formi u kojima Marko Kusmuk iskuava svoje stvaralake mogunosti traei onaj oblik koji bi bio najblii njegovom senzornom sistemu, njegovom emotivnom osjeanju i njegovim intelektualnim potencijama. Za sada, ono to bismo mogli staviti kao zajedniki imenilac ukupnom njegovom stvaralatvu, ostvarenom do sada, jeste lirsko osjeanje svijeta, koje ima svoju referencu u plemenitosti i dobru koje se, bar za sada, nude kao premise njegove lozoje kroz iju koprenu treba da prozre ono to nazivamo vrhovnom vrijednosti svijeta u ijem okrilju ivi i koji prevodi u umjetnost. On se kree irokim Autor: Edin Lepir vaja formu koja prerasta u svoje poetsko transverzalama likovnog govora ne dajui, opredmeenje, poetsko zahtijeva svoju za sada, ni jednoj formi posebni primat. Ve oblikovnost u briljivoj obradi epidermal- 2007. godine, u katalogu za njegovu prvu nog sloja gure. Nekada e ta obrada biti samostalnu izlobu, istakli smo da Marko dovedena do iste lirske apoteoze, nekada Kusmuk ima otro oko da vidi i sigurnu e taj sloj gure ostati bez te naglaene ruku da vieno prevede u likovnu formu. cizelacije, dok e, u drugim sluajevima, To otro oko i sigurna ruka nadgrauju svoepidermalni sloj biti razveden u bogatim ju unutarnju mo i postaju sigurni voditelji naborima koji se uspinju uz vertikalu Marku Kusmuku da razrjeava likovne lagure. Ali zna ovaj umjetnik i odstupiti virinte i dospije do irokih horizonata svoga od svoje osnovne inspiracije, koristiti umjetnikog zova koji biva sve zvonkiji i sve ujniji. Potvruje to i njegov prijem u Udruenje likovnih umjetnosti Bosne i Hercegovine ove 2009. godine! Biografska skica: Edin Lepir je roen u Zenici 1983. Srednju kolu primijenjenih umjetnosti i Akademiju likovnih umjetnosti zavrio u Sarajevu, odsjek kiparstva u klasi Mustafe Skopljaka. Upisao je i Fakultet za restauraciju i konzervaciju u Sarajevu. Kao student etvrte godine osvojio je prvo mjesto na konkursu sa temom Obline enskog tijela u Bosni i Hercegovini. U ULUBiH je primljen u martu 2009. godine. Biografska skica: Marko Kusmuk je roen 1985. godine u Sarajevu. Zavrio je Akademiju likovnih umjetnosti, odsjek slikarstva u Sarajevu. Postdiplomske studije zavrio je na Accademia di belle arti u Rimu 2008. Od 2009. godine lan je ULUBiH-a. FONDEKO SVIJET, 28/2009. 51
TAJNE I ISTINE
Ferid Muhi, Slobodan alica
TAMO GDJE POGLED PUCA

Mudar ovjek voli more, a plemenit planinu. Konfuije
... I u trenucima najdublje radosti, okrueni onima koji nas vole i potuju, izloeni smo sred mira i obilja, osjeanju koje je Paskal nazivao pusto ivota... I zaista, gdje se sakriti od taedium vitae, kako izbjei svijest da smo tamo gdje nam ne prilii i da sa tog mjesta ne moemo? I kako ne vidjeti da nita u ovom svijetu kojim kroimo, s kojim se grlimo na ivot i smrt, ne moe sasvim biti zapreteno onim jerofejevskim uvjerenjem da naa dua nije prestala da tuguje? Ovaj tamni pokrov to kao zamrli akord pekriva i nau najzaneseniju radost, ovo uvianje da ovdje, na ovom svijetu, naa dua nikada nee prestati da tuguje, ima jednu osobinu koja njegovu slinost sa pramenjem magle bitno uveava. Kao i magla, i ovaj pokrov pada samo po dolinama, ravnicama, mjestima to smo ih naselili, ali se, ba kao i magla, rijetko uzdie do otrih vrhunaca... Tu, ili, ako hoemo tanije tamo, u planinama nema vie ni tugovanja, ni pustoi ivota. U planinama, tim katedralama, tim svetilitima planete i oltarima ljudskog zanosa, mnogi su lozo potraili i bili uvjereni da su nali ovjekovo rodno mjesto. ak su i skolastiki majstori izvodili etimologiju antroposa iz pojma onoga koji se uspinje, dakle, onoga koji stremi ka vrhovima, koji visinama tei. I plemenito je to i ljudski je: jer gore, na vrhovima, kao to je govorio Kjerkegor, kome planine nisu bile suene, ima mjesta samo za jednog. Dolovi, ono gdje je mnoina, gdje je gomila, mjesta su lai, jer je gomila la. A, Nie je, penjui se Alpima vajcarske, zapisivao da je visinska granica od 2000 metara, granica iznad koje se tek moe sresti i roditi ovjek; nie to je zatrovano, politiko (a)moralno, religiozno obamiranje i trepet... I ako je za openhauera muzika zapravo lozoja koja koja istinu izraava bez pojma, samo zvukom, onda su planine lozoja bez pojma i muzika bez zvuka samo svojim postojanjem sve kau i vrate ovjeku sjeanje na ono, to je njegova gotovo zaboravljena istina kao bia dostojnog visina i uspinjanja. U tiinama velikih osama, kroz koje, kao neuhvatljivi glasnici, tanou koja nije od ovoga svijeta, prohuje samo vihori, iznad vladara, iznad zaborava sitne kompetencije, koju su od onih to su ostali u dolu ivota, moda samo Spinoza, ili Toma Akvinski, ili jedan Rudolf tajner, nadrasli naseljeni u planini sopstvenog duha tamo postoji jedan svijet bez zakona, granica, utemeljen na etikom individualizmu, neobojen i neodreen nacionalno, rasno, etniki, vjerski svijet kakav je bio prije nego to je Diogen ugao svoju lampu tragajui za ovjekom... Jer, slobodan ovjek djeluje moralno i ima moralnu ideju, a ljudi sa
Prenj, masivi Cetine i Izgorjele grude, Foto: Uzeir Beirevi moralnim idejama jesu preduslov moralnog izgubili iz vida, a to je vrijedilo pamtiti: odumsvjetskog poretka pisao je Rudolf tajner jo rlu dravu i slobodni duh; planine ta stalna 1894. I jo: sloboda se ne javlja u radnjama podsjeanja na budunost ostvarene utopije... Planine, katedrale i univerziteti, onakvi kada smo primoravani od spoljanjeg svijeta, nego u onima to su noene duhovnim in- kakve su ove ustanove izvorno i bile zamiljene tuicijama; a zreo ovjek daje sam sebi svoju kao mjesta na koja zabrana, tortura, naredba, vrijednost on djela kako hoe, to jest prema pokornost, nemaju pristup. Pribjeita, ili, svojim etikim intuicijama... Kada ovjek tei jo bolje, eksteritorijalne zone ovoga svijeta, slobodi bez egoistinih namjera, kada mu slo- slobodne alveole ove Doline suza mjesta boda postane istom ljubavlju za akcijom koja na kojima je sve meditacija i mir, blagoslov i hoe da se u svijetu ostvari, tada za njega i biva znanje. To su mjesta sa kojih se najbolje vidi da ljudi, to god sebi kroz historiju postavljali mogue da pristupi Duhu slobode... Za takvim su svijetom krenuli mnogi, kao zadatak, jo nijedan nisu ostvarili, ili, nita ostavljajui sve u potragu za izgubljenim to bi bilo pomena vrijedno. Uinjeno je samo akordom... O toj potrazi su pjevali najbolji na ono to je bilo bolje i ne initi, ili to, uinjeno, Zapadu... predstavnici razvijene due svijesti, nita bolje nije donijelo. U zapisima o planinama mnogih znanih i britanska rock grupa Moody Blues... a Parsifal, vitez kralja Artura, jeste prvi moderni tragalac neznanih majstora lozofa, pjesnika, ekoloza izgubljenim.. za Svetim Gralom, koji se jo ga, antropozofa, alpinista ive rijei jae od prije 1100 godina uio, ispred svih nas ljudi, mnogih politikih programa, koje otrenjuju vie od mnogih lozofskih eseja, oplemenjuju i bodre da postavlja prava pitanja, da ispravno pita... Gore, gdje nema ni kralja, ni vazala, ni dublje od mnogih djela knjievnosti. Napisali nepravde, ni rehabilitacije, gore je mjesto su ih znalci, oni koji su mnogo puta bili gore, podsjeanja na mnogo ta od onoga to smo iznad srama i pustoi ljudskog svijeta.
52
AKTIVNOSTI NEVLADINIH ORGANIZACIJA
Sabina Jukan
ZELENA KOALICIJA ZAPADNOG BALKANA

