PITANJA ZA TEST 1. Kome trebaju odnosi s javnou?

2. Koje zadatke imaju slube za OSJ? 1. Savjetodavni poslovi 2. analiziranje buduih trendova 3. , istraivanje javnog mnijenja 4. , utvrivanje dvosmjerne komunikacije , odnosi s medijima 5. , spreavanje sukoba i nesporazuma, 6. unapreivanje uzajamnog potovanja i drutvene odgovornosti, 7. usklaivanje linog i opteg interesa, 8. sticanje ugleda, 9. izgradnja imida i identiteta, 10. privlaenje kvalitetnog osoblja u organizacije.

3. Koje poslove obavljaju strunjaci za PR? 1. sudjeluju u kreiranju poslovne politike, 2. kreiranju programa PR-a, 3. pisu prigodne govore 4. organiziraju dogaaje, 5. piu govore za direktore, 6. dizajniraju promotivne materijale, 7. pripremaju reklamne spotove i dinglove 8. , piu oglase, 9. organizuju medijske dogaaje, 10. organizuju internu komunikaciju unutar organizacije 11. , treniraju govornika pred nastup, 12. uspostavljaju odnose sa lokalnom i irom zajednicom 13. upravljaju odnosima s javnoscu u kriznimm situacijama.

4. Objasnite smisao OSJ! Smisao je u stvaranju harmonije izmeu organizacije i javnosti. 5. Koje su funkcije OSJ? To su trateko planiranje, istraivanje, publicitet, promocija, donoenje odluka kroz saradnju. 6. ta impliciraju OSJ? OSJ impliciraju odnose radi interesa komunikatora i organizacije. Odnosi s javnou impliciraju harmoniju a harmonije nema bez ugleda, kredibiliteta i povjerenja, sloge i obostranog razumijevanja izmeu organizacije i javnosti. Otuda razlika izmeu odnosa s javnou, propagande, marketinga, oglaavanja i reklame.

7. Prirodni kvaliteti PR-a! Prirodni kvaliteti PR-a su: 1. pozitivna i dinamina linost, 2. komunikativnost, smisao za humor 3. , sposobnost za pridobijanje povjerenja, znatielja, 4. energinost, drutvenost, objektivnost. 5. osjecajnost

8. Koje kvalitete PR strunjak stie obrazovanjem? 1. Sposobnost uvjeravanja, 2. pismenost, 3. poznavanje medija, 4. istraivako-analitike sposobnosti, 5. organizacione sposobnosti 6. , informisanost o organizaciji i okruenju, 7. menaderske sposobnosti.

9. Nabrojte etiri osvnovne faze PR-a!

2

1. Istraivanje 2. , planiranje , 3. Komunikacija 4. , evaluacija. 5. Cetri osnovna zadatka pr 1. -utvrdjivanje politike organizacije o odnosima s medijima 2. -planiranje i izdvajanje materijala medijima 3. -popis medija 4. -planiranje i organiziranje susreta s medijima

10. Definiite istraivanje u PR-u! Istraivanje je plansko, kontrolisano, objektivno i sistematino prikupljanje podataka i informacija u cilju opisa razumijevanja i objasnjavanja. 11. Koji je smisao istraivanja? 1. Smisao istraivanja je da se uradi najbolje 2. , da se obratimo pravoj publici, 3. da se poalju prave poruke 4. , da se obezbijedi odgovarajue ponaanje javnosti. 12. U koje svrhe se koriste rezultati istraivanja u PR-u? 1. za sticanje kredibiliteta 2.definisanje politike organizacije 3. , za formulisanje strategije organizacije 4.provjeravanje ispravnosti poruka 5.informisanje rukovodtsva
3

6.sprjecavanje kriznih situacija 7.poznavanje konkurencije 8.uticaj na javno mijenje 9.kreiranje imidza 10.uticaj u medijima 11.procjena uspjeha

13. Koja su pitanja potrebna kao motiv istraivanja? : 1. ta je problem koji elimo istraiti? , 2. Kakva vrsta informacija nam je potrebna? , 3. Kako moemo iskoristiti rezultate istraivanja?, 4. Koje javnost je potrebno istarziti?, 5. koga angazovati za istrazivanje 6. Kako istraivake podatke analizirati, kako te podatke primjeniti/iskoristiti? , 7.Kad ih primjeniti?, 8. Koliko e nas to istraivanje kotati? 14.Objasni pojam vox populi! Vox populi je latinski izraz koji znai Glas naroda i koristi se u medijima pri intervjuisanju obinih graana. Govoru kao sredstvu komuniciranja pridavao se veliki znaaj za vrijeme antikih demokratskih drava Grke i Rima.Govornici su se u starom Rimu zvali oratori, a u staroj Grkoj retoriari. Za Grku su bili karakteristini agoretrgovi na kojima su graani izraavali stavove, dok su u Rimu postojali forumi - mjesto gdje se okupljao narod, a glas naroda je bio glas Rima, a to je zapravo bio i kamen temeljac za nastanak i razvoj demokratije, a koliko je oratorstvo znaajno govori i sama injenica da se govornitvo svrstavalo u najvee vjetine tog vremena koje su se njegovale i razvijale u posebnim retorskim kolama.

