PITANJA IZ ETIKE

1. ta je etika? Etika je nauka o smislu normi i vrsta ponaanja ljudi i njihovih vrijednosti, i vrijednosti ivota uope. 2. ta je moral? Moral su norme i vrste ponaanja ljudi u nekoj odreenoj epohi. 3. Ko je prvi upotrijebio pojam etika? Pojam etika upotrijebio je veliki antiki filozof Aristotel (384322.prije nove ere). 4. Objasniti od kojih rijei potie pojam etika? Rije etika potie od dvije starogrke rijei etos (koje se piu na dva naina i izgovarju se sa razliitim akcentom). Prva se koristila da oznai obiaje, prema kojima se ljudi rukovode u svojim postupcima, a druga da bi oznaila line, moralne karakteristike neke linosti. 5. Na koje cjeline se dijeli etika? Etika se obino dijeli na dvije cjeline: - optu ili teorijsku - posebnu ili primjenjenu etiku 6. Odrediti pojam opta etika? Opta etika izlae i verifikuje opte principe i pojmove moralnog poretka. 7. Odredite pojam socijalna etika. Specijalna etika primjenjuje ove opte principe na raznovrsne ovjekove odnose, i posebno, iz njih izvodi i odreuje ovjekove dunosti 8. Moral je __________, a etika je _________. Moral je radnja, a etika svijest o tom djelovanju. 9. ta je predmet bavljenja etike? Predmet bavljenja etike je voljno, slobodno ponaanje ovjeka jer je samo ono u naoj moi, i samo na njega mogu da se odnose pravila, a ne na one postupke koji nisu slobodni ili koji su izvreni iz neznanja ili pod prinudom. 10. Po emu se etika razlikuje od drugih nauka? Etika se razlikuje od drugih nauka u tome to sve druge nauke ne uzdiu do prvih principa, ve svoje fundamentalne pojmove pozajmljuju iz etike, pa su joj stoga podreene. 11. Koja je razlika izmeu egzaktne i filozofske nauke? Egzaktne nauke se pozivaju na stvarnost kada ele da ukau da neto treba izmjeriti ili potvrditi, filozofske nauke ukazuju na smisao, na opravdanost, obrazloenost, neprotivrjenost svojih iskaza. 12. Navedite etri principa morala prema Georgu Kristofu Lihtenbergu i objasnite svaki od njih. Razlikujemo etiri principa morala (prema Georgu Kristofu Lihtenbergu): - filozofski princip ini dobro zbog samoga dobra, iz potovanja moralnog zakona. - religiozni princip ini dobro zbog toga to je takva Boija volja, iz ljubavi prema Bogu. - ljudski princip ini dobro zbog toga to to zahtjeva tvoje 1

blaenstvo, iz ljubavi prema samom sebi. - politiki princip ini dobro zato to je to potrebno za blagostanje drutva iji si dio, iz potovanja prema drutvu s obzirom na samoga sebe. 13. Koja su dva osnovna pojma etike? Osnovni pojmovi etike su: dobro i zlo i na kojima se izvode i mjere sve ljudske namjere i djela. Dobro i zlo daju smisao moralu. 14.Objasnite pojam moralizam. Moralizam je tendencija kojoj je veoma vano izvravanje etikih ciljeva i unapreenje morala, odnosno, potovanje dobra.Prema moralizmu, sutina ovjeka je njegova etika funkcija. Moralizam istie da je dobro jedina istina, najvii i najvrjedniji cilj u ivotu i u moralu. 15. Objasnite pojam amoralizam. Amoralizam predstavlja tenju ka nemoralnim ciljevima i djelovanju, odnosno ka izvrenju zla. 16. Objasnite nain shvatanja ljudskih prava u prolosti. Stari svijet bez ljudskih prava. Aristotel - "robovi su orua koja govore". Diferencijalizam u starom vijeku nedreenost i podreenost je bila osnovni nain ljudskog postojanja. 17.Koja je osnovna ideja nove etike? Empatija osnovna ideja nove etike . Diferencijalizam u novom svijetu. ovjek dananjice je otvorena linost, bez specijalnih predrasuda i zatvorenih ideja, dobijanih jednom zauvijek i trajno nepromijenjenih. Savremena epoha ideja o prirodnim pravima ovjeka. 18. Kada je bila Frnacuska revolucija? Francuska revolucija bila je 1789 .g. 19. Navedite osnovnu devizu Francuske revolucije. Osnovne devize Francuske revolucije su SLOBODA, JEDNAKOST, BRATSTVO. 20. Na koji nain danas ljudi shvataju slobodu? U dananje vrijeme pojavili su se novi vrijedni izrazi uspostavljanja svijeta slobode. Ljudi sve vie sebe vide kao nuno slobodna bia, a slobodu shvataju kao jedini dostojanstveni oblik ljudskog ivota .
Ljudska prava su izraz slobodarske ideje savremenog svijeta.