entar za ekologiju i energiju Tuzla u saradnji sa Ambasadorima ivotne sredine iz Srbije organizirao je 13. i 14. maja u Sarajevu prvi nacionalni sastanak i radionicu u okviru projekta Regionalno irenje svijesti o zatiti okolia, djelovanje i povezanost u zapadnom Balkanu. Osnovni cilj ovog projekta je da se na sektor za zatitu okolia gleda kao top-prioritet u dravnoj strategiji kod donosioca odluka i drugih zainteresiranih strana (NVOi, mediji, biznis sektor, javnost) u zapadnom Balkanu i da regionalna saradnja i povezanost postanu priznati kao instrument odrivog napretka, brih EU integracija i potencijalnih investicija u 6 drava zapadnog Balkana. Projekat je dio regionalne dvogodinje kampanje koja se pored BiH implementira u jo pet zemalja zapadnog Balkana. Na prvom nacionalnom sastanku je bilo prisutno 40 uesnika iz razliitih sektora drutva (dravne, entitetske i lokalne vlasti, NVO) i iz razliitih krajeva BiH, biznis sektor preko privrednih komora, akademska zajed-
Poinje lobiranje za implementaciju meunarodnih sporazuma i donesenih zakona

nica i mediji. Na ovom sastanku formirana je zelena koalicija BiH kao dio zelene koalicije zapadnog Balkana koja e podravati promociju i zagovaranje slijedeih ciljeva u naredne dvije godine: Unaprijediti meusektorsku saradnju i zagovaranje na nacionalnim i regionalnim nivoima, bazirane na Nacionalnoj situaciji, a odnose se na pitanja okolia; Poveati znanje i informiranost graana i zainteresiranih strana u regiji Zapadnog Balkana o ekolokim vrijednostima i standardima EU; Poboljati regionalnu saradnju, bolji protok informacija i razmjenu iskustava u politici zatite okolia i inicijativa u regiji Zapadnog Balkana. U okviru radionice koalicija je denirala pet stratekih pravaca u kojima bi se moglo djelovati: Jaanje kapaciteta vladinih institucija i civilnog drutva o EU integracijama, principima podrke EU, kreiranju i sprovoenju javnih politika, radu sa medijima i edukacija samih medija na promjeni njihovog odnosa prema problemu okolia i EU integracija; Lobiranje za implementiranje potpisanih meunarodnih sporazuma i donesenih zakona i iniciranje potpisivanja novih meunarodnih sporazuma i donoenje novih zakona. (Zakon o okoliu na dravnom nivou, Arhuska konvencija...); Jaanje dijaloga i unapreenje protoka informacija izmeu vladinog, nevladinog, biznis sektora i medija, na lokalanom, nacionalnom i regionalnom nivou; Zalaganje za djelotvorniji rad dravnog parlamenta i bolju zastupljenost okolinskih tema u programima politikih partija; Rjeavanje konkretnih lokalnih okolinskih problema u cilju jaanja svijesti i poboljanja dijaloga sa graanima (zatita sliva rijeke Bosne, rjeavanje problema ugraenog azbesta). U nastavku slijedi istraivanje na terenu koje bi trebalo pokazati u kojem od navedenih pravaca bi koalicija trebala djelovati u naredne dvije godine.
53
NA IZVORU LIJEPE RIJEI
Vojislav Vujanovi
SRETNA SKITNICA
Dara Sekuli je svojom poezijom nala najkrai put do ljudskih srca
me Dare Sekuli (1931. Kordunski Ljeskovac) je najznaajnije ime enepjesnika u povijesti bosanskohercegovake knjievnosti. Iako je roena na Kordunu, svoju ivotnu i pjesniku sudbinu je vezala za Sarajevo. Svoje prve pjesnike reeksije poela je ispisivati kao srednjokolka dok je boravila u Zagrebu i objavljivala ih u srednjokolskim listovima i u asopisu Izvor. U Sarajevo je stigla sa ve evidentnom pjesnikom zrelou i prvu svoju pjesniku zbirku Otjecali smo s rijekama objavila u zajednikoj knjizi sa Pubom Mateoviem i Lukom Pavloviem 1956. godine. Te prve pjesme su natopljene bolom koji je preivjela u strahotama drugog svjetskog rata. Posebno joj je potresna pjesma Tualjka sa reminiscencijama na majku:
Nikada ti nismo cvijee poklanjali. Kod nas, roditi se, nita nije znailo. Ja se ne sjeam svih imena moje mlae brae. Ti si bila slina zemlji Moda je zato tvoje krilo bilo tako toplo. Bijela suknja seljaka Svake je jeseni crvenila od roenja. Kakve je boje bila ti kosa? Marama crna na kruh me podsjeala. Da znam gdje si zakopana Rasplakala bih zemlju.
Do sada je objavila preko dvadeset knjiga poezije o kojima su pisali najeminentniji knjievni kritiari, od Mithata Begia, Hanife Kapidi Osmanagi, Tomislava Ladana, Slavka Leovca i Jasmine Musabegovi do Riste Trifkovia, Florike tefan, Duka Trifunovia, Velimira Miloevia, Stevana Tontia i drugih. U svojoj studiji etiri bosanskohercegovaka pjesnika(Skender Kulenovi, Mak Dizdar, Dara Sekuli i Anelko Vuleti), Mithat Begi je o poeziji Dare Sekuli zapisao: U stvari, D. Sekuli je postupno stvarala svoj osobeni pjesniki rjenik sa vrlo irokog osnova, gdje iznenadna neobinost, neoekivana rije, najednom uzdigne itaoevu radoznalost.
54 FONDEKO SVIJET, 28/2009.
Hanifa Kapidi Osmanagi je, pak, o poetici Dare Sekuli zapisala sljedei sud: Uvijek ritmina i melodina, sa stihom bogatim asonancama i unutarnjim ritmovima, poezija Dare Sekuli u posljednje vrijeme sve se ee, lagano i nenametljivo, rimuje. Time je njena melodinost pojaana. Jedno od posljednjih priznanja jeste nagrada Koievo pero dodijeljena Dari Sekuli za njenu pjesniku knjigu Sretna skitnica. U obrazloenju je istaknuto: Poznata knjievnica Dara Sekuli svojom novom zbirkom "Sretna skitnica" jo jednom je, po ko zna koji put, potvrdila svoj davno steeni renome majstora pisane rijei, jednog od najveih savremenih pjesnika srpskog jezika. Dara Sekuli je svojom poezijom nala najkrai put do ljudskih srca, a ova nagrada je dokaz njezinih visokih literarnih dometa, ali i naeg potovanja prema njezinom djelu. Svaka poetska knjiga Dare Sekuli nosi u sebi specinu osobenost, svoj drugaiji poetski slog. Ipak, reklo bi se da se, po toj svojoj osobenosti, izdvaja njena knjiga sa naslovom Gorak konak (1970.). Ona poinje kultnom pjesmom ukupnog Darinog pjesnikog opusa Ave Maria. Pjesma se razvija u jedinstvu svoga znaenja, znaenja rtve koju je samo ena mogla ponijeti na svojim pleima, i podnijeti dok je u prljavim posteljama svoj sveti miris posijala, a, istovremeno, Niko nije imao milosti ni milote za tebe. Ali u ovoj knjizi ima i jedan ciklus, po kome je i itava knjiga nazvana Gorak konak. Ciklus je posveen Sarajevu. Pjesnikinja promie njegovim prostorima, zastaje na pojedinim takama njegovim, pokuava dokuiti, shvatiti i razumjeti ono povijesno jezgro koje se zgrudvalo tu isijavajui nevidljivu energiju koju je samo pjesnikinja dokuivala i prevodila u svoje poetske arabeske, ponekada razvijene u iru poetsku gamu, a ponekada svedena samo na nekoliko stihova, kao to je pjesma Saburina: Ko eka / Smoren / Korak / Gorak / Konak doeka.
Stihovi pjesama su esto svoeni u eliptinu formu, bez koritenja zareza, uklanjajui jeziko posrednitvo izmeu lirskih naboja koji teku u neprekidnoj sukcesiji. U na izbor smo uvrstili dvije pjesme koje predstavljaju dvije krajnje take meu kojima se protee Grad. To su Malta i Kozja uprija.
MALTA
Na moj teret ne moete carinu udarati Ni car tamo ni ovamo caravan U oku ovo, to je tuga Otkud biser. Duga oko pasa, kakva svila. To pod grlom okov Nije zlato Zato pustite me Nemam blaga Ako mogu bez tog iga Na drugu stranu Ja bez traga Sramota je na moj teret carinu udarati.
KOZJA UPRIJA
Ni sa vodom ni na obali. Pusta i prazna odolijeva silini naviranja Ljepota bijela nekad drhtava mlada Ispred svatova Strahotan odjek kopita Rumeno prosipanje brana i ljeta Nekad prie i zborovanja Ledeni cvijet u zimska predveerja Peludno sijanje kroz iroki rukav prolaenja Sada obmana survana. Klekla izmeu vode i obala Izmeu zova i daljine Spremna da smogne zadnji napon volje Za jo jedan bljesak na viru ispod sunca.
POLITIKA I EKOLOGIJA
BORCI ZA PRIRODU OSVAJAJU VLAST