15. Koja je sutina i znaaj grke agore?

4

Grka agora je graena i organizirana kako bi se uspostavila komunikacija sa narodom i uo glas naroda, uticalo na ponaanje ljudi. To je prvi medij demokratskog masovnog komuniciranja koji je nastao uvaavanjem glasa naroda. 16. Znaaj argumenata za komunikaciju u dematu! Komuniciranje muslimana se odvija unutar demata (de'mat-zajednica). Demat je organizovan segment lokalne zajednice u kojem se rjeavaju odgovarajui problemi. U dematu se govorna komunikacija odvijala u vidu-muhabeta. Muhabet je razgovor ravnopravnih uesnika u kojem se cijenila snaga argumenta,uvaavalo tue i drugaije miljenje. Argumenti koji se koriste moraju biti dobri, uvjerljivi i provjerljivi. 17. Ko je utemeljitelj teorije PR-a? Razvoj odnosa sa javnou moe se pratiti od 1923.godine, kada je dr. Edvard L.Bernejs u knjizi Kristalizacija javnog mnijenja termin propagande zamijenio u OSJ i odrao prvi kurs na Univerzitetu u New York-u. 18. Definicija meunarodnih OSJ! Odnosi s javnou su pokuaj da se postigne uzajamno razumijevanje premoivanjem geografskog, kulturnog i jezikog jaza ili sviju njih istovremeno. Ovim fenomenom se oznaavaju sve aktivnosti odnosa s javnou koje se sprovode ili imaju odreenu vanost van matine zemlje.

19. Kada OSJ dobijaju funkciju menadmenta? Kada je Napoleon Bonaparte osnovao slubu javnog mnijenja. 20. Koji su to grijehovi PR-a? 1. Kratkovidnost menadmenta 2. Sebicnost 3. Trcanje pred rudu 4. Lokalisticko shvatanje 8. 5. Neurastenija vjerovanje u samo globalno 6. Jednokratni tok 7. Sjenovita varka

21. Definicija OSJ prema Sem Bleku!

5

Za Sama Blacka Pr je komunikacija koja obezbjedjuje obostranu komunikaciju zasnovanu na istinitim i sveobuhvatnim obavjestenjima. 22. ta je sadraj sekundarnih istraivanja u PR-u? Sadraj sekundarnih istraivanja su prikupljeni podaci iz ve objavljenih izvora. 1. To su arhivska gradja 2. Biblioteka, 3. Internet 23. Koje su tehnike i metode istraivanja? Postoje: 1. sekundarna i 2. primarna istraivanja. Primarne tehnike donose nove informacije i podatke putem istraivanja dizajniranih tako da odgovore na specifina pitanja i potrebe. Primarne tehnike su uglavnom sloenije tehnike. To su metod analize sadraja knjiga, tekstova, literature. Ima 4 faze: 1. utvrivanje prioritetne grae, 2. selekcija grae, 3. interpretacija grae, 4. zakljuivanje. Takva istraivanja su npr. dubinski intervjui, fokus grupe, ankete i ispitivanja javnog mnijenja. Sekundarne tehnike su: tehnika sagledavanja arhivske grae, tampi; biblioteke gdje se nalaze referentne knjige, internet.

24. ta je presretaki intervju? Kad se osoba zaustavi na nekom mjestu, a da mu to nije unaprijed najavljeno. ???? 25. Koje su prednosti i nedostaci kod slanja upitnika potom? Prednosti su: 1.istrazivaci imaju bolju kontrolu nad primaocima upitnika.sigurni su da je anketa reprezantivna 2.velika geografska podrucja mogu se prikriti uz niske troskove 3.njihovo administriranje je jeftinije neko kad se unajmi anketar koji ce voditi licni intervju
6

4.moguce ukljuciti veliki broj ljudi uz minimalne troskove Nedostatci: 1. Niska stopa odgovora 2. Smanjena stopa ubjedjivanja 26. Razlika OSJ i propagande! Propaganda predstavlja strategiju pogodbe. Njen cilj je stvaranje kolektivne snage i njene tvrdnje nisu zasnovane na pouzdanim injenicama, dok je strategija Odnosa sa javnou zasnovana na istini i meusobnom razumijevanju. Propaganda je jednosmjerna komunikacija, a Odnosi s javnou su dvosmjerna komunikacija. 27. OSJ i marketing! Marketing je poslovni koncept ili poslovna filozofija ija je sutina zadovoljavanje potreba potroaa u cilju ostvarivanja profita. Postoje etiri elementa marketinga: proizvod, promocija, cijena i distribucija. Marketing se bavi promocijom proizvoda i usluga, a OSJ funkcijom promotivne aktivnosti organizacije. 28. Razlika OSJ i reklame! Sutinska razlika je u tome da se za reklame izdvaja jako puno novca, dok PR promocija moe da bude i neplaena. Takoer reklama se u medijima jasno razlikuje od PR a (promocije). OSJ nemaju kontrolu nad sadrajom, formatom, vremenom i veliinom reklamiranja za razliku od reklamiranja. Mediji mogu nae saoptenje za javnost prenijeti na potpuno drugaiji nain, gdje hoe i kada hoe. PR prua bolji kredibilitet od reklame. Reklamu moemo da ponovimo koliko god puta elimo (dok imamo para), dok PR vijesti se objavljuju samo jedanput. Reklama mora biti atraktivna ciljanoj publici.