21. Koja Deklaracija UN-a predstavlja najsavreniji oblik nastojanja da se ostvari svijet pun ljudskih prava i kada je ta Deklaracija donijeta? Opta deklaracija o pravima ovjeka predstavlja najsavreniji oblik nastojanja da se ostvari svijet pun ljudskih prava, donjeta je 10.decembar 1948.godine. 22.Koja dva dokumenta koja su nastala u davnoj historiji jo uvijek djelimino imjau primjenu u Anglosaksonskom pravu? Dva dokumenta nastala u davnoj historiji koja jo imaju djeliminu primjenu u Anglosaksonskom pravu su: 1. Velika povelja slobode (Magna carta libertatum)- 1215.godine . 2. Habeas corpus act - 1967.g 23. Koje Deklaracije predhode Univerzalnoj deklaraciji UN? Dvije deklaracije direktno prethode Univerzalnoj deklaraciji Ujedinjenih nacija, a to su: 2

- Deklaracija o nezavisnosti Sjedinjenih Amerikih Drava iz 1776.godine - Deklaracija prava ovjeka i graanina Francuske revolucije iz 1789. g 24.Objasnite UNESCO-vu svjetsku akciju za istraivanje etike? UNESKO sada vodi svjetsku akciju za istraivanje etike. Isticanje i razvijanje ovjekovih prava pokazuje se ne samo kao neto to ima politikog smisla ve je prvenstveno etika akcija koja e svakom ovjeku pomoi u izgradnji sopstvenog dostojanstva i ukazae mu na neophodnost da potuje druge koji su isto tako linosti kao to je i on sam. 25. Ko je i kada usvojio etika naela i standarde socijalnog rada? Etika naela i standardi usvojeni su na generalnoj skuptini Meunarodnog udruenja soc. radnika 1994. godine 26. Koji dokumeti predstavljaju osnovna etika naela profesije socijalnog rada i koje postupke ovi dokumenti preporuuju? Osnovna etika naela profesije soc. rada predstavljaju sljedei dokumenti: 1. Meunarodna deklaracija o etikim naelima socijalnog rada 2. Meunarodni etiki standardi za socijalne radnike 27. Koja je svrha Meunarodne dekleracije o etikim principima? Svrhe Meunarodne deklaracije o etikim principima su: 1. Formuliranje skupa osnovnih naela soc. rada koja se mogu prilagoditi kulturnim i socijlnim osobitostima 2. Prepoznavanje podruja u kojima se javljaju etiki problemi u praksi soc. rada 3. Pruanje vodstva u odabiru metoda za suoavanje s etikim pitanjima/problemima 28. Nabrojte etika naela socijalnog rada! Etika naela soc. rada su: Svako ljudsko bie ima jedinstvenu vrijednost Pravo pojedinca na samoispunjenje Drutvo je duno pomoi svim svojim lanovima Socijalna pravda Objektivnost i strukturiranost soc. radnika Pruanje pomoi bez diskriminacije Potivanje ljudskih prava uvanje profesionalne tajne Djelovanje u najboljem interesu klijenta Socijalni radnik bi trebao minimalizirati upotrebu zakonske prisile Socijalni rad je u suprotnosti s politikim snagama ili strukturama moi koje ugnjetavaju druga ljudska bia Potivanje Meunarodne deklaracije o etikim naelima i Meunarodnih etikih standarda za socijalne radnike. 29. Navedite ope standarde etikog postupanja! OPI STANDARDI ETIKOG PRISTUPANJA Pokuati razumijeti svakog pojedinog klijenta i njegov sistem, te 3