Graani Evrope na junskim izborima iskazali povjerenje prema "zelenim" partijama koje su ojaale poziciju u Evropskom parlamentu
oruke za zelenu revoluciju, za obranu prava graana i demokratsku Europu naile su na odobravanje i prihvaanje europske javnosti, o emu svjedoe i rezultati junskih izbora za Evropski parlament. Komentirajui izborne rezultate za EU parlament, koji su donijeli europskim zelenima Greens/EFA Group iznenaujue dobitke, njihov dopredsjenik Daniel Cohn-Bendit je izjavio: "Ovo je Dan D za ekoloke politike u Europi. U mnogim zemljama rekordni je broj graana dao glas za Zelene, podravajui nau viziju za budunost. Europljani su pozdravili na konstruktivni rad, pozitivan stav i spremnost na razgovore sa drugim politikim opcijama. Mi smo u suprotnosti sa destruktivnim porukama euroskeptika i ekstremne desnice, koji su, naalost takoer dobili dosta mjesta u Parlamentu." Cohn-Bendit je istakao da su kranski demokrati i desni centar ve uspostavili jak poloaj, dok su socijaldemokrati pretrpjeli spektakularan kolaps. - Veliko je pitanje za Zelene u slijedeim tjednima kako izgraditi koalicijsku opoziciju Barrosou, jer mi ne moemo vie dopustiti njegov reizbor za predsjednika Europske komisije, zbog njegove dosadanje politike. Radi toga Greens/EPA imaju za cilj izgraditi potrebnu veinu, odnosno koaliciju zajedno s socijalistima, liberalima i ljevicom strana, kazao je Cohn-Bendit. Monica Frassoni, predstavnica Greens / EFA Group dodala je da je uspjeh progresivnih i ekolokih kandidata (postojeih 43 zastupnika pojaano je za jo 10) pokazao da su poruke za zelenu revoluciju, za obranu prava graana i demokratsku Europu naile na odobravanje i prihvaanje europske javnosti. "Obzirom na rezultate u mojoj domovini Italiji, jasno je da
emo morati raditi na stvaranju novih uvjeta i razvijanju novih politikih prostora", najavila je Frassoni. Najvee povjerenje zelenim strankama dali su birai Belgije (31 posto), Danske (16,2 posto), Luxemburga (17,4 posto). Njemake (12,1 posto), vedske(10,9 posto).
Podrka Zelenim izostala je u Bugarskoj, Kipru, ekoj republici, Estoniji, maarskoj, Irskoj, Italiji, Poljskoj, Portugalu, Slovakoj, Sloveniji, kotskoj koje nemaju niti jednog "svog" parlamentarca u novom Evropskom parlamentu.
(Priredio: H.S.A.) FONDEKO SVIJET, 28/2009. 55
"ZELENE" VIJESTI
roizvodnjom povra bavimo se pet godina na povrini od sedam dunuma. Poeli smo se baviti sasvim sluajno nakon posjete jednom od sajmova ekoloke hrane u Republici Hrvatskoj. Nakon to sam otiao u vojnu mirovinu trebalo se neim baviti i izbor je pao na uzgoj tikvi. Prvo smo poeli uzgajati ukrasne i obine tikve za stonu ishranu, a kasnije se i poelo sa uzgojem drugih vrsta tikava kao to su: tikve mukatne, sudovnjae, tikva golica, vie vrsta tikava za pohovanje, pite i kolae, lufa (biljna spuva) i smokvolisna tikva. Sve vrste povra uzgajaju se na ekoloki nain bez upotrebe mineralnih ubriva, pesticida i herbicida. Za prehranjivanje koristi se stajnjak, a za zatitu pripravci na bazi bilja. Pored uzgoja vie vrsta povra spravljamo vie vrsta marmelada, slatko, kompot, sirup, bistri i kaasti sok, sjemenke tikve golice i prirodnu biljnu spuvu. Osim proizvoda od tikve spremamo sok od crvene, zelene i ute rajice, sirup i aj od zove, sirup i aj od koprive, sirup od maslaka i rue. Nai proizvodi su u skladu s najboljim iskustvima u tradicionalnoj proizvodnji i bez upotrebe konzervansa to daje vrhunski proizvod po kakvoi, boji, okusu i mirisu. Mada su svi nai proizvodi budili panju posjetitelja sajmova irom Bosne i Hercegovine posebnu panju pobudila je prirodna biljna spuva koja se dobiva od tikve lufa. Mnogi nisu mogli da vjeruju da se od tikve moe dobiti prirodna biljna spuva. Mnogi nisu nikada ni uli za lufu prirodnu spuvu. Proizvodi se mogu kupiti na sajmovima i izlobama zdrave hrane u BiH i Hrvatskoj i na samom gospodarstvu. Nikola Veseli - Srebrenik
BOJE TIKVE
EKO-FEST U SARAJEVU
Ve nekoliko godina u Sarajevu, na Trgu osloboenja Alija Izetbegovi, organiziraju se manifestacije koje promoviraju sektor ljekovitog bilja, pelarstva i gastro kulture. U organizaciji tih manifestacija posebnu panju poklanjamo onim cjelinama koje doprinose ostvarenju naih ciljeva i to: - ukljuivanje to vie mladih i djece s ciljem izgraivanja svjesti o potrebi odrivog razvoja kroz zatitu i ouvanje bioloke raznolikosti (biodiverziteta) i u tom kontekstu zatite i ispravnog koritenja ljekovitog bilja; - organiziranje znanstveno-strunih, tematskih rasprava o stanju u oblasti ljekovitog i aromatinog bilja i pelarstva i perspektivama u okviru ovog podruja; - organiziranje izlobe ljekobilja, pelarstva i opreme, itd. Iz godine u godinu interes graanstva za ove manifestacije raste, to i jeste cilj, kako u pogledu informiranja o ljekovitosti proizvoda, tako i u pogledu interesa za pokretanje vlastite proizvodnje. Ovakav nain promoviranja domae proizvodnje pokazao se efektnim i uinkovitim, jer se i proizvoai izmeu sebe povezuju i uspostavljaju poslovne kontakte. Svjedoci smo da je, i zaslugom ovih manifestacija, ponuda i konzumacija ajeva i preparata na bazi ljekovitog bilja, meda i ostalih pelinjih proizvoda i preparata svakog dana sve vea. Stoga pridruite nam se Nasi kontakti su 00387 33 23 61 36; 00387 61 10 04 15; www.tea-fest.ba; www.bee.tea-fest.ba; www.gastro-eko-fest.ba: e-mail; info@tea-fest.ba; diosrca@lol.ba
BIH BEZ ZAKONA

