1. STOASTI ZUPANICI 1.1.

Znaajniji postupci izrade stoastih zupanika Stoasti zupanici s ravnim zubima se mogu izraivati na vie naina od kojih su najvaniji postupci: Odvalno blanjanje Odvalno glodanje Bruenje Lijevanje Sinteriranje Preanje Lepovanje Odvalno blanjanje (sl. 1.1.) je postupak izrade kod kojeg se profil boka dobija pomou dva rezna noa (noevi A i B). Noevi simuliraju bokove temeljnog tanjurastog zupanika. Izradak se stupnjevito rotira oko svog centra vrtnje a noevi vre pravolinijsko kretanje reui dva suprotna boka meuzublja na izratku. Ovako dobiven profil je slian evolventnom profilu.

Slika 1.1. Odvalno blanjanje stoastog zupanika s ravnim zubima

Odvalno glodanje Na slici 1.2. je prikazan postupak diobenog odvalnog glodanja (ili odvalnog bruenja) ravnih zubi kod kojeg dva glodala izrezuju jednu po jednu uzubinu stoastog zupanika sa ravnim zubima. Glodala odreenog profila se postavljaju pod odreenim kutom (dvostruka vrijednost kuta zahvatne linije) i na odreeno rastojanje od zraivanog zupanika.

Slika 1.2. Princip diobenog odvalnog glodanja i bruenja Postupak izrade zuba stoastih zupanika s ravnim zubima primjenom rotacionih glodala sa isprepletenim zubima razvijen u tvornici Klingelberg je prikazan na slici 1.3. U uzubinu izradka naizmjenice ulaze noevi jednog i drugog glodala koji rezanjem formiraju suprotne profile meuzublja.

Slika 1.3. Izrada stoastih zupanika postupkom glodanja rotacionim glodalima (Klingelberg) Kod Revacycle postupka izrade stoastih zupanika zupanik se izrauje pomou ploe s noevima (sl. 1.4.). Ploa na obodu moe imati i do 50 zuba za grubu obradu i do 20 zuba za fio glodanje. Noevi se postavljaju tako da se omoguava kontinuirano rezanje bez zaustavljanja i odmicanja obratka ili alata. Ploa kontinuirano ree uzubinu po uzubinu. Ovim postupkom se uzubina izrauje u vremenu do 3 sekunde a obzirom da se za svaku veliinu zupanika koristi i poseban alat, postupak je isplativ samo za velike serije.

Slika 1.4. Revacycle postupak izrade stonika sa ravnim zubima Stoasti zupanici sa lunim zubima se mogu izraivati Gleason postupkom (sl. 1.5.). Glodalo koje pri izradi vri rotacijsko gibanje se sastoji od ploe na ijem obodu su na jednakim udaljenostima postavljeni rezni noevi. Noevi izrezuju uzubinu po uzubinu. irina uzubine se smanjuje idui od oboda ka centru izraivanog zupanika.

Slika 1.5. Izrada stonog zupanika s lunim zubima Gleason postupak

Oerlikon-Spiromatik postupkom se izrauju stoasti zupanici sa spiralnim zubima (sl. 1.6.). Glodalo u obliku rotacione ploe sadrava vie grupa jednakih noeva koji izrezuju uzubine. Noevi pri kretanju simuliraju bokove zuba temeljnog tanjurastog zupanika. Izradak i glodalo rotiraju kontinuirano i usklaeno.

Slika 1.6. Oerlikon-Spiromatik postupak izrade spiralnog ozubljenja stonika

Fiatov postupak (sl.1.7.) slui za izradu koninih zupanika sa spiralnim zubima i slian je predhodnom postupku. Kod ovog postupka se kontinuiranost osigurava postavljanjem noeva na spiralnu stazu. Prvi noevi vre grubu obradu a zadnji finu. Izraeni zubi imaju uzubine jednake irine i jednake dubine idui od oboda ka centru izraivanog zupanika. Klingelberg paliodno ozubljenje se izrauje kontinuiranim glodanjem stoastim glodalom (sl. 1.8.). Izraeno ozubljenje ima spiralne zube konstantne dubine i irine ozubine.