29. PR i oglaavanje! Najznaajnija razlika lei u injenici da se kod oglaavanja kupuje prostor unutar koga postoji potpuna kontrola teksta i naina predstavljanja poruke, podlona samo legalnim i moralnim ogranienjima. Tempiranje oglasa i broj ponavljanja istog se takoer kontroliu. Uinak moe da bude kratkotrajnog daha ili gotovo ravan nuli ukoliko stranice tog asopisa ne otvori ciljana javnost. Oglaavanje i Odnosi s javnou se meusobno ne iskljuuju. Sasvim logno, jer oglaavanje sainjava dio Odnosa sa javnou,.
7

30. Objasni sutinu OSJ! Jeste da se finansira na interesu i da ostvari dobit, te da ostvari harmoniju izmeu organizacije i javnosti. 31. Smisao teorije konflikata! Po ovoj teoriji OSJ su nastali kako bi predupreivali, rjeavali i sanirali eventualne posljedice konflikata. Teorija konflikta predstavlja pristup rjeavanju koflikata. A konflikt predstavlja pojedinca ili grupu koja se suprostavlja drugom zbog razlike u vrijednostima i ciljevima. Postoje etiri naela pri rjeavanju konfliktnih situcija, i to: odvajanje ljudi od problema, fokusiranje na interese a ne na trenutni poloaj, osmiljavanje mogunosti za zajedniku dobit, insistiranje na objektivnim kriterijima. 32. Zadaci PR-a prema teoriji sistema! Organizacija, suborganizacija, kontrola, rukovoenje. Cilj i zadatak onih koji se bave Odnosima s javnou je da bude u koordinaciji kako ovih sistema jedne organizacije tako i sa vanjskom javnou. 33. Navedite elemente teorije socijalnog uenja! Akcenat stavlja na recipijente, javnost. Po ovoj teoriji bitno je javnost izloiti poruci, obezbijediti uslove za koritenje poruke, ostvariti zanimanje za poruku, omoguiti da se poruka usvoji i koristi, koristiti poruke za donoenje odluka, ponaati se u skladu s odlukom, pojaati djelovanje i uvrstiti djelovanje kao princip ponaanja ako djelovanje daje rezultate. 34. Medijska teorija PR-a (teorije masovne komunikacije)! a.) Teorije potreba Prema autorima teorije masovne komunikacije, OSJ-a ne bi bilo bez masovnih medija. Preko masovnih medija organizacija zadovoljava potrebe javnosti za informacijama. b.) Teorije interesa Sve se temelji na interesu, uspostavaljanju odnosa s organizacijom radi interesa, u sreditu svega je interes. c.) Teorije agende

Sutina je u sadraju naih ivota, organizaciji ivota, dnevnim redovima, koji u savremenim uslovima nisu mogui bez organizacije i komunikacije javnosti. 35. Nabrojte kognitivne teorije! Po ovim teorijama smisao OSJ je preduzimanje akcije od strane organizacije a.) Teorija akcije ,b.) Teorija socijalne razmjene zadatak OSJ-a je stvaranje uslova i atmosfere za razmjenu informacija javnosti i organizacije, komunikatora i recipijenta kako bi se ostvario zajedniki interes i obezbijedila harmonija.c.) Teorija irenja zadatak PR-a je irenje, afirmacija itd. interesa organizacije komunikatora. Svaki pojedinac treba da bude izloen idejama koje nudi Sluba za OSJ, da u tim idejama prepozna svoj interes, procijeni ideju kao potencijalno korisnu, uporedi mogunost irenja organizacije na drugo i usvoji ideju. d.) Teorija socijalnog uenja akcenat stavlja na recipijente, javnost. Po ovoj teoriji bitno je javnost izloiti poruci, obezbijediti uslove za koritenje poruke, ostvariti zanimanje za poruku, omoguiti da se poruka usvoji i koristi, koristiti poruke za donoenje odluka, ponaati se u skladu s odlukom, pojaati djelovanje i uvrstiti djelovanje kao princip ponaanja ako djelovanje daje rezultate. Definicija planiranja Planiranje je organizovana i svrsishodna aktivnost cija je svrha u sagledavanju svih relevantnih cinjenica na osnovu kojih je moguce realizovat odredjene zadatke. 36. Navedite devet elemenata planiranja! 1. Stanje(situcacije u djelatnosti,situacija sa proizvodom,idejom ili uslugom) 2. , ciljevi,(poslovni ili politicki ciljevi,ciljevi Pr) 3. publika,(zelje i ciljevi publike,aktuelni stav publike,pozeljni stav publike) 4. strategija i taktika, 5. mediji, (face to face,auditivni,vizuelni,audio-vizuelni medij) 6. poruke, (slikovne i verbalne poruke) 7. vrijeme komunikacije, 8. trokovi, (finansijski izdaci,materijalni troskovi,planirani i neplanirani) 9. evaluacija svih ovih efekata u planiranju.
9