BiH mora uiniti sve to je u njenoj moi kako bi ublaila posljedice klimatskih promjena, jer se nalazi u dijelu june Evrope koji e najvie biti pogoen ovim promjenama saopeno je iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Racionalnim koritenjem resursa potrebno je utjecati i na smanjenje emisije staklenikih plinova. BiH je duna na najbolji mogui nain pristupiti procesima integralne zatite okoline, u ta spada prihvatanje meunarodnih propisa i donoenje zakonske regulative usklaene sa zahtjevima pravne steevine EU-a, ime e BiH dokazati da zaista pripada Evropi, stoji u saopenju povodom Dana planete Zemlje. Odabrala: Anida Danko
T
56
BICIKLISTI ZA PLANETU
ridesetak domaih biciklista i stranaca dva dana su povodom Dana planete Zemlje uestvovala u biciklistikoj karavani koja je prola kroz osam opina Bosne i Hercegovine. Nakon polaska iz Bihaa, proli su kroz Bosansku Krupu, Bosanski Novi, Prijedor i Sanski Most. Vonju su nastavili kroz Klju, Mrkonji Grad i zavrili je na Trgu Krajine u Banjoj Luci. Pod motom Mijenjaj svoje navike, biciklisti su zajedno sa domainima u opinama govorili o vanosti mijenjanja navika za dobrobit zatite okolia, to je i jedan od osnovnih ciljeva ove biciklistike karavane. Vonju su organizirali predstavnici opina, nevladinih organizacija i Misija OSCE-a u BiH, prvenstveno radi armiranja meuopinske saradnje.
ISKUSTVA DRUGIH
GRAD KAO EKOLOKA ZONA
SR Njemakoj postoje ekoloki U protivnom bi se mogli suoiti s kraja februara uvest e se ekoloke zone zatiena podruja u koja ne moe neugodnostima, odnosno mandatnom ka- Dsseldorf, Dresden, Freiburg (Breisgau), ui nijedno lino ili slubeno vozi- znom od 40 eura, te uvoenjem u Central- Heidelberg, Mhlacker, Osnabrck. U skoroj budunosti vlasti su odluile lo koje ne posjeduje takozvanu ekoloku ni registar prekraja sa sjeditem u Flensplaketu, saopavaju iz Ambasade BiH u burgu. Prema saznanjima Ambasade BiH uvesti i ekoloke zone u Braunschweigu, SR Njemakoj. u Berlinu, ekolokim zonama su proglaeni Darmstadtu, Gerai, Leipzigu, MagdeburTrenutno u Njemakoj postoji 31 Berlin, Hannover, Koln, Dortmund (Brack- gu, Neu-Ulmu, Pnztalu, Regensburgu, ekoloka zona, a od kraja februara 2009. eler Stae), Ilsfeld, Leonberg, Ludwigsburg, te veliku ekoloku zonu Rurske oblasti godine uvodi se jo njih 16. Mannheim, Reutlingen, Schwbisch-Gmnd, (Ruhrgebiet-Groumweltzone). Postoji velika vjerovatnoa da e se i Svi koji namjeravaju putovati linim ili Stutttgart, Tbingen, Pleidelsheim, Boslubenim automobilom duni su se pre- chum, Bottrop, Dortmund, Duisburg, Essen, u ostalim gradovima uvesti ekoloke zone thodno informirati da li je grad ili mjesto u Frankfurt/Main, Gelsenkirchen, Mlheim ako se zabiljee prekoraenja dozvoljenih koje putuju proglaeno ekolokom zonom, an der Ruhr, Mnchen, Oberhausen, Reck- ispunih gasova u periodu veem od 35 te da li moraju nabaviti odgovarajuu linghausen, Augsburg, Bremen, Herrenberg, dana godinje, saopeno je. naljepnicu za svoje vozilo. Karlsruhe, Nrnberg, Pforzheim, Ulm. Do Redakcija
PLANINSKE STRAE
Drago Bozja, dipl.ecc.
KAKO SAUVATI NAE PLANINE OD BESPOTEDNOG BRANJA LJEKOVITOG BILJA
rije izvjesnog vremena objavljen je u dnevnom listu OSLOBOENJE kratak lanak o problemu unitavanja lijekovite biljke islandskog liaja na Bjelanici. U tom lanku je spomenuto da je na Bjelanici nestala i cijenjena ljekovita biljka lincura. O problemu bezpotednog branja i ujedno i unitavanja stanita ljekovitog bilja na naim planinskim prostorima , poznato je ve dulje vremena, malo prosano, a nita poduzeto. Nedavno kada sam se sputao junim padinama sa vrha Bjelanice ka Ivanovom dolu, naiao sam na te berae lincure. Sa improviziranim grabljicama vadili su lincuru zajedno sa korijenom. Upozorio sam jednu beraicu da je to tetno i da tu vie nikad nee rasti ta biljka. Savjetovao sam joj da na svakom stanitu ostavi barem nekoliko kvadratnih centimetara kako bi se biljka mogla obnoviti i ponovo rasti. Lakonski ali naalost istinito mi je odgovorila Ostavit u, ali doi e drugi i to pobrati. Naiao sam na drugog, mukog beraa. Pokuao sam i njega savjetovati . Tu sam naiao ne samo na tvrdi otpor ve i prijetnju da odlazim i da me se to ne tie. Odgovor je bio na kraju ja moram hraniti djecu. Postavlja se pitanje to initi? Od konstatacije ta se deava, ne samo na Bjelanici ve i na drugim naim planinama koje su moda, jo prije nekoliko
godina bile primjer raznolikog biljnog pokrova pored ostalog i ljekovitog bilja nema mnogo koristi. Nije u pitanju samo islandski liaj, lincura, gavez i ostala iroka lista ljekovitog bilja, a da ne spomenem bezpotedno i nestruno branje iroke lepeze jestivih gljiva, koje se nemilosrdno, bez ikakvog obzira, bere za razne legalne i nelegalne otkupne rme. Berai za relativno mali novac prodaju svoj trud, koji se izvozi u inozemstvo odakle onda mi za skupe novce uvozimo razne preparate. Ne bih elio biti bezrezervno kritian, jer ima i relativno dobrih primjera domaih poduzetnika gdje sve ipak , u maloj koliini ostaje na domaem tritu. Zadnji je as da se uvede red. Odgovornim resornim tijelima, od najviih ministarskih do najnie lokalne zajednice. Nije mi poznato da li postoje u tom smislu zatite odgovarajui normativni akti, ili e se donijeti i usvojiti, s obzirom na postojeu praksu, ne potovanja Zakona, ostaje krucijalno pitanje kako ga potovati i provesti u praksi. Besumnje, iako se mora raunati na sankcije , miljenja sam da je edukacija i stimulacija bolji metod.. Pitanje je da li odkupljivai bilo na kakav nain educiraju te berae kako se i ta moe brati. S druge strane, prvenstveno lokalna vlast, ali uz pomo vie in-
stance morali bi nai najpogodniji nain da educira te ljude , kojima je sakupljanje ljekovitog bilja postao profesionalni ili poluprofesionalni posao za osiguranje egzistencije. Poslije edukacije ti ljudi morali bi dobiti nekakav dokumenat-certikat da se mogu i smiju baviti tim poslom. Ta akcija bi se mogla provesti i uz pomo adekvatnih nevladinih organizacija EU nudi znatna sredstva za realne projekte gdje bi i ovakvi projekti sigurno nali svoje opravdanje i mjesto. To je konano od opeg interesa ne samo pojedinaca ve cijele zajenice pa i Evrope. Danas ne samo na podruju Kantona Sarajevo ve u cijeloj BiH imamo brojne planinarska drutva, skaute, izviae, gorane . Uz odreenu edukaciju i jasno odreeni broj stvarnih - profesionalnih zatitara prirode, ne onih koji u zelenim uniformama i akreditacijama etaju gradovima demonstrirajui tzv. EKO patrolu, ve u organizaciji PLANINSKE STRAE po uzoru na Austriju, Sloveniju, Italiju , Njemaku, vicarsku i dr. ( Planinska straa, Bergwacht, itd.) je jedina mogunost da spasimo to se jo spasiti moe. Pored edukacije tih samozvanih beraa ova organizacija bi odigrala nezamjenjivu ulogu.U pomenutim zemljama drava nasijski pomae te organizacije ali uloena sredstva se vraaju i daju viestruku korist. FONDEKO SVIJET, 28/2009. 57
ZDRAVLJE I UMJETNOST
Alema Potur
PRONAI MENTALNI RITAM