elemetne koji utiu na njegovo ponaanje Odravati i unapreivati vrijednosti i metodologiju profesije Prepoznavati osobna i profesionalna ogranienja Upotreba relevntnih znanja i vjetina Primjenjivati relevantne metode Pridonositi razvijanju politika i programa koji poboljavaju kvalitetu ivota u drutvu Identificirati socijalne potrebe Identificirati i interpretirati socijalne potrebe na individualnom, grupnom, planu zajednice, nacionalnom i internacionalnom planu Identificirati i interpretirati rad profesije socijalnog rada Razjanjavati javne izjave . 30. Navedite standarde socijalnog rada u odnosu na klijente! STANDARDI SOC. RADA U ODNOSU NA KLIJENTA Preuzimati primarnu odgovornost prema klijentu i biti svjestan ogranienja uvanje profesionalne tajne Potovati individualnost klijenta Pomagati klijentu da postigne samoispunjenje i maksimalni potencijal 31.Navedite standarde socijalnog rada u odnosu na agencije i organizacije! STANDARDI SOC. RADA U ODNOSU NA AGENCIJE I ORGANIZACIJE, 32. Navedite standardi socijalnog rada u odnosu na kolege! STANDARDI SOC. RADA U ODNOSU NA KOLEGE Priznavati obrazovanje drugih kolega i pruiti im saradnju kako bi se poboljala uinkovitost Prepoznavati razlike u miljenjima i uvaavati kritike Promicati i razvijati mogunost profesionalnog usavravanja Ukazati odgovornim tjelima na krenje etike socijalnog rada Braniti kolege od nepravde 33.Navedite standarde socijalnog rada u odnosu na profesiju! STANDARDI U ODNOSU NA PROFESIJU uvati vrijednosti, etika naela, znanja i metodologiju profesije i pridonositi njihovom razjanjavanju i poboljavanju Odravati profesionalne prakse i raditi na njihovom unapreivanju Braniti profesiju od nepravednih kritika i raditi na ojaavanju uvjerenja o potrebi profesionalne prakse Konstruktivno kritizirati profesiju, njezine teorije, metode i praksu Ohrabrivati nove pristupe i metodologiju potrebnu za ispunjavanje novih i postojeih potreba. 34.Odredite pojam etika i vrijednosti u socijalnom radu! Etikom u soc. radu podrazumjeva norme profesionalnog ponaanja, kojima u okviru pomauih profesija odreujemo ta predstavlja standarde loe, a to dobro obavljene prakse odnosno, usluga pruenih klijentima. Termin vrijednosti odnosi se na niz osnovnih
moralno- etikih principa koji omoguavaju odgovorno i djelotvorno zadovoljavanje potreba pojedinca uz ouvanje psihikog i fizikog integriteta i pomagaa i klijenta

