PANEVROPSKI APEIRON UNIVERZITET

FAKULTET PRAVNIH NAUKA

Šeovac Davor

RETORIKA
Tema besjede: Europa tako blizu, a tako daleko

Mentor:
Prof.dr.Branimir Čović

Travnik, 12.07.2008.godine

2
Po prvi u povijesti, na evropskom jugoistoku, u torn širokom i bogatom prostoru otvara se prostor i
osječa interes za suradnjom samostalnih i nezavisnih drzava uključenih i upučenih u
Europsku uniju i Euroatlansku zajednicu slobodnog demokratskog i razvijenog svijeta.

Danas sve nase zemlje povezane s Europskom unijom - kao punopravne članice, kao zemlje u
pregovorima koje ce uskoro postati članice ili kao zemlje s raznim stupnjem pristupnih
institucionalnih veza s Unijom. Ta činjenica svakako otklanja ponegdje još postojeca
nerazumjevanja ili dvojbe.

Vrijedi podsjetiti da je ta najveća i povjesno najtrajnija europska integracija, koja je kontinentu

osigurala najduže razdoblje mira i blagostanja u povijesti, krenula od dalekosežne vizije.

Danas kad su svi europski prostori, pa i oni koji su najviše osječali dramu one stare Europe -
podjela i ratova - nasli svoje mjesto i svoje poveznice sa europskom idejom i europskim
institucijama, danas je vrijeme i za nas dio kontinenta.

Vračam se dalekoseznoj viziji koja je pokrenula Europu. Vjerujem da ni projekt nove Europe ne
moze biti povijesno dovrsen, pa niti stabilan i pravican, bez perspektive ukljucenja svih zemalja
europskog jugoistoka. Što vise u toj uzajamnosti vidim trajan zalog prosperiteta i mira pa i
duboke povijesne promjene.

Europska i Euroatlanska perspektiva je najbolji i najpoticajniji okvir za pravladavanje teškog

naslijedža i izazova nedavne prošlosti ovih prostora. Pokazuje se da to ostaje i najboljim ako ne i
jednim ozbiljnim okvirom i za suočavanje s preostalim otvorenim pitanjima i izazovima.
Potvrdilo se uostalom, da ta europska ideja unosi nove dimenzije i tamo gdje su ne treba skrivati,
odnosi izmedu pojedinih država ovog procesa takoder bremeniti prošlošću, nepovjerenjem ili
neriješenim pitanjima. Na kraju potvrdilo se da je i u toj okrenutosti prema suradnji na
zajedničkoj europskoj viziji, osobito u ovom dijelu Europe potrebno je i iskreno suočiavanje s
prosloscu.

Upravo je u tome najvažnija uloga parlamenta. Pred parlamentima je zadača da usvajaju zakone
koji u sebi sadrže nove vrijednosti a time i odgovornost za usmjeravanje cjelokupnog razvoja
društva. Oni su najvise ustanove narodne volje. I ako narodi našeg dijela Europe danas iskazuju
svoje puno opredjeljenje i interes da se sve naše zemlje uključe u europsku i euroatlansku
zajednicu, tada najviši demokratski narodni predstavnici imaju jasan cilj i zadaču.

Ta zadača najviših zakonodavnih tijela svakako je stvaranje pravnih temelja za duboke reformske
preobrazbe naših društava, u skladu sa europskom pravnom stečevinom. Uz ostalo, to
pretpostavlja i političku saglasnost tih najvaznijih strateških ciljeva.

Europske standarde moramo usvajati - zbog nas samih, - reforme provoditi - zbog nas samih,
zakonodavstvo prilagodavati - zbog nas samih...

3
Politički okvir suradnje - Proces za suradnju Jugoistocne Europe - dobiva sve čvršće konture. U
njemu se zemlje - vec etablirane u EU ili sasvim nove članice - potiču na saradnju, medžusobnu
podrsku, kompetitivnost odnosno partnerstvo sa zemljama koje bi tek trebale postati članicama
Unije.

Europeizirati regiju znači učiniti je sukladnom europskim standardima. Tvoriti medusobne

granice i učlaniti sve zemlje regije u Europsku uniju znači trajno uspostaviti mir i stabilnost na
ovim prostorima. To medžutim ni u kojem slučaju ne treba značiti istovremeni ulazak svih
zemalja uže regije u članstva.