O muzikologiji i lijeenju muzikom u kontekstu zdravlja i blagostanja
jerovati je da nije postojao niti jedan Homo sapiens, a da nije pao pod uticaj oaravajuih zvukova koji samo muzika moe pruiti i odao se uivanju u istome. Uticaj muzike je svakako blagotvoran i preporuljiv, jer djeluje na naa najdublja osjeanja, tako to suptilne pozitivne vibracije usmjerava uspostavljanju psihike ravnotee i stvaranju osjeaja zadovoljstva i radosti ivljenja, tvrde strunjaci. Muzika sve ini lakim, jer djeluje stimulativno. Utvreno je, da se sluanje muzike koja nam godi javlja zauujua sinkronizacija lijeve i desne strane mozga. Prvi zvukovi koje i sami usvajamo su oni iz majine utrobe ritam rada srca, rad crijeva, disanje i ovi ritmovi su u pentatonskoj skali, tj. sadre pet tonova. Zanimiljivo je da su sve uspavanke u ovoj
tvrdio da bi se konano, kao u davna vremena, trebala primijeniti muzika ''koja djeluje tako neobino i korisno''. Muzikoterapija nije jo u nekoj velikoj primjeni na naim prostorima. Muzikoterapija spada u jednu od psihoterapijskih tehnika koju uglavnom primjenjuje edukovani muzikoterapeut, a u dijagnostike i terapijske svrhe koristi zvuk koji moe, ali i ne mora biti muzika. Znaajno je da se muzikoterapija moe primjenjivati i kod zdravih ljudi u cilju psihoprolase, poveanja kreativnosti, te intezivnijeg psiholokog i duhovnog razvoja. U muzikoterapeutske tehnike spada jedan itav sloen proces na relaciji izmeu pacijenta ili grupe koji sluaju odabrani muziki izvod, i muzikoterapeuta. Metodi su razliiti: analitiko sluanje muzike, metod voenih
skali, to znai da su to tonovi koji smiruju i daju osjeaj sigurnosti i zatienosti. Muzika uveseljava, umiruje i dovodi do uzviene meditacije. Stari Egipani su koristili isti hijeroglif koji je oznaavao muziku i uivanje. U plemenskim zajednicama muzika i ples sluili su za izazivanje napadaja kojima su bolesni lanovi zajednice doslovice ''stresali'' sa sebe bolest tjelesnu i drutvenu. Pisani izvori obiluju dokazima i informacijama o pozitivnom uinku muzike na ljude. U Bibliji, u ''Prvoj knjizi o Samuelu'' opisuje se kako mladi David svira harfu i time tjera zlog duha koji je opsjeo Saula i nakon toga Saulu je bilo bolje, ''zao duh je otiao od njega''. Kao terapija, muzika je izgubila svoj ugled tokom velikih epidemija kuge, kada su ljudi iz oaja pribjegavali i muzikoterapiji, naravno bez uspjeha. Smatra se da ju je oivio Richard Brocklesby tokom XVIII stoljea, jedan od lijenika Samuela Johnsona koji je
fantazija, art muzikoterapija i sl. Posebno je muzikoterapija dala rezultate u psihijatriji kod fobija, depresivnih poremeaja, opsesivno kompluzivnih, poremeaja linosti i graninih poremeaja, kriznih stanja, poremeaja prilagoavanja, postraumatskih poremeaja, seksualnih poremeaja. Moe se primijeniti kod djece zaostale u razvoju, djece sa govornim manama. Ova terapija je dala izvanredne rezultate kod djece oboljele od autizma. Moe se takoe primjenjivati i kod zdrave djece. U samoj osnovi muzikoterapije je ustvari teorija zvunog identiteta, jer svako od nas ima svoj zvuni identitet, bez obzira na pol i starost i za svakoga je taj identitet specian, poseban i karakteristian (bez obzira da li je klasina muzika u pitanju, rock ili neki drugi pravac, savjetuju strunjaci). Da bi primjena muzikoterapije bila uspjena i ekasna mora se pronai mentalni ritam pacijenta s ritmom muzike koja se primjenjuje u terapiji.
Naunici na kalifornijskom univerzitetu su napravili istraivanje koje su nazvali ''Mozart efektom'', u kojem se pokazalo da su studenti koji su sluali prije testa Mozartove kompozicije bolje uradili test za razliku od onih koji nisu sluali nita ili su sluali neke druge relaksacijske snimke. Takoer je dokazano, da sluajui odgovarajuu muziku porodilje lake donose svoju djecu na svijet. Muzikoterapija ini poroaj manje bolnim na razne naine: muzike i vibroakustine tehnike direktno djeluju na smanjenje osjeaja bola, a posebno odabrana muzika ima smirujue djejstvo, ime se eliminiu napetost i stres. Vibracije zvuka direktno utiu na puls i aktivnost miia, to takoe umanjuje bol. Na pripremama za poroaj, budue mame uz odreene muzike elemente stiu uslovne reekse za duboko oputanje. esto se za vrijeme razliitih faza poroaja puta muzika odreenog tempa, koja porodiljama pomae da diu u skladu sa ritmom kontrakcija. Dokazano je da neroena djeca pamte zvuke koje su sluala dok su bila u maminom stomaku, i da ih nakon roenja prepoznaju. Istraivanja su potvrdila da su porodilje koje su rodile na ovaj nain pozitvnije doivjele svoj poroaj, to je odlian poetak majinstva. Konano da bismo pobjegli od tih sitnih i uvijek prisutnih ivotnih problema muzikoterapija se pokazala vie nego ekasnom u otklanjanju stresa, bola, a ak ima stomatologa koji je primjenjuju pri svojim stomatolokim zahvatima. Preporueni su i kompozitori sa svojim kompozicijama koji bi nam mogli pomoi da vratimo nama na tako drgocjeni mir i blagostanje. Svaki dan uz vrlo malo muke, dovoljno je da malo izdvojite vremena i naete ugodan kutak i pustite omiljenu muziku. Za oputanje i protiv stresa preporua se: Chopinovi nokturni; Wagnerov: Parsifal; Dvorzakova: Smfonija novog svijeta i Djela Saint-Saensa. Protiv straha i nemira moete posluati Bachove svite, te djela ajkovskog. Protiv melanholije preporua se Mascagni i njegova ''Poljska kavalarija'', Saint Seans ''Simfonija NO 3 u niem Ut, Haendlov koncert za orgulje i orkestar NO 1, Wagner Veliki mar Tannhauser, Ponchielli ''Ples satima''. Protiv nesanice: Schubertova ''Ave Maria'', te Haendlov ''Largo''. Najoptimistinija predvianja idu dotle da ako patimo od hroninog umora, stresa, nesanice, glavobolje, melanholije, umjesto po pilule u apoteku ii emo po muziku koja e to ublaiti i otkloniti.
58
Memievi Mirzeta, dipl.ing.um.
NE TUCITE DADEVNJAKA
Zapisano s pogledom na jezero Matka u Makedoniji