Slika 1.7. Fiatov postupak izrade spiralnog ozubljenja na stonicima

Slika 1.8. Ozubljenje stonika izraeno stoastim spiralnim glodalom

Kovanje Zupanici se mogu izraivati i kovanjem u ukovnjima. Izrada obuhvaa tri ili etiri radne operacije (sl. 1.9.): -sabijanje -pretkovanje -gotovo kovanje -skidanje srha. Kovanje se obavlja u toplom stanju a ponekad se nakon predkovanja u toplom stanju vri zavrno kovanje u hladnom stanju. Time se moe postii tonost vea od 0.01mm. Kovanjem u toplom satnju se moe postii kavalitete 9 do 12. Osim stoastih zupanika kovati se mogu i cilindrini zupanici. Najee se nakon kovanja vri zavrna obrada nekom od metoda obrada skidanjem strugotine za to se pri kovanju ostavlja dodatak za zavrnu obradu.

a-sjeenje

Slika 1.9. Izrada stonika kovanjem b-tokarenje c-pretkovanje d-kovanje na gotovo e-skidanje srha

Ostali postupci kao to su sinteriranje, preanje, lijevanje i lepovanje su postupci koji su slini postupcima izrade cilindrinih zupanika.

1.2. Evolventa kod cilindrinog i stoastog ozubljenja Evolventni bok elnika sa ravnim zubima nastaje valjanjem ravnine po platu temeljnog cilindra (sl. 1.10.). Ravnina zahvata se dobija razvijanjem plata temeljnih cilindara a njen presjek s elnom ravninom daje zahvatnu liniju (dodirnicu profila). Evolventa se definira kao putanja toke Y (sl. 1.11.) vezane za ravninu koja se odvaljuje po temeljnom cilindru.

Slika 1.10. Ravnina zahvata kod elnika sa ravnim zubima

Slika 1.11. Nastanak evolvente kod elnika sa ravnim zubima Stoasto ozubljenje s evolventnim profilom karakteriziraju temeljni stoci (sl. 1.12.). Baze temeljnih stoaca su temeljne krunice. Sve toke temeljnih krunica i rubovi razvijenih platova temeljnih stoaca lee na oploju kugle radijusa R. Njen centar se poklapa sa centrima temeljnih stoaca spregnutih stonih zupanika (toka O). Na povrini iste kugle se nalaze i lukovi T1T2 i spojnica O1CO2. Kriva T1CT2 predstavlja krivu crtu dodira (dodirnicu) koja je kruni luk polumjera R (polumjer promatrane kugle). Toka C predstavlja kinematiki pol a prostorno posmatrano ona je linija koja spaja centar kugle s kinematikim

polom. Baze posmatranih stoaca nisu ravne nego su dio plata razamatrane sfere s radijusom zaobljenja R.

Slika 1.12. Ravnina zahvata kod stoastog evolventnog

Slika 1.13. Evolventa kod stoastog evolventnog ozubljenja Evolventa kod stoastog ozubljenja se moe zamisliti kao putanja toke Y (sl. 1.13.) pripadnice ravnine koja se odvaljuje po temeljnom stocu. Osnovni profil se definira na tanjurastom zupaniku i za sluaj da je on evolventa temeljnog kruga baze stoca, sve toke tako nastale evolvente moraju leati na platu sfere radijusa R. Ravninska evolventa kao osnova geometrije cilindrinih zupanika sa ravnim zubima za stone zupanike s ravnim zubima poprima sferni karakter (sl 1.14.). Njen prostorni karakter (dvostruko zakrivljen bok) bitno oteava i poskupljuje izradu stonih zupanika sa evolventnim profilom ozubljenja.