35. Navedite tri podruja etikih dilema koje se javljaju u praksi socijalnog rada! Veina etikih dilema koje se javljaju u praksi socijalnog rada zapravo pokrivaju tri podruja: 1. podruje individualnih klijentovih prava i dobrobit;(Odnosi
se na klijentovo pravo da sam donosi odluke i izbore, klijent ima pravo kontrole nad vlastitim odlukama, odnosno njegov je izbor hoe li prihvatiti ponuenu pomo ili nee, odnosi se na odgovornost pomagaa da unaprijedi dobrobit klijenta, predodba o dobrobiti koja ide od strane pomagaa ne mora odgovarati predodbi koju ima pojedini klijent, s toga je odgovornost pomagaa da detaljno ispita klijentovu sliku dobrobiti, da zajedno s njim utvrdi o kojim eljama je rije i koje nezadovoljene potrebe stoje iza njih) 2. podruje opih interesa i dobrobiti; (Odnosi se na prava i interese drugih ukljuenih strana a ne samo klijenta, odnosi se na odgovornost koju pomaga ima prema ustanovi koja ga zapoljava i drutvu openito, odnosi se na odgovornost pomagaa da unaprijedi i uini dostupnima razliite usluge i dobra najveem moguem broju korisnika) 3. podruje nejednakosti i strukturalne potlaenosti (opresije);(Odgovornost pomagaa da odgovori izazovima opresivne politike prema odreenim klijentima ili grupama klijenata(npr.nacionalne manjine,razliite vjerske zajednice isl., odgovornost pomagaa da radi na promjenama politike ustanove i javnosti u smjeru provoenja antidiskriminativne prakse, Ova podjela predstavlja pojednostavljenje problema, daje nam odreeni okvir, polazinu taku za istraivanje ovog kompleksnog podruja, te nam pomae da u sluaju vlastitih profesionlnih etikih dilema uoimo i analaiziramo problem. Dakle socijalni radnik odgovoran je vlastitim moralnim principima, klijentovim moralnim principima, principima ustanove koju predstavlja, te principima drutva uope).

36. Navedite primjere nekih kontradiktornih vrijednosti koje se javljaju prilikom donoenja odluka u socijalnom radu! Donoenje odluka u socijalnom radu temelji se u mnogo emu na kontradiktornim vrijednostima kao npr. briga o klijentu sa jedne strane i kontrola nad njegovim devijantnim ponaanjima koja se ne uklapaju u drutvene norme sa druge strane, zatita individualnih prava klijenta nasuprot promoviranju ope dobrobiti ili ipak potreba za restrikcijom i onako ogranienih sredstava za pomo klijentima nasuprot potrebi za odgovarajuom materijalnom pomoi egzistencijalno ugroenim klijentima 37. Navedite dvije osnovne vrijednosti koje oznaavaju praksu socijalnog rada! Dvije osnovne vrijednosti koje oznaavaju praksu socijalnog rada su: 1. vjerovanje u jedinstvenost svakog pojedinca i potivanje njegove individualnosti 2. vjerovanje u klijentovo pravo na samoodreenje; (Vjerovanje u klijentovo pravo na samoodreenje temelji se na vjerovanju da pojedinac ima pravo samostalno donositi odluke. Osnovna kontradiktornost socijlanog rada sastoji se u ulozi onoga ko zastupa klijenta i onoga ko utjelovljuje i zastupa interese ustanove, agencije odnosno drutva)

38. Navedite na koji nain se manifestuje vjerovanje u jedinstvenost svakog pojedinca i potivanje njegove individualnosti? Vjerovanje u jedinstvenost svakog pojedinca i potivanje njegovog dostojanstva moemo operacionalizirati na nekoliko naina : odnosei se prema klijentu kao prema pojedincu, izbjegavajui klasifikacije ohrabrujui klijenta da sudjeluje u procesu rjeavanja problema otkrivajui i koristei klijentove potencijale oekujui od klijenta i od sebe potencijale za rjeenje problema njegujui klijentovo dostojanstvo kroz vlastitu komunikaciju. 39. Navedite osnovnu vrijednost etike pravde! Osnovna vrijednost etike pravde je pravda-poticanje razdvajanje privatnog i profesionalnog, poziva se na principe i usmjerena je na socijalni ugovor, hijerarhijski poredak,vrijednosti, dunost i osobnu slobodu. 40. Navedite osnovnu vrijednost etike brige! Osnovna vrijednost etike brige je briga-poticanje povezanosti, bliskost, poziva se na odnose, a usmjerena je na meusobnu saradnju, meusobnu komunikaciju, brigu, panju, njegu, odnose meu ljudima. 41. Objasnite etiku dilemu u profesiji socijalnog rada! Etika dilema nastaje kad socijalni radnik nije u mogunosti istovremeno zadovoljiti obaveze koje ima prema dvjema stranama, a da pritom ne ugrozi neku vrijednost, pravo ili etiku profesije. esto se takva odluka svodi na to da od dva zla bira manje. Ponekad je, meutim, naprosto rije o neznanju ili loe obavljenoj praksi, a ne o etikim dilemama 42. Navedite tri razloga koja pridonose tome da se primjeri loe prakse ponekad zamjene etikim dilemama! Tri su mogua razloga koja pridonose tome da primjere loe prakse ponekad zamjenimo etikim dilemama: 1. Nejasnoa oko toga tko je zapravo klijent (ukoliko intervencija socijalnog radnika zapoinje na inicijativu nekog drugog, npr. kole, tada je kola u ulozi klijenta, sve dok s potencijalnim klijentom pojedincem eksplicitno ne zakljuimo inicijalni dogovor prema kojem on postaje na klijent) 2. Neadekvatna upotreba profesionalnog znanja ili manjak znanja (u proces rjeavanja problema socijalni radnik ulae svoje znanje, a klijent informacije o sebi) 3. Pretjerano naglaavanje povjerljivosti u odnosu izmeu klijenta i socijalnog radnika (Mnogi autori naglaavaju povjerljivost kao jednu od osnovnih vrijednosti u socijalnom radu). 43. ta za drave lanice predstavlja Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima i Meunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima? Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima i Meunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, za drave lanice znai: 6

- drava osigurava prava svim osobama na svojoj teritoriji i pod svojom nadlenosti bez ikakve diskriminacije, - preduzima sve potrebne korake, zakonodavne i druge mjere radi ostvarenja priznatih prava, - ostavlja na raspolaganje efikasne pravne lijekove svim licima ija su prava prekrena, pri emu je koritenje pravnih lijekova pravo i treba da budu sudske prirode uz obavezu drave da njihovi rezultati budu sprovedeni u djelo. (U drugom sluaju drave se obavezuju na postepenu primjenu ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava, na poduzimanje svih mjera sa ciljem stvaranja uslova za njihovu realizaciju, kreiranje drutvene strategije u tom pravcu i koritenje meunarodne pomoi). 44. Navedite redovne UN komitete koji nadgledaju implementaciju ljudskih prava. Veina tijela UN a, koja se bave ljudskim pravima, imaju zadatak da stalno prate implementiranje ljudskih prava na osnovu obaveza koje za drave lanice proizilaze iz ugovora. Redovni UN komiteti, koji nadgledaju implementaciju ljudskih prava su: Komitet za eliminiranje rasne diskriminacije, Komitet za ljudska prava, Grupa tri, Komitet za eliminiranje diskriminacije ena, Komitet za ekonomska, socijalna i ekonomska prava,Komitet protiv torture i Komitet za prava djeteta MOR i UNESCO takoe imaju usvojen sistem izvjetavanja i procedure za praenje provoenja prava iz ekonomske i socijalne oblasti odnosno kulture i obrazovanja 45. Na koji nain drava moe koristiti pravo, s obzirom na miljenje eminentnih lanova Amerikog instituta? Eminentni lanovi Amerikog instituta za pravo smatraju da, prema meunarodnom obiajnom pravu o ljudskim pravima, drava kri meunarodno pravo ako, kao dio dravne politike, sprovodi, podstie ili tolerie: a. Genocid b. Ropstvo ili trgovinu robljem c. Ubistvo i nestajanje pojedinaca d. Muenje e. Dugotrajno, samovoljno liavanje slobode f. Sistematsku rasnu diskriminaciju g. Dosljednu politiku masovnog krenja meunarodno priznatih ljudskih prava 46. Odredite pojam opta naela civilnih naroda? Opta naela civilnih naroda su naela koja potiu ili pripadaju unutranjem pravnom poretku, tj. postoje kao esencija pravnih pravila u svim razvijenim pravnim sistemima postojeih drava ili su bar zajednika svim pravnim sistemima u koje se drave u svijetu grupiraju. 47. Ko vri nadzor nad potovanjem ljudskih prava? Nadzor nad potovanjem ljudskih prava vre meunarodni organi
sastavljeni od predstavnika drava ili nezavisnih linosti i meunarodne nevladine organizacije. U sluaju nadzora i utvrivanja stvarnog stanja

ljudskih prava veoma vanu ulogu imaju meunarodne nevladine 7

organizacije. 48. ta predstavlja meunarodni zloin? Meunarodni zloin ini meunarodni protivpravni akt koji proizilazi iz povrede od strane neke drave meunarodne obaveze koja je toliko bitna za zatitu temeljnih interesa meunarodne zajednice da je njena povreda priznata zloinom od te zajednice u njenoj cjelini. Neki od priznatih meunarodnih zloina u oblasti ljudskih prava zasluuju da budu podebno izdvojeni.To su: a. Ropstvo b. Apartheid i c. Genocid 49. Koja Deklaracija je bila podsticaj za donoenje regionalnih dokumenata iz oblasti ljudskih prava? Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (10. Decembra 1948. god. u Parizu) predstavlja poticaj za donoenje regionalnih dokumenata iz oblasti ljudskih prava. 50. Navedite najznaajnije regionalne dokumente iz oblasti ljudskih prava? Deklaracija je bila podsticaj i inspiracija donoenju regionalnih dokumenata iz oblasti ljudskih prava koji se direktno poziaju na njen znacaj i odredbe. Od regionalnih dokumenata najznaajniji su: Evropska konvencija za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, usvojena 4.novembra 1950godine u Rimu.(imajui u vidu Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima koju je proklamovala generalna skuptina 10. decembra 1948 god.) Amerika konvencija o ljudskim pravima, usvojena na Konferenciji Organizacije amerikih drava u San Hozeu 22. novembra 1969 god. Afrika povelja o pravimaovjeka i naroda, usvojena je na Skutini efova drava i vlada Organizacije afrikog jedinstva u Najrobiju, 27.juna 1981.godine. Arapska povelja o ljudskim pravima, usvojena od strane zemalja lanica Arapske lige, 15. septembra 1994 godine. 51. Na koja prava se odnosi Evropska konvencija za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (nabrojati ta prava). Evropska konvencija za zatitu ljudskih prava i sloboda, ukljuujui i protokole uz ovu konvenciju, odnosi se na zatitu klasinih graanskih i politikih prava, nazvanih pravima prve generacije koja se odnose na: - Pravo na ivot - Zabrana muenja ili neovjenog ili poniavajueg postupanja - Zabrana ropstva ili poloaja slinog ropstvu - Pravo na slobodu i sigurnost linosti - Pravo na pravino i nepristrasno suenje pred nezavisnim sudom - I td... 52. Koja prava obuhvata Amerika konvencija o ljudskim pravima? Amerika konvencija o ljudskim pravima obuhvata graanska i politika prava: - Pravo na pravnu sposobnost 8

Pravo na ivot Sloboda od muenja Sloboda od ropstva Pravo na linu slobodu Pravo na pravino suenje Iskljuenje primjene kasnijih zakona - Pravo na lini ivot i td... 53. Koje odredbe iz Meunarodnog pakta o graanskim i politikim pravima nije preuzela Afrika povelja?