ugo nisam pisala za "Fondeko svijet". Ko hoe trai naine, ko nee trai razloge, rekao je neko mudar, a neko isti takav ostavio u prostoriji u kojoj radim. esto mi pogled skrene ulijevo da se toga podsjetim! Oigledno nisam traila nain, kao to ne traim ni razlog. Kome smeta to nisam pisala hvala mu, kome ne smeta, i njemu hvala! Pisala sam tekstove (O, blagoslovljena bila rije tekst, hiljadu puta blagoslovljena bila, to me spaava vatre da svoje povezane ili nepovezane rijei moram nazvati esejom, ili priom, ili kritikom...!), pisala sam tekstove na temu Prirodne ljepote u djelima naih pisaca. Dervi Sui Maglutine. Mea Selimovi - Sunce nad rijekom, odbljesci na vodi, u meni irina. Ivo Andri Sunce. Hamza Humo - Jesam li ipak, ja upravu?! I stala kod Hume. Jesam li bila upravu? Hm, sad izgleda kao da hou da piem o sebi, gdje sam to bila i ta sam to pisala. Moda je tome i tako (ne zvui mi ispravno ova sintagma, ali zvui tako nekako kako nijedna druga ne bi mogla da zamijeni to njeno zvuanje), ali u svakom sluaju na jedan drugi nain nego sam pisala o gore pomenutim, Velikim. Ako me nekad budu smatrali ozbiljnim piscem, voljela bih da se nadje neki novi klinac, ili klinka, i da piu o meni kako sam ja pisala o Ovima. Ja u vam priati jednu drugu priu... Vozei se autobusom koji e me iz Sarajeva, odvesti do Pritine, gdje u popiti kafu sa vrlo dragom prijateljicom, a zatim nastaviti prema Skoplju, prema zemlji gdje vjeno sunce sja, i gdje u imati promociju svoje druge knjige pjesama, blagoslovljenog imena "Krive Drine", razmiljala sam o onome o emu e me sigurno pitati... Otkud umarstvo i poezija? Kakvo pitanje?! Vjerovali ili ne, bukadar puta postavljeno. Pjesme se piu na papiru, a papir se pravi od drveta! Kakvo pitanje takav i odgovor! Bio mi je simpatian neto vie od 7,5 sekundi, a odmah poslije toga osjetila sam neku gorinu, kao da sam probala divlji badem (otkriu vam tajnu: nikad nisam probala divlji badem!). Kakav god odgovor bio, pitanje je gorko! Zato objanjavati povezanost izmeu neega to volim i jo neega to volim?! Smiljala sam dalje... Imala sam vremena dovoljno, onog vremena kakvo uvijek elim, vremena samo za sebe, kad nigdje ne mogu da odem, da dohvatim nikakvu knjigu sa police, da upalim raunar i konektujem se na internet. Nisam se potrudila ak ni da obezbijedim muziku... Ako sam dobro drutvo drugima, a kau da jesam, zato ne bih bila sebi?! Smislih da slinosti i razlike objasnim ovako. Ininjer sam umarstva. Mi to, in-
terno, zovemo umar, tj. umarka, to sam, samoincijativno i jednostrano, preimenovala u umaricu, latinskog imena Anemone nemorosa. Divan mali bijeli cvijet. Malo, sasvim malo otrovan. Simpatian jo i iz razloga to podsjea na anamona, termin naih nana za neku tamo, Bog zna kakvu, u paktu sa avolom, enu. Kada nisam umarica (za vrijeme koje se vodi kao radno ne piem pjesme, uglavnom), odluih prozvati se narcisom. (Narcisima zovu one zaljubljene u sebe, ali ja sam ula i povjerovala u jednu drugu priu o Narcisu, gdje je jedna vila zaarala Narcisa da voli samo onoga ko mu ne moe uzvratiti ljubav, jer je ona voljela njega, a on nju nije). Bilo kako bilo, ovaj narcis zaljubljen je u poeziju, svoju, i tuu (ako je tua ona koju nisam sama napisala). Zato se zove Narcissus poeticus. Isto divan cvijet, isto bijel, neto vei. Promocija je bila, hvala na pitanju, odlina, ako mene pitate. A pitate mene, koga biste pitalii... Srela sam prijatelje, neke n-ti a neke i prvi put... Jedan od njih mi je odluio vratiti tu kap zadovoljstva, pa mi ponudio slap. Pokazao mi je Matku... Matka je ustvari vjetako jezero nedaleko od Skoplja, izgraeno 1937. godine pregraivanjem rijeke Treske u kanjonu Matka, po kojem je i dobilo ime. I mnogi bi se zapitali ta je to toliko lijepo i znaajno u vjetakom jezeru. Moda pomogne informacija da je 1994. godine Kanjon Matka proglaen spomenikom prirode, veliine oko 5 000 hektara. Ipak, predlaem da to sami vidite! Vozei se prema Matki razgledala sam prospekte koje mi je prijatelj pripremio... I gle uda! Virei iz prospekata, smijeila mi se serija razglednica Wonders of Matka. Prva koju sam ugledala bila je ona sa dadevnjakom. Pitala sam
ga je li uo za legendu po kojoj e djevojica/ djevojka, kojoj dadevnjak pree preko dlanova, "znati sve rukama raditi". Nije znao. Kao to nije niko. To je izgleda mikrolokacijska legenda mojih krajeva. Priala sam mu kako su jednom prilikom djevojke i ene zdruenim snagama napale na legendu, a pomalo i na mene, zato i u legendama ene moraju raditi i znati raditi, i zato legenda ne govori da e imati najljepi osmijeh, ili najljepi hod, ili najljepu svilenkastu kou! Smijali smo se injenici da se niti jedna nije pobunila to legenda "planira" da preko djevojakih ruku prelazi ivotinja koja pri dodiru lui otrovnu bijelu tenost iz cijelog tijela i da je ista opasna za ljudsku kou. Smijali smo se ideji da im to kaem. Bila bih proglaena divljakuom iz divljih krajeva gdje se na tako bolestan nain ugroava zdravlje i ivot ena. http://faq.macedonia.org/travel/lakes/matka. html Priali smo i o drugim legendama vezanim za dadevnjake, da mogu da ugase vatru (zbog ega su mnogi, jadni, stradali ta li bi na ovo divljatvo rekle moje prijateljice?!), da ako budu udareni prutom cijuknu tako jako da onaj ko ih je udario ostane na mjestu gluh, da su se zbog svoje otrovne tenosti koristili u eksperimentima magije i alhemije, ak i za pravljenje "specijalne rakije" koja se koristila u medicinske svrhe. Sa sljedee razglednice smijeio mi se glavom i bradom (imaju li leptiri bradu?) Njegovo Visoanstvo Leptir. Leptirima nazivam one koje najvie volim. to vam sve ovo priam. Zato da kaem da je sve povezano. umarstvo i Poezija, Leptiri i Dadevnjaci (mislim da su u pravu Nijemci to imenice piu velikim slovima), Prijatelji i Jezera... Sve... I da vam pokaem uda Matke. Ili samo uda.
59
IZ PLANINARSKE BILJENICE
Amer Mui
SKIJANJE U CVIJEU
Vrhovi Vranice doekali su nas umotani u snijeni ogrta, sa Prokokim jezerom ogrnutim ledom
e neko vrijeme razmiljam kako poeti priu o prolonedjeljnom doivljaju, ali sam skontao da ba i nemam sklonost i vjetinu svog sugraanina Andria. Neto mislim: a to ovo meni treba, a obeao sam pa se valja prihvatiti posla. Kau da je najbolje poeti iz poetka, pa u tako i ja. A poetak je onog trenutka kad je neko rekao da imaju skije koje idu i uz brdo. Od tog dana, skijanje ima sasvim drugu dimenziju... i treu... i etvrtu. Nije vie pitanje moe li se skijati u etvrtom mjesecu, nego ta moram uraditi tokom sedmice (peglat, kuhat, usisavat ...) da bi vikend bio slobodan. U utorak ve poinje dogovor i izbor lokacije, pregled Google Earth-a, ski i planinarskih portala i napokon dogovor da nedjelju poklanjamo Vranici, planini u centralnoj Bosni visokoj iznad 2000 m. Rano jutro, prije 6,00 sati, uz zauujue poglede rijetkih prolaznika koji sa nevjericom zagledaju skije i pancerice i automatski bacaju pogled na ozelenjele padine Vlaia. Okupljamo se nas trojica ovisnika o kristaliziranim kapljicama vode i put pod noge, odnosno asfalt pod gume prema naem cilju. Htio bih da ova pria ispadne, onako, mudra, pa mi na um pada pria turista koji idu u daleku Evropu i nakon dugog puta odmaraju u Nici. E tako smo i mi odmarali i razbudili se kofeinom, ba u Nici. Ustvari, mi smo zalet