Slika 1.14. Evolventa na kugli kod kod stoastog evolventnog ozubljenja 1.3. Oktoidno ozubljenje Da bi se smanjile potekoe kod izrade umjesto stoastog evolventnog ozubljenja koristi se oktoidno ozubljenje. Osnovni profil oktoidnog ozubljenja se definira na tanjurastom zupaniku (sl. 1.15.). Bokovi osnovnog profila oktoidnog ozubljenja su ravni kao i kod ozubnice za elne zupanike s ravnim zubima. Zahvatna linija dobiva oblik oktoide na kugli pa otuda i naziv oktoidno ozubljenje. Bokovi oktoidnog ozubljenja nisu ni evolvente krunica ni evolvente kugle. Ipak su blie evolventama kugle. U podruju zahvata oktoida je gotovo pravac odnosno vrlo malo odstupa od pravca to ovo ozubljenje ini prihvatljivim i sa gledita osnovnih zahtjeva u pogledu konstantnosti prijenosnog omjera i osnovnog zakona ozubljenja. Kako bi se pri definiranju osnovnih geometrijskih karakteristika oktoidnog ozubljenja to vie pribliili evolventi kugle koristi se postupkom Tredgolda. Tim postupkom se povrina kugle zamjenjuje povrinom stoca (sl. 1.16.). Ovaj zamiljeni stoac se naziva dopunski stoac. Plat stoca se moe razviti u ravnini i onda se on naziva dopunski stoac. Dopunski stoac predstavlja isjeak kruga. Na ovom razvijenom stocu se javljaju zubi kao i kod elnika. elni zupanik koji nastaje zatvaranjem dopunskog stoca predstavlja ekvivalentni zupanik sa bokovima koji su evolvente krunice. Osnovno profil ekvivalentnog ili virtualnog zupanika je ozubljena letva ija geometrija je standardizirana i za koju vrijede isti geometrijski odnosi kao i kod elnika s ravnim zubima .

Slika 1.15. Oktoidno ozubljenje Broj zuba ekvivalentnog zupanika se naziva virtualni broj zubi ili dopunski broj zubi a oznaava se sa zv. Prema slici 1.16. vrijedi:
zv =

gdje su: zv z

z cos

-virtualni broj zubi (broj zuba ekvivalentnog zupanika) -broj zubi stonika -kut stoca koninog zupanika.

Praktiki granini broj zubi koninog zupanika mjerodavan za kontrolu podrezanosti se moe odrediti preko graninog broja zubi nultih elnika s ravnim zubima prema:
, , z gK = zg . cos

gdje je z g =14 praktiki granini broj zuba nultog elnika s ravnim zubima za standardni kut nagiba osnovnog profila n=20o.
,

Za prikazivanje uvjeta zahvata para stonika oni se zamjenjuju ekvivalentnim zupanicima iji promjeri se dobijaju razvijanjem dopunskih stoaca promjera koji odgovaraju sredini irine stonih zupanika (sl. 1.16.). Ovako dobiveni ekvivalentni zupanici se nazivaju srednji ekvivalentni zupanici. Analiza sila i proraun opteretivoosti se vri na osnovi geometrijskih karakteristika i odnosa definiranih srednjih ekvivalentnih zupanika. Najvei modul koji se javlja na stoniku m je standardiziran i bira se kao i za elnike iz redova preporuenih standardnih vrijednosti modula (DIN 867).

Slika 1.16. Dopunski stoac i srednji ekvivalentni zupanici Modul na sredini irine stonika sa ravnim zubima se moe odrediti prema:
mm = m (1 1 b ) 2 Ra

gdje su: mm -srednji modul stonika i ujedno modul srednjeg ekvivalentnog zupanika m -modul na elu stonika (najvei modul za stonike sa ravnim zubima) b -irina zuba Ra -radijus osnovnog stoca (zupane ploe). Obzirom na postojanje virtualnog i stvarnog broja zubi razlikuju se virtualni i apsolutni kinematiki prijenosni omjeri koji se odreuju prema: z u= 2 -kinematiki prijenosni omjer z1 z u = v2 -virtualni prijenosni omjer zv1 Stupanj prekrivanja stonika se odreuje prema relaciji koja vrijedi za elnike ako se relacija primjeni na srednje ekvivalentne zupanike te se umjesto r a uvrtava rav , umjesto modula mn uvrtava mm te umjesto rb uvrtava rbv . Osno rastojanje ekvivalentnih zupanika je a=av=rv1+rv2 a podioni promjeri su dv=mm . zv. Na slici 1.17. je prikazan stonik sa pripadajuim osnovnim stonikom (zupastom ploom). Za osnovni stonik je uvjek kut stoca 90 o. Radijus osnovnog stonika Ra (zupane ploe) se moe odrediti prema (sl. 1.17.):
Ra =

Broj zubi osnovnog stonika (zupane ploe) se moe odrediti prema: 2R z zp = = a. sin m

r . sin

Slika 1.17. Stonik s pripadajuim osnovnim stonikom (zupanikom ploom) Kut diobenog stoca 1 se moe odrediti na osnovi poznatog kuta to ga zatvaraju osi spregnutih stonika i kinematikog prijenosnog omjera u prema relacijama:
< 90 o = 90 o > 90 o
sin u + cos 1 tg1 = u sin tg1 = . u + cos tg1 =

Kut diobenog stoca velikog zupanika se moe odrediti prema relaciji: 2 = 1 Ako je 2>90o onda se radi o unutranjem ozubljenju pa se z 2 uvrtava s negativnim predznakom. Na taj nain e se dobiti svi promjeri ovog zupanika negativni a negativni su i prijenosni omjeri. Ako je > 90 o u posljednju jednadbu treba uvrtavati u sa pozitivnim predznakom jer onda 1 ne moe biti negativan.

Slika 1.18. Osnovne dimenzije stonika s ravnim zubima

Na slici 1.18. su prikazane osnovne mjere stoastog zupanikog para sa ravnim zubima. Iz geometrijskih odnosa slijedi: d = z. m -promjer diobene krunice dm=z . mm -srednji promjer diobene krunice da=d+2ha.cos -promjer tjemene krunice df=d-2hf .cos -promjer podnone krunice h tg a = a -tjemeni kut Ra
Ra a= + a tg f = hf

-podnoni kut -kut tjemenog stoca -projekcija irine zuba -projekcija tjemena zuba -unutarnji promjer tjemene krunice -unutranja visina stoca -tjemena visina zuba (obino ha=m) -podnona visina zuba (obino hf=1.2m) -standardni modul (tablina vrijednost)

ab =

b. cos a cos a

aa = ha . sin

sin a d i = d a 2b cos a di ai = 2tg a ha hf m

Najamnja aksijalna pomicanja zupanika uvjetovana pogrekama u montai ili elastinim deformacijama vratila mogu izazvati zanajna odstupanja presjecita osi spregnutih koninih zupanika. Uslijed toga bokovi ne nose ravnomjerno i moe doi do lokalnog preoptereenja. Posljedica toga je nemiran rad a moe doi i do zaglavljivanja. Zbog toga se preporua da irina zuba stoastih zupanika bude manja ili jednaka: b10m i bRa/3. Kvalitet ozubljenja najee se odreuje prema preporukama ovisno o najveoj obimnoj brzini zupanika. 1.4. Nulti stonici s kosim i zakrivljenim bokovima Stonici sa zakrivljenim bokovima imaju znatno vei stupanj sprezanja jer pored stupnja sprezanja u normalnoj ravnini imaju i stupanj sprezanja bonih linija slino kao i elnici sa kosim zubima. Ova injenica ukazuje da su u radu mirniji u odnosu na stonike sa ravnim zubima, te da je prijenos snage i gibanja ovim zupanicima ujednaeniji (sa manje udara). Bokovi jednog od spregnutog para zupanika se izvode sa lijevim usponom a suprotnog zupanika sa lijevim usponom. Slino kao i kod stonika sa ravnim zubima za razmatranje uvjeta sprezanja, analizu naprezanja zuba i sl., definira se ekvivalentni cilindrini par -virtualni zupanici. Kod stonika sa ravnim zubima virtualni zupanici su elnici sa ravnim zubima a kod stoastih zupanika sa kosim zubima su to elnici sa kosim zubima. Kut nagiba bonih linija virtualnih zupanika odgovara kutu uspona m koji se mjeri na sredini irine stonika. Na vanjskom obodu kut uspona je a dok je na unutranjem obodu i (sl. 1.19.).

Broj zuba ekvivalentnih zupanika se moe odrediti prema: zv z zn = 3 cos m cos cos 3 m gdje je zv virtualni broj zuba dopunskog stonika sa ravnim zubima. Granini broj zuba stonika sa kosim zubima iznosi: , , z gK = zg . cos cos 3 m . Kod stonika sa kosim zubima razlikuju se srednji modul u normalnoj i elnoj ravnini. Srednji modul u normalnoj ravnini mm je standardiziran. Odgovara modulu u normalnoj ravnini elnika sa kosim zubima odnosno modulu srednjeg ekvivalentnog elnika u normalnoj ravnini. U sredini stonika je tjemena visina glave ham=mnm a visina podnoja zuba je najee hfm=1.2mnm. Kinematiki omjer broja zubi u i uv te kuteve diobenih stoaca se odreuju prema: z u= 2 -kinematiki prijenosni omjer z1 z u = v2 -virtualni prenosni omjer zv1
< 90 o = 90 o > 90 o
sin u + cos 1 tg1 = u sin tg1 = u + cos tg1 =

2 = 1 , uz ista pravila uvrtavanja veliina kao i za stonike sa ravnim zubima.

Slika 1.19. Razvijeni plat stonika s kosim i zakrivljenim zubima Stupanj prekrivanja u normalnoj ravnini se odreuje prema relacijama koje vrijede za elnike sa ravnim i kosim zubima tj.:

ra1 rb1 + ra 2 rb 2 a sin w m cos

tako da se u nju umjesto geometrijskih veliina cilindrinih zupanika uvrste veliine ekvivalentnih zupanika. Umjesto ra uvrtava se rva , umjesto rb uvrtava se rbv, umjesto a uvrtava se av=rv1+rv2, umjesto w uvrtava se t, a kut je standardni kut nagiba dodirnice evolventnog ozubljenja i iznosi 20o. Ukoliko se radi o nultim stonicima sa zakrivljenim zubima onada za ekvivalentne zupanike vrijedi da je =w. Stupanj prekrivanja bonih linija se moe odrediti prema: Ra = . ptm Vanjski radijus osnovnog stonika iznosi Ra:
Ra =

a korak na liniji zahvata u elnom presjeku za ekvivalentne zupanike iznosi: m ptm = mm = nm . cos m Kut prekrivanja bonih linija se najlake moe odrediti crtanjem razvijenog plata. Ukoliko se u preliminarnim proraunima treba uzeti predhodna vrijednost stupnja prekrivanja bonih linija usvaja se 1 za preporuene odnose irine zupanika b10m i bRa/3. Ukupan stupanj prekrivanja za stonike sa kosim zubima iznosi: =+. Na osnovi odnosa geometrijskih veliina stonika sa kosim zubima prema geometrijskim veliinama njihovih ekvivalentnih zupanika (sl. 1.20.) slijede izrazi: dtm=z . mnm/cosm=z. mm Rm=rtm/sin Ra=Rm+0.5b
b d t = d tm 1 + 0.5 R m

r , sin

- promjer srednje diobene krunice stonika -srednji radijus osnovnog stonika (zup. ploe) -vanjski radijus osnovnog stonika (zup. ploe) -promjer diobene krunice -tjemena visina -podnona visina -tjemeni promjer -tjemeni promjer

ha =

mnm Ra Rm

mnm Ra Rm d ta= d t + 2ha . cos h f = 1.2ha = 1.2

d tf = d t 2h f . cos

Ostale veliine se odreuju prema istim ralacijama koje vrijede za stonike sa ravnim zubima: h tg a = a -tjemeni kut Ra
Ra a= + a tg f = hf

-podnoni kut -kut tjemenog stoca

b. cos a cos a aa = ha . sin sin a d i = d a 2b cos a di ai = 2tg a ab =

-projekcija irine zuba -projekcija tjemena zuba -unutarnji promjer tjemene krunice -unutranja visina stoca

Kvaliteta ozubljenja se odreuje na osnovi obimnih brzina v=d t1..n1= dt2..n2. Doputeno odstupanje koraka ovisi o kvaliteti ozubljenja i bira se iz tablica za elnike na osnovi veliina dtm i mnm.

Slika 1.20. Svoenje stonika sa kosim zubima na elnik s kosim zubima Kod paloidnog ozubljenja (sl. 1.21.) bokovi su zakrivljeni u obliku evolvente i ne dodiruju se meusobno po cijeloj duljini bokova. Zubi su na oba kraja neto tanji tako da se postie miran rad i kod veih progiba vratila nastalih optereenjem zubima u zahvatu. Kod paloidnog ozubljenja se broj zubi moe smanjiti i do 6 a u posebnim sluajevima i do 4. Time se moe ostvariti prijenosne omjere koji mogu ii i do i=15. Paloidno ozubljenje se kako je ve prije pokazano izrauje stoastim glodalom (Klingelberg paliodno ozubljenje).

Slika 1.21. Paloidno ozubljenje stonika (zahvat zubi)

1.5. V-parovi stonika Pri izradi stonika odvaljuje se alat u obliku osnovnog stonika (zupane ploe) sa zupanikom po diobenom stocu, bez klizanja i proizvodi oktoidno ozubljenje. Dva na ovaj nain izraena zupanika mogu imati ispravan zahvat ako se poklapaju diobeni i kinematiki stoci. To je kod V-nultog para mogue ako se zupanici izvedu bez pomjeranja profila ili se faktori pomaka x1+x2=0. Pozitivnu sumu pomaka profila je mogue ostvariti smo pod odreenim uvjetima koji kojima se osigurava pravilno sprezanje ali je za takve sluajeve izrada oteana. Problem se moe rjeiti koritenjem sfernog evolventnog ozubljenja kod koga se alat moe odmicati od izraivanog zupanika bez posljedica na pravilno sprezanje. Kako se ranije istaklo glavni nedostatak evolventnog sfernog ozubljenja je u njegovoj sloenoj geometriji koja znatno oteava i poskupljuje izradu.

Slika 1.21. V-parovi stonika Kod stonika se pored standardnog postupka pomicanja profila na malom zupaniku moe izvesti i tzv. postrani pomak profila. Ovime zubi malog koninog zupanika postaju deblji to omoguava izjednaavanje opteretivosti zuba dvaju spregnutih stonika. Debljina zuba velikog zupanika postranim pomakom postaje manja. Postupak postranog pomicanja profila definiran je DIN-om 3971. 1.6. Proraun nosivosti stonika a) Naprezanje na savijanje u podnoju zuba Polazi se od specifine pogonske sile koja predstavlja obimnu silu po jedinici irine zupanika korigiranu pogonskim faktorom: F w = tm K A b gdje su: KA -pogonski faktor (faktor primjene) Ftm -nazivna obimna sila na srednjoj diobenoj krunici promjera dtm b -irina zuba. Nazivna obimna sila se moe odrediti preko okretnog momenta koji se prenosi sprezanjem koninog para pod pretpostavkom dodira na srednjoj diobenoj krunici, a iznosi: 2 T1 2 T2 2.P P 1 Ftm = = = = 1 d m1 d m 2 1 d m1 vm

Pomou specifine obodne sile izraunava se specifino optereenje koje se moe odrediti prema relaciji:
wFt = wt K F

gdje KF faktor nejednolike raspodjele optereenja uzdu zuba. Za pribline proraune se moe uzeti da je KF=1.2. Naprezanje na savijanje u korjenu zuba za spregnuti par stonika iznosi: w F 1 = Ft YF 1 Y mnm Y F 2 = F1. F 2 YF 1 gdje su: YF1 -faktor oblika zuba Y -faktor zakoenosti zuba Sigurnosti SF1 i SF2 u odnosu na dinamiku izdrljivost (protiv loma zbog umaranja materijala) se mogu odrediti prema: Z Y S F 1 = FD1 R1 S F1 Z Y S F 2 = FD 2 R 2 S , F2 gdje su: ZR1, ZR2 -faktori hrapavosti i odreuju se kao i za elnike FD1, FD2 -savojna izdrljivost materijala zupanika obzirom na zamor materijala (trajna dinamika vrstoa), dobiva se ispitivanjima i obino daje u tablicama za razliite materijale zupanika YS -faktor zareznog djelovanja podnoja zuba kao i za elnike b) Hertzov tlak Polazi se od specifine obimne sile WHt na srednjoj diobenoj krunici koja je jednaka specifinoj obimnoj sili mjerodavnoj za provjeru savijanja i iznosi:
wFt = wFt = wt K F .

Hertzov tlak iznosi: wHt uv + 1 H = ZH ZM d v1 uv gdje su: ZH -faktor oblika zuba ZM -faktor materijala. Sigurnost protiv rupiavosti (prevelikog kontaktnog tlaka) se odreuje prema: S H 1 = HD1 K L Z R1 H1 S H 2 = HD 2 K L Z R 2 H2 gdje su: HD1, HD2 -nazivna naprezanja na dodirni tlak bokova zupanika H1, H2 -dozvoljena naprezanja na dodirni tlak za materijale zupanika

KL ZR1, ZR2

-faktor utjecaja maziva (iznosi 1 za besprijekorno podmazivanje) -faktor utjecaja hrapavosti na nosivost bokova, za najfiniju obraduZR=1 inae je priblino ZR=0.95

1.7. Sile na stonicima a) Nulti i V-nulti stonici sa ravnim zubima Na slici 1.22. je prikazan par stonika sa ravnim zubima pri emu osi vratila na kojima su uvreni stonici tvore kut vei od 90o (1+2>90o). Zupanik 1 je pogonski a zupanik 2 je gonjeni. Sila kojom zupanik 1 djeluje na zupanik 2 je oznaena sa F b2 a reakcijsko djelovanje zupanika 2 prema zupaniku 1 je oznaeno sa F b1. Silu Fb1 se moe rastaviti na dva pravca: pravac tangente (komponenta Ft1) i pravac normale (komponenta Fnr1) na profil boka u zajednikoj toki dodira (okomite su na izvodnice diobenih stoaca). Silu F t2 se takoer moe rastaviti na komponente Ft2 i Fnr2. Komponente su vidljive na slici 1.22. u normalnom presjeku kroz zajedniku toku dodira.

Slika 1.22. Sile na stonicima sa ravnim zubima Sila Ft1 je obodna sila kojom zupanik 2 djeluje na zupanik 1 a javlja se kao posljedica prenoenja okretnog momenta sa zupanika 1 na zupanik 2. Moe se odrediti prema: F .K P KI Ft1 = tm I = 1 rm1 1 rm1 gdje su: Ftm -obimna sila na srednjoj krunici diobenog stoca KI -pogonski faktor rm1 -polumjer srednje krunice Okomita komponenta Fn1 kojom zupanik 2 djeluje na zupanik 1 normalna je na izvodnicu diobenog stoca u zajednikoj toci dodira i moe se razloiti na dva pravca kroz toku dodira: -pravac koji prolazi kroz centar srednje diobene krunice (komponenta Fr1) -pravac koji se poklapa sa osi vrtnje zupanika 1 (komponenta Fa1). Sila Fr1 predstavlja radijalnu silu kojom zupanik 2 djeluje na zupanik 1 a moe se odrediti prema izrazu:

Fr1 = Ft1 tg. sin 1 ,

dok se aksijalna sila na zupanik 1 moe odrediti prema: Fa1 = Ft1 tg. cos 1 . Na gonjeni zupanik (zupanik 2) djeluju sile koje se mogu se odrediti prema izrazima: Ft 2 = Ft 1 -obodna sila
Fa 2 =F t 2tg sin 2

Fr 2 = Ft 2 tg. cos 2

-aksijalna sila -radijalna sila

Najea primjena stonika je za prijenos snage izmeu vratila ije se osi okomito sijeku (1+2=90o; sin1=cos2, sin1=cos2). Tada za izraunavanje sila na zupanicima vrijede odnosi (sl. 1.23.):
Ftm .K I P KI = 1 rm1 1 rm1 Fr1 = Ft1 tg. sin 1 = Ft 2 tg. cos 2 = Fa 2 Ft1 = Ft 2 =
Fa1 = Ft1 tg. cos 1 = Ft 2 tg. sin 2 = Fr 2

Fa 2 =F t 2tg sin 2 =F t1tg cos 1 = Fr1 Fr 2 =F t 2tg cos 2 =F t1tg sin 1 = Fa1

Slika 1.23. Sile na stonicima sa ravnim zubima za (1+2=90o)

b. Nulti i V-nulti stonici sa kosim i zakrivljenim bokovima

Na slici 1.24. su prikazane sile na stonicima sa spiralnim zubima za kombinaciju desnohodni mali zupanik spregnut sa lijevohodnim velikim zupanikom, za dva mogua smijera vrtnje.

Slika 1.24. Sile na stonicima sa zakrivljenim bokovima Na desnohodnom pogonskom zupaniku sa smjerom vrtnje sa lijeva u desno (promatrano iz toke presjeka osa vratila) djeluju sile koje se mogu odrediti prema relacijama: T P K Ft1 = 1 K I = 1 I -obodna sila rtm1 1 rtm1
sin 1 Fa1 = Ft1 tg n cos tg m . cos 1 m cos 1 Fr1 = Ft1 tg n cos + tg m . sin 1 m

-aksijalna sila -radijalna sila

Za gonjeni zupanik su tada sile u toki dodira:

Ft 2 = Ft1

-obodna sila
sin 2 + tg m . cos 2 cos m cos 2 tg m . sin 2 cos m

Fa 2 = Ft 2 tg n Fr 2 = Ft 2 tg n

-aksijalna sila -radijalna sila

Ukoliko je mali zupanik lijevohodan i sparen sa desnohodnim velikim zupanikom za smjer vrtnje sa lijeva u desno vrijede izrazi za izraunavanje sila na zupanicima:
Ft1 = T1 P K KI = 1 I rtm1 1 rtm1

 Fa1 = Ft1 tg n Fr1 = Ft1 tg n

sin 1 + tg m . cos 1 cos m cos 1 tgm . sin 1 cos m

Za gonjeni zupanik su tada sile u toki dodira:

Ft 2 = Ft1

-obodna sila -aksijalna sila -radijalna sila

sin 2 Fa 2 = Ft 2 tg tg . cos n m 2 cos m cos 2 Fr 2 = Ft 2 tg n cos + tg m . sin 2 m

Za suprotne smjerove vrtnje se mjenja smijer obodnih i aksijalnih sila koje se mogu odrediti prema gornjim relacijama za razliite smjerove nagiba zuba zupanika sa kosim ili spiralnim zubima.