37. Koji su najvaniji koraci u upravljanju vanim problemima? Najvaniji koraci u upravljanju vanim problemima su blagovremeno identifikovanje problema, analiza uzroka problema, formulisanje plana rjeavanja problema, utvrivanje naina djelovanja rjeenja problema, izvravajne uspjene evaluacije naeg uinka. Treba imati: vjetinu procjenjivanja, istraivanja, rjeavanja problema, planiranja problema. 38. Zato je poznavanje liste poslova vano u PR-u? Da bi se PR strategija organizovala to efikasnije. 39. ta je taktika OSJ, a ta strategija? Taktika je praktian dio plana koji opisuje aktivnosti koje stavljaju strategije u pogon i pomau postii navedene ciljeve. Pod strategijom se podrazumijeva dugorono planiranje, dok je taktika vie okrenuta provedbi strategije i bitna je za rezultate ali se zasniva na strategiji i planiranju. Strategije su planovi koji pokazuju mogunost ili ih opisuju te postiu postavljene ciljeve putem orijentiranog djelovanja. Taktika je kratkoroni plan a strategija dugoroni. 40. Kako se mogu definisati vana pitanja u PR-u? ? Predvianje, oekivanje rezultata, predvianje problema, rjeavanje i konsolidacija rezultata. 41. Kako OSJ kreiraju imid organizacije? Odjeli za odnose sa javnou kao veoma bitno tijelo svake kompanije imaju kontakte sa irokom lepezom raznovrsnih ljudi. Sam odnos sa potroaima kompanije, snadbjevaima, akcionarima, agentima, medijima predstavlja imid organizacije odnosno kako javnost doivljava odreenu kompaniju, a primljena slika e odluiti o tome da li je kompanija dobra ili loa, stoga strategija odnosa sa javnou jedne kompanije iz pomenutih razloga mora da posveti dunu panju mnogim aspektima, mora da bude vaan inilac cjelovitosti i osobenosti kompanije, a ne da bude samom sebi cilj.

42. ta podrazumijeva interna komunikacija u organizaciji? Interna komunikacija podrazumijeva svu komunikaciju izmeu uposlenika jedne organizacije. To je komunikacija uposlenik menadment, menadment uposlenik i uposlenik uposlenik.
10

Interni Odnosi s javnou pridonose jaanju osjeaja zajednike pripadnosti meu lanovima neke organizacije, kao i boljoj identifikaciji sa ciljevima organizacije. Interna komunikacija je definisana kao planirana upotreba komunikacijskih akcija s ciljem sistemskog uticaja na znanje, stavove i ponaanje trenutnih uposlenika.

Svaka interna komunikacija podrazumijeva tri faktora: postojanje cilja , odreivanje uslova za ostvarivanje cilja i odreivanje sredstava za postizanje cilja. Interna komunikacija u organizaciji podrazumjeva odnos izmeu vlasnika ili direktora i zaposlenih i zahtijeva istinitu i redovnu komunikaciju da bi se obezbijedio i zadrao visok kvalitet radne snage. U razvoju internih odnosa s javnostima teoretiari navode etiri faze: - era zabavljanja zaposlenika 1940.g. - era informisanja zaposlenika 1950.g. - era uvjeravanja zaposlenika 1960.g. - era otvorene komunikacije Interna komunikacija koristi i vie kanala medija komunikacije: face to face, sastanci, tampa, internet/intranet, audiovizuelni mediji, mobilni telefoni, dogaanja. 43. Kako organizovati medijski dogaaj? Da bismo organizovali medijski dogaaj prije svega potrebno je imati dobre odnose sa medijima tj. Odnosi s javnou ne treba da predstavljaju barijeru izmeu medija i organizacije, oni ustvari treba da budu most preko koga e vijesti i informacije nesmetano putovati. Velike kompanije esto imaju slubu za odnose sa medijima i ovakvo poslovanje je dobro ako omoguava medijima da dopru do rukovodilaca kompanije, a ne da ih u tome spreava. Da bi se organizovao medijski dogaaj bitno je voditi rauna o sljedeima parametrima : vremenu (odreeni rok za davanje informacija), mjestu (paljivo odabrati tako da odgovara predstavnicima medija),tanosti (taan broj prisutnih), interesu (da li je od opteg interesa). 1. Pozvati samo zainteresovane novinare 2. Obavijestiti o programu susreta 3. Telefonirati dan ranije i podsjetiti ih na poziv 4. Opisati sve goste konferencije za novinare

11

5. Upoznati domaina (ne znam pie li ova rije) s medijima koji su poslali svoje predstavnike 6. Pozvati domaine (ne znam pie li ova rije) koji imaju osjeaja za dogaaj 7. Sainiti scenario poetka, toka i kraja konferencije za tampu 8. Poslati materijal zainteresovanim novinarima koji nisu mogli prisustvovati 9. Planirati vrijeme pogodno za medije 10. Izbjegavati preklapanje sa nekim znaajnijim dogaajem u okruenju. Medijski dogaaji nisu dogaaj za medije nego su to oni dogaaji iji su glavni akteri mediji.

44. Definiite pojam intervju! Intervju je metoda prikupljanja injenica u kojoj se planski vodi razgovor izmeu istraivaca i ispitanika, pri emu ovaj drugi iznosi stavove i miljenja o pitanjima koja su predmet ispitivanja. Intervju je razgovor u kojem podatke nudi intervjuisana linost. Intervjuist je osoba koja znanjem, sposobnocu i umijeem usmjerava intervjuisanu linost da nam da podatke. Postoje dvije vrste intervjua: a.) presretaki intervju(?) b.) ciljani intervju (kada negdje idemo s ciljem, te se informiemo o tome i sl.) 45. Objasnite ta je sondaa! Sondaa. zahvata dio populacije i podvrgava intenzivnom ispitivanju u relativno kratkom vremenu. 46. Kako se kreira upitnik? 1.vrstu informacije koju zelimo dobiti 2.ciljevi ankete 3.ciljana grupa 4.velicina uzorka 5.svrha ankete
12

6.anonimnost 7.sto vise koristiti pitanja sa ponudjenim odgovorima 8.postavljati pitanja na koja je lako davati odgovore 9.maksimum 25 pitanja u anketi 10.jednostavne rijeci 11.izbjegavati dvosmislenost 12.izbjegavati sugestivna pitanja 13.imat na umu kontekst u kom se pitanja postavljaju 14.ostavite mjesta za komentar 47. Navedite koje su vrste odgovora mogue pilikom intervjuisanja! (malo pomalo, nimalo) Mogue je ponuditi i brojane odgovore (1-5), Kategoriju odgovora sa malo/nimalo, veoma malo i veoma mnogo i prosjeni i iznad prosjeka. 48. ta je uzorak? Uzorak je dio populacije nad kojim se vri ispitivanje javnog miljenja o odreenom problemu koji se istrauje i na temelju kojeg se zakljuuje o cijeloj populaciji. 49. Koja je veliina uzorka najoptimalnija? Najoptimalnija veliina uzorka je 250 500 ljudi. 50. Razlike upitnika i ankete! Anketa jedno ili dva pitanja grupi ljudi , dok je upitnik vise pitanja. 51. Koje vrste intervjua su mogue u istraivanju javnosti? Postoje presretaki i ciljani intervju, te pismeni, usmeni, intervju sa standardnim pitanjima i intervju po unaprijed sastavljenom upitniku. Ciljani intervju podrazumijeva unaprijed definisanu ciljnu grupu 52. Na koji nain se alju upitnici? Potom, telefonski, internetom i lino. 53. Koje obiljeje ima reklamna poruka?

13

Reklama mora biti uoljiva, jednostavna, kratka, jasna, obeati nam neku korist ako kupimo proizvod, uticati na socijalizaciju i samopotovanje, zatim mora imati kvalitet, stil, pouzdanost i ekonominost te imati uticaj na ivot djece i mladih. 54. ta su prednosti TV-a u reklami i OSJ? Nedostatak ovog medija je visoka cijena reklama. Prednosti TV reklame su to istovremeno sadri i zvuk i sliku i akciju. 55. Zato se koristi billboard u reklami i OSJ? Koristi se da bi se ostvarila pozitivna percepcija o nekome ili neemu.Velikog je formata,sastoji se od slike i teksta koji se istiu na javnom mjestu u cilju reklame i da bi se privukla panja na poruke,robu ili usluge.Oblikovani su upadljivo jer koriste tipografiju i slikovni materijal tako da eljeni iskaz bude uoljiv jasno i razgovijetno.

56. Nabrojte faktore PR-a u komunikaciji! Postojanje cilja, odreivanje uslova postizanje cilja, odreivanje sredstava za postizanje cilja. 57. Kako Kirk Haland dijeli medije u PR-u? mass mediji (radio, TV i tampa), interaktivni mediji (internet) , kontrolisani medij (knjiga, pota, broure, leci) , neposredni medij (skupovi, godinjice), Lina komunikacija (line posjete, lobiranja, privatna pisma, telefonski razgovori). 58. Koje ciljeve ima komunikator u OSJ? Komunikator ima za cilj: da formulie aktuelnu poruku, da precizno distribuira poruku, da poruka bude prihvaena, da obezbijedi promjenu stavova, da osigura promjenu ponaanja. 59. Kakva moe biti poruka u PR-u? odgovarajua, pamtljiva, razumljiva, uvjerljiva, svrsishodna. 60. ta je sutina Lasvelovog modela komunikacije?
14

Ko, ta kae, kojim kanalom, kome, s kojim efektom. 61. Koji su kriteriji efektivne upotrebe jezika? Isti jezik, isti status, isto obrazovanje. 62. Objasnite razliku izmeu simbola i akronima! Simbol je pojednostavljena, simplificirana poruka u kojoj su sadrane sloene misaone cjeline (krst i polumjesec npr. izraavaju religiju, znak na Mercedesu nam govori da je to kvalitetan automobil, da dugo traje itd.), a akronimi su skraenice (SDA,GRAS). 63. Koje su najee greke u formulisanju poruke? 1. Upotreba argona, birokratizirani rjenici U OSJ birokratizirani rjenik se naziva semantikom bukom (neto to smeta). 2. Kliee - termine kao npr. proaktivan, umreavanje, sklopljeni poslovi (stolovi se sklapaju) itd. To treba izbjegavati u porukama koje daje sluba za OSJ. 3. Diskriminatorski govor (on ne zna nita, seljak jeitd.). 4. Koritenje eufemizama (rijei ili sintagme koji umanjuju znaenje neke rijei). 64. Kakav treba da bude izvor informacija za PR? Treba da bude kredibilan i povjerljiv. 65. Kako se postie pamtljivost poruke? Ponavljanjem, koritenjem vie medija i vie poruka putem medija Faze usvajanja poruke? Znanje,ubjedjivanje,odluka,ponasanje.

66. Definiite pojam ciljna javnost! Javnost je grupa ljudi koji ima stav prema nekom odreenom pitanju. Ciljna javnost je dio javnosti na koju se aktivnosti organizacije posebno odnose (npr. studenti). 67. Koje tri javnosti su bitne sa stanovnita PR-a?
15

1. Funkcionalna javnost(- to su javnosti koji omoguuju organizaciji da funkcionie u okviru drutva, da obavlja svoju funkciju (proizvodnu, prometnu, politiku, obrazovnu) 2. Prostorna (- to je javnost odreene teritorije) 3. Normativna javnost - to su struna tijela, rukovodstva, voe grupa. Svaka od ove javnosti ima vie obiljeja. Rukovodioci su istovremeno potroai, lanovi politikih partija itd. 68. Koje grupe informacija sluba za OSJ treba imati u odnosima sa medijima? Sluba za OSJ mora imati dvije grupe informacija: 1. Prva grupa se tie raspoloivih medija kako bi uspostavili komunikaciju s urednicima, novinarima itd. Tie se i veza medija i interesnih grupa, te sluanosti, itanosti i gledanosti medija na odreenom podruju. 2. Druga vrsta informacija se odnosi na samu ciljnu grupu koja konzumira poruke odreenih medija. To su itaoci, gledaoci, sluaoci...

69. Kojih pet vrsta informacija treba imati u ciljnoj grupi?

70. Koja su etiri pitanja bitna za odnos organizacije i medija? Odnos organizacije i medija moe se svesti na etiri jednostavna pitanja: 1. Koja je funkcija organizacije? Funkciju organizacije odreuje priroda njenog odnosa s medijima. Politika partija nee imati isti odnos kao fabrika automobila. Politika partija e koristiti grupe za pritisak, ljude iz vlasti itd. 2. Koje su ciljne javnosti bitne za njen uspjeh? Svaka cilja javnost ima svoje specifinosti, potrebe i interese (studenti, donatori, investitori, lokalna zajednica, meunarodna javnost) 3. Koju poruku treba prenijeti?

16

Poruka mora da bude prilagoena karakteristikama ciljne javnosti etnikim, starosnim, polnim, obrazovnim itd. 4. Koji su raspoloivi mediji za dosezanje do cilja? Razumijevanje medija podrazumijeva njihove potrebe i poznavanje ta njih zanima (obavijest o sastanku, poslovnom uspjehu) 71. Koji su uslovi efikasnog odnosa organizacije i medija? Efikasni odnosi s medijima podrazumijevaju postojanje: 1. Politike odnosa organizacije s medijima 2. Tehnikih uslova za komunikaciju s medijima (distribucija materijala, rauni itd.) 3. Spiskove medija interesantnih za organizaciju 4. Novinarsku komunikaciju s medijima (susreti, prijemi za novinare, konferencije za tampu) 72. Nabrojte i objasnite medijske dogaaje! 1. Konferencije za medije 2. Prijemi za novinare (povodom znaajnih datuma, podjele priznanja itd.) 3. Rukovi za novinare (nova godina, zavretak neke faze u razvoju organizacije) 4. Brifinzi sastanci za novinare od povjerenja koji pozitivno piu o naoj organizaciji, tj. koji su naklonjeni organizaciji.

73. Od ega zavisi izbor odgovarajueg medijskog dogaaja? Zavisi od vremena (odreeni rok za davanje informacija), mjesta (paljivo odabrati tako da odgovara predstavnicima medija), tanosti (taan broj prisutnih), interesa (da li je od opteg interesa), od analize unutranjih i vanjskih inilaca koji utiu na medijske potrebe organizacije. 74. Zato su mediji bitni za funkcionisanje savremenih organizacija? Mediji prodaju svoj prostor oglaivaima. Mogu pridonijeti stratekim ciljevima poput: poboljanja imida kompanije ili marke proizvoda; boljeg profita u medijima, promjene stavova ciljne javnosti, poboljanje odnosa sa zajednicom, poveanje udjela na tritu, uticaja na vladinu politiku, poboljanje odnosa u industriji, poboljanje komunikacije s ulagaima i njihovim savjetnicima. 75. Koje uslove treba ispuniti kako bi medijski dogaaj bio uspjean za organizaciju?

17

Da bi praktiari uspjeno komunicirali s medijima neki autori navode etiri osnovna zadatka PR-a: - utvrivanje politike organizacije o odnosima s medijima, planiranje izdavanja materijala medijima, popisi medija , planiranje i organiziranje susreta s medijima. Potrebno je jo i govoriti otvoreno, biti na usluzi, ne moliti i ne kuditi, ne prikrivati i ne zasipati medije informacijama, voditi rauna u vremenu, mjestu, tanosti i interesu. 76. Kako OSJ kreiraju imid organizacije? Odjeli za odnose sa javnou kao veoma bitno tijelo svake kompanije ima kontakte sa irokom lepezom raznovrsnih ljudi, sam odnos sa potroaima kompanije, snadbjevaima, akcionarima, agentima, medijima predstavlja imid organizacije odnosno kako javnost doivljava odreenu kompaniju, a primljena slika e odluiti o tome da li je kompanija dobra ili loa, stoga strategija Odnosa sa javnou jedne kompanije iz pomenitih razloga mora da posveti dunu panju mnogim aspektima, mora da bude vaan inilac cjelovitosti i osobenosti kompanije, a ne da bude samom sebi cilj. 77. Modeli Odnosa sa javnou! To su model printane agenture i publiciteta, model javnog informisanja, dvosmjerni asimetrini model, dvosmjerni simetrini model, model izvrsnosti i model otvorenih sistema. 78. Koje su to tri grupe teorija? To su teorija odnosa, kognitivne teorije i teorije masovnog komuniciranja. 79. Terminski plan ? Kod terminskog plana dva meusobno povezana kljuna faktora treba uzeti u obzir. Prvi je da se mora utvrditi rok kako bi se zadaci vezani uz projekt zavrili na vrijeme, a drugi da je potrebno pronai sve izvore kako bi se zadatak uspio izvriti. Rokovi mogu biti nametnuti izvana ili iznutra. DEF:Publiciteta: Publicitet je informacija iz nekog vanjskog izvora koju mediji koriste jer imaju vrijednost vijesti.Nekontrolirana metoda medijskog plasiranja poruke.Publicitet je samo jedna od aktivnosti OSJ kao poticanje interesa i formiranje svijesti sredstvima koja su vjerodostojna i bitna.Publicitet ima informativni karakter. 80 Definii pojam portparol ! Portparol je nejisturenija osoba u poslovima odnosa s medijima. Portparol su njaee novinari. Posao portparola je kompleksan i zahtjevan. Za portparola je imperativ prodaja.
18

81. Koje kvalitete treba da ima portparol ? Portparol mora da bude dobar komunikator, poznavalac posla u dvije organizacije: u svojoj i u medijima. To znanje mu je potrebno kako bi uspjeno obavjetavao javnost putem medija. 82. Koji je zadatak portparola ? 1. -da vodi redovne i vandredne susrete sa novinarima 2. -upravljanje dnevnim aktivnostima sluzbe 3. -asistiranje u razvoju startegija 4. -planiranje i upravljanje medijskim kampanjama 5. -obradjivanje novinarskih upita 6. -dogovoaranje intervjua i konferencije 7. -pripremanje saopcenja za medije 8. -evaulacija ucinka 9. -sluziti i govoriti istinu 10. -otvoriti ljudima i novinarima vrata institucije 11. -zastiti organizaciju 83. Koja je razlika izmeu reklame i publiciteta ? Razlika izmeu reklame i publiciteta je ta to se reklama plaa a publicitet ne. 84. ta portparol mora znati ? Portparol mora imati odreene kvalitete i znanje. Mora poznavati tehniku i tehnologiju medija, njihove ureivake sposobnosti, dinamike objavljivanja vijesti. 85. Kakva mora biti poruka portparola ? Portparol mora teiti pozitivnom publicitetu iskljuivo. A da bi ga dobio, mora slati specifine poruke koje e interesovati medije. Uvijek mora nuditi atraktivan i interesantan sadraj. 86. Koja je rezlika izmeu novinara i portparola ? Novinar pie za sve medije, svu publiku, a portparola zanima samo ciljna grupa.
19

87. Kakav je odnos novinara prema istini ? Za novinara je istina prioritet, provjerena injenica je cilj za njegov rad. 88. Kakav moe biti publicitet i koje su posljedice publiciteta? Publicitet moe biti pozitivan i negativan. Lo publicitet naruava ugled organizacije, a to vodi finansijskim gubicima. Publicitet se ne plaa. 89. Nabroj pravila za portparola ! Uspjean portparol se mora pridravati odreenih pravila: mora biti poznavalac medija, aurirati liste medija, imati dobar kontakt s nekim medijima, biti dostupan u svako doba, biti uinkovit, biti susretljiv i brz, biti poten, ne favorizovati pretjerano neke medije, nikad ne moliti da se objavi neka pria, biti spreman za neugodna pitanja, ostvariti partnerski odnos sa novinarima i medijima, pratiti kako mediji pokrivaju organizaciju, uiniti sebe izvorom aktuelnih informacija, pratiti trendove u poslu, pratiti novinare u njihovom radu. 90. Koja je svrha evaluacije ? Evaluacijom se vrednuju i sistematski ocjenjuju rezultati istraivanja, planiranja, komunikacije sa javnou i drugi poslovi PR-a. Bez pravovremenog sveobuhvatnog ocjenjivanja rezultata, nisu mogui optimalni efekti. 91. Koja je definicija evaluacije ? Evaluacija je kontinuiran proces nadziranja i oivljavanja projekta kao i analiza krajnjih rezultata planiranog projekta. Evaluacija nam pomae da uvidimo koliko jesmo ili nismo bili uspjeni u programu.

92. Nabroj tehnike evaluacije ! Postoje tri tehnike evaluacije: 1. Tehnika mjerenja ponaanja publike 2. Tehnika mjerenja produkcije 3. Tehnika mjerenja izloenosti poruci. 93. Koji su ciljevi evaluacije ? Evaluacija nam slui da mjerimo uspjeh kampanje. Ona mora biti kontinuirana, znanstvena, i objektivna. Evaluacijom utvrujemo prikladnost osnovnih informacija prikupljenih u fazi istraivanja, kvalitet tih informacija, prikladnost u izboru medija, kvalitet poruka plasiranih putem medija, broj primalaca tih poruka, broj onih koji su tu
20

poruku zapamtili, broj onih koji mijenjaju stav pod utjecajem poruke, broj onih koji se ponaaju u eljenom pravcu. Tako uviamo da li je postignut cilj zahvaljujui PR-u. 94. Kako se mjere stavovi publike ? Linderman govori o tri nivoa mjerenja ponaanja publike: vii, srednji i nii. Vii nivo mjerenje, promjena ponaanja javnosti i njihovih stavova, promjena miljenja. Ove promjene se uoavaju primjenom kvantitativnih i kvalitativnih tehnika anketiranje kljune ciljane javnosti, intervjuisanje. Srednji nivo mjerenje pamenja poruka, razumijevanja poruka. Nii nivo mjerenje publike, utisaka od strane nae poruke, mjerenje publiciteta u javnosti. 95. Kako se mjeri izloenost poruci i uspjenost komunikacije u PR-u ? Postoji tehnika mjerenja izloenosti poruci, koja evoluira uinak PR-a kroz povean interes javnosti, kroz povean broj glasaa, potroaa, biraa, pvean broj internet stranica, posjeenost manifestacijama organizacije, kroz poveanje uea u aktivnosti koje predloe organizacijama. Evaluacijom utvrujemo prikladnost osnovnih informacija prikupljenih u fazi istraivanja, kvalitet tih informacija, prikladnost u izboru medija, kvalitet poruka plasiranih putem medija, broj primalaca tih poruka, broj onih koji su tu poruku zapamtili, broj onih koji mijenjaju stav pod utjecajem poruke, broj onih koji se ponaaju u eljenom pravcu. Tako uviamo da li je postignut cilj zahvaljujui PR-u. 96.Kako napisati saopcenje za medije: 1. -treba govoriti sa stajalista javnog interesa a ne organizacije 2. -napisana vijest treba biti jasna za citanje i koristenje 3. -rijeci koje ne zelite da budu citirane ne treba pisati 4. -najvaznije cinjenice staviti na pocetak 5. -recenice trebaju biti kratke 6. -izbjegavati nepotrebne rijeci 7. -glagoli trebaju izrazavat akciju 8. -pisati onako kako govorimo 9. -naci vezu sa onim sto je publici blisko 10. -koristiti raznovrstan sadrzaj 11. -pisati da se kaze a ne impresionira
21

97.Definicija meunarodnih odnosa sa javnosti? Meunarodni odnosi sa javnosti mogu se definisati kao planirani i organizovani napor neke kompanije, institucije, vlade da uspostavi uzajamno korisne odnose sa drugim javnostima pojedinih zemalja, vlada, institucija... 98.Navedite razloge za brz razvoj medunarodnih odnosa sa javnosti? Ekonomija i mediji su pretvorile itav svijet u globalno selo.Zahvaljujui nauci, tehnologiji, i ekonomiji svijet postaje globalno selo. 99.Navedite tekoe u medunarodnim odnosiam sa javnosti? 1.jezike barijere 2.sloenost odluivanja u meunarodnom okviru 3.razlike u obiajima 4.nejednak razvoj medija 5.antipatija prema multinacionalnim korporacijema i prema odreenoj vlasti 6.otpor prema imperijalnom tenji nekih zemalja 100.Sa kojim etikim dilemama se susreu OSJ? a. da li lagati u OSJ b. da li podravati diktatore c. podravanje nekvalitetnih aktivnosti

101.Ciljevi vlade u OSJ? - potpomaganje/realizacija politikih ciljeva neke zemlje - potpomaganje komunikacijskih interesa neke zemlje - onemoguavanje konkirencije - afirmacija modela organizacije drutva neke zemlje 102. ta je etika u OSJ? Etika je drutveno prihvatljiva, to je ponaanje koje je usmjereno ka javnom interesu.
22

103. Sta je javni interes? Javni interes he ono emu bi se ljudi mogu prikloniti kako bi mogli postupati nepristrasno, racionalno, nesmetano i dobronamjerno. 104. Sutina etike OSJ? 1. je obavljanje posla u OSJ u skladu sa etikom principima koji su postavljeni 2. obavljanje posla za dobrobit organizacije i javnosti 3. obavljanje posla u skladu sa vlastitim sposobnostima 4. 105.Ciljevi etike OSJ? 5. obezbjediti potenu komunikaciju tako da se stekne kredibilitet 6. obezbjediti da organizacija svojim postupcima stekne povjerenje javnosti 7. obezbjediti da se u PR u potuju principi pravinosti 8. obezbjediti uzajamno razumijevanje i potovanje 9. osigurati da organizacija stalno istrauje svoje okruenje kako bi osigurala razumijevanje javnosti

23