za jo jedan fantastian dan uzeli u Foj-Nici. Fojnica je maleni gradi u centralnoj Bosni, podno Vranice, poznat po banjskom ljeilitu i Franjevakom samostanu u kojem se uvaju dokumenti koji potvruju viestoljetnu bosanskohercegovaku dravnost. Razlog naeg posjeta nije ni banjanje starih kostiju, niti kopanje po prolosti, tako da smo sjeli u bolid natovaren skijama i raspalili putem oznaenim putokazom "Prokoko jezero". Put je u poetku dobar makadam, ali kako zalazimo sve dublje u planinu, postaje sve oajniji, izlokan silnim potocima nastalim topljenjem snijega. Tu smo kodi objasnili da od sada mora glumit Ladu Nivu ili e ii na autopijacu i sa novim samopouzdanjem nastavili pohod... Ljubav je slijepa... A zato sad ljubav? Kad e snijeg? Pa nae iznenaenje je bilo ogromno, toliko, da nismo stigli staviti aparate u upotrebu. Na dva metra ispred auta su nam iz ume iskoili srna i srnda sa prekrasnim, dugim rogovima. Ne mogu zamisliti kolika je njegova zaljubljenost, kad je zanemario opasnost i izveo damu da je pokae iznenadnim gostima. U dananjem svijetu skutera, opera i raznoraznih dipova koji bukom po planinskim vrletima rastjeruju i komarce, ovakakv susret je "amazing". Nastavljamo pod dojmom susreta i u tim trenucima primjeujemo prvu snijenu eku. Jedini problem sa ekom je to se nalazi na putu i ne dozvoljava dalje
napredovanje vozilom. Kasnije smo saznali da se lokalitet zove Vlaka ravan, a visinomjer pokazuje 1370 m n/v. Nije nam ostalo nita drugo, nego skije na lea i raspaliti uz brdo. kad je eif u pitanju, to i ne izgleda kao veliko zlo. Puno vee zlo od skija na leima, dolazi nam iz oblanog neba. Nakon 15-tak minuta hoda, poinje da sipi lagana, ali dosadna kia. Poto smo mi vrsti u namjeri da se pojavimo na odreenom cilju, nastavljamo bez kukanja. Nakon otprilike jednog sata, sa oduevljenjem primjeujemo prvu veu snjenu eku u kontinuitetu i odluujemo da je vrijeme da skije idu tamo gdje im je i mjesto, ispod pancerica. Povezujemo snijene eke povremenim prelaskom preko livada i uspostavljamo novu skijaku tehniku nazvanu "dry-ski". Nakon ne znam koliko preskakivanja eka u nau svijest ulazi najljepa bajka i cilj naeg putovanja. Vrhovi Vranice, umotani u snijeni ogrta, sa Prokokim jezerom ogrnutim ledom. U daljini stidljivo proviruje Nadkrstac i dii se svojom glavom na 2112 m velikom. Prava momina. I mi emo biti prave momine kad mu nagazimo glavu i kantnama zasjeemo nedirnuta prostranstva. Jo smo radosniji prizorom koji odmara oi i kae da nema vie snijenih eka, nema nikakvih eka, samo nedirnuto bijelo prostranstvo. Izbor planine je bio nepogreiv. To je to. Sputamo se prema jezeru i nekadanjem naselju katuna, a danas vikend naselju. Nema tu nekih velikih ljubitelja prirode. Ne moe se autom izai=i ne mora se izai. alosno. Probijamo se izmeu drvenih koliba i nisam mogao a da ne uskijam u rascvjetano polje kauna, afrana, mrazovca... Osjeaj je nevjerovatan. Izabiramo kolibu
sa najljepim pogledom na jezero da malo otpuemo. Visinomjer kae da smo na 1661 m i da je temperatura 16C. Ispostavilo se da je temperatura zbog moje ruke bila neto via i vrlo brzo je, leei na stolu, sat pokazao sasvim novi podatak od +5C. Polako je kia prelazila u susnjeicu, a pogledom prema vrhovima utvrdili smo da pada pravi, pravcati snijeg. Ljepota. Da me neki forumai dalmacijiski ne optue da preskaem glavnu temu veine svojih postova, sad u priznati da mi je uspon otvorio apetit i trijem kolibe nam je posluio kao restoran. A ponuda je bila na europskom nivou: suhi divojarac iz Slovenije, Kajmak od bivolice koji se proizvodi samo u okolini Sjenice u Srbiji, Vlaiki sir iz okoline Mnchena... (naravno da tog Mnchena nije ni vidio)... uskrsni kolai stari sedam dana i kiseljake pogae. Dok smo trijebili oskudne zalihe, primjetili smo iz jedne kolibe dim. Posjetivi domaine, koji su uzgred bili, mislim krivolovci, poaeni smo jednim lokalnim specijalitetom abljim batacima. Jo jedan neoekivan trenutak. Vrijeme je bilo da nastavimo puteestvije. Nastavljamo uspon prema krovu Vranice i vrlo brzo otkrivamo da emo ovaj put biti uskraeni za to zadovoljstvo. Naalost, iz doline se velikom brzinom navlaila gusta magla, a na terenu pod snijegom, bez ume, a samim tim i bez mogunosti bilo kakve orijentacije takav poduhvat je besmislen. Nakon krae konsultacije, pada odluka o povratku. Tjeili smo jedan drugog da i kad bi nali vrh, ne bi imali zadovoljstvo pogleda sa istog, a i koliina snijega garantuje ponovljeni pokuaj iza prvomajskih praznika. Dok ovo piem, ta me nada jo dri budnim. Do slijedee ture...
60
POTA FONDEKA
IZ ALBUMA FONDEKA JAVNE TRIBINE
LABUD NE SLUA VLAST
Gradnja ugostiteljskog objekta u zatienoj zoni "bode oi"
zvorite rijeke Bosne je pravnoadministrativno zatieno po dva osnova: kao izvor pitke vode i kao prirodni prostor. To znai - kao vodozatitna zona i kao Spomenik prirode. Ekoudruenje "Neolit" je 15.04. ove godine upozorilo na nezakonite radnje i gradnje u najuem zatienom prostoru Vrela Bosne - ugostiteljski objekat "Labud"- to pored trajnog oteenja okolia i njegovih ambijentalnih vrijednosti moe uzrokovati lo kvalitet pitke vode za oko 90% graana Sarajeva. Upozorenje je upueno prema svim nivoima vlasti, odgovornim za ovakva deavanja: premijeru i Skuptini Kantona Sarajevo; gradonaelniku Sarajeva; naelniku Opine Ilide. Njima je za metodu zatite okolia predloena primjena principa dobre prakse: potpuna zabrana rada i uklanjanje - ruenje objekta. Vlada Kantona Sarajevo je bespravnu gradnju na tom lokalitetu proglasila ekolokim incidentom najveeg stepena koji ugroava zdravlje stanovnika Sarajeva i unitava izuzetno vrijedno prirodno bogatstvo, vodne resurse i sve druge eko-potencijale i dovodi do degradacije zatienog podruja "Vrele Bosne".Vlada je donIjela zakljuke u cilju zaustavljanja nezakonite gradnje te naloila preduzimanje zakonom propisanih radnji u cilju uklanjanja bespravno izgraenog objekta. Svi zakonski rokovi za uklanjanje nezakonitog objekta odavno su istekli, ali objekat nije uklonjen, niti je prestao sa radom! Zakon o proglaenju Spomenika prirode Vrelo Bosne je donesen 2006 god. i iskljuiv je. Nema objekata u prvoj zoni. Ne postoji legalizacija objekata u prvoj zoni. Zakon nema ni prelazne odredbe. Dakle, nema zakonske mogunosti niti alternative za postojanje ugostiteljskog objekta u prvoj, nultoj zoni Spomenika prirode (nukleus), to znai da se objekat kad - tad mora ukloniti, za to se kao autor ovog teksta upuenog redakciji Fondeko svijeta zalae i predsjednica "Neolita" Helena Poli, dipl. ing.
Tuzla
Mehurii
Zenica
Travnik
61

Casopis

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Casopis

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sarajevo, proljee/ljeto 2009, broj 28, godina XIII

Tema broja: ZATITA PRIRODNE BATINE

12. LJUBITELJE PLANINA

14. ZEMLJA UZVRAA UDARAC Prof.dr. Muris Spahi 42.

MIJENJAJ NAVIKU 22. Abid Zuki, prof. Trea gimnazija, Sarajevo

LIRSKO OSJEANJE SVIJETA 51. Vojislav Vujanovi

SKIJANJE U CVIJEU 26. Amer Mui

FONDEKO SVIJET, 28/2009.

VIPRINT - DIN 5033

FONDEKO SVIJET, 28/2009.

VELIKANI PRIRODNIH NAUKA

Akademik Ljubomir Berberovi

FONDEKO SVIJET, 28/2009.

ZATITA PRIRODNE BATINE

U TJESNACU USTAVA I EUROPSKIH NORMI

O nekim zakonskim i institucionalnim aspektima sadanjih normi i buduih obaveza

ZATITA PRIRODNE BATINE

FONDEKO SVIJET, 28/2009.

ZATITA PRIRODNE BATINE

FONDEKO SVIJET, 28/2009.

ZATITA PRIRODNE BATINE

NACIONALNI PARK UNA

Azra Kora - Mehmedovi

FONDEKO SVIJET, 28/2009.

ZATITA PRIRODNE BATINE ZNAMENITOST VJETRENICE Mr. Gordana Vilui

PILJA U SMARAGDNOJ MREI

FONDEKO SVIJET, 28/2009.

ZATITA PRIRODNE BATINE

Federalno ministarstvo okolia i turizma

MOVARE KOLIJEVKE BIODIVERZITETA

KUA VODENIH PTICA

ZATITA PRIRODNE BATINE

FONDEKO SVIJET, 28/2008.

ZATITA PRIRODNE BATINE

Marinko Dalmatin, dipl.biolog

TREBIAT JE BISER NAD BISERIMA

ZH i HN i zahvata podruje tri opine Grude, Ljubuki i apljina.

FONDEKO SVIJET, 28/2009.

ZATITA PRIRODNE BATINE

FONDEKO SVIJET, 28/2009.

ZATITA PRIRODNE BATINE

NACIONALNI PARK SUTJESKA

Amir Varii, Udruenje za zatitu okoline "Zeleni Neretva"

UMA BEZ PREMCA

Foto: Amir Varii - Orlovako jezero

FONDEKO SVIJET, 28/2009.

NACIONALNI PARK KOZARA

Foto: Amir Varii - Plato Kozare

FONDEKO SVIJET, 28/2009.

ZATITA PRIRODNE BATINE

VRELO BOSNE, SPOMENIK PRIRODE

IZVOR KOJI NAS SPAJA

OSNOVNI ZADACI JAVNE USTANOVE SPOMENIK PRIRODE VRELO BOSNE

FONDEKO SVIJET, 28/2009.

ZATITA PRIRODNE BATINE

VRELO BOSNE, SPOMENIK PRIRODE

FONDEKO SVIJET, 28/2009.

ZATITA PRIRODNE BATINE

Amir Varii, Udruenje za zatitu okoline "Zeleni Neretva" - Konjic

FONDEKO SVIJET, 28/2009.

JAEMO DIVLJE BETIJE

FONDEKO SVIJET, 28/2009.

Ivan Cifri, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu