IRC-Uvod U Tehnike Treninga

UVOD U TEHNIKE TRENINGA
Osnovni koncepti, vjetine i tehnike za NVO-e i facilitatore
International Rescue Committee (IRC) Splitska 14 71000 Sarajevo Bosna i Hercegovina septembar 2001
Autor: Valery Perry Sarajevo Bosna i Hercegovina +387/33 446-887 valeryperry@yahoo.com
SADRAJ
1. 1.1 1.2 1.3 1.4 1.5 1.6 Uvod Uvod u trening Svrha treninga Ciljevi treninga Format prirunika za trening Opi studij i savjeti za pripremu Primjeri iz prakse 5 5 6 6 7 8 8 10 10 11 12 12 13 14 14 14 16 16 17 17 17 19 20 21 21 23 23 23 24 25 27 28 30 31 32 32 33 33 34 34
2
2. Uloga trenera 2.1 Treneri i nastavnici 2.2 Bitne vjetine 2.3 Pripremni sastanci 2.4 Razvoj programa treninga Okvir 1: Uloga trenera 3. Uenici, metode uenja i ciljevi 3.1 Vai studenti/uenici 3.1.1 Ko su vai studenti? 3.1.2 Kakvo iskustvo o temi treninga imaju studenti? 3.1.3 Koja su njihova oekivanja u vezi treninga? 3.1.4 Kako e moi primjeniti vjetine steene na treningu? 3.2 Metode uenja 3.2.1 Aktivno i pasivno uenje 3.2.2 Rutinsko uenje i pamenje nasuprot analitike i teoretske vjetine Okvir 2: Studenti, metode uenja i ciljevi 4. 4.1 4.2 4.3 Odreivanje teme i programa rada Definiranje ciljeva uenja/kursa Duina trajanja radionice Odreivanje programa rada Korak 1: Brainstorm relevantnih pod-tema Korak 2: Grupisanje pod-tema u kategorije Korak 3: Odreivanje relevantnosti ovih kategorija informacija Korak 4: Odreivanje opcija za program rada Korak 5: Razmiljate u okviru opeg pregleda 4.4 Dodatne napredne teme Okvir 3: Sastavljanje programa rada i sadraja 5. Pisanje prirunika i materijala 5.1 Svrha prirunika za trening 5.2 Sastavljanje efektivnih prirunika i radnih knjiga 5.2.1 Osnovni sadraj prirunika za trening 5.2.1.1 Naslovna strana 5.2.1.2 Sadraj
International Rescue Committee An Introduction to Training Techniques Sarajevo, Bosnia and Herzegovina September 2001
5.2.1.3 Uvod 5.2.1.4 Tematski moduli 5.2.1.5 Zakljuci 5.2.1.6 Dodatak 5.2.2 Priprema teksta 5.2.3 Format i prezentacija 5.2.3.1 Uvodni saetak i pitanja 5.2.3.2 Osjeneni okvirovi 5.2.3.3 Zakljuci 5.2.4 Stilske opcije 5.2.4.1 Nain oznaavanja poglavlja 5.2.4.2 Vrsta slova 5.2.4.3 Nabrajanje po takama 5.2.4.4 Bijeli prostor 5.2.5 Objedinjavanje svega u jednu cjelinu 5.3 Priprema dodatnih referenci i resursa 5.4 Dodatni materijali Okvir 4: Stvaranje materijala 6. Aktivnosti i vjebe 6.1 Svrha vjebi 6.2 Cilj pojedinanih vjebi 6.3 Oblici vjebi 6.4 Dodatne vjebe za prvu pomo Okvir 5: Razvojne vjezbe 7. Planiranje radionice u uionici 7.1 Administrativne pripreme 7.1.1 Planiranje dnevnog reda 7.1.2 Veliina radionice 7.1.3 Materijal/fascikle za uesnike 7.1.4 Materijali za trenera 7.1.5 Prostorija za trening 7.1.6 Veliki papiri i vizuelna pomona sredstva 7.1.7 Nauka o nainu sjedenja 7.2 Osnove o komunikaciji 7.2.1 Verbalna komunikacija 7.2.1.1 Govor 7.2.1.2 Obraanje grupi 7.2.1.3 Prevod 7.2.1.4 Sluanje 7.2.1.5 Pisanje 7.2.2 Neverbalna komunikacija 7.2.2.1 itanje neverbalnih znakova 7.2.2.2 Odailjanje neverbalnih znakova 7.3 Osnovno o radionici 7.3.1 Dobrodolica 7.3.2 Uvod Ko je ko
34 35 35 35 36 37 37 37 38 38 38 39 39 40 40 41 41 42 43 43 43 44 45 45 46 46 46 48 48 48 49 49 50 50 50 50 51 51 52 52 52 53 53 54 54 54
3
7.3.3 Uvodne napomene 7.4 Rad na materijalima i dnevnom redu 7.4.1 Brainstorming 7.4.2 Uvod u tematske module 7.4.3 Ledolomci 7.4.4 Angaovanje uesnika 7.4.5 Opcije pitanja i odgovora 7.4.6 Igre uloga 7.5 Individualni i grupni rad 7.5.1 Individualni rad 7.5.2 Velike grupe 7.5.3 Male grupe 7.6 Posmatranje publike 7.7 Savjeti za povratne informacije nakon radionice Okvir 6: Planiranje i voenje radionice 8. Evaluacija 8.1 Generalni komentari o evaluaciji 8.2 Prethodna i zavrna procjena 8.3 Evaluacija programa treninga 8.4 Pregled evaluacije i procjena Okvir 7: Evaluacija i procjena 9. Zakljuak
55 55 56 56 57 57 58 58 60 60 60 61 62 62 63 64 64 64 65 66 66 67 68 69 71
Dodatak - Dodatni izvori informacija i reference - Vjebe
1.
UVOD U TRENING
Ja ujem i ja zaboravljam ja vidim i ja se sjeam ja uradim i ja razumijem "Kroz tri metode mi moemo nauiti mudrost: Prvo, kroz osvrt, to je najplemenitije; Drugo, kroz imitaciju, to je najlake; I tree kroz iskustvo, to je najgore." --Confucije
1.1
UVOD U TRENING
Dobro doli na ovaj program treninga Uvod u tehnike treninga. Meunarodni treneri dolaze u Bosnu sve od zavretka rata, rade u meunarodnim organizacijama i nevladinim organizacijama (NVO) radi izgradnje vjetina i kapaciteta graana o stvarima poput razvoja demokracije, rjeavanja konflikata, komunikacija, organizacionog razvoja, medijske podrke, izgradnje zajednice, osnova biznisa itd. Ove vjetine su potrebne u podrujima koja se oporavljaju od skorog rata i koje su u fazi prelaska u demokratsku, na trino orijentiranu dravu. Meutim, iako i dalje postoji potreba za vanjskom pomoi i podrkom u cijeloj BiH, takoer postoji potreba i za isticanje i upotrebu vjetine i talenta koji postoje meu samim graanima BiH. Mnogi Bosanci, a naroito omladina, su stekli vjetine kroz svoj rad u meunarodnim organizacijama, kroz prolo ili sadanje edukativno iskustvo, kao i vrijeme provedeno u drugim dravama svijeta. Ovi ljudi su potencijalni resursi znanja koji bi mogli postati osnova za razvoj lokalnog sistema uenja i programa treninga. Razumjeti temu kao strunjak za tu tematiku i imati sposobnost da to znanje prenesete na druge, su dvije razliite stvari. Efektivan trening je u sutini proizvod efektivne vjetine komuniciranja, efektivnog planiranja i vjetina za efektivno prezentiranje. Ovaj prirunik za trening e predstaviti osnovne tehnike treninga koje su potrebne da prenesete svoje znanje, vjetine i sposobnosti na druge ljude u vaoj organizaciji ili zajednici. Dodatno tome, izreke navedene na poetku su savrene ilustracije uzvratnih koristi od poduavanja ili treninga. Dok treneri nude svoje usluge studentima, dajui im nove informacije, i sami treneri imaju i linu i profesionalnu korist od svoje uloge u procesu odravanja treninga. Jedan od najboljih naina da se neto naui i razumije jeste da to radite. Jer ukoliko radite na nekoj temi taj proces vam prua stvarno, ivotno iskustvo, iz prve ruke, i uveliko poveava neije razumijevanje tog pitanja. Meutim, kada se odmaknete jedan korak
International Rescue Committee An Introduction to Training Techniques Sarajevo, Bosnia and Herzegovina September 2001 5
dalje i kada predajete neku temu, vi ne samo da koristite vae praktino iskustvo, nego se i nalazite pred velikim izazovom koji od va zahtijeva da razumijete sve aspekte teme, na taj nain da moete adekvatno objasniti tu temu i odgovoriti na pitanja postavljena od strane vaih studenata. Iako moda poznajete materiju detaljno, vae iskustvo moe biti tako iroko da je rijetko kad potrebno pomisliti na ono to radite; vaa djela mogu biti proizvod rutine i instinkta. Smiljanje najboljeg naina za predavanje neke teme tjera trenera da se vrati na poetak, i da potpuno razumije sve dijelove procesa, subjekta ili pitanja, da bi bio u mogunosti da ovo znanje prenese na poetnike. U ovom smislu, i trener e biti stalni uenik, jer se njegovo razumijevanje ove teme stalno poveava. 1.2 SVRHA TRENINGA
Svrha ovog prirunika za trening jeste da predstavi osnovne tehnike treninga NVO zajednici u BiH, da bi se poveala mogunost samoodrivosti bosanskohercegovakog Treeg sektora smanjenjem ovisnosti od vanjske pomoi. Iako je mogue da korisnici ovog prirunika odaberu i koriste samo odreene prezentirane elemente, informacije su pripremljene na osnovu pretpostavke da e biti pripremljen sveobuhvatan trening, koji e ukljuivati dizajniranje programa rada, pisanje prirunika, i samu radionicu za grupu uesnika. Ovaj prirunik za trening je napisan da bi koristio kao koristan izvor za razliite potencijalne itaoce. Kao prvo, neki itaoci nemaju nimalo iskustva ni kao prezentatori radionice, ni kao uesnici, drugi moda imaju iskustva kao uesnici u nekoj radionici, a trei opet moda imaju iskustva u voenju treninga (kao treneri). Da biste bili sigurni da razne kategorije uesnika mogu koristiti te resurse, razmotrie se irok spektar trening pitanja, tako da e (nadamo se) svaki italac dobiti neto novo to mogu dodati svom linom razvoju vjetina. Kao drugo, dok se ovaj prirunik za trening pisao sa namjenom za izgradnju kapaciteta BiH NVO-a, mnogi predstavljeni koncepti e biti ire primjenljivi u linim i profesionalnim ivotima italaca, i mogli bi biti koriteni u kontekstu za izgradnju i uspostavljanje privatnog biznisa. 1.3 CILJEVI TRENINGA
Osnovni cilj ovog prirunika za trening jeste da obezbijedi pregled osnovnih koncepata i tehnika treninga i profesionalnog razvoja, tako da italac moe primijeniti ovo iskustvo na svoje vjetine u okviru organizacije. Razvoj kapaciteta za interne treninge je vaan dio izgradnje unutranjih kapaciteta razvoja NVO, i stoga ovaj prirunik moe pomoi u poveanju samoodrivosti NVO-a u Treem sektoru u BiH.
Nakon zavretka ovog dijela treninga, uesnik e biti u mogunosti da objasni i da postigne sljedee: Ulogu trenera kao nastavnika, facilitatora i trenera Kako razviti i planirati kompletan i sveobuhvatan program treninga Kako napisati program rada orijentiran na sadraj, a koji pokriva i iroke teme i vane pod-teme Kako definisati ciljeve za uenje Kako voditi interaktivan kurs ili trening Kako pripremiti osnovni prirunik za trening Kako sastaviti vjebe koje su zanimljive, a i dalje fokusirane Kako unaprijediti vae komunikacijske vjetine do maksimuma Kako procijeniti i evaluirati utjecaj treninga na grupu uesnika
Na prvi pogled, ovo izgleda kao previe informacija. Meutim, teme koje e biti obraene u ovom priruniku same od sebe nisu sloene, sofisticirane, ili teke za razumjeti. To su osnovne metode i tehnike koje pojednostavljuju proces treninga i uenja. Dok budete itali ovaj prirunik, vjerovatno ete se zatei kako razmiljate To ima smisla. Zapamtite, vi ste strunjak u svom podruju rada, i uloeni trud u prenos onoga to znate na druge ljude moe ojaati ne samo vau organizaciju nego i zajednicu. 1.4 FORMAT PRIRUNIKA ZA TRENING
Ovaj prirunik je napravljen tako da se moe primijeniti na razliite vrste treninga, i moe se koristiti na sljedee naine. Samostalno uenje: Ovaj prirunik je napravljen tako da se moe koristiti za samostalno uenje. italac moe proitati prirunik od poetka do kraja, pregledati primjere, i uraditi vjebe samostalno, radije nego sa nekom manjom grupom ljudi. Dodatak treningu u uionici : Ovaj prirunik se moe koristiti kao efektivan dodatak radionici programa treninga. U tom sluaju, jednodnevna ili viednevna radionica, sastavljena na osnovu informacija iz prirunika, e dopuniti osnovne koncepte ueem grupe i interakcijom.Vjebe koje se nalaze u ovom priruniku se mogu raditi u malim ili velikim grupama, to e omoguiti potpuno istraivanje prezentiranih ideja i koncepata. Prirunik kao referentni materijal: Ovaj prirunik se takoer moe koristiti i kao referenca za odreene teme koje ete raditi u budunosti. Sadraj je napisan na taj nain da moe itaocu dati to je vie informacija mogue. Uz to, osnovna pitanja koja su uokvirena i osjenena, a data su nakon svakog glavnog dijela, omoguuju brz pregled kljunih tema. I na kraju, lista dodatnih referenci i resursa koji su na raspolaganju na Internetu se nalazi u Dodatku.
Ovaj trening kombinuje upoznavanje sa konceptima, definicije i objanjenja sa primjerima ilustrovanim sa razliitim fiktivnim sluajevima iz prakse. Vjebe su date za svaki dio radi ohrabrenja aktivnog demonstriranja tek steenog znanja. Kljuni termini i koncepti e biti prezentirani sa bold italics slovima radi signaliziranja uvoda u vanu materiju. Vano je zapamtiti da ovaj prirunik moe koristiti svako u vaoj organizaciji. ak i ako je vaa organizacija dovoljno velika da ima i vou tima ili ak itav odjel zaduen za treninge, nemojte podcijeniti vjetine koje posjeduje vae osoblje. Kako se vai organizacioni ciljevi treninga ire, traite od svojih kolega da vam kau svoje interese, kao i da vidite da li oni imaju odreene vjetine koje bi mogle biti iskoritene u prenoenju znanja na svoje kolege. Ovi skriveni resursi su od izuzetne vanosti, i trebaju biti ukljueni i iskoriteni. 1.5 OPI STUDIJ I SAVJETI ZA PRIPREMU
Kad se budete pripremali za koritenje ovog prirunika, postoji nekoliko savjeta i vjetina koje vam mogu pomoi da iskoristite ovaj trening do maksimuma ne samo za sebe nego i za vau organizaciju. Kao prvo, bez obzira na to da li ste imali ranije iskustva na treningu (kao trener ili kao uesnik), budite spremni da pristupite konceptima koji su opisani u ovom priruniku sa novom ili svjeom perspektivom. Metode i koncepti opisani u ovom priruniku mogu sluiti kao dodatak vaem ranijem iskustvu. Kao drugo, ponite ovaj trening sa otvorenim umom i sa pozitivnim stavom prema potencijalnim beneficijama koje vaa organizacija moe imati od ovih informacija. Zaboravite na negativne i neproduktivne izjave poput Ali mi to tako nismo nikada radili, Mi to uvijek ovako radimo, To se kod nas nikad ne moe primjeniti i sve sline koje koristite. Umjesto toga, razmislite o tome kako promjene i unapreenja mogu biti implementirani i integrisani u vau organizaciju i zajednicu. Kao tree, smatrajte sebe aktivnim uesnikom u ovom procesu treninga, bez obzira na to da li samostalno uite ili uestvujete u trening radionici. Aktivno itajte pravite biljeke, biljeite komentare u tekstu, zapisujte ideje i mogue primjene za vau organizaciju. Nemojte se bojati da podijelite sa drugima ili zapiete ideje i pitanja koje imate jedine loe ideje i loa pitanja su ona koje nisu uopte postavljena ili razmotrena. 1.6 PRIMJERI IZ PRAKSE
Koritenje primjera iz prakse je kljuni dio bilo kog biznis kursa. Sluajevi iz prakse daju primjere koncepata iz stvarnih ivotnih situacija. Ove situacije mogu biti bazirane na stvarnim primjerima, ili mogu biti fiktivne tvorevine koje ilustriraju koncept. Razmatranje sluajeva iz prakse moe biti veoma efektivan nain procesa uenja novih koncepata. Oni nam daju primjere i modele primjenjenih i praktinih koncepata za organizacioni razvoj.
Ovaj prirunik vam daje nekoliko primjera koji ilustriraju osnovne tehnike treninga. Raznolike potencijalne primjene koje su bazirane na zamiljenim organizacijama i idejama su predstavljene u ovom priruniku, da bi vam pomogle u razmiljanju o novim nainima pomou kojih se trening moe napraviti u vaoj organizaciji. Kad proitate date primjere, pokuajte razmisliti o slinim primjerima koji postoje u u vaoj organizaciji i u zajednici. Dodatno tome, postoji dosta informacija koje su na raspolaganju na Internetu. Lista referenci u Dodatku vam daje informacije o web stranicama vezane za treninge i profesionalni razvoj, i bilo bi dobro da pregledate ove web stranice i njihove sluajeve iz prakse radi sticanja novih saznanja o toj temi. *** Najvanija stvar koju morate imati na umu jeste da se zabavite sa ovom temom i ovim procesom treninga. Proces treninga je kreativan proces. Treneri su glumci, pisci, organizatori i facilitatori, za koje su vrijedne i neophodne osobine lina kreativnost, inovacija i energija. Vano je da vai uenici ili uesnici sa treninga ne odu samo sa razumijevanjem teme koju ste prezentirali, ve i sa oduevljenjem i poletom, voljni da naue vie, i spremni da primjene informacije u svom svakodnevnom ivotu. Sretno hajde da ponemo!!!! Molim vas uradite vjebu pod nazivom Prethodna procjena na strani 73. Biljeke
2.
ULOGA TRENERA
Uloga trenera je osnova bilo kojeg treninga. Trener prua uslugu ljudima kojima predaju, ili organizaciji (sponzoru treninga) koja je zaposlila ljude da pripreme trening. Stoga, trener mora biti spreman da donese svoje vjetine, ideje i entuzijazam grupi, dok u isto vrijeme ispunjavaju i pojanjavaju ciljeve sponzora treninga. Kada ponete raditi na ovom poglavlju, razmotrite sljedea pitanja: ta je trener? Kakve vjetine efektivni treneri razvijaju, njeguju i koriste? Kako trener moe raditi sa osobom koja planira treninga ili sa sponzorskom organizacijom da bi osigurao da su odreeni i ostvareni ciljevi treninga? Koji su razliiti elementi treninga koje trener mora biti u stanju da pripremi? 2.1 TRENERI I NASTAVNICI Iako je svako ko ita ovaj prirunik imao nekog iskustva sa nastavnicima, mogue je da nisu ba svi imali iskustva sa trenerima. Od ranih dana iz djetinjstva, kao djeca, susreemo se sa nastavnicima od prvih dana u koli, i sve do srednje kole i fakulteta. Nastavnici nam oblikuju pogled na svijet, uei nas o odreenim temama i predmetima, i pokazujui nam kako da postavljamo pitanja i kako da pronaemo odgovore. Nastavnici imaju specijalizirane vjetine koje im omoguuju da razumiju nain na koji ljudi ue, razmiljaju, razumiju, pamte i procesiraju informacije. Dok su nastavnici specijalizirani za matematiku, geografiju, istoriju, hemiju, ili filozofiju, svi oni imaju temeljne vjetine predavanja. Treneri imaju obiaj da uu u nas ivot kasnije, i u profesionalnom kontekstu. Treneri takoer prenose znanje, vjetine i sposobnosti, ali se obino fokusiraju na razvoj odreenog seta vjetina. Oni takoer obino djeluju u kraem vremenskom periodu, u toku seminara ili radionice, prije nego u nekom formalnom obliku, poput dugotrajnog predavanja u uionici. Dok nastavnici pomau uenicima da razviju ope intelektualne i analitike vjetine, treneri pomau uenicima da naue konkretne vjetine i procese tako da mogu primjeniti novo steeno znanje na svoju organizaciju ili biznis. Treneri su stoga kljuni element profesionalnog razvoja individualaca i radnih timova. Dok nastavnici moraju demonstrirati svoju kompetenciju/sposobnost kroz rigorozan akademski trening pored iskustva unutar kola, treneri obino razvijaju svoje vjetine u kontekstu svog svakodnevnog ivota. Oni predaju dajui sadrajni uvod, kao i primjere, objanjavaju i demonstriraju procese i pruaju temeljan uvod odreenoj tematici.
Postoje jasne razlike izmeu svrhe i iskustva nastavnika i trenera. Meutim, oba imaju isti krajnji cilj: da prenesu znanje pojedincu ili grupi uenika, kao i da stimuliraju interes uenika za temu tako da e oni htjeti da ue i dalje koristei odgovarajui napredni materijal. 2.2 BITNE VJETINE Efektivan trener je u sutini majstor svih zanata i kao trener vi morate biti spremni da stalno njegujete i razvijate mnotvo svojih vjetina. Kao trener, nai ete se u razliitim ulogama, ukljuujui i sljedee: Nastavnik Glumac Trener Mentor Facilitator Zabavlja Pisac Administrator Organizator
Da bi trener mogao igrati sve gore navedene uloge, mora imati odreene vjetine i line karakteristike. Trener mora: Imati jake usmene i pismene komunikacijske vjetine Uivati u radu sa ljudima Osjeati se prijatno dok govori pred velikom grupom Biti fleksibilan i u mogunosti da ostane priseban i u momentima kada radionica ne ide po oekivanom planu Biti u mogunosti da temeljno razumije i konceptualizira temu, da je podijeli na odreene dijelove i komponente, i da odlui o tome kako ovi pojedinani dijelovi djeluju zajedno. Mora takoer biti u mogunosti da jasno objasni ovaj proces svojim uesnicima. Razviti i organizirati materijal koji je kreativan, vaan i zanimljiv Razumjeti kako razliiti ljudi ue, kako bi to efektivnije predavao neku temu Imati takvu linost koja djeluje zanimljivo i entuzijastino, tako da uesnici radionice treninga uivaju u procesu treninga Biti u mogunosti da ohrabri uesnike treninga koji se bore sa daljim praenjem neke teme
Nijedna se osoba nije rodila sa svim ovim karakteristikama. One se razvijaju kroz ivot, kroz formalne i neformalne edukacije i jednostavno kroz iskustvo. Vano je zapamtiti ove vjetine tako da biste to efektivnije mogli raditi I izgraditi svoje vjetine, dobre strane, kao i kultivirati nove.
2.3
PRIPREMNI SASTANCI
Najvjerovatnije ete svoje iskustvo kao trener poeti na jedan ili dva naina. Kao prvo, mogli biste raditi za organizaciju ili biznis i odluiti da odrite ili inicirate trening ili seminar na temu koja vas posebno zanima. U ovom sluaju, vi, kao inicijator ili osoba koja sastavlja trening, moete organizirati trening na nain koji vi smatrate da je kompletan i odgovarajui. Drugi scenario jeste da neko od vas zatrai da pripremite i odrite trening, bez obzira da li je taj neko iz vae organizacije ili iz neke druge. U tom sluaju, pojedinci koji vam pristupaju sa ovim zahtjevom imaju jasne ideje o sadraju koji bi voljeli ukljuiti u trening. Ali oni mogu imati i nejasnu ideju o mogunostima i opcijama koje stoje na raspolaganju. Kao trener, budite spremni da odrite sastanak sa sponzorima treninga kako biste diskutovali o njihovima ciljevima i potrebama. Sljedea pitanja bi trebala biti postavljena/odgovorena na sastancima pripreme: Koja je glavna tema treninga? Koje pod-teme bi trebale biti ukljuene? Da li je program za trening ve napravljen, ili se mora napisati novi? Da li e se trening sastojati od materijala, ili radionice, ili i jednog i drugog? Koliko e ljudi prisustvovati treningu? Koliko dugo e trajati trening? Da li e trening ukljuivati i pisanje prirunika za trening ili drugih materijala?
Neki sponzori treninga e imati vrlo jasnu ideju i tanu temu o kojoj ele imati trening. Drugi e imati maglovitu ideju o treningu, ili ak i samoj temi koju ele obraditi na treningu. Budite spremni da vrite brainstorm, i da ponudite i prihvatite savjet od bilo kog partnera. 2.4 RAZVOJ PROGRAMA TRENINGA
Ovaj prirunik e istraiti 3 primarna aspekta razvoja treninga: Izrada programa/sadraja Izrada/pisanje materijala Dizajniranje i planiranje radionice
Sastavljanje programa/sadraja je u srcu svake inicijative za odravanje treninga, i bez toga se druga 2 aspekta ne mogu kreirati. U ovisnosti o okolnosti vaeg treninga, program rada moda ve postoji. U ovom sluaju, na vama je odgovornost da odluite o najefektivnijim nainima pomou kojih
ete prenijeti ovu informaciju, kroz materijal, vjebe, vrste radionica i drugim nainima prezentiranja. Takoer je mogue da ne postoji raspored/program za trening, i da se od vas, kao trenera, oekuje da ga napiete i da sastavite sadraj. U ovom sluaju, va prvi zadatak je da definirate i identificirate sve aspekte teme koji moraju biti ukljueni u trening. Ovo naroito poveava koliinu vaeg posla i odgovornosti, ali vam takoer daje priliku da dublje i detaljnije obradite temu i da oblikujete osnovu treninga. Okvir 1: Uloga trenera Treneri pomau ljudima da naue ili razviju odreene vjetine koje e ojaati njihov lini ili profesionalni razvoj. Treneri moraju posjedovati odreene vjetine i karakteristike, koje se mogu njegovati, ali moraju biti konstanto koritene i poboljavane. Od trenera se moe traiti da pripreme trening prema veoma detaljnim instrukcijama, ili im se moe dati sloboda i prilika za kreativnost u pripremanju sadraja i prezentacija. Treneri bi stalno trebali komunicirati sa sponzirima treninga radi osiguravanja ispunjenja ciljeva i oekivanja treninga. Molim vas da uradite Vjebu 3 na strani 75. Biljeke
13
3.
UENICI, METODE UENJA I CILJEVI
Iako je trener vrlo bitan aspekt treninga, najvaniji element jednog treninga je publika. Na vie naina, na studenta se moe gledati kao na korisnika u transakciji treninga, dok je trener onaj koji obezbjeuje uslugu. Iako niko ne moe natjerati neku osobu da neto naui, osoba koja nudi trening moe i treba da se potrudi da svaki korisnik bude u osnovi zadovoljan.. Uesnici treninga ili studenti moraju biti sredinji dio svake vjebe na treningu, od samog planiranja do finalne procjene i dobijanja povratnih informacija. Osnovno razumijevanje o tome kako ljudi ue i meusobno funkcioniraju, i stvari koje mogu uticati na interes i motivaciju uesnika, mogu pomoi treneru da sastavi trening koji je prikladan toj publici. Ovo poglavlje e istraiti neka osnovna pitanja koja su vezana za publiku na treningu. Prije nego to ovo poglavlje pone, razmotrite sljedea pitanja: Ko su vai studenti koje namjeravate uiti, koji su njihovi lini ciljevi, i na koji nain ete vi, kao trener, njima pomoi da ostvare te ciljeve? Koje su razliite metode uenja koje studenti, bez obzira na temu koju prouavaju, koriste u svom linom, intelektualnom i profesionalnom razvoju? Na koji nain ljudi ue, poduavaju i usavravaju neku temu, i na koji nain va pristup predavanju na treningu moe nadopuniti individualne metode uenja? Kako trening moe imati i direktni i indirektni uticaj na kratkoroni i dugoroni, lini i profesionalni razvoj vaih uenika? 3.1 VAI STUDENTI/UENICI
Bez obzira da li ste politiar, komiar ili trener, razumijevanje vae publike je prvi korak prema stvaranju repertoara koji je prikladan, cijenjen i koji vas nee otjerati sa pozornice. Najbolji nain da proete ovu temu jeste da uzmete u obzir nekoliko pitanja. Pitanja i odgovori koji su navedeni u nastavku e vas upoznati sa razliitim aspektima vae potencijalne publike. Oni se takoer mogu koristiti kao podsjetnik sa svim potrebnim detaljima, po kojem ete raditi kada ponete sa pripremanjem treninga. 3.1.1 Ko su vai studenti?
Kada planirate neki program treninga, vano je razmisliti o studentima koji ce biti prisutni. Ukoliko vi direktno birate uesnike, zapamtite iskustvo i biografiju svake osobe koju ste odabrali kao uesnika vaeg treninga. Ukoliko neko drugi bira uesnike, traite od njih da vam daju osnovne infromacije o uesnicima kojima ete predavati.
14
Uzmite u obzir sljedea osnovna pitanja: ime se trenutno bave, gdje trenutno rade? (Koju organizaciju ili biznis predstavljaju?) Da li imaju prethodno iskustvo u vezi teme treninga, ili su poetnici? Kako (zato) su odabrani da prisustvuju tom treningu? Koja je starosna dob i pol uesnika, grupe? Da li su svi uesnici iz iste organizacije, ili predstavljaju vie razliitih organizacija? Da li se ve meusobno poznaju, ili ne?
Ove informacije su bitne iz nekoliko razloga. Kao prvo, vano je da vidite da li vaa grupa ima iskustvo ili znanje o temi koju ete predavati, ili e tu materiju prvi put uti. Mogue je da uesnici imaju razliita iskustva, da neki od njih nemaju nimalo, neki opet malo, a drugi pak znaajno iskusto. U sluaju poput ovoga, morate da sastavite prezentaciju na taj nain na koji bi pokrili osnovne, srednje i napredne teme, i onda koristiti rad u malim grupama i vjebama kako biste vie vremena posvetili radu sa uesnicima razliitih nivoa predznanja, kao i meusobnom poduavanju uesnika. 1 Kao drugo, ove informacije vam pomau i u kreiranju programa rada i radionice. Ukoliko primijetite da veina uesnika ima iskustva po pitanjima javnog zdravlja, moete dati primjere vezane za ovu profesiju kako biste naglasili vanost te teme. Ukoliko je veina korisnika upoznata sa pitanjima ena, onda biste mogli vie vremena posvetiti radu sa velikom grupom koristei primjere o zastupanju pitanja vezanih za ene. Kao tree, razumijevanje starosne i polne strukture uesnika vam moe pomoi u sastavljanju vjebi i aktivnosti pogodnih za takve grupe ljudi. Uesnici srednjih godina i stariji su vie upoznati sa pasivnijim tehnikama uenja, i moda se nee osjeati ugodno u grupnom radu, ili mlaim uesnicima. Razliitost se takoer moe primjetiti u radionici ukoliko radite sa ljudima koji predstavljaju razliite kulture. Ukoliko se na radionici nalazi veina mukaraca, vjerovatno ete morati obratiti posebnu panju na osobe enskog pola kao uesnike da biste osigurali njihovo uestvovanje i dobrovoljan rad. Zadnje pitanje je vano prosto iz razloga vezanih za samu facilitaciju i druenje. Ukoliko se svi uesnici meusobno znaju onda e ima biti lake da rade jedni sa drugima na radionici. Ukoliko se, pak, ne poznaju, onda ete vjerovatno morati odvojiti dosta vremena za vjebe vezane za upoznavanje jedni drugih, i trebae vie vremena da uspostavite jaku meusobnu vezu.
Meusobno uenje (Peer-teaching) je proces u kojem oni studenti koji su u naprednom stadiju o ovoj temi pomau poetnicima tako to su postavljeni u ulogu posebnog izvora znanja, i tako to su tu da odgovore na postavljena pitanja. Ovo moe poveati lino zanimanje studenata, i moze smanjiti teret treneru. Meutim, i napredniji studenti moraju imati izazov, i ne mogu jednostavno sluiti samo kao tutori u uionici. International Rescue Committee 15 An Introduction to Training Techniques Sarajevo, Bosnia and Herzegovina September 2001
3.1.2 Kakvo iskustvo o temi treninga imaju studenti? Neki vai uesnici mogu imati znaajno iskustvo u prisustvovanju mnogim seminarima i radionicama na razliite teme, dok je drugima ovo sasvim novi koncept i nepoznata tema. Ovo je naroito istinito u BiH danas, jer Bosanci koji rade za meunarodne organizacije ili NVO-e su se vjerovatno ee susretali sa odreenim treninzima ili metodama facilitacije nego drugi koji rade za druge sektore u drutvu. Ljudi koji imaju iskustva u ovakvoj vrsti uenja e biti upoznati sa mnogim konceptima i metodama koje ete koristiti, poput brainstorminga, break-out sesija, igre uloga ili prezentacije u malim grupama. Ljudi koji nisu imali ovakvog iskustva mogu biti zastraeni ili se osjeati udno, i u nedoumici da upotpunosti uestvuju. Da bi trener bio u stanju da upotpunosti objasni termine i aktivnosti, osigura uee ljudi sa razliitim iskustvom iz date oblasti, i da bi ohrabrio potpuno uestvovanje, mora prije svega razumjeti ovaj potencijalni scenario. 3.1.3 Koja su njihova oekivanja u vezi treninga? Treneru je od velike pomoi identificiranje oekivanja uesnika, kao i poznavanje njihovih linih i profesionalnih ciljeva, jer na taj nain moe bolje sastaviti trening i materijal koji je odgovarajui za tu publiku. Ukoliko uesnici planiraju da dre radionicu vezanu za temu Osnovne vjetine pisanja kako bi poveali uspjeh u pisanju prijedloga projekata, program koji trener sastavlja e biti drugaiji ukoliko je njihov cilj da naprave novi literarni asopis. Najbolji nain da otkrijete oekivanja studenata jeste da ih pitate. Ovo se moe uraditi na naprednoj radionici treninga, ili moda preko email-a. Ovo e treneru dati dovoljno informacija koje e mu olakati pripremu materijala za studente u skladu sa njihovim odgovorima. Obino nema dovoljno vremena za ovu opciju, meutim, sljedee pogodno rjeenje je pitati uesnike na poetku treninga. Radei sa velikom grupom, sa ljudima koji e podijeliti svoja oekivanja sa ostalima, ili individualno, sa uesnicima koji e zapisati svoja oekivanja, stei ete generalnu sliku o ciljevima i oekivanjima vaih uesnika. Vi ete morati biti spremni da razmiljate u hodu i odgovorite na ove nove informacije, ali ete ubrzo moi bez problema integrisati ideje uesnika u generalni program treninga.
16
3.1.4 Kako e moi primijeniti steene vjetine sa ovog treninga na svom trenutnom poslu? Kako e moi primijeniti steeno znanje na budue ciljeve i mogunosti? Ba kao to ste pitali studente o onome to oekuju od treninga, moe biti korisno i da ih pitate o tome kako planiraju da iskoriste novosteene vjetine. Iako veina vaih studenata moe biti iz NVO zajednice (treeg sektora), mogue je da neki od njih imaju drugaije dugorone profesionalne ciljeve. Vano je da su vjetine koje im nudite iroko primjenjljive, i da oni naue kako da ih primijene u svom trenutnom poslu, kao i u potencijalnoj buduoj prilici. Ovo e omoguiti da trening potpomogne ne samo opi razvoj organizacije, nego i lini profesionalni razvoj uesnika. 3.2 METODE UENJA
Nauka o uenju je sama po sebi posebna akademska disciplina. Profesionalni nastavnici su proveli nekoliko godina prouavajui naine na koje djeca i odrasli ue, misle i intelektualno sazrjevaju. Ovaj kratki uvod u neke koncepte e vam dati osnovni pregled tako da trener moe da dovede svoju efektivnost planiranja i voenja radionice i treninga do maksimuma. Nekoliko koncepata je navedeno ispod, kao i prednosti i mane svakog od njih. Kao i uvijek, mjeavina nekoliko razliitih metoda i pristupa moe pomoi u tome da budete sigurni da je tema efektivno pokrivena i da je svaki dio obuhvaen. 3.2.1 AKTIVNO UENJE I PASIVNO UENJE Generalno reeno, metode uenja se mogu podijeliti na aktivno i pasivno uenje. Aktivno uenje je direktno uenje iz prakse. Pasivno uenje je vie reflektivan, upijajui, studiozan proces. Sljedei primjeri mogu ilustrirati ovaj koncept: Osoba koja ui testove za vonju ita testove i ui tu temu pasivno. Dok je vonja autom, sa instruktorom, aktivno uenje. Sekretarica koja radi u OHR-u koja vidi sve pravilnike i izvjestaje koje je pripremila nadlena osoba, ui o tim pitanjima pasivno. Savjetnik koji priprema pravilnik i pise izvjetaje ui tu temu aktivno. Amerikanac koji ui Bosanski jezik u Sarajevu moe pasivno nauiti irilicu. Ali ukoliko ode u Beograd, poee aktivno uiti i pisati irilicu.
Pasivno uenje je individualan proces. ak i ako student sjedi sa velikom grupom ljudi i upija sve komentare i informacije koje ga okruuju, oni ipak individualno procesiraju te informacije. Metode pasivnog uenja ukljuuju sljedee: itanje Sluanje
17
Aktivno uenje moe biti individualan i grupni proces. Metode aktivnog uenja mogu ukljuivati sljedee: Rad Pisanje Aktivno itanje (pisanje zabiljeki, oznaavanje kljunih stvari, itd.) Govor (kroz debate, razgovore ili izvjetavanje) Igranje uloga
Svaki pristup ima svoje prednosti i mane, i idealno bi trebali biti u meusobnoj sprezi kako bi se omoguilo usavravanje teme. Prednost pasivnog uenja je u tome da student moe uiti i raditi bez obzira na vrijeme, mjesto ili okolnosti. Student koji je zainteresiran za ekspirova djela moe kupiti njegovu knjigu i poeti itati. Neko ko je zainteresiran da naui francuski jezik moe poeti tako to e itati gramatiku i sluati kasete. Pasivno uenje moe napredovati brzinom koju student odredi. Pasivno uenje se moze pojaviti i u aktivnom treningu ili aktivnoj sredini. Uesnik treninga moe sjediti i sluati informacije koje su prezentirane od strane trenera ili drugih studenata, i individualno procesirati i primiti informacije. Stidljivi ljudi vie vole ovaj pristup zato to je individualan, i ne ukljuuje mogunost postavljanja pitanja ili debate. Uz to, pasivno uenje moe obezbijediti vrstu informativnu osnovu na koju se aktivno uenje kasnije moe nadograditi. Slaba strane pasivnog uenja jeste u njegovoj individualnoj prirodi. Proces pasivnog uenja ne dozvoljava otvorenu razmjenu ideja ili razliitih pogleda na stvar. Dodatno tome, u nedostatku praktine primjene steenog znanja, pasivno uenje moe biti nepraktino, previe teoretsko ili ak nerelevantno situacijama iz stvarnog svijeta. Kljuna prednost aktivnog uenja jeste njegova direktna, praktina priroda. Kada uite neto radei to, tada ukljuujete sva ula. Uzmite u obzir sljedee: itati o egzotinom cvijeu moe biti interesantno, ali samo ukoliko ovjek sam posadi egzotino cvijee, tada on moe shvatiti pravu teinu sadnje, teksturu i miris zdravog tla, kao i stvarne prijetnje od insekata i drugih pesticida koji mogu nanijeti tetu. Razumijevanje koraka koji su potrebni da se napie neki bilten, i aktivan rad na svakom pojedinanom zadatku koji je ukljuen u proces daje pojedincu mogunost potpunog shvatanja teine cijelog procesa.
Iako se aktivno uenje moe raditi pojedinano i samostalnim radom, mogunost uenja u grupama je kljuna prednost ove metode uenja. Prilika
koju tada imate da ujete miljenja, ideje i interpretacije drugih uesnika mogu utjecati na va pogled i nadopuniti vae znanje o tom pitanju. ansa da diskutujete o svojoj taki gledita je ujedno i prilika da nauite kako podrati svoje argumente dok u isto vrijeme kritiki posmatrate i ispitujete stanovita drugih uesnika. Interakcija grupe omoguuje razvoj mree uenja kojoj se moe pristupiti i stalno koristiti, ak i nakon zavretka treninga. Slaba strana aktivnog uenja je potreba da se pronau i ukljue drugi uesnici, ukoliko se eli raditi u grupama. Takoer, aktivno uenje bez individualno steenog osnovnog znanja, moe biti teko. Ponovo, ovo je jedan od bitnih argumenata za mjeovite pristupe. Kada ponete da planirate svoje treninge, razmislite o nainima kombiniranja ovih metoda. Individualno itanje no prije ili u toku radionice moe biti pasivna komponenta, dok je rad u malim grupama u toku radionice aktivna komponenta. 3.2.2 RUTINSKO
VJETINE UENJE I PAMENJE NASUPROT ANALITIKE I TEORETSKE
Mnogi od nas su upoznati sa rutinskim uenjem jo iz kolskih dana. Nai nastavnici su nas tjerali da uimo itavu listu rijei, tablicu mnoenja, istorijske datume, i tako dalje. Openito ovo zna da uenici konstantno pregledaju listove informacija i pamte ih u odreenom vrijemenu, sa periodinim kontrolnim testovima na osnovu kojih se mjeri progres. Pamtiti obavezne informacije nije uvijek zabavno. Meutim, to je potrebno radi izgradnje osnove znanja za budue aplikacije i analize. Razvijali smo svoje analitike i konceptualne vjetine kroz edukaciju. Analitike i konceptualne vjetine unapreuju uenje i razmiljanje korak naprijed primjenjujui logiku, razum i detaljno miljenje o nekoj temi. Sposobnost poreenja slinih ili razliitih sluajeva iz prakse, radi pravljenja informativnih predvianja ili procjena za budunost, ili radi kritikog analiziranja dogaaja iz prolosti u nekoliko razliitih konteksta sve su to primjeri analitikih vjetina. Tabela 1 predstavlja neke primjere pitanja koja bi mogla biti postavljena u kontekstu razliitih tema. Zabiljeite razliku izmeu postavljenih pitanja ukoliko je cilj rutinsko uenje nasuprot postavljenjim pitanjima kada je cilj analitiko uenje. Tabela 1: Pitanja koja testiraju rutinsko uenje & analitiko uenje
Rutinsko uenje Koje godine je revolucija? poela Francuska Analitiko uenje Uporedite i napravite kontrast izmeu faktora koji su doveli do Francuske revolucije, sa faktorima koji su doveli do Ruske revolucije 1917 godine? Na koji nain se pokrivenost dogaaja u glavnim BiH novinama i asopisima razlikuje u razliitim entitetima, i koji faktori utjeu na ove razlike? Navedite glavne zdravstvene rizike za javno zdravlje u vaoj zajednici, i objasnite faktore koji 19
Koje su glavne novine i asopisi u BiH?
Navedite 5 rizika javnog zdravlja u vaoj zajednici? International Rescue Committee An Introduction to Training Techniques Sarajevo, Bosnia and Herzegovina September 2001
utiu na rast rizine populacije
Kao trener, trebali biste pomoi uenicima da razviju svoje vjetine kroz koritenje obje metode. Neki podaci, procesna objanjenja i jednaine su takve da je uenik obavezan da ih zapamti. Meutim, uiti uenike/studente da dodaju vrijednost ovako sirovim informacijama e im pomoi da to bolje razumiju temu, omoguiti im da primijene nauene informacije u jednom kontekstu ili nekoliko razliitih sadraja, i pripremiti ih da kritino razmotre naprednije, za istu temu vezane teme u budunosti. Okvir 2: Studenti, metode uenja i ciljevi Korisno je gledati na trenera kao na dobavljaa, a na studenta kao na korisnika, u transakciji treninga. Dobavlja mora razumjeti korisnika da bi mu dao zadovoljavajui proizvod. Vano je razumjeti iskustvo, porijeklo, ciljeve i oekivanja uesnika na vaoj radionici. Metode za aktivno i pasivno uenje su u mnogo emu komplementarne, i elementi svake od njih trebaju biti ukljuene u sveobuhvatan program treninga. Rutinsko uenje i pamenje moe dati vrstu osnovu znanja, ali istinski intelekt i profesionalni razvoj dolaze iz njegovanja kritikih, analitikih vjetina. Molim vas uradite Vjebu 4 na strani 76. Zabiljeke
20
4. ODREIVANJE TEME I PROGRAMA RADA

Od vas se, kao od trenera, moe ali i ne mora traiti da napravite sadraj koji e se koristiti na odreenom treningu. ak i ukoliko ete vi samo prezentirati sadraj koji je ranije bio pripremljen, samo razumijevanje dnevnog reda i rasporeda je od velike vanosti radi unapreenja vaih sposobnosti da razumijete i prenesete sloene informacije na jednostavan nain. Ovo poglavlje e trenera provesti kroz osnovne korake koji su ukljueni u preobrazbu teme u jedinstven sadraj. Kada budete prolazili kroz ovo poglavlje, razmotrite sljedea pitanja: Na koji nain jasno objanjeni ciljevi treninga mogu pomoi u usredotoavanju uesnika? Da li e sadraj programa biti saet, odreen i dobro definisan, ili pak irok pregled relevantnih tema? Na koji nain se moe napraviti raspodjela i mogu objasniti teme i odnosni procesi, ili ak vizuelno prezentirati, da biste bili sigurni da su informacije jasne i lako razumljive? Na koji nain se osnovne, teme srednjeg nivoa i one napredne mogu objasniti i predstaviti, zajedno ili kroz posebne trening programe? Koliko je vremena na raspolaganju za radionicu treninga, i koje opcije treninga su na raspolaganju da bi osigurali ispunjenje ciljeva treninga u odreenom vremenu? 4.1 DEFINIRANJE CILJEVA
UENJA/KURSA
Prvi korak u razvoju i odreivanju tema i programa rada jeste da se jasno navede i definira tema koju elite obraditi. Ukoliko je ef od vas traio, ili pak druga organizacija, da pripremite trening, informacije i uputstva koje primite od osoba koje iniciraju taj program mogu se u mnogo emu razlikovati. Neki inicijatori e tano znati ta ele od treninga, dajui vam informacije za neku generalnu temu, potrebne pod-teme, odreeno vrijeme trajanja radionica, kao i zahtjeve za odreenim materijalima. Drugi e od vas traiti da pripremite materijal i tekst za odreenu openitu temu (npr. Efektivno komuniciranje, ili Tehnike rjeavanja konflikta), i dae vam slobodu, kao treneru, da sami odredite pod-teme, vremenski raspored, i potreban materijal. Ukoliko vi odreujete program rada nezavisno, ili ukoliko radite sa organizacijom koja vam je sponzor, pokuajte da navedete i definirate vau temu u 1-2 reenice. (Ovo se moe razviti na cijeli program treninga ili naslov prirunika).
21
Tabela 2: Primjeri proirenih definicija tema treninga

Tema Pisanje prijedloga Rjeavanje konflikta Komunikacije Proirene definicije Kurs za ljude sa osnovnim znanjem u neprofitnim organizacijama na temu razvoj i priprema efektivnih prijedloga Osnove rjeavanja konflikta: Razumijevanje dinamike konflikata, aktera, uzroka i rjeenja Dinamika unutar ureda: Unaprjeenje odnosa izmeu glavnog ureda i terenskih ureda kroz efektivno komuniciranje
Onog momenta kada ste jasno definirali teme vaeg treninga, moete poeti da sastavljate listu ciljeva treninga. Vai ciljevi e biti lista onoga to namjeravate ili oekujete da ete postii kroz trening. Razmislite o znanju, vjetinama i sposobnostima koje vi oekujete od vaih studenata/uenika da e posjedovati nakon zavretka treninga. Sa jasno definisanim izjavama i ciljevima moete postii nekoliko stvari. To e vam sluiti kao podsjetnik u razvijanju programa za trening. Morate biti sigurni da ste pokrili svako pitanje koje ste ukljuili u listi opisa vaih ciljeva. Kao drugo, to e vaem sponzoru dati solidan pregled onoga to vi oekujete da ete postii. Kao tree, dae informacije vaim studentima, jer e tako bolje razumjeti glavne ciljeve treninga, i imati bolju ideju o emu se radi na treningu. Trebali biste biti u mogunosti da navedete vae ciljeve skraeno, po takama. Uvodna reenica koja moe posluiti kao vodi za listu moe biti: Nakon zavretka ovog treninga uesnik e biti u mogunosti da Ovaj trening e vam pruiti sljedee vjetine i postaete kompetentni u sljedeem Uesnici treninga e biti u mogunosti da urade i objasne sljedee po zavretku programa
...i tako dalje. Tabela 3 vam daje 2 primjera moguih ciljeva. Tabela 3: Ciljevi
Tema treninga Planiranje kampanje zastupanje za Ciljevi Jasno definirati pitanje koje e kampanja podravati Razviti integrisanu kampanju, ukljuujui i peticije, pobune, demonstracije, javne oglase i izjave, kao i pisanje pisama javnosti Nauiti kako identificirati pojedince ili organizacije koji e podravati va trud Nauiti kako identificirati pojedince ili organizacije koje bi bile protiv vaeg cilja Nauiti na koji nain moete raditi sa medijima i iskoristiti njihovu mo Sastaviti realan vremenski raspored planiranih aktivnosti, za kratki, a i za dui period
22
Osnovni finansijski menadment
Objasniti osnovne finansijske-raunovodske izjave zahtjevane od strane banke, porezne uprave, ili kreditnih agencija Napraviti balans Napraviti izjavu o prihodu Napraviti izjavu o protoku gotovine Demonstrirati slinost sa svim relevantnim poreznim iframa
4.2
DUINA TRAJANJA RADIONICE
Na samom poetku procesa planiranja morate da odredite duinu, odnosno trajanje radionice. Radite sa sponzorima treninga radi odreivanja tanog trajanja i njihovih prohtjeva o tome da li e trening trajati jedan dan, ili moda nekoliko dana. Ukoliko e to biti trening od nekoliko dana, utvrdite i da li e trajati dan za danom, ili e moda biti neki razmak (prostor od par dana ili ak sedmica) izmeu radionica. Uz to, saznajte i koliko sati e dnevno trajati radionica. Ne moete se osloniti na to da e trening trajati u toku normalnih radnih sati (npr. od 9-5) svaki dan. Mora se napraviti i vremenski prostor za osobe koje putuje iz drugih gradova, ili za uesnike da obave ope profesionalne odgovornosti. Ukoliko znate tano koliko vremena imate za rad sa svojim uesnicima to e vam pomoi u stvaranju prikladnog programa rada i rasporeda treninga. 4.3 ODREIVANJE PROGRAMA RADA
Nakon to odredili vau temu i vrijeme koje vam stoji na raspolaganju za odravanje radionice, trebate odrediti i sve individualne aspekte i elemente teme koji na kraju ine jednu cjelinu. Kada budete u mogunosti da navedete sve ove razliite elemente, ponite temu rasporeivati/dijeliti logino, uzimajui i kritiki i periferijalni stav u obzir. Donijet ete odluke o tome koje informacije trebate ukljuiti kasnije u razvojnom procesu. Kada ste strunjak za specifinu temu, lako je zaboraviti sve pojedinane elemente koje sainjavaju predmet koji se razmatra. Sljedei koraci vam daju jedan metod koji vam moe pomoi da razumijete sve potencijalne komponente teme treninga. Korak 1: Brainstorm relevantnih pod-tema Kao prvi korak, vrite brainstorm svih potencijalnih dijelova koji bi zajedno mogli initi veu temu treninga. Kada sjednete da sastavite program rada, koristite ovaj korak u tom procesu kako biste slobodno razmislili o razliitim aspektima i pristupima, i napiite sve to vam padne na pamet. Tabela 4 vam daje primjer prve faze brainstorminga. Za svaku od tri potencijalne teme treninga, cijela lista pitanja treba se uzeti u obzir kao dio
jedne cjeline. Svaka od ovih pod-tema mogu biti i pod-poglavlja vaeg prirunika za trening. Tabela 4: Prvi korak - Brainstorming
Priprema biltena Ciljana publika Naslov biltena Redovni lanci Specijalni izvjetaji Duina biltena Veliina/vrsta papira Izgled (vrsta slova, format itd) Informativni resursi Pismo uredniku Mogue oglaavanje/reklame Odgovornosti urednika Uestalost distribucije (sedmino, mjeseno, itd.) Software za proizvodnju Elektronska ili ostala distribucija Proizvodnja (unutar kue ili vanjski izvor Publikacija fotografija Troak Drugi slini bilteni/konkurencija Distribucija (dostava, kiosci) Potreban hardware (PC, printer, itd.) Planiranje kampanje za zastupanje Definiranje uzroka Identificiranje kljunih politiara Zajedniki sponzori Korporacije kojima e se lobirati Zapoljavanje (lanstvo, svi ostali koji podravaju projekat) Telefonska kampanja Potanska kampanja (tradicionalna) Kampanja za internet/email Generalne javne informacije Kancelarijski prostor Namicanje sredstava Kontakti sa medijima Promotivne aktivnosti i dogaaji Pobune/demonstracije Prilike za fotografiranje Podrke javnih linosti Peticije Kampanje pisanja pisama Potencijalne partneske organizacije Dugmad, majice, leci Vremenski raspored aktivnosti Koritenje Interneta Definiranje Interneta Istorija interneta Koritenje elektronske pote; razliite opcije email-a Web browsers Listservs Istraivanje Interneta Newsgroups Internet resursi online i reference Kreiranje jednostavne web stranice Internet Service Providers Multimedia software Osnovni software i hardware zahtjevi Virus protection On-line forme i istraivanja Online plaanja kreditnom karticom Pitanja privatnosti Aktivnosti kriminala Groupware opcije Unutrasnja zajednika mrea Intranets Autorska prava
Koristite ovaj prvi korak kako biste sve ideje postavili na sto. Zapiite ih u svesku ili na veliki bijeli papir. Zapamtite da ete i dalje biti u mogunosti da dodate stvari dok program traje, one koje ranije niste ukljuili. Kada budete radili ovaj dio, moda bi trebali razmisliti i pomenuti teme koje su usko povezane sa vaom, kako biste dovoljno objasnili prethodno pomenutu temu. Sva ova pitanja takoer ukljuite. Korak 2: Odluite o tome da li se ove pod-teme mogu grupisati u kategorije Sljedee, pregledajte listu tema koje ste dobili kao rezultat brainstrom-a, kako biste spoznali da li bi se pojedine stavke mogle grupisati u generalne,
odnosne kategorije. Ove kategorije mogu postati osnova za poglavlja (module uenja) u vaem priruniku za trening. Tabela 5 demonstrira jedan od naina na koji se tematske kategorije mogu napraviti. Postoji prostora i za kreativnost, interpretaciju ili bazine razlike u ovom zadatku. Npr, u primjeru za pisanje Biltena bilo bi mogue razmotriti temu Naslov kao dio sadraja, formata ili marketinga. Kao trener, moete iskoristiti ovu situaciju kako biste opisali svojim uenicima mogunost fleksibilne i viestruke kategorizacije tema. Tabela 5: Organiziranje tema po subjektu
Priprema Biltena Planiranje kampanje za zastupanje Koritenje Interneta
25
Sadraj lanci Specijalni izvjetaji Naslov* Informativni resursi Pisma urednika Odgovornosti urednika Fotografske publikacije Marketing Ciljana publika Naslov* Reklamatori Distribucija preko papira ili emaila Konkurencija Distribucija (Dostava/kiosk) Troak Format Naslov* Duina Veliina/vrsta papira Dizajn Proizvodnja Uestalost proizvodnje Software za proizvodnja Hardware potreban (unutar kue, PC, itd.) Proizvodnja (unutar i izvan kue)
Definicija misije Definiranje uzroka Umreavanje Identifikacija kljunih politiara Korporacije za lobiranje Zapoljavanje (lanstvo & sponzori) Potencijalne partnerske organizacije Namicanje sredstava Generalno Korporativni sponzori Metode Telefonska kompanija Pota Kompanija za internet/email Pobune/demonstracije Peticije Kompanija za pisanje pisama Odnosi sa javnou Generalne informacije o javnosti Kontakti sa medijima Promotivne aktivnosti i dogaaji Mogunosti slikanja Slavne linosti Dugmad, majice & leci Planiranje/administracija Kancelarijski prostor Vremenski raspored aktivnosti
Istorija Definiranje Interneta Istorija Osnovne potrebe Email Listservs Groupware Web browsers Multimedia tools Zatita od virusa Istraivanje Istraivanje preko Interneta Resursi i reference online Povezivanje Provideri Internet servisa Hardware/software zahtjevi Sastavljanje stranice Online forme istraivanja Online plaanja preko kredit kartice Stvaranje jednostavne web stranice Interni korporativni Intranets Pravna pitanja Pitanja privatnosti Fajliranje Autorska prava Aktivnosti vezane za kriminal i
Ponovno, iskoristite ovu priliku kao mogunost da pronaete ire teme u okviru mnogih pod-tema koje ste naznaili. Moete ak shvatiti da imate i pod-teme u okviru pod-tema. To se moe oekivati, naroito sa sloenim temama. Vae tematske kategorije e biti osnova za okvir treninga. Korak 3: Odredite relevantnost ovih kategorija informacija Nakon to razluite potencijalnu tematsku raspodjelu, poeete uviati oblik koji e imati program ili prirunik za trening. Svaka kategorija moe imati individualni model uenja, sa svojim prezentacijama, biljekama i vjebama.
Kada odluite koje teme, izmeu i unutar tematskih kategorija, spadaju u kategoriju obaveznih ili opcionih, onda moete da s lakoom da odredite najbolji izgled (dizajn) vaeg programa. Obavezne (ili mandatorne) teme su subjekti koji moraju biti ukljueni u bilo koju diskusiju o odreenoj temi za trening. Opcione teme su teme koje su relevantne i interesantne, ali ne i od izuzetne vanosti. Ovaj proces je procjena vrijednosti, jer vi kao trener, ili kao strunjak za neku odreenu temu, morate biti u mogunosti da spoznate da li je ili ne neka tema obavezna (mandatorna). Neki se treneri vjerovatno ne slau oko identifikacije odreenih stvari koje su obavezne. Iskoristite svoje znanje koje imate o toj temi i o odreivanju ciljeva treninga, kako biste doli do ovih zakljuaka. Isto tako, ovaj korak moete koristiti u procesu odreivanja stepena teine teme, da li je ona za poetnike, za osobe koje ve posjeduju neko znanje ili pak za napredni nivo znanja. Ovo moe biti od velike pomoi kada planirate program, jer ete prvo htjeti da pokrijete osnovne stvari, kako biste imali osnovu, i onda nastavljate sa materijom za osobe sa odreenim znanjem, ili one napredne. Vano je zapamtiti da jedna tema u sebi moe sadravati aspekte koji spadaju u svaki od ova 3 navedena nivoa. Temi poput Promotivne aktivnosti i manifestacije se moe pristupiti ili sa perspektive za davanje osnovnog znanja ili sa one u kojoj ete koristiti materiju za napredni stupanj. U zavisnosti od toga koliko vremena imate za radionicu treninga, moda ete biti u mogunosti da adekvatno pokrijete sva ova pitanja. U tom sluaju, ova raspodjela na osnovni, srednji ili napredni stadij vam moe pomoi u pronalaenju tema koje su odgovarajue ili potrebne za odreeni program. Tabela 6 na sljedeoj strani ilustrira sljedei korak koji trebate poduzeti. Ovaj znak * predstavlja stvar koja je obiljeena kao obavezna. B predstavlja Osnovu, I predstavlja Srednji, i A predstavlja Napredni stupanj.
Tabela 6: Odluivanje o vanosti potencijalnih tema za trening

Pripremanje Biltena Planiranje kampanje za zastupanje Koritenje Interneta
27
Sadraj lanci* (B) Specijalni izvjetaji (B,I) Naslov* (B) Informativni resursi (B) Pisma urednika (B) Odgovornosti urednika* (B,I,A) Fotografske publikacije (B) Marketing Ciljana publika* Naslov* Reklamatori* (I,A) Distribucija preko papira ili emaila* (B,I) Konkurencija* (I,A) Distribucija* (Dostava/kiosk) (B,I) Troak* (B) Format Naslov* (B) Duina* (B) Veliina/vrsta papira (B) Dizajn* (B) Proizvodnja Uestalost proizvodnje* (B) Software za proizvodnja* (B) Hardware potreban (unutar kue, PC, itd.)* (B,I) Proizvodnja (unutar i izvan kue)* (B,I)
Definicija misije Definiranje uzroka* (B) Umreavanje Identifikacija kljunih politiara* (B) Korporacije za lobiranje* (B,I) Zapoljavanje (lanstvo & sponzori)* (B,I) Potencijalne partnerske organizacije (I,A) Namicanje sredstava Generalno* (B,I,A) Korporativni sponzori* (B,I,A) Metode Telefonska kompanija* (B) Pota* (B) Kompanija za internet/email * (B) Pobune/demonstracije* (B) Peticije* (B) Kompanija za pisanje pisama * (B) Odnosi sa javnou Generalne informacije o javnosti* (B,I) Kontakti sa medijima* (B,I,A) Promotivne aktivnosti i dogaaji* (B,I,A) Mogunosti slikanja (I) Slavne linosti (I) Dugmad, majice & leci (I) Planiranje/administracija Kancelarijski prostor* (B) Vremenski raspored aktivnosti* (B,I)
Istorija Definiranje interneta* (B) Istorija* (B) Osnovne potrebe Email* (B) Listservs (I) Groupware (I,A) Web browsers* (B) Multimedia tools (I,A) Zatita od virusa* (B) Istraivanje Istraivanje preko interneta* (B) Resursi i reference online* (B,I) Povezivanje Provideri internet servisa* (B) Hardware/software zahtjevi* (B,I) Sastavljanje stranice Online forme i istraivanja (I,A) Online plaanja preko kredit kartice (I,A) Stvaranje jednostavne web stranice (B,I) Interni korporativni Intranets (A) Pravna pitanja Pitanja privatnosti (I,A) Fajliranje (A) Autorska prava* (B) Aktivnosti vezane za kriminal* (B)
Korak 4: Na osnovu vremena koje imate na raspolaganju, odredite opcije za program rada
Trebate raditi sa ljudima koji se bave administracijom i planiranjem treninga kako bi znali koje e opcije na najbolji nain ispuniti ciljeve treninga i organizacijskog razvoja. Npr, neke organizacije ele da odre jednodnevnu radionicu kako bi pokrili samo osnovnu temu, ali vrlo detaljno, dok e drugi htjeti da pokriju sve nivoe u jednodnevnoj radionici koristei se kratkim saecima svakog dijela. Uz to, viednevni programi se mogu odrati dan za danom (2 ili 3 dana zaredom), ili se mogu odrati na taj nain da e izmeu razliitih radionica biti nekoliko dana ili sedmica razmaka. Svaka od ovih opcija ima svoje prednosti i mane. Trening koji se odrava odjednom, tj dan za danom, moe biti koristan zato to uesnici, kao i trener, stvore momentum na treningu. Uesnici mogu imati korist na taj nain to su se odmakli od svoje svakodnevnice na poslu, i rutine, i mogu se osjeati ugodno, biti oputeni, i potpuno predani sesijama na trening programu. Ukoliko uesnici znaju da se sljedei dan moraju vratiti na posao, mogu biti pometeni zbog razmiljanja o odlasku na posao sljedei dan. Mana odravanja treninga u nekoliko dana zaredom jeste u tome to uesnici nemaju dovoljno vremena da svare sve informacije koje im se prezentiraju, da li kroz pregled na sesijama radionice, ili kroz njihov lini pregled materijala koji su dobili na tom trening programu. Format odravanja viednevnog treninga sa par dana ili ak dvije sedmice razmaka izmeu prve i zavrne sesije/radionice, moe ponuditi uesnicima neke koristi. Razmak koji imaju izmeu sesija im daje vremena da individualno prou kroz materijal treninga, da li kroz pasivan pregled ili kroz aktivnu primjenu. Moda su u mogunosti i da kontaktiraju trenera u ovom periodu izmeu sesija ukoliko imaju nekih pitanja, ili da rade sa ostalim uesnicima na nekom pitanju ili projektu. Glavna mana ovog formata jeste logistike prirode, jer oteava mogunost skupljanja uesnika na istom mjestu u dvije ili vie prilika (naroito ukoliko uesnici dolaze iz daleka). Tabela 7 pokazuje neke opcije selekcije na osnovu sadraja do kojih biste mogli doi nakon to ste uradili neke od gore navedenih vjebi, a koje su bazirane na razliitim vremenskim okvirima koje ete imati u vidu. Mnoge druge opcije su takoer mogue. Sluaj koji se koristi kao primjer jeste iz treninga za kampanju za zastupanje. Uzimanje ovih opcija u obzir, da li od strane trenera ili od strane organizatora, vam moe pomoi u odabiru i selekciji programa rada koji e biti prikladan i vremenskim ogranienjima i ciljevima treninga.
29
Tabela 7: Potencijalni sadraj treninga/ opcije programa rada

Jednodnevna radionica Prva opcija: Usavravanje osnove 6 primarnih modela Detaljno proi sve teme koje su naznaene sa slovom kritiko B Dvodnevna radionica Prvi dan Usredotoiti se na modele 1-4 Proi kroz sve teme koje su obiljeene sa Kritiko B ili I Drugi dan Usredotoiti se na modele 5-6 Sve teme oznaene sa Kritiko B ili I Kratak pregled svih nekritikih i A tema za modele 1-6 Trodnevna radionica Prvi dan Usredotoiti se na modele 1-4 Sve teme oznaene sa Kritiko B ili I
Druga opcija: irok pregled 6 primarnih modela Kratak pregled svih tema
Drugi dan Usredotoiti se na modele 5-6 Sve teme oznaene sa Kritiko B ili I Kratak pregled svih nekritikih i A tema za sve modele 1-6 Objanjenje zadataka predvienih za 3 dan (koje e se pripremati u periodu od dvije sedmice pauze) Trei dan Pregledati sve informacije sa prvog ili drugog dana Pregledati i evaluirati prezentacije Razgovarati o svemu nauenom, tekuim izazovima, primjeni i naprednim temama
Korak 5: Razmiljajte u okviru opeg pregleda Dok kreirate i piete cjelokupni program rada i materijal vezan za temu (naroito prirunik za trening program), nauite da mislite o vaem informativnom sadraju kao o integralnom dijelu opeg pregleda. Opi pregled prua mogunost vizualiziranja informacija na nain da razdvaja kljune komponente, a u isto vrijeme otkriva slinosti i veze izmeu tih komponentnih dijelova.
30
Pogledajte sljedei primjerak opeg pregleda u Tabeli 8: Tabela 8: Konceptualiziranje informacija u opem pregledu
Tema: Divlja 1. ivotinje - Mesoderi - Vukovi - Medvjedi - Smei medvjedi - Biljoderi - Zeevi 2. Ptice - one koje lete - Orlovi - Sove - Vrapci - one koje ne lete - Pingvini - Nojevi 3. Ribe 4. Gmizavci
Ovaj gore navedeni okvir/opi pregled je nedovren kako bi vi imali prostora da razmislite o ovoj vjebi kategorisanja. Npr, tema ivotinje se moe podijeliti po pod-kategorijama na razliite naine, npr. po veliini ili po geografskoj lokaciji. Razmiljanje na ovaj nain e vam pomoi da vidite uzajamnu povezanost razliitih tema. Takoer e i olakati kontinuiran brainstoriming. Kada ponete ispunjavati prazne dijelove u ovom opem pregledu, najverovatnije ete i dalje razmiljati o novim elementima koje biste mogli dodati na neko odreeno mjesto u hijarhiji. Razmiljanje o informacijama na ovaj nain treneru omoguava da u potpunosti vidi irinu koju ta tema treba da pokrije na razliitim nivoima. Postoje i druge metode konceptualiziranja, organiziranja i vizualiziranja informacija, koritenjem velikih bijelih papira, dijagrama, organizacionih nacrtea i drugih slinih materijala. Kada budete upoznati sa osnovnim pristupom opem pregledu, moda ete poeti eksperimentisati sa drugim metodama za konceptualiziranje teme, ili ete ak vidjeti sebe kako stvarate vae vlastite metode u razvoju sadraja. 4.4 DODATNE NAPREDNE TEME
Nemogue je pokriti materiju svake teme 100%, iz dva razloga zbog vremenskih ogranienja i zbog mnotva informacija i razliitih vienja
dostupnih informacija. Vaa odgovornost kao trenera, jeste da uesnicima date jaku osnovu na koju oni mogu nadograivati svoje znanje i ii naprijed. Informacije koje za njih odaberete i prezentirate bi trebale predstavljati osnovne teme i glavne subjekte koji se moraju uzeti u obzir. Neki uesnici mogu biti zainteresirani za dodatne informacije, kao i za mogunosti za budue samostalno prouavanje datog pitanja. Planirajte da svojim uenicima date informacije vezane za dodatne napredne teme, poput informacija o vanim asopisima ili urnalima, listu knjiga ili resursa koji su na raspolaganju na Internetu. Ovo e uesnicima dati polaznu osnovu za dalje istraivanje teme. Takoer e vama dati mogunost kompletiranja vaeg programa rada. Dodatno tome, lista dodatnih resursa na kraju prirunika za trening ili na kraju radionice predstavlja dobru vezu izmeu kraja programa treninga i daljih prilika za razvoj kapaciteta. Okvir 3: Sastavljanje programa rada i sadraja Kao prvi korak u sastavljanju programa rada, trener mora jasno definirati i navesti ciljeve u sticanju znanja na treningu. Onog momenta kada jasno definirate temu, uradite brainstorm o svim moguim relevantnim pod-temama. Sljedee to trebate uraditi jeste poeti grupirati ove pod-teme u kategorije koje su orijentisane prema temama. Ovo e vam dati osnovu za individualne module uenja. Razmislite o relevantnosti potencijalnih tema na taj nain to ete vidjeti da li su to obavezne ili opcione teme, osnovne, srednje ili napredne. Sastavite opcije za pravljenje programa rada na osnovu tema koje e biti ukljuene, kao i na osnovu vremenskog rasporeda. Ukoliko budete razmiljali o informacijama u smislu nacrta/opeg pregleda, to vam moe pomoi da konceptualizirate ili vizualizirate svoj infromativni sadraj na detaljniji i organiziraniji nain. Molim vas da uradite vjebu broj 5 na 77. i 78. strani. Zabiljeke
32
5.
PISANJE PRIRUNIKA I MATERIJALA
Sastavljanje seta tema i pod-tema koje sainjavaju program rada jednog treninga je najtei i najizazovniji aspekt u razvoju i pripremanju treninga. Trening nee biti efikasan bez vrstog sadraja. Meutim, kada ste identificirali informacije koje planirate prezentirati, morate razmisliti o najboljem nainu prezentacije. Ovo ukljuuje i pripremu materijala za kurs, kao i planova za odravanje radionice. Dobar sadraj koji je slabo organiziran i prezentiran e rezultirati slabim trening programom. Ovo poglavlje vam daje sugestije o razvoju i sastavljanju efektivnog odtampanog materijala. Kada ponete itati ovo poglavlje, razmotrite sljedea pitanja:
Na koji nain prirunici za trening ili radne knjige nadopunjuju generalni program treninga?2 Koji je osnovni sadraj nekog prirunika za trening? Na koji nain stil pisanja moe utjecati na tekst, i imati negativan ili pozitivan utjecaj na itaoevo razumijevanje? Kako razliiti stilovi ili formati mogu pomoi u kreiranju profesionalnog, jasnog materijala i materijala lakog za koritenje? Kada materijali za upotrebu na treningu nadopunjuju razvoj prirunika za trening?
5.1 SVRHA PRIRUNIKA ZA TRENING Prirunici za trening mogu nadopunjavati program treninga na nekoliko naina. U nedostatku odravanja radionice treninga, prirunici za trening mogu biti i samostalni trening materijal. Prirunici mogu biti distribuirani uesnicima za njihovo samostalno uenje, koje mogu prei prema isplaniranom rasporedu ili u vlastitom ritmu rada. Prirunik za trening takoer moe nadopunjavati i trening program u uionici. Radne knjige se trebaju distribuirati uesnicima na poetku radionice. Kao jedan od osnovnih materijala trening radionice, one mogu posluiti i kao opi pregled ili okvir/nacrt programa koji dolazi. Uesnici mogu prolaziti kroz materijal prema planu i rasporedu treninga (iako trebate naglasiti da ne bi trebali jednostavno proitati sav prirunik u toku treninga u uionici). Trener takoer moe koristiti prirunik kao resurs u toku radionice, pozivajui se na sluajeve iz prakse ili primjere u toku sesija. Prirunici za trening daju studentima priliku da ih pregledaju sami kod kue. One takoer slua i kao sigurnosni pokriva za uesnike. Mnogi uesnici sa
2
Za svrhu ovog treninga, rijei prirunik i radna knjiga e se koristiti uporedo. 33
treninga mogu se osjeati preplavljeni informacijama koje do njih dopiru, i lake im je kada znaju da se sve osnovne informacije nalaze na jednom mjestu i da su na raspolaganju na jednom mjestu za budue reference. Ovo takoer moe eliminisati potrebu pisanja detaljnih biljeaka u toku radionice. Trener treba rei uesnicima da nije potrebno da prepisuju prezentacije, uz napomenu da se sav relevantni materijal nalazi u priruniku. Umjesto toga, njihovo vrijeme se moe bolje iskoristiti za sluanje prezentacije, uestvovanje u diskusiji, i po mogunosti pisanje specifinih biljeaka ili pravljenje par komentara u marginama prirunika za relevatno poglavlje. I na kraju, efektivno pripremljen prirunik za trening takoer moe posluiti kao vodi za reference. Detaljan sadraj, i efektivno napravljeni saeci laki za razumijevanje, kao i osnovna pitanja podvuena mogu pomoi uesnicima da pronau specifine informacije koje e im trebati u budunosti. 5.2 SASTAVLJANJE EFEKTIVNIH PRIRUNIKA I RADNIH KNJIGA
Va rad na sadraju i programu rada e vam dati osnovni temelj za sadraj i format prirunika za trening, koji je dodatak samom programu treninga. Va glavni cilj u razvoju i pisanju prirunika za trening treba biti jasnost u cijelom tekstu, objanjenja, sadraj i vizuelne prezentacije. Uvijek trebate osigurati da su sljedee stvari ukljuene u prirunik za trening, jer su to standardne stvari koje osiguravaju kompletnu pokrivenost i loginu organizacionu strukturu jednog trening programa i njegovog prirunika. 5.2.1 Osnovni sadraj prirunika za trening Bez obzira na temu, prirunik za trening treba ukljuivati nekoliko kljunih dijelova. Ovi elementi daju sveukupnu strukturu priruniku, i pomau u organiziranju materijala na logian i razumljiv nain. Tabela 9: Osnovni sadraj prirunika za trening 3 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Naslovna strana Sadraj Uvod Tema1 Tema 2 Tema 3 Tema 4 (itd.) Zakljuci Dodatak - Dodatne reference i resursi - Vjebe
Ovaj primjer pretpostavlja da su 4 tematske teme ukljuene u prirunik za trening.Vie ili manje tema e ili produiti ili skratiti sadraj. International Rescue Committee An Introduction to Training Techniques Sarajevo, Bosnia and Herzegovina September 2001
34
Kad se izvjetite u sastavljanju i pisanju prirunika za trening, moda ete poeti eksperimentisati sa varijacijama na osnovnu temu, i moda ete uvidjeti da odreene stilove volite vie od drugih. Kreativnost i eksperimentiranje je dobra stvar, i moe vam pomoi u odravanju vaeg materijala svjeim i relevantnim. Meutim, vodite rauna o tome da traite povratne informacije od vaih kolega i saradnika o razliitim stilskim opcijama oni e moda imati sugestije pomou kojih ete moi unaprijediti vae razliite alternative. Dok budete vrili ekperimentiranje sa raznim opcijama, uvijek vodite rauna da su glavne komponente ukljuene. Ovi kljuni dijelovi su ukratko opisani ispod. 5.2.1.1 Naslovna strana
Naslovna strana e biti slina naslovnoj strani knjige. Naslov prirunika za trening treba biti napisan velikim, podebljanim slovima. Ukljuite i ime, adresu, broj telefona, i email adresu organizacije koje finansira ili organizira trening. Ukoliko pripremate ovaj prirunik za neku organizaciju, moda ete trebati ukljuiti i logo te organizacije. Takoer, ukljuite ime i kontakt informacije za autora prirunika za trening, tako da je lake sponzorima treninga ili uesnicima da vas kontaktiraju ukoliko su im potrebne dodatne sugestije. 5.2.1.2 Sadraj
Sadraj je jako bitan dio organizacione strukture bilo kojeg prirunika za trening, radnu knjigu ili vodia za reference. Sadraj e koristiti pojedinci koji su zainteresirani za jednostavan pregled cjelokupnog sadraja, kao i osobe koje su zainteresirane za pronalaenje odreene teme. Ukljuite koliko je mogue vie detalja u sadraj. Napiite sadraj u takvom formatu da je lako itljiv, i tako da je lako pronai sva poglavlja i pod-poglavlja (vidite poglavlje 5.2.4.1 ispod). I na kraju, gledajte da provjerite i ponovo provjerite tanost poklapanja naslova tema i strana na kojima se nalaze. 5.2.1.3 Uvod
Uvodno poglavlje je saetak svrhe, cilja, sadraja, kao i formata prirunika za trening. Uvod je dobrodolica korisnicima na program treninga i on opisuje ono to se nalazi u priruniku za trening i u dodatnim radnim knjigama. Tu takoer moete staviti i savjete za pripreme i studiranje teme. Mogu se predstaviti i osnovni termini i definicije. Sljedei elementi mogu biti ukljueni u uvod: Generalna dobrodolica/uvod u trening Svrha treninga
35
Ciljevi trening programa Format treninga Savjeti za pripreme i prouavanje date teme Termini i definicije
U ovisnosti od prirode trening programa koji sastavljate, moete ukljuiti sve ili samo neke od navedenih uvodnih elemenata. Moe biti i drugih bitnih informacija koje vi odluite da ukljuite u ovo poglavlje prirunika. Ono to je vano jeste da pribliite itaocu ton, sadraj i ciljeve projekta, i da ga zainteresirate za naredne stranice. 5.2.1.4 Tematski moduli
Teme koje ine sadraj programa rada vaeg treninga su pravo glavno jelo vaeg prirunika za trening. Ova poglavlja ukljuuju tematske informacije koje ste idenitificirali kao vane, raspodijelili u logine komponente, i rasporedili ih i struktuirali u kohezivni program rada. Svaka glavna tematska kategorija koju ste identificirali treba imati svoje vlastito poglavlje. Razne pod-teme i pod-pod-teme mogu zatim slijediti u poglavljima. Svako od ovih poglavlja se moe smatrati modulom za uenje dovoljno razliit i kompletan da nasamo stoji, ali opet dio kohezivnog, kompletnog trening programa. Kada ste odredili sadraj koji e biti ukljuen, morate sastaviti ove informacije da su razumljive, dobro napisane, i napravljene u dobrom formatu. Sugestije koje vam mogu pomoi u ovom zadatku se nalaze na sljedeim stranicama ovog poglavlja. 5.2.1.5 Zakljuci
Vae poglavlje za zakljuke moe biti kratko, ali je od izuzetne vanosti radi hvatanja isputenih niti, i radi objedinjavanja svih prethodno diskutiranih aspekata treninga. Ubacite reenice koje e biti pregled cjelokupne prezentirane teme i ciljeva treninga u cjelini. Sugerirajte ideje za dalji studij. Dajte uesnicima ili studentima inspiraciju da bi oni poeli razmiljati o primjenama obraenih koncepata iz prirunika na svoj profesionalni razvoj. 5.2.1.6 Dodatak
Dodatak moe ukljuivati irok spektar informacija koje nisu ukljuene u glavnom dijelu teksta, ali koje su relevantne za tu temu, i koje se moraju uzeti u obzir. Dva elementa koja trebaju biti ukljuena su poglavlje pod nazivom Dodatne reference i resursi, kao i bilo koje vjebe koje prate prirunik. (Vie informacija o pripremi poglavlja sa referencama se nalazi u poglavlju 5.3. u nastavku)
Takoer moete ukljuiti referentni materijal poput ematskih dijagrama, grafika za pojanjavanje, ili tabela sa informacijama koje nisu bile ukljuene u glavni tekst zbog formata ili iz stilistikih razloga. Informacije o vama kao treneru, poput vae biografije, ili o vaoj trenerskoj organizaciji (ukoliko postoji), ili o organizaciji koja finansira trening (lina karta organizacije, izjava o misiji, itd), sve ovo moe biti ukljueno u dodatku. Vodite rauna o tome da ukljuite u Sadraj stavke koje se nalaze u Dodatku. 5.2.2 Priprema teksta Tekst koji pripremate i piete treba biti jasan, koncizan i profesionalan. Ovi prirunici su namijenjeni da slue kao praktine reference, a ne kao literatura za takmienja. Nekada ljudi misle da ukoliko napiu duge, sloene reenice, ili ukoliko koriste veoma sofisticirane rijei u okviru sloene gramatike strukture, da e itaoci misliti da su oni izuzetno kvalificirani, inteligentni strunjaci. Meutim, svrha prirunika za trening nije da istakne vjetine pisanja koje posjeduje autor. Svrha je da se prenesu informacije. Zapamtite sljedee kada budete pisali tekst: Koristite jednostavne reenice . Ukoliko je reenica jako duga i ukoliko se ini nejasnom ili zbunjujuom, podijelite je na nekoliko dijelova. Tada moete napisati tekst ponovo u dvije ili ak tri odvojene reenice. Koristite uobiajen rjenik. Kada budete pripremali tekst za svoj prirunik, izaberite i koristite rijei koje bi koristili u normalnom razgovoru. Ukoliko rije pronicljiv ne koristite u svakodnevnom govoru, zato onda da je koristite i u priruniku za trening? Umjesto toga, koristite se jednostavnijim rijeima poput paljiv, ili posmatra, kako biste osigurali da italac razumije sadraj. Objasnite kljune termine i koncepte. Kada upotrijebite nove termine ili uvodite nove koncepte, dajte objanjenja za njih. Ovakva objanjenja moete staviti ili u tekstu ili u fusnoti. Piite, pregledajte, uredite i ponovo napiite. Pisanje je proces za koji je potrebno vrijeme i strpljenje. Proitajte svoj prirunik naglas. Dok budete pripremali svoj prirunik za trening, itajte odreena objanjenja ili ak cijela poglavlja naglas. Ovo slui za dvije svrhe. Prva svrha je da ete moda pronai greke u nekim rijeima ili reenicama. Ukoliko se ovo desi, onda su te reenice vjerovatno previe sloene, pa ponite razmiljati o nainima pomou kojih ete ih pojednostaviti. Kao drugo, ukoliko budete naglas itali svoj tekst, to je dobar nain da pripremite i pregledate materijal koji ete prezentirati u uionici. Provjerite. Pregledajte finalnu verziju vaeg prirunika kako biste se uvjerili da nema nikakvih greaka. Ukoliko je mogue, traite i od svojih kolega da pregledaju nacrt, jer e oni vjerovatno nai neke greke ili probleme, koje vi, kao autor, niste primijetili.
37
Zapamtite: Svrha prirunika za trening jeste da prenese informacije i ukoliko se sjetite i primijenite ove sugestije, va tekst e biti jasniji i razumljiviji. 5.2.3 Formatiranje i prezentiranje
Ba kao to va tekst treba biti jasan, ist i lak za razumijevanje, vizuelni dizajn i prezentacija informacija takoe trebaju biti takvi. Prirunik se treba pisati na taj nain da korisnik moe proitati cijeli tekst od poetka do kraja, brzo pregledati prirunik kako bi saznali generalne informacije, ili da brzo pronae specifinu informaciju koju trai. Sljedei elementi daju i ope i specifine sugestije za dizajniranje odreenog formata koje e vam pomoi u stvaranju vaih vlastitih prirunika za trening. 5.2.3.1 Uvodni saetak i pitanja
Vano je da italac razumije cilj i svrhu svakog poglavlja koji se nalazi u priruniku za trening. Uz saetak teme koja e biti pokrivena u datom poglavlju, a koji se nalazi na samom njegovom poetku, italac e imati jasnu ideju o tome ta e nauiti u narednih par strana koje slijede. Ovi saeci su najee prezentirani u nabrajanju po takama koji italac moe brzo i lako prei. Ovaj format takoer olakava itaocu da proe kroz cijeli sadraj prirunika, bacajui pogled na teme naznaene u uvodu svakog poglavlja, kako bi dobio opi pregled svih tema koje se nalaze u priruniku knjizi. Druga opcija je da se koriste uvodna pitanja na poetku svakog poglavlja. Kada pripremate tekst za odreeno poglavlje, ponite biljeiti kljuna pitanja koja italac mora uzeti u obzir kada budete prolazili kroz cijelo poglavlje. Prezentirajte ova pitanja na poetku poglavlja, ali kao nabrajanje po takama. Ovo na neki nain izaziva uenika da razmisli o pitanjima s obzirom na vlastito iskustvo, dok u isto vrijeme ini saetak glavnih pitanja koja e biti pokrivena u poglavlju. Molim vas da zapamtite da se samo jedna od ovih sugestija za uvode treba koristiti po jednom priruniku. Ako koristite obje varijante u istom priruniku, to bi napravilo uvod prenatrpanim, i neke informacije bi se ponavljale. U prvom nacrtu koji budete uradili, moda bi bilo dobro da iskoristite obje opcije, i da odluite o tome koji stil vie odgovara vama i moguim itaocima teksta. Uz to, ukoliko je jedna od ove dvije opcije izabrana, ta ista opcija se treba koristiti u svakom poglavlju prirunika. Ukoliko date uvodna pitanja u poglavljima pod brojem 1,2, 5, i 6, ali ne u poglavljima 3 i 4, prirunik bi onda bio nedosljedan i mogao bi navesti itaoca da pomisli kako je autor prirunika zaboravio da zavri ova poglavlja.
38
5.2.3.2
Osjeneni okvirovi
Informacije se mogu prezentirati u okvirovima i tabelama, u cilju naglaavanja odreenog pitanja ili davanja primjera za koncept predstavljen u odnosnom tekstu. Takoe su korisni i za ljude koji ele da brzo pregledaju tekst da bi pronali kljune take i pitanja, koje mogu istai i napraviti lakim za upotrebu. Osjeneni okvirovi se mogu koristiti u razliitim dijelovima teksta i esto se mogu kombinovati sa nabrajanjem po takama da bi dokument bio to pregledniji. Mogu se koristiti na poetku poglavlja, kao uvod u informacije koje e biti prikazane u nastavku. Mogu se koristiti i kroz sami tekst, naglaavajui kljuna pitanja objanjena u tekstu, ili dajui primjere ili ilustracije osnovnih koncepata. Takoe se mogu koristiti na kraju poglavlja, sumarizirajui predstavljene informacije. Okvirovi se mogu dodatno izdvojiti od teksta koristei sjenenje ili razne vrste linija za ivice okvira. Ponovo, vaan faktor je dosljednost. Ako osjenite okvirove u jednom poglavlju, onda to morate uraditi i u svim ostalim. 5.2.3.3 Zakljuci
Ba kao to su informacije sumarizirane na poetku poglavlja sa uvodnim pitanjima ili saecima, takoe je korisno da se obraene teme i koncepti sumariziraju u zakljucima svakog poglavlja. Ova vrsta saetka objedinjuje sve predstavljene informacije. Bilo bi dobro za formatiranje ove vrste informacija koristiti nabrajanje po takama, osjenene okvirove ili oboje. Ovi zakljuci se mogu nazivati razliito. Na primjer, u nastavku su navedeni potencijalni odgovarajui naslovi zakljuaka, a vi moete razviti i svoje vlastite ideje: Pregled poglavlja Saetak poglavlja Kljuna pitanja
Ponovo naglaavam, ako odaberete ovu opciju u jednom poglavlju, ona se treba primijeniti i na sva ostala poglavlja prirunika radi dosljednosti. 5.2.4 Stilske opcije Sljedei savjeti u vezi izgleda, oblikovanja i stila e pomoi da vaa prezentacija bude uredna i profesionalna. Moete koristiti sve od ovih sugestija, ili samo neke od njih, a moda ete i vi imati neke dodatne ideje koje biste htjeli ukljuiti u va finalni proizvod. Eksperimentiite sa raznim opcijama da biste odredili najbolji format. 5.2.4.1 Nain oznaavanja poglavlja
Trebate napraviti sistem numerisanja primarnih poglavlja, pod-poglavlja, podpod-poglavlja itd, tako da italac uvijek moe znati gdje se nalazi u tekstu.
Postoji nekoliko raznih opcija. Ovaj prirunik za trening koristi numeriki sistem, u kojem su primarna poglavlja oznaena jednom cifrom (1, 2, itd), sljedei nivo sa 2 cifre (1.1, 1.2, itd), sljedei je sa 3 cifre, i tako dalje. Ovakav sistem oznaavanja ini prirunik lakim za koritenje (Molim vas da pogledate dio 4.2.3 u vaem priruniku...). Pogodan je za tekst sa velikim brojem nivelisanih pod-poglavlja. To takoe olakava i pisanje sveobuhvatnog sadraja. Postoje i druge opcije formatiranja, koje koriste brojeve, slova ili rimske brojeve (vidi Tabelu 10 ispod sa tri mogue opcije). Kada ponete pisati svoj vlastiti prirunik, eksperimentiite i odaberite opciju koja je za vas najlaka za rad, pripremu i razumijevanje. Tabela 10: Opcije oznaavanja
A. A1 A2 A2a A2b B C Itd.. I. A. B. 1. 2. II. III. IV. itd. 3. a) itd. 1. 2. a) b) i) ii)
5.2.4.2
Vrsta slova
Odaberite vrstu slova koja je laka za itanje. Arial i Times New Roman su dvije najpopularnije vrste slova, ukljuene u sve glavne softvere za procesiranje teksta; profesionalne su i itljive. Koristite veliinu slova koja je dovoljna da se moe itati bez potekoa, a vea slova za naslove poglavlja, pod-poglavlja u tekstu. Vrsta slova koritenih u ovom priruniku je Arial. Veina teksta je napisana veliinom slova 12, tekstovi u tabelama su veliine 10, a naslovi glavnih poglavlja su 14. Koristite kombinaciju podebljanih slova (bold), nagetih (italic), velikih i malih slova da biste stvorili jasan i konzistentan sistem naslova i podnaslova poglavlja itd. Ako je naslov poglavlja 1.1 (1.2, 1.3, itd) na poetku napisan velikim podebljanim slovima, onda se taj stil treba koristiti i za ostala poglavlja na istom nivou, npr 2.5, 4.2 itd (vidi Tabelu 10). Eksperimentiite sa raznim opcijama da biste odredili najbolji stil za vae specifine potrebe. 5.2.4.3 Nabrajanje po takama
Nabrajanje po takama je odlian nain predstavljanja informacija, poto se njihovom upotrebom postie nekoliko ciljeva: Mogu se izraziti kompletne misli bez pisanja formalnih, kompletnih reenica Predstavlja se lista pitanja ili tema na koncizan nain
40
To je lagan nain za prezentaciju koraka u procesu Izdvojene kljune ideje i pitanja od ostatka teksta, to omoguava itaocu da lako i brzo pronae i proita predstavljena pitanja Saetak kljunih informacija se moe dati na jak i istaknut nain, to se zatim moe potpunije opisati u tekstu.
Postoji nekoliko razliitih stilova nabrajanja u takama; pogledajte opcije na vaem programu za obradu teksta. Ova vrsta predstavljanja informacija se koe koristiti u bilo kojem dijelu prirunika: na poetku poglavlja, kao dodatak tekstu unutar poglavlja, ili na kraju poglavlja, kao zakljuak ili saetak. 5.2.4.4 Bijeli prostor
Bijeli prostor se odnosi na prostor na papiru bez teksta ili grafike; to je jednostavno prazan prostor. Bijeli prostor moe biti veoma koristan u stvaranju jasne prezentacije. Vodite rauna da su margine adekvatne i da postoji prostor izmeu naslova i teksta poglavlja. To pomae da se naslovi poglavlja istaknu i olakava itanje teksta. Nova osnovna poglavlja trebaju poeti na novoj stranici. To pojanjava da su posebna poglavlja u stvari posebne teme. Ako se na zadnjoj strani nekog poglavlja nalazi samo nekoliko redova teksta, ostatak stranice namijenite za zabiljeke, i ponite sljedee poglavlje na novoj, istoj stranici. 5.2.5 Objedinjavanje svega u jednu cjelinu Nakon to ste proveli vrijeme stvarajui razliite dijelove prirunika za trening, poeljeete da se uvjerite da je sve profesionalno pripremljeno i oblikovano. U zavrnom pregledu izgleda i formata prirunika, moda ete htjeti ukljuiti i informacije koje se pojavljuju na dnu svake strane (footer). To mogu biti informacije o sponzorskoj organizaciji, naslov prirunika ili datum realizacije programa treninga. Footer stalno podsjea itaoca na osnovne informacije o sponzorstvu i samom priruniku. Uvijek oznaite brojeve stranica! Bez toga, sadraj je bezvrijedan. Provjerite da li se vrsta slova u tekstu i brojeva stranica podudaraju. Nemojte stavljati broj stranice na naslovnu stranu. Odtampajte dokument na kvalitetnom laserskom printeru. Isprintani original odnesite u profesionalnu fotokopirnicu na umnoavanje i uvezivanje. Zahtijevajte da ispred naslovne strane bude jedna prozirna stranica (providna plastina folija), kao i karton na kraju prirunika, kao zadnja korica. Uveite prirunik koristei neku od moguih opcija (To moe biti popularno GBC uvezivanje, ili spiralno uvezivanje). Ovo e poboljati izdrljivost i dugotrajnost prirunika.
41
5.3
PRIPREMA DODATNIH REFERENCI I RESURSA
Ukljuivanje Dodatnih referenci i resursa je opcija koja moe dati dodatnu vrijednost i dubinu vaem trening priruniku, i moe pokazati dodatni mali napor koji ste uloili u njegovu pripremu. Moda ste tokom pisanja programa treninga pronali odgovarajue web stranice sa informacijama koje se odnose na datu temu. ak i ako ne trebate dodatne vanjske izvore u stvaranju vaeg programa, brza pretraga na Internetu vam moe dati dosta relelvantnih stranica. Pregledajte ih i odredite koje su potencijalno najkorisnije. Korisne stranice trebaju biti od priznatih pojedinaca ili organizacija, a esto sadre brojne linkove za ostale relevantne web strane. Uz to, ako znate za neke knjige ili asopise koje mogu biti korisne za uesnike treninga, moete ih takoe ukljuiti u listu referenci. Vodite rauna o autorskim pravima. Ako previe citirate ili preuzimate iz neijeg rada, ili koristite neije ideje u svom radu, a da ne navodite originalno porijeklo kao refernencu, moete biti optueni za plagijat. 5.4 DODATNI
MATERIJALI
Ako planirate napisati prirunik za neki trening, svi pisani materijali koji su potrebni uesnicima e biti ukljueni u prirunik, unutar sadraja knjige, ili u dodatku. Meutim, ponekad moe biti korisno da se naprave i distribuiraju posebni, odvojeni dodatni materijali. Suplementarni materijali mogu biti korisno dodatno referentno sredstvo za studente. Na primjer, prirunik za trening Pisanje poslovnog plana e sadrati saetak svih poglavlja koja se moraju ukljuiti u biznis plan. Ova informacija kao dodatni materijal moe puno pomoi studentima ove materije, u toku kursa ali i u toku samostalnog rada na izradi biznis plana. Moda e neki od njih okaiti taj saetak na zid, blizu radnog stola, za lako podsjeanje. Liste za provjeru, dijagrami, tabele ili saeci mogu biti osnova za efektivne referentne materijale. Dodatni materijali se mogu koristiti i za naroito teke teme koje zahtijevaju ekstra objanjenja i poseban naglasak. Tehnike teme, kao to su finansijski menadment, kompjutersko programiranje ili mehanike popravke mogu biti opisane u sadraju samog prirunika. Odgovarajui dodatni materijal onda treba sadrati saetak kljunih dijelova, kao i dodatne primjere prorauna, programskih kodova ili praznih obrazaca. Na kraju, dodatni materijali su dobar nain pruanja informacija o naprednijim temama, uprkos injenici da se formalni prirunik za treninge namjenjuje za osnovne ili teme srednje teine.
Okvir 4: Stvaranje materijala Prirunici za treninge mogu biti osnova za samostalno prouavanje, ili kao jedan od elemenata za programe treninga-radionice u uionici Vai uvodni komentari trebaju objasniti osnovne ciljeve i strukturu programa treninga, u cilju kratkog upoznavanja italaca o radu koji slijedi Tekst treba biti napisan koritenjem jednostavnih ali jasnih reenica, uobiajenog rjenika i opirnih objanjenja. Opcije formatiranja, kao to su okviri, uvodna pitanja i zakljuci mogu olakati pregled modula treninga Dodatni materijali mogu potpomoi objanjenje tekih tema. Oni takoe mogu biti pomoni resursi za studente, lagani za upotrebu Molim vas da uradite Vjebu 7 na strani 79. Zabiljeke
43
6.
AKTIVNOSTI I VJEBE
Kreiranje aktivnosti i vjebi je kljuni dio, kako prirunika za trening, tako i pripreme radionice. Zbog toga se diskusija o aktivnostima i vjebama uklapa izmeu ove dvije teme. Vjebe su aktivnosti koje uesniku treninga daju mogunost da vjebaju ili primijene koncepte sa kojima su se upoznali u toku treninga. One slue za provjeru znanja steenog kroz aktivno uenje. Vjebe se mogu praviti za pojedince ili studente koji e raditi u malim ili velikim grupama. Sve vjebe trebaju imati cilj koji se odnosi na specifine tematske module i ukupne ciljeve uenja. Kad zaponete rad na ovom odjeljku, razmotrite sljedea pitanja: Koja je svrha vjebi? Kako one olakavaju aktivno uenje? Koje vrste vjebi trener ima na raspolaganju? Kako jasno izraen cilj vjebe garantuje da je trener kreirao vjebu koja je komplementarna informacijama iz modula za uenje? Zato je dobra ideja da naprave dodatne vjebe za prvu pomo za moguu upotrebu u toku vae trening radionice? 6.1 SVRHA VJEBI Svrha trening vjebi je da daju studentu ili uesniku ansu da zaponu primjenjivati predstavljene koncepte. Vjebe mogu ispuniti sljedee ciljeve treninga: Primjena koncepata u atmosferi aktivnog uenja Razvoj rutinskog uenja i analitikog razumijevanja Ohrabrenje za dublje razmatranje pitanja predstavljenih u modulima za uenje Omoguavanje interakcije tima ako se radi u malim ili velikim grupama Pruanje prilike uesnicima u radionici da ustanu i proetaju tokom formiranja malih grupa i rada na pitanjima Pomo u savladavanju materije koja nije potpuno shvaena i koja zahtijeva dodatna objanjenja od trenera
U ovom zadnjem primjeru vjebe daju treneru mogunost da na licu mjesta dobiju povratnu informaciju o nivou shvatanja i razumijevanja raznih modula uenja. 6.2 CILJ POJEDINANIH VJEBI Svaka pojedinana vjeba treba imati cilj. Ovaj cilj moe biti naglaen na poetku same vjebe, ili moe jednostavno biti shvaen i prepoznat od strane
kreatora trening programa. Cilj moe biti jednostavan, kao to pokazuju sljedei primjeri: Ova vjeba e testirati uesnike u razumijevanju raznih metoda koje stoje na raspolaganju planerima kampanja zastupanja, i traie od uesnika da prodiskutuju dobre i loe strane svakog pristupa Ova vjeba e uesnicima pruiti priliku da stvore nacrt ideja za aktivnosti namicanja sredstava u zajednici, i da dobiju konstruktivnu povratnu informaciju od drugih lanova u maloj grupi Sljedea vjeba e pomoi studentima da razmotre razne istraivake centre i resurse dostupne u njihovoj zajednici, da bi im se pomoglo u razmiljanju kako da pronau informacije potrebne za pisanje poslovnog plana
Sve vjebe trebaju biti integrisane sa informacijama predstavljenim u tematski fokusiranim modulima. Kao generalno pravilo, napravite najmanje jednu vjebu po svakoj primarnoj temi. Ako je tema posebno kompleksna, moete razmisliti o dvije ili vie vjebi. 6.3 OBLICI VJEBI
Vjebe se mogu kreirati za rad individualno, u malim ili velikim grupama. Neke vjebe se mogu sprovesti koristei bilo koju od navedene tri opcije, dok se neke (kao to je igra uloga) ne mogu raditi na individualnom nivou. Postoje bezbrojne opcije za stvaranje vjebe; klju je kreativnost. Nekoliko ideja za aktivnosti je objanjeno detaljnije u Poglavlju 7 koje slijedi. Sljedee sugestije vam mogu pomoi da zaponete. Brainstorm vjebe: Traite od uesnika da da urade brainstorm svih moguih ideja o odreenoj temi. Poslije svih poetnih sugestija koje se ponude, ponite ih kategorizirati u skladu sa temom. Traite od uesnika da prema vanosti rangiraju kategorije, kao i pod-teme. Prednosti i slabosti: Traite od uesnika da razmotre razne mogunosti odgovora na odreena pitanja. Neka naprave tabelu sa dvije kolone, pod nazivom prednosti i slabosti i zatim razmotre dobre i loe strane raznih odgovora. Razvoj ideje i prezentacija : Traite od uesnika da rade u malim grupama na pitanjima koja se odnose na tematske module. Neka zatim zajedno naprave kratku prezentaciju za veliku grupu u kojoj e objasniti temu, zabiljeiti ideje koje su stvorili i napraviti sugestije za daljni razvoj koncepta.
Da biste dodali raznolikost svojim vjebama, neka uesnici neke od vjebi rade individualno, neke u malim i neke u velikim grupama. Uz to, ako imate dosta potencijalnih vjebi ili pitanja unutar jedne vjebe, moete traiti od uesnika da izvlae iz eira papirie sa vjebama koje e raditi. Budite kreativni i razmislite o novim nainima kojima ete zainteresovati i ukljuiti vae sluateljstvo.
6.4
DODATNE VJEBE ZA PRVU POMO
Dobra ideja je da se pripremi nekoliko vjebi za prvu pomo koje nisu ukljuene u formalni raspored rada radionice, ali mogu biti pri ruci ako budete imali neoekivano mnogo vremena ili ako trebate dodatnu aktivnost da poveate energiju i zainteresovanost uesnika. Takoe, moda ustanovite da neke posebno teke teme trebaju dodatni rad, i tada moete iskoristiti dodatne vjebe koje ste pripremili. Ove dodatne vjebe mogu biti varijacije vjebi koje su ukljuene u formalni program. Takoer, mogu se odnositi na kljune teme, iako ne moraju obavezno biti precizno u fokusu radionice. Vremenom, to budete vie upueni u treninge, nauiete kako da napravite dodatne vjebe na licu mjesta, da biste odmah u toku treninga odgovorili na promjene i na potrebe uesnika. Okvir 5: Stvaranje vjebi Da bi se olakao rad pojedinano, u malim i velikim grupama, trebaju se napraviti razliite vjebe Svaka vjeba treba imati jasno izraen cilj da bi se usmjerio trener i da bi se osiguralo da aktivnost doprinosi ukupnim ciljevima uenja Vjebe se trebaju kreirati u skladu sa tematskim modulima. Svaki modul treba sadrati najmanje jednu vjebu. Trener treba napraviti nekoliko dodatnih vjebi koje moe iskoristiti u sluaju potrebe (ako odreena tema zahtijeva dodatni rad ili ako se pojavi neoekivani viak vremena) Molim vas da uradite Vjebu 8 (Opcija 1) na strani 80. Zabiljeke
46
7.
PLANIRANJE RADIONICE U UIONICI
Planiranje radionica u uionici zahtijeva vjetine i trenera i facilitatora. Plan rada koji ste pripremili, kao i pisani materijali, e biti centralni dio radionice u uionici. Iako se pripreme mogu unaprijed uraditi radu uspjenog voenja radionice treninga, dinamika radionice e se vidjeti tek kad budete na radionici sa studentima. Ovo je mogunost za trenere da se usput prilagoavaju i da razmiljaju o odgovarajuim rjeenjima za trening. Nakon to ste pripremili sadraj programa treninga, plan rada i sve odgovarajue materijale (prirunike i sl), rad na pripremi za voenje radionice treninga pada u tri osnovne kategorije: administrativnu pripremu, rad na materijalima, i odgovarati na potrebe uesnika. Kad ponete rad na ovom odjeljku, razmotrite sljedea pitanja: Kako izgled i nain rasporeda namjetaja u uionici moe uticati na dinamiku radionice? Koja je svrha dnevnog reda treninga? Kako trener moe odgovoriti na neoekivane promjene u dnevnom redu ili rasporedu rada? Kako razumijevanje cjelokupnog spektra komunikacija, verbalnih i neverbalnih, pomae treneru da se efektivno predstavi, kao i da vidi i razumije uesnike? Koja vrsta tehnika i aktivnosti se moe koristiti u radionici treninga da bi se pomoglo uesnicima da interaktivno i zainteresovano ue teme i rade na vjebama? 7.1 ADMINISTRATIVNE PRIPREME 7.1.1 Planiranje dnevnog reda Moda najvaniji dio priprema za radionicu je kreiranje dnevnog reda. Pitanja u vezi sadraja i njegovog rasporeda u skladu sa raspoloivim vremenom su obraena ranije, u poglavlju 4. Meutim, trebate pripremiti i dnevni red koji e vam pomoi da organizujete i upravljate svojim vremenom u toku trajanja radionice. Vrijeme treba razbiti u tematske dijelove, na osnovu osnovnih tematskih modula. Pokuajte da rasporedite jedan modul po jednom vremenskom odsjeku. Ako modul sadri mnogo informacija, moete ga podijeliti u dva vremenska odsjeka. Predvidite vrijeme za prezentaciju materijala i za grupni rad i vjebe. Takoe ukljuite vrijeme za pauze za kafu i za ruak. Diskutujte sa sponzorima treninga vrijeme poetka i zavretka; oni e moda zahtijevati odreeno vrijeme zbog organizacije prevoza i smjetaja uesnika, ili zbog ostalih profesionalnih obaveza. Primjer mogueg rasporeda za dvodnevnu radionicu je predstavljen u Tabeli 11 na sljedeoj stranici.
Tabela 11: Primjer dnevnog reda radionice

Prvi dan 9:00-9:30 Uvod Saetak radionice Prethodna procjena 9:30-10:45 Modul 1 Prezentacija i vjeba Pitanja i odgovori 10:45-11:00 Pauza za kafu 11:00-12:30 Modul 2 Prezentacija i vjeba Pitanja i odgovori 12:30-1:30 Ruak 1:30-3:00 Modul 3 Prezentacija Vjeba za veliku grupu Rad u malim grupama Pitanja i odgovori 3:00-3:15 Pauza za kafu 3:15-4:30 Modul 4 Prezentacija i vjeba Pitanja i odgovori 4:30-5:00 Pregled dana Opta pitanja i odgovori Saetak plana rada za drugi dan Program treninga za pisanjei dizajn novina 1. i 2. novembar 2001. Drugi dan 9:00-9:30 Dobrodoli na drugi dan! Pregled prvog dana Vjeba za zagrijavanje 9:30-10:45 Grupni rad: pisanje i dizajn novina 10:45-11:00 Pauza za kafu 11:00-12:30 Grupni rad: pisanje i dizajn novina 12:30-1:30 Ruak 1:30-2:00 Diskusija o progresu grupnog rada Pitanja i odgovori Brainstorm 2:00-3:30 Prezentacija ideja za novine Pitanja i odgovori Evaluacija Sugestije 3:00-4:00 Rekapitulacija Zajedniki izazovi Dodatni resursi Koraci naprijed Zavrna procjena Evaluacija 4:15 Odlazak na autobusku stanicu/u kancelariju
Budite fleksibilni. Mogue je da e plan rada biti promijenjen od samog poetka, uesnici mogu zakasniti, sponzor treninga moe traiti dodatno vrijeme prije poetka, mogui su i problemi sa mjestom odravanja radionice itd. U toku treninga stalno koristite slobodno vrijeme (u toku pauza, grupnog rada i sl) da biste razmotrili raspored rada i da odredite da li su i koje promjene potrebne da biste ostvarili sve to je planirano.
48
7.1.2 Veliina radionice Broj uesnika u radionici moe znaajno uticati na ton i dinamiku sesije treninga. Kao trener, moda neete moi odrediti ili uticati na broj uesnika (osim ako ne radite nezavisno, ovo je odluka organizacije sponzora). Meutim, morate unaprijed znati makar koliko uesnika e biti prisutno tako da moete efektivnije da planirate dnevni red, da obezbijedite da je prostorija dovoljno velika, i da rijeite na vrijeme ostala logistika pitanja. Nema zlatnog pravila za idealnu veliinu radionice. Meutim, postoje neke opte preporuke koje mogu pomoi da se osigura maksimalna efektivnost u uspostavljanju interakcije u grupi. Ako je broj uesnika manji od 10, potencijal za efektivnu interakciju i rad u malim grupama opada. Grupa od 10 uesnika se moe rasporediti u tri grupe od po 3, 3 i 4 lana, dajui mogunost da se uju miljenja drugih uesnika i u maloj i u velikoj grupi. Samo 7 uesnika daje manje mogunosti za formiranje grupa. Slino tome, ako je broj uesnika vei od 24, vrijeme koje je na raspolaganju za rad u malim grupama i prezentacije pred velikom grupom, postaje jako ogranieno. Grupa od 24 uesnika se moe rasporediti u 4 grupe po 6 ljudi, 6 grupa po 4 uesnika ili 5 grupa (4 po 5 i jedna sa 6 uesnika). Ove male grupe mogu biti efektivne, ali ako planirate da svaka od njih podnese izvjetaj velikoj grupi, onda vrijeme prezentacije od minimalno 5-10 minuta po grupi moe postati vjeba u trajanju od 25-50 minuta. Meutim, zavisno od planirane koliine grupnog rada, moete manevrisati veliinama grupa. Ponovo, budite fleksibilni. Moe se desiti da se neki ljudi jednostavno ne pojave na treningu ili se neoekivano pridrue neki novi uesnici. 7.1.3 Materijal/fascikle za uesnike Da bi se utedilo vrijeme na poetku prvog dana, korisno je pripremiti sve materijale za uesnike, u obliku koji je lagan za distribuciju.Materijali koji se nalaze u ovom paketu za uesnike ukljuuju sljedee: Prirunik za trening Dodatni materijali Papir za pisanje Olovka Bed (natpis) sa imenom uesnika Informcije o organizaciji-sponzoru treninga Uz ove materijale koji e se podijeliti svim uesnicima, potrebno je obezbijediti dovoljno velikih bijelih papira i markera u boji za grupni rad. 7.1.4 Materijali za trenera Kao trener, treba da vodite rauna o raznim informacijama i materijalima tokom radionice, kako biste obezbijedili da imate odreenu informaciju upravo
onda kada je trebate. Drite dnevni red radionice na dohvat ruke tako da moete pratiti tok rada. Kreirajte podsjetnik ili saetu listu stavki o pitanjima za koje elite da ih obavezno iznesete u svojoj prezentaciji. Uz sebe stalno imajte i blok za pisanje tako da moete pribiljeiti pitanja, zabiljeke ili ideje koje imate za improvizovane vjebe. Takoe, potrebno vam je i dovoljno prostora da raporedite materijale i pripremite ih za distribuciju ili brzo podsjeanje. Korisno je imati i selotejp i makaze, tako da moete privrstiti papire na zid, ili ih zalijepiti za tablu. 7.1.5 Prostorija za trening Kao trener, moda ete biti odgovorni za odabir pogodne prostorije za odravanje treninga. Moete pronai odgovarajuu opciju u zajednici ili moda u prostorima vlastite organizacije. Ili, ako radite u saradnji sa sponzorskom organizacijom, moe se desiti da e oni obezbijediti odgovarajui prostor, u vlastitoj organizaciji ili iznajmljivanjem. Kakva god bila situacija, trebate osigurati da prostor za treninge ima sve to je potrebno: Dovoljno stolica za uesnike Stolovi i stolice Dovoljno velik prostor da se stolovi i stolice mogu rasporediti ukrug Dovoljno prostora za nekoliko malih grupa da rade zajedno na vjebama Sto ili govornica za trenera da moe drati svoje materijale i reference Prostor za pauze za kafu Prostor za ruak i blizina restorana ili mogunost narudbe hrane WC (kupatilo) Prostor za tablu ili stalak za velike papire Ekran ili projektor (kao opcija)
7.1.6 Veliki papiri i vizuelna pomona sredstva Svaki trener treba planirati da ima na raspolaganju dovoljno velikih papira, kao i stalak za njih. Iako bijela tabla (po kojoj se pie markerima i lako se brie) moe biti korisno pomono sredstvo, veliki papiri sa stalkom su bolji zato to se zapisane informacije mogu sauvati za buduu upotrebu i podsjeanje. Ponekad ete moda htjeti da zalijepite velike papire po cijeloj prostoriji tako da uesnici mogu vidjeti kompletan brainstorming, teme o kojima su razgovarali, kao i napredak koji je napravljen. Zavisno od prirode vae prezentacije, moda e vam trebati projektor, kompjuterski projektor, mape, veliki dijagrami ili ostala vizuelna pomagala. Napravite spisak svih pomagala koje biste eljeli koristiti u radionici i diskutujte o mogunosti njihove upotrebe sa vlasnicima prostora ili sponzorima.
50
7.1.7 Nauka o nainu sjedenja Ako je ikako mogue, uredite prostoriju tako tako da su sjedita u krugu ili ovalu. Soba sa stolicama poredanim u redove nasuprot trenera moe biti formalna i ne pomae interaktivno uenje izmeu uesnika. Vrlo je vano da uesnici mogu direktno razgovarati i sa trenerom i sa ostalim uesnicima, da mogu odravati kontakt oima i izgraditi osjeaj zajednitva i zajednikog iskustva. Kad su svi uesnici u prostoriji i kad dobijete potpunu sliku o broju prisutnih, moete ukloniti suvine stolice. Time ete osigurati da nema praznih stolica i uiniti da prostorija izgleda punija a da je prisustvo (a time i zainteresovanost za temu) vea. To takoe ohrabruje (tjera) uesnike da sjede blizu, a time se stvara vie mogunosti za razgovor. Konano, moe biti dobro da traite od uesnika da sjede na razliitim mjestima u toku treninga. Uesnici obino izaberu sjedite u prvom danu treninga (za radionicu, ruak itd) i stalno sjede na tom mjestu, kao da je ono odreeno samo za njih. Takav postupak je prirodan. Meutim, to moe ograniiti broj ljudi sa kojima uesnik kontaktira. Traiti od uesnika da sjede na razliitim stolicama, ili preciznije, voditi rauna da sjede meu drugim ljudima u odnosu na prethodni dan, moe pomoi u izgradnji kontakata i mogunosti za komuniciranje. 7.2 OSNOVE O KOMUNIKACIJI Trener treba da posjeduje razne komunikacijske vjetine, i te vjetine e biti testirane u toku trajanja radionice treninga. Vaa vjetina pisanja e se vidjeti kroz prirunike i materijale za trening. Meutim, imaete vremena da napiete, pregledate i promijenite ove materijale. Na radionici, moraete da mislite u toku rada i da djelujete i reagujete na ton i raspoloenje uesnika. Spektar pitanja koja su u vezi sa efektivnom komunikacijom je zaista irok. Meutim, sljedei saetak daje kratak pregled nekoliko kljunih elemenata, a vae poznavanje ovih faktora e vam pomoi da postanete efektivniji trener. 7.2.1 Verbalna komunikacija
Verbalna komunikacija se sastoji od nekoliko komunikacijskih tehnika koje su usmjerene na prenos rijei kroz tekst ili govor. 7.2.1.1 Govor Govornike vjetine ukljuuju nekoliko aspekata verbalne komunikacije, koji svi zajedno oblikuju vau cjelokupnu oralnu prezentaciju. Sljedei aspekti govora su vani svaki ponaosob, i trebaju aktivno biti prisutni u vaoj prezentaciji.
51
Ton: Ton ukljuuje izgovor, nain i sve aspekte vaeg govora koji vam daju jedinstvenu osobnost govora. Ako je va glas monoton i dosadan, uesnicima e vjerovatno postati dosadno i nee se angaovati. Ako vam je glas energian i mijenja se, uesnicima e biti lake da ostanu zainteresovani i ukljueni. Ako vam glas zvui pretenciozno, superiorno ili neprestano sarkastino, uesnici e se osjeati nelagodno u takvoj atmosferi treninga i nee upotpunosti uestvovati. Ton vaeg glasa treba biti energian, otvoren, pozivajui i iskren. Jasnoa: Govorite jasno. Va govor koji normalno koristite je vjerovatno brz, oputen i donekle neodreen. Kada vrite prezentaciju pred velikom grupom biete ukljueni u razgovor sa 10, 25 ili vie ljudi. Koristite pravilnu gramatiku, minimizirajte sleng, pravilno i jasno izgovarajte rijei. Glasnost: Zavisno od veliine prostorije trebate prilagoditi jainu glasa da biste bili sigurni da vas svi uesnici uju, bez nepotrebnog vikanja. Obraanje grupi
7.2.1.2
Postoji tendencija meu uesnicima da se obraaju samo treneru. To je u redu ak je pitanje upueno upravo treneru. Meutim, u sluaju prezentacija malih grupa ili individualnih prezentacija ili sugestija, govornik se treba obraati cijeloj grupi. Ovo ojaava ulogu trenera kao facilitatora i pomae kompletnijem ukljuenju uesnika u proces treninga. Prije prezentacije, podsjetite govornika da se obraa cijeloj grupi, a ako je potrebno i podsjetite ih na to tokom prezentacije (utivo i indirektnim napomenama) 7.2.1.3 Prevod Ako radite sa prevodiocem, postoji nekoliko osnovnih stvari na koje morate obratiti panju. Prvo, rad uz prevodioca e uticati na vremenski raspored treninga. Sve to kaete e trajati duplo due dok doe do sluaoca. Unaprijed saznajte da li e biti potreban prevodilac, i u skladu s tim se pripremite. Drugo, iako vae komentare prevodi prevodilac, i dalje se obraajte cijeloj grupi. Nemojte jednostavno priati samo prevodiocu. Vrlo je vano da odrite dijalog i razumijevanje sa uesnicima. Tree, pogledajte potencijalno teko razumljiv rjenik i koncepte prije obrade odgovarajuih dijelova. Ako je mogue, poaljite prevodiocu prije treninga kopije svih materijala koji e se koristiti, tako da se on moe upoznati sa terminologijom. Konano, vodite rauna da govorite polako i jasno u vaoj prezentaciji, dovoljno glasni i sa pravilnim izgovorom. Ovo e omoguiti uesnicima koji govore dva jezika da bolje razumiju vae komentare i olakae posao prevodiocu.
52
7.2.1.4 Sluanje Razvoj vaih sposobnosti sluanja je isto toliko vaan kao i razvoj vaih govornikih vjetina. Kao trener, morate aktivno sluati da biste mogli procijeniti interes i razumijevanje uesnika. Bez obzira da li vam se neko direktno obraa ili sluate razgovor uesnika u toku grupnog rada, sluajte aktivno tako da moete neprestano usmjeravati trening u cilju to vee koristi za uesnike. Odravanje direktnog kontakta oima sa govornikom ili ak samo klimanje glavom kao znak generalnog razumijevanja izreenog, moe poslati signal govorniku da sluate i da razumijete ono to govori. Moe biti vrlo korisno da pravite zabiljeke dok sluate, bez obzira da li primate direktna pitanja ili sluate razgovor u malim ili velikim grupama. To ima za cilj dvije stvari. Pomae vam da zapamtite sve to je bitno i na to ete se moda kasnije vratiti. Drugo, time pokazujete govorniku da ga sluate i da ste toliko zainteresovani za ono to govori da pravite i biljeke. Meutim, nemojte jednostavno pisati sve ono to se izlae. Ako vam je glava stalno zagnjurena u notes biete manje pristupani kao trener. Pravite zabiljeke dok odravate kontakt oima sa govornikom, time ukljuujui govornika u proces pitanja/odgovori. Pored toga, moe biti korisno, nakon to ste uli pitanje, da ga ponovo formuliete da biste se uvjerili da ste vi i ostali lanovi grupe dobro razumjeli pitanje. 7.2.1.5 Pisanje Koliina pisanja koja e biti potrebna u toku pripreme treninga e zavisiti od vrste treninga koji planirate. Pisanje prirunika zahtijeva puno vie vremena nego pisanje materijala ili radnih listova za vjebe. Poglavlje 5.2.2 sadri nekoliko sugestija koje mogu pomoi u poboljanju vaih sposobnosti pisanja. Na osnovnom, bazinom nivou u kontekstu radionice treninga, potrudite se da sve to piete na bijelu tablu ili velike papire bude uredno i itko napisano. 7.2.2 Neverbalna komunikacija
Neverbalna komunikacija se sastoji od niza naina na koji se ljudi izraavaju bez rijei. To se vrlo esto opravdano zove govor tijela. Tu mogu biti geste, prevrtanje oima, sputanje glave, ili vidljivi znaci uzbuenja, interesa ili dosade. esto zaboravljamo vanost neverbalne komunikacije poto smo navikli da vidimo govor tijela, da ga koristimo i nesvjesno procesiramo. Jedan od primjera iz kojeg moemo vidjeti vanost neverbalnih znakova u komunikaciji moe biti primjer studenata stranih jezika. esto ljudi koji ue strani jezik mogu vrlo dobro razgovarati na tom jeziku uivo sa drugom osobom, dok ti isti ljudi uopte ne mogu da razgovaraju na tom jeziku telefonom. Telefonski razgovor je isto verbalni metod komuniciranja. Student
stranih jezika je vjerovatno uspio da razumljivo govori drugoj osobi uivo time to se pri govoru potpomagao pokretima ruku i tijela, pomaui tako sluaocu da ga lake shvati. Slino tome, student moe lake razumjeti ovjeka kojemu je taj jezik maternji ako u isto vrijeme dok slua govor gleda neverbalne znakove govornikovog tijela. Pri razgovoru telefonom, student je ogranien na znanje rjenika i gramatike. 7.2.2.1 itanje neverbalnih znakova
Vrlo je vano da kao trener znate itati neverbalne znakove koje vam alju vai studenti. U atmosferi treninga, razni pozitivni i negativni neverbalni znakovi vam mogu pomoi da modificirate svoj pristup ako je potrebno, u cilju boljeg dosezanja slualaca. Tabela 12: Neverbalna komunikacija
Pozitivni neverbalni znakovi Kontakt oima izmeu studenata i trenera, kao i izmeu studenata Smijeh/osmjehivanje Znaci aktivnog sluanja (pisanje zabiljeki ili komentari) Klimanje glavom (u znak slaganja) Negativni neverbalni znakovi Nedostatak kontakta oima, oi sputene prema stolu, ili gledanje kroz prozor itd. Sageta glava Opti izgled zbunjenosti Prevrtanje oima Rastresenost igranje olovkom ili nekim drugim predmetom
U multikulturalnom okruenju treba biti svjestan kulturnih razliitosti koje postoje u neverbalnim signalima. Na primjer, u Bugarskoj ljudi klimaju glavom kad misle ne, a odmahuju glavom lijevo-desno kad hoe da kau da. U nekim kulturama (naroito u drutvu sa strancima) nisu navikli da uspostavljaju i odravaju kontakt oima. Vodite rauna o ovakvim moguim razlikama. 7.2.2.2 Odailjanje neverbalnih znakova
Trener treba biti svjestan da ga uesnici radionice posmatraju. Vano je da u svoju ulogu trenera udahnete povjerenje i samopouzdanje, iako ste moda nervozni i imate tremu. Ovo e pomoi vaoj publici da su ugodnije osjea tokom vaih priprema i prezentacije. Jedan od naina da se ovo postigne je odravanje kontakata oima sa uesnicima, koliko je to mogue. Razumljivo je da ete morati koristiti vae biljeke tokom prezentacije, ali je vrlo bitno da angaujete publiku tokom diskusije (mogu pomoi dobro pripremljene kartice sa zabiljekama, poto predstavljaju informacije na jedan pogled i lako se itaju). Ako stojite iza govornice i itate pripremljeni tekst, to je dobar nain da vaoj publici dosadite i da vam postavljaju pitanja bez obzira da li poznajete materiju ili samo itate iz skripte.
54
Uz sve to, zavisno od veliine grupe uesnika i veliine prostorije u kojoj se trening odrava, treba se kretati po uionici to je vie mogue. Kretanjem po prostoriji ete postii nekoliko stvari: To doputa treneru da napravi blii kontakt oima sa uesnicima koji sjede po cijeloj prostoriji To odrava uesnike aktivno ukljuenim, poto oni obino slijede oima govornika dok hoda po prostoriji To sprijeava trenera da samo ita iz svojih zabiljeki To kreira oputeniju i otvoreniju atmosferu za razgovor
Vrlo je vano da budete svjesni neverbalnih znakova koje moda odailjate publici, naroito u toku sesije pitanja i odgovora. Na primjer, kao odgovor na pitanje ili na izazove odreenih aspekata tokom diskusije, ako stojite sa rukama prekrienim na grudima i priljubljenim uz tijelo, to se moe protumaiti kao odbrambeni stav. Razumljivo je da je to moda samo udoban poloaj. Meutim, budite svjesni injenice da se to moe protumaiti kao signal neotvorenosti i pokuajte ga kompenzirati angairanjem i interesom za pitanje ili komentar, tako da moete odrati atmosferu za otvorenu diskusiju. 7.3 OSNOVNO O RADIONICI 7.3.1 Dobrodolica Vaa dobrodolica i uvod trebaju posluiti uesnicima kao ansa da steknu predstavu o tome ko ste vi i o emu se radi u treningu. Iskoristite ovo vrijeme da opustite uesnike i da stvorite ugodnu atmosferu. Neki treneri otvaraju svoje radionice nekom alom ili anegdotom da bi stvorili prijateljsku atmosferu. Iskoristite onaj pristup koji vam najvie odgovara i koji je prirodan za vas. 7.3.2 Uvod - ko je ko Prvo, predstavite sebe. Recite grupi neto o sebi i svom iskustvu. Sljedee, traite od uesnika da se predstave. U to predstavljanje neka ukljue sljedee: Ime Udruenje (organizacija) Odakle su Profesionalni saetak
Moete odluiti da uesnici jo trebaju rei i ta oekuju od te radionice i da objasne ciljeve vlastitog profesionalnog razvoja. Zatraite od uesnika da napiu svoje ime na bedevima ili naljepnicama, tako da ih mogu staviti na odjeu. Ako navedena sredstva nisu dostupna,
onda ih zamolite da svoja imena napiu na presavijenom komadu papira i postave ih ispred sebe na sto. Moe biti korisno za trenera da pie kratke zabiljeke o uesnicimsa. Ovo moe pomoi u pamenju imena uesnika, i u vezivanju odreenih interesa i karakteristika za odreene pojedince. Slijede primjeri kratkih zabiljeki o karakteristikama uesnika: Slaana: duga smea kosa, sredina 20-ih godina, iz Bihaa, interesuju je ljudska prava azim: proelav, rane 30-e, energian, visok, radi za SFOR kao prevodilac Jakob: mrav, djeako lice, plavokos, interesuje ga razvoj programa kompjuterske obuke za mlade
Zavisno od tipa treninga i raspoloivog vremena, moete odluiti da koristite ledolomac (vjeba za probijanje leda prim.prev) Upoznajem te (Vidi poglavlje 7.4.3 u nastavku za informacije o ledolomcima) 7.3.3 Uvodne napomene Nakon uvoda, zavrite svoj pregled programa treninga. Ovo treba sadrati svrhu i ciljeve treninga. Takoe pregledajte dnevni red za cjelokupni program treninga. Iako e uesnici imati odtampan dnevni red, moda ete htjeti da ga napiete (unaprijed) na veliki papir za dodatno razmatranje. Naglasite da su pauze predviene i objasnite mjesto gdje e se provoditi. Ohrabrite pitanja i aktivno uee. Objasnite da radionica treba da bude interaktivna i da svi mogu doprinijeti interesantnijem i dinaminijem iskustvu sa treninga. Na kraju, zatraite od uesnika da u nekoliko minuta ispune tzv. prethodnu procjenu znanja. Objasnite da je to jednostavno nain za mjerenje progresa i znanja koje e se stei u toku treninga. 7.4 RAD NA MATERIJALIMA I DNEVNOM REDU
Poslije uvoda, moete poeti objanjavanje dnevnog reda i rasporeda rada. Za svaki tematski modul dajte usmena objanjenja, opise i primjere. Koristite veliki papir da ilustrujete kljune koncepte. Slobodno se podsjeajte koristei prirunik za trening, da jednostavno ukaete na neke dodatne materijale ili da naglasite odreena pitanja. Moete ak traiti od uesnika da proitaju odreeno poglavlje da biste bili sigurni da su razumjeli.
56
Vae prezentacije trebaju zauzeti samo dio od ukupnog vremena predvienog za svaku od tema. Mnogo vremena treba biti potroeno na vjebe i grupni rad, sa kratkim izvjetajima poslije vjebi kojima e se izvriti pregled rada malih grupa. U toku radionice budite spremni da koristite razne tehnike da zadrite panju uesnika i ohrabrite aktivno uenje. Sljedee sugestije daju selekciju facilitatorskih tehnika i tehnika koje se koriste u radu radionica, a koje mogu vau prezentaciju na treningu uiniti efektivnijom i ivljom. 7.4.1 Brainstorming Brainstorming je proces stvaranja ideja u kojem uesnici nude mnogo potencijalnih sugestija i ideja kao mogui odgovor na pitanje ili temu. Ideje i sugestije se iznose brzo i spontano. Svaka ideja u brainstorm procesu se zapisuje, a evaluacija ili diskusija o pojedinim idejama se ostavlja za kasnije. Moete ohrabriti ljude da uestvuju u brainstorming-u podsjeajui ih da nema loe ideje i da svaka sugestija doprinosi boljoj diskusiji. Brainstorming se moe raditi u svakoj fazi procesa treninga. Moe se koristiti s grupom u cjelini, ili u malim grupama. Pojedinci takoe mogu koristiti brainstorming u svom samostalnom radu, jednostavno stvarajui to je mogue vie informacija i odgovora. Dobra ideja je da se sve brainstorm ideje zapisuju na veliki papir u vrhu prostorije. Tako svi u grupi mogu vidjeti i pregledati iroki spektar datih sugestija. To takoe uvjerava ljude koji daju sugestije da su njihove ideje ukljuene i da su ih ostali uli. Treneru, kao facilitatoru, moe biti teko da zapie sve sugestije dok u isto vrijeme ohrabruje odgovore, i zato je moda dobra ideja da zamolite 1 ili 2 volontera da zapisuju. 7.4.2 Uvod u tematske module Bilo bi korisno da date kreativne uvode u razne kljune tematske module vaeg programa treninga. Ovaj proces se moe nazvati tematska vodilja, uvod u predmet, konceptualno otvaranje ili drugi slini izrazi. Svrha ovih uvoda u temu je da prenese uesniku informaciju o novoj temi koja e biti predstavljena, kao i da izmjeri nivo prethodnog znanja o toj temi. Za uvoenje u novu temu se mogu koristiti sljedee metode: Na poetku diskusije o strategijama marketinga, pitajte grupu pitanje: Na to pomislite kad ujete rije marketing? Ohrabrite aktivni brainstorming, i zapiite sve sugestije na veliki papir. Postavite pitanje Ko je od vas imao prethodno iskustvo ili trening iz date oblasti? Koristite odgovore kao polaznu taku za diskusiju i poetak rada. Predstavite uesnicima listu odreenih rijei i tema, i zatraite da pokuaju pronai ta im je zajedniko. Na primjer, u diskusiji o efektivnom pisanju
57
prijedloga projekata moete sugerisati sljedee termine: jasan, detaljan, specifian, fokusiran na ciljeve, profesionalan i koncizan. ta svi ovi izrazi imaju zajedniko? Svi oni opisuju stil koji trebamo koristiti kad piemo izvrni saetak prijedloga projekta. Moete jednostavno koristiti prethodnu diskusiju za uvod u sljedeu temu. Na primjer, U prethodnom dijelu smo govorili o procesu izraunavanja ukupnih operativnih trokova. U sljedeem emo napraviti korak dalje u procesu finansijskog menadmenta, istraujui kako da izraunamo totalni prihod vae organizacije.
Ne morate koristiti neki od ovih pristupa na poetku svake nove teme. Meutim, to moe pomoi u obezbjeenje kohezije i toka ukupne prezentacije i moe pripremiti studente za prijem novih informacija. 7.4.3 Ledolomci Ledolomci su vjebe i aktivnosti koje imaju primarni cilj da pomognu lanovima grupe da se meusobno upoznaju, da se osjeaju ugodno dok rade zajedno i da poveaju nivo energije u prostoriji. Postoji mnogo literature koja opisuje ledolomce i igre koje se mogu koristiti u grupi da poveaju interes i zaponu sesiju. Neki ledolomci su namijenjeni za mlade, a druge za odrasle. Neki ledolomci su namijenjeni samo da ukljue uesnike u aktivnost, da im pomognu da se zagriju i zainteresuju za trening. Drugi, opet, mogu biti vrsta pripremne vjebe koja prua tlo za prezentaciju i vjebe koje slijede. Mogu se koristiti na samom poetku sastanka grupe, ili u toku sastanka, kada je potrebno da se pobolja uee i interakcija uesnika. Generalno gledano, ledolomcima se moe postii sljedee: Ukljuiti sve uesnike Stvoriti siguran forum u kojem uesnici mogu razmjenjivati informacije i iskustva Pomoi uesnicima da ponu razmiljati o zajednikim ciljevima i iskustvima grupe, i o potencijalnim mogunostima uenja u radionici
7.4.4 Angaovanje uesnika Jako je bitno da svi uesnici u radionici budu angaovani i ukljueni u program. U svakoj grupi e biti ljudi koji su glasniji, rjeitiji i aktivniji od ostalih. Ovo moe biti rezultat razliitih nivoa iskustva o datoj temi, razliitih nivoa upoznatosti sa seminarima i radionicama uope, ili rezultat razlika linosti uesnika. Nee vam trebati mnogo vremena da vidite koji su uesnici tihi i ne javljaju se kao dobrovoljci za odreene aktivnosti, niti otvoreno uestvuju u radu. Iako moe biti kontraproduktivno da ih stavite u centar panje ili prisilite da uestvuju, dio vaeg posla kao trenera je da pokuate da ukljuite sve prisutne u proces i aktivno uee.
Nakon to upoznate pojedince u grupi, napravite mentalne (ili pisane) zabiljeke o vjetinama i iskustvu svakog od uesnika. Zatim pokuajte iskoristiti te informacije da angaujete uesnike koji su povueni. Ako se osvrnete na njihovo specifino iskustvo, moete pomoi izgradnji njihovog povjerenja i potpunije ih ukljuiti u diskusiju. Primjer: U toku radionce treninga izrade biznis plana, trener je primijetio da dva uesnika ne uestvuju aktivno kao ostalih osam. To je vjerovatno rezultat injenice da te dvije osobe dolaze iz malih, ruralnih mjesta, dok su ostali uesnici iz urbanih sredina, gdje su vie navikli na ovaj nain rada. U diskusiji o strategiji cijena, cijela grupa je bila zbunjena mnotvom finansijskih tema o kojima se razgovaralo. Ova materija je bila nova za sve. Trener je pitao uesnike iz malog mjesta da zaponu diskusiju na osnovu vlastitog iskustva iz oblasti poljoprivrede, i da objasne svoje metode formiranja cijena. Studenti su podijelili svoje iskustvo sa ostalim uesnicima i stekli su pouzdanje uestvujui u najkompleksnijem dijelu seminara. 7.4.5 Opcije pitanja i odgovora Drugi nain da se angauju uesnici jest da se kao trener stavite na raspolaganje za pitanja i izazove. Uesnici e se najee jako truditi da postave pitanja koja e biti izazov za trenera, a ta pitanja e potai proces koji e rezultirati sa jo vie pitanja od drugih uesnika. Kao trener, budite spremni da odgovorite na puno raznih pitanja. Ako ne znate odgovor, dajte onome ko vam je postavio pitanje do znanja da ete mu naknadno odgovoriti. Jedan od naina da se ohrabri uee u diskusiji i da se uesnici odre zainteresovanima, jest postavljanje iznenadnih pitanja. Na poetku diskusije o odreenoj temi najavite da ete poslije zavretka izlaganja traiti od nasumice odabranih uesnika da postave pitanja vezana za datu temu. Recite uesnicima da razmiljaju o moguim pitanjima jo u toku izlaganja, tako da budu spremni za postavljanje pitanja ako budu izabrani. Kad budete spremni da zaponete, jednostavno birajte uesnike nasumice i traite da postave svoja pitanja. Uesnici e obratiti panju i razmiljae o pitanjima koja e postaviti pretpostavljajui da e biti izabrani. 7.4.6 Igre uloga Igre uloga su prilika za uesnike radionice da odglume odreenu situaciju u cilju uvjebavanja i demonstriranja koncepta, tehnike ili pristupa. To je ansa da se koncepti primijene na zamiljenje, ali potencijalno realne situacije. Igre uloga se mogu sprovoditi u serijama pojedinanih malih grupa, ili je mogu odigrati dobrovoljci, a ostatak velike grupe da ih posmatra. (ovo se naziva akvarijum pristup, poto su u igri uloga volonteri slini ribama u akvarijumu
koje ljudi posmatraju). Veoma je vano da se za ovakav pristup prijave dobrovoljci jer se neki od uesnika ne osjeaju ugodno u centru panje. Kada pripremate igru uloga, pokuajte da napravite scenario za igru uloga to je mogue realistinije. Ako je ukljueno vie likova, za svaki od njih napiite set karakteristika i osobina. Tako da kad kasnije svaki uesnik dobije ulogu, interpersonalna dinamika ove potencijalne razmjene e postati jasna. Tabela 13: Primjer scenarija igre uloga 4
Situacija: Grupa u zajednici u Tuzli je dobila blok-grant Evropske unije za iniciranje projekta za poboljanje zajednice. Oni moraju da se dogovore o tome ta e biti projekat. Uloge: Amra: Amra ima 55 godina i radi na podruju planiranja u zajednici ve 30 godina. Ona eli da iskoristi novac za gradnju drutvenog centra za starije ljude, posebno za samce. Ona vjeruje da joj njeno iskustvo i poloaj u drutvu trebaju dati prilino mnogo kontrole nad odlukama grupe. Iako do odreenog nivoa ona razumije da se rjeenje mora nai kompromisno, ona ipak ne voli kompromis. Vrlo esto napominje ostalima u grupi svoje godine i mudrost koju je stekla tokom njih. Goran: Goran ima 32 godine. Nedavno se vratio u Tuzlu iz Holandije, gdje je ivio od 1993. godine. On i Tijana su bili u vezi kratko vrijeme, ali su sada samo prijatelji. Njih dvoje imaju isti cilj za omladinski centar i obecali su jedno drugom da e se drati svojih principa u vezi te ideje. On postaje nervozan u toku linih konfrontacija, i moe postati tih i rezervisan. To frustrira Tijanu. Tijana: Tijana ima 28 godina i radi u lokalnom uredu RRTF (Return and Reconstruction Task Force). Ona je bila u Tuzli tokom rata, i iako se slae sa Goranovim idealima, ponekad osjea da on nema pravo da govori o poslijeratnoj Bosni jer nije bio tu u ratu. Ona vjeruje da je put napretka za ovu zemlju kroz intenzivan rad sa mladima, i ona je jo na poetku pripreme aplikacije za blok-grant predlagala stvaranje omladinskog centra. esto povisi glas kad je ljuta. Damir: Damir ima 34 godine i porijeklom je iz Zvornika. Iako on smatra da je ideja o izgradnji drutvenog centra dobra, zabrinut je zbog trokova i papirologije potrebne za pronalaenja odgovorajueg mjesta, izgradnju i opremanje, kao i zbog puno vremena potrebnog za dobijenja svih dozvola. On bi vie volio da se organizuje serija aktivnosti na izgradnji zajednice, to mogu planirati i od svojih kua, bez plaanja posebnog kancelarijskog prostora. Njegove line preference su aktivnosti za integrisanje raseljenih lica u zajednicu i ekonomiju, ali podrava i aktivnosti za ostale interesne grupe. Njemu je dosta Amrinih pokuaja da na osnovu svojih godina utie na odluku i misli, ako se problem sagleda logino, da e svi vidjeti da je njegova ideja najbolja. Dragana: Dragana je pozvana kao facilitator na sastanak grupe. Ona je iz Tuzle i poznaje sve koji su prisutni, ali samo kao poznanike, ne kao bliske prijatelje. Dragana radi kao medijator u Open Society Institute, na pitanjima zajednice, kao i drutvenih i interpersonalnih konflikata. Ona nema linih interesa i elja pri raporeivanju fondova i jednostavno eli da pomogne grupi da pronae zajedniko rjeenje konsenzusom. Problem: Grupa mora odluiti u toku veeri o nainu troenja sredstava iz blok-granta. Htjeli bi da odluka bude donesena dogovorno tako da cijela grupa moe podrati odabrani projekat i pomoi u njegovoj uspjenoj realizaciji. Scenario zapoinje na veernjem sastanku grupe, uz Draganinu facilitaciju.
Ovo je primjer igre uloga koja se moe koristiti na radionici treninga Rjeavanje konfilkata. International Rescue Committee 60 An Introduction to Training Techniques Sarajevo, Bosnia and Herzegovina September 2001
U ovom scenariju uloge bi bile dodijeljene za 5 uesnika. Zatim bi oni dobili oko 10 minuta vremena da razmotre ulogu koju su dobili, da se uive u nju i razmisle o nainima predstavljanja te uloge. Kada igra uloga formalno zapone, likovi u njoj moraju imati meusobnu interakciju na osnovu dodijeljenih uloga, i trebaju otpoeti rad na datom zadatku. U ovom primjeru, cilj je da se vidi dinamika scenarija i da se posmatra evolucija procesa donoenja odluka. Nakon zavretka igre uloga, nemojte zaboraviti na kratku diskusiju, u okviru male ili velike grupe. Prodiskutujte razne likove i dinamiku njihovih meusobnih odnosa. Razmotrite razliite naine na koje je igra uloga pomogla uesnicima da bolje razumiju datu temu. 7.5 INDIVIDUALNI I GRUPNI RAD
Bez obzira da li planirate jednodnevni ili viednevnu radionicu treninga, treba da planirate mjeavinu individualnog rada, rada u malim i velikim grupama. 7.5.1 Individualni rad
Individualni rad se esto posmatra u smislu samostalnog uenja, ali on takoe moe biti integrisan i u radionicu treninga. U kontekstu radionice u uionici pojedinci se mogu potaknuti da rade na vlastitoj procjeni (sebe lino ili svoje organizacije), linih ciljeva razvoja ili line evaluacije procesa uenja. Individualni rad moe biti komplementan grupnom radu, dajui vremena uesnicima kao pojedincima da se osvrnu na odreena pitanja i vlastito iskustvo. Ove refleksije se zatim mogu podijeliti sa grupom. Ohrabrite uesnike da upotpunosti uestvuju u svim grupnim aktivnostima, ali da imaju na umu svoje line ili organizacijske ciljeve. Na ovaj nain mogu stei iskustvo, doprinijeti vlastitom procesu uenja, kao i doprinijeti razumijevanju datog pitanja cijele grupe. 7.5.2 Velike grupe
Termin velika grupa se odnosi na cjelokupnu grupu uesnika radionice (Poglavlje 7.1.2 obrauje neka pitanja u vezi broja ukupnog uesnika u grupi). Velike grupe su pogodan forum za nekoliko razliitih potencijalnih aktinosti: Generalne prezentacije Generalne brainstorm vjebe za grupu Grupne diskusije Ledolomci (vjebe za probijanje leda) Prezentacije rada malih grupa Akvarijum igre uloga
Kada radite u velikoj grupi, vano je da se potrudite da se svi uesnici osjeaju ugodno dok rade na taj nain. Takoe je vano da svi uesnici
osjeaju da se njihove ideje, komentari i sugestije sluaju i uzimaju u obzir. Da biste to postigli, najbolje je da sve iznesene ideje, pitanja i sugestije zapisujete na veliki papir (flip chart). Neke sugestije mogu biti relevantne za diskusiju koja je u toku, i moe se uvrstiti u informativni materijal koji e nastati kasnije. Druge ideje moda nee biti tako povezane sa diskusijom, ali se ipak mogu kasnije uzeti u obzir. Da biste zabiljeili sve komentare, a da biste u isto vrijeme minimizirali broj tangenti sa glavnog fokusa diskusije, moete pisati takve ideje na posebnom papiru zvanom parkiralite. Parkiralite je jedan komad papira gdje se ideje parkiraju za kasnije razmatranje. Moete na poetku radionice na zid privrstiti veliki papir sa naslovom Parkiralite i objasniti uesnicima o emu se radi. To e ohrabriti uesnike da budu ukljueni, a pomoi e i vama da organizujete tok diskusije. 7.5.3 Male grupe
Rasporeivanje u male grupe je vrlo dobar nain omoguavanja uesnicima da se bolje upoznaju dok ue o temi u uem krugu. Neki seminari i konferencije smatraju ovo break-out sesijama, posebno ako je svaka od malih grupa dobila posebno pitanje za diskusiju i razmatranje prije izvjetaja za veliku grupu. Male grupe su pogodan forum za nekoliko potencijalnih aktivnosti: Grupni rad na vjebama Igre uloga Ledolomci za upoznavanje Priprema mini-prezentacija Brainstorm i prezentacija vezani za odreenu temu
U osnovi, moete dopustiti uesnicima da se sami podijele u male grupe. Meutim, ponekad je bolje da svi lanovi iz odreene organizacije rade zajedno na nekom pitanju. Slino tome, moete traiti od ljudi sa zajednikim interesima (npr mikro-krediti) da formiraju grupu. Da biste obezbijedili efektivnost malih grupa, imajte na umu sljedee: 4 ili 5 ljudi je dobra veliina grupe, poto se tako omoguava sagledavanje pitanja sa raznih taki gledita, a ipak nije prevelika grupa Pokuajte voditi rauna da ljudi rade u razliitim grupama svaki put (osim ako vjeba koja je proizila iz prethode, ne zahtijeva prisustvo istog tima). Ovo e pomoi uesnicima da se meusobno bolje upoznaju i imae priliku da se upoznaju sa vie raznih iskustava Sjedite sa raznim grupama da biste posmatrali rad i moda dali neke sugestije; meutim, budite pasivni i dopustite grupama da samostalno rade
62
7.6 POSMATRANJE PUBLIKE U toku radionice treninga trebate neprestano posmatrati svoju publiku. Pogledajte sugestije odranije o govoru tijela, i pokuajte itati i razumjeti govor tijela vaih uesnika. Razmotrite sljedea pitanja: Da li izgleda da je uesnicima dosadno? Da li uesnici izgledaju zbunjeno? Da li ih odreene teme zainteresuju, dok druge izgledaju nerelevantne? Da li uesnici izgledaju zainteresovano? Da li tihi amor meu uesnicima znai da su izgubili interes za izlaganje, ili da trebaju dodatna objanjenja o temi?
Ako ujete mnogo doaptavanja u toku prezentacije moda trebate neto bolje objasniti za grupu u cjelini. Pitajte da li su potrebna dodatna objanjenja. Ako pojedini uesnici izgledaju neangaovano, pitajte direktno njih da li imaju nekih pitanja ili da kau da li je ili ne izlaganje jasno. Pazite da ne nastupite ofanzivno ili agresivno sa ovim taktikama, ali im dajte do znanja da ste svjesni dinamike radionice i da ete, ako je to neophodno, promijeniti ritam i ton radionice da biste odrali interes uesnika. Ako osjeate da se napredak rada radionice usporio, ili da je nivo energije opao, moda trebate odstupiti od planiranog rasporeda ubacivanjem neke spontane vjebe5, ili ranije pauze za kafu. Sve ovo ilustruje vanost fleksibilnosti i razmiljanja u hodu. Budite spremni da reagujete. Ako jednostavno nastavite da radite po ranije utvrenom planu, interes uesnika moe nastaviti da opada. 7.7 SAVJETI ZA POVRATNE INFORMACIJE NAKON RADIONICE
Vano je odravanje kontakata sa uesnicima i dobijanje povratnih informacija. Pobrinite se da svi oni imaju vae kontakt informacije (e-mail, telefon) tako da vas mogu kontaktirati u vezi bilo kakvih pitanja ili problema koji im mogu pasti na pamet poslije zavretka radionice. Na kraju radionice, dobra ideja je da se svim uesnicima poalje e-mail ili pismo, zahvaljujui im za uee i ohrabrujui ih da ostanete u kontaktu. Ovo pojaava vezu sa uesnicima i poveava nivo razumijevanja i povjerenja izmeu trenera i studenata. Uz sve to, ako ste pripremili sesiju treninga za neku drugu sponzorsku organizaciju, ostanite u vezi i sa tom organizacijom. Pitajte ih da vam poalju sve povratne informacije koje su moda dobili od uesnika. Takoe, traite od
5
Korisno je pripremiti nekoliko rezervnih vjebi za sluaj potrebe. Moda ete biti u stanju i da kreirate vjebe na licu mjesta. Vidi poglavlje 6.4. International Rescue Committee 63 An Introduction to Training Techniques Sarajevo, Bosnia and Herzegovina September 2001
njih sugestije koje moda imaju za ljedee sline programe treninga. Zahvalite im to su vam omoguili da radite sa odabranom grupom uesnika. Okvir 6: Planiranje i voenje radionice Vani administrativni dio posla ukljuuje pripremu dnevnog reda, distribuciju materijala, obezbjeenje vizuelnih pomagala, kao i izgled i raspored stvari u prostoriji. Trener mora biti svjestan vanosti verbalne i neverbalne komunikacije u toku radionice da bi efektivno pristupio uesnicima i angaovao ih Uvod u trening daje priliku treneru i uesnicima da se predstave i da se razmotre osnovni ciljevi radionice. Trener se treba svim silama potruditi da ohrabri uee i interakciju svih uesnika Brainstorming, grupni rad, igre uloga, sesije pitanja i odgovora i tzv. ledolomci mogu pomoi uesnicima da naue nove stvari na interesantan nain Molim vas da uradite Vjebu 8 (Opcija 2) na strani 80. Zabiljeke:
64
8.
EVALUACIJA
Evaluacija je vaan dio svakog organizacionog i profesionalnog procesa razvoja. Evaluacija treninga moe pomoi u mjerenju uspjeha programa generalno ili nekih specifinih aspekata programa. Ova informacija se moe koristiti da bi se napravile kratkorone izmjene, kao i za neophodne promjene i revizije na due vrijeme. U toku itanja ovog modula, obratite panju na sljedea pitanja: Kako se moe mjeriti napredak uesnika u programu treninga? Kako evaluacija moe pruiti priliku uesnicima da daju povratnu informaciju o programu treninga? Kako se sugestije koje se dobiju kroz povratne informacije pregledaju, evaluiraju i po mogunosti integriraju u plan za promjene i poboljanje u budunosti? 8.1 GENERALNI KOMENTARI O EVALUACIJI
Podruje treninga i profesionalnog razvoja ukljuuje itavu pod-disciplinu koja se odnosi na nauku evaluacije. Specifini metodi ukljuuju benchmarking, rezultatski orijentisanu evaluaciju, analizu postojeeg stanja i onog kako bi trebalo biti, proces analize i re-ininjeringa i brojne ostale metode. Sveukupni pregled tehnika evaluacije se ne moe predstaviti u ovom priruniku. Ovo poglavlje e se fokusirati na dvije osnovne metode evaluacije: prethodno i zavrno testiranje, i ukupna, generalna evaluacija programa. U biti, prethodna/zavrna procjena e izmjeriti individualni napredak studenata u smislu razumijevanja teme. Evaluacija treba biti dizajnirana tako da daje povratnu informaciju o svakom aspektu vaeg procesa treninga: sadraj i plan rada, prirunik i odtampani materijali, vjebe i aktivnosti, kao i sama radionica. U kreiranju procjene i pitanja za evaluaciju (vidi ispod), vodite rauna da uzmete u obzir sve razliite aspekte cjelokupnog programa. 8.2 PRETHODNA I ZAVRNA PROCJENA
Prethodna i zavrna procjena je jednostavan nain da odmah dobijete povratnu informaciju od uesnika. Kao najosnovnije, ove procjene trebaju sadrati sljedea pitanja: ta je uesnik znao o odreenoj temi ili skupu tema prije programa treninga? ta je uesnik znao o odreenoj temi ili skupu tema nakon programa treninga?
Pitanja u prethodnoj i zavrnoj procjeni moraju biti potpuno identina; na taj nain ete primijetiti znakove poveanja znanja i razumijevanja teme.
Napravite kratku listu pitanja (prosjeno izmeu 5 i 10) koja odraavaju cjelokupni sadraj koji je obraen. Pitanja se trebaju odnositi na sadraj; generalni komentari o treneru, prostoru itd e se skupiti na kraju evaluacije treninga. Neka uesnici ispune prethodnu procjenu na poetku prvog dana radionice, a zavrnu procjenu na kraju zavrne sesije. Moete traiti da svi napiu svoje ime na procjenama, da biste mogli porediti prethodnu i zavrnu procjenu uesnika. U tom sluaju moete obeati uesnicima da e prikupljene informacije biti povjerljive. Meutim, ako uesnici ele ostati anonimni, omoguite im to. Opet ete imati set prethodnih i zavrnih informacija za poreenje, a to moe pruiti generalnu ideju o znanju usvojenom u toku radionice. 8.3 EVALUACIJA PROGRAMA TRENINGA
Na kraju radionice treninga trebate planirati prikupljanje povratnih informacija o cjelokupnom programu treninga. Komentari i sugestije se mogu davati tokom diskusije u velikoj grupi, i mogu se fokusirati na razne jake i slabe aspekte programa. Otvoreni forum za diskusiju je dobro tlo za iskrenu i spontanu povratnu informaciju. Komentari se mogu davati u formalnom evaluacijskom obrascu. Ti obrasci se mogu podijeliti uesnicima na kraju radionice (ili, ako se ne odrava radionica u okviru programa treninga, onda sa distribucijom prirunika) koji ih zatim ispunjavaju prije nego napuste prostoriju, ili ih ispune kod kue (u tom sluaju vam alju evaluacijske komentare naknadno). Ovi obrasci takoe mogu biti anonimni, zavisno od elje uesnika treninga. Slijede primjeri generalnih evaluacijskih pitanja koja se mogu postaviti na kraju radionice: Molimo da navedete dio treninga koji vam se najvie svidio Molimo da navedete prednosti ove radionice treninga Molimo vas da navedete slabosti ove radionice Molimo va komentar o kvalitetu objanjenja osnovnih termina i koncepata Molimo vas da navedete koncepte koje je trebalo dodatno objasniti Molimo va komentar o radu trenera Molimo va komentar o kvalitetu materijala koritenih na radionici Molimo va komentar o kvalitetu prostora gdje se odrao trening Molimo da napiete eventualne promjene koje bi se mogle primijeniti na budue sline treninge
Trebate takoe planirati i dobijanje povratne informacije od uesnika tokom trajanja radionice, pitajui ljude za njihove komentare i sugestije u toku pauza ili tokom same sesije. Ovo vam moe pomoi da preciznije prilagodite vau prezentaciju i pristup poznajui miljenje uesnika.
Uz sve to, ohrabrite uesnike da vam se obraaju direktno sa komentarima i miljenjem o predstavljenim informacijama ili o vaem radu kao trenera. Ovo e posebno biti efektivno ako ste uspjeli uspostaviti zdrav odnos sa svojim studentima, i moe vam obezbijediti iskrenu i konstruktivnu evaluacijsku informaciju. 8.3 PREGLED EVALUACIJE I PROCJENA
Nakon zavretka programa treninga, trener treba sjesti, sam ili sa sponzorima treninga, i pregledati procjene i evaluacije. Dok pregledate prethodne/zavrne procjene, pokuajte da odredite koliko polaznika je pokazalo poboljanje u razumijevanju osnovnih tema i koncepata. Odredite takoe i da li je bilo vie napretka na nekim temama u odnosu na druge ovo moe biti znak da trebate poboljati svoja objanjenja manje shvaenih tema. Koristite generalne evaluacijske komentare da biste procijenili va rad kao dizajnera treninga i prezentatora. Odredite da li postoje bilo kakvi trendovi u odgovorima koji mogu indicirati odreena pitanja u kojima ste jaki ili slabi. Obratite panju na konkretne sugestije za promjene ubudue to vam moe pomoi u stalnom poboljanju materijala za trening i generalnog repertoara. Prihvatite kritike konstruktivno i iskoristite informaciju kao resurs. Okvir 7: Evaluacija i procjena Vjebe prethodne i zavrne procjene vam mogu pomoi da izmjerite koliko su uesnici znali o temi prije i poslije treninga Evaluacija na kraju radionice daje povratnu informaciju o cjelokupnom treningu, ukljuujui sadraj, prezentaciju, materijale, radionicu i efektivnost trenera Procjene i evaluacije trebaju se razmatrati ozbiljno i koristiti kao osnova za neprestano poboljanje proghrama treninga Molim uradite Vjebu 9 na strani 81. Zabiljeke
67
9.
ZAKLJUAK
Ovaj prirunik za trenere, Uvod u tehnike treninga prua osnovne informacije o raznim temama. Svaki tematski modul sadri toliko informacija na osnovnom, srednjem i naprednom nivou da se mogu predstaviti kao samostalan trening program. Uz to, tu su i brojne dodatne teme koje se takoer mogu razmotriti: uenje na daljinu, kompjuterski baziran trening, napredne tehnike evaluacije i sl. Meutim, pregled predstavljen u ovom priruniku treba pruiti itaocu informacije neophodne za osnovno razumijevanje teme, kao i odgovore na osnovno pitanje Kako se moe kreirati trening program ? Iako ste zavrili pregled ovog prirunika i uspjeno uradili vjebe, teki dio je tek ispred vas. Do vas je da ove koncepte primijenite u svojoj organizaciji. Morate odrediti koje znanje, vjetine i sposobnosti vi imate ka koji mogu biti razvijeni u efektivan trening program za vau organizaciju ili zajednicu. Koristite elan koji (nadam se) imate nakon apsolviranja ovog prirunika da biste poeli stvarati akcione planove za profesionalni razvoj i trening, za vas lino i za vau organizaciju. Moe biti vrlo lako jednostavno rei Ja to ne mogu. Meutim, vae znanje i ivotno iskustvo je vano i validno, i moe pomoi u ponovnom razvoju BiH ekonomije, zajednice, kao i socijalnog i politikog sistema. Imajte povjerenja u znanje koje imate i u vae novo razumijevanje osnovnih tehnika treninga, i ponite da razmiljate o njihovom integrisanju u va rad. Ponite sa malim, trenirajte nekoliko ljudi u vaoj kancelariji. Uite lanove vae porodice. Radite sa djecom. Sa sticanjem povjerenja i iskustva, vae tehnike treninga e sazoriti i razviti se u va jedinstveni nain prenosa znanja. Kultivacija ovih resursa u BiH zajednicama je klju za budui rast, razvoj i uspjeh. Sretno!
68
DODATAK
69
Dodatni izvori informacija i reference

Sljedee web stranice e vam pruiti dodatne informacije o razliitim aspektima procesa treninga. Mnoge od ovih stranica su namijenjene za napredne studente, ali mogu dati pruiti dobre linkove, reference, lanke, strategije i tehnike. Moe biti korisno da kreirate folder u kojem moete sauvati sve linkove za ove i ostale trening stranice tako da im ubudue moete lako pristupiti. Informacije koje su dostupne preko Interneta se stalno mijenjaju. Poto sve vie pojedinaca, biznisa i organizacija razvija i stalno poboljava svoje web stranice, sve vie (i esto sve boljih) informacija postaju dostupne. Korisno je ponekad pogledati informacije dostupne na web-u, da biste bili sigurni da imate svjee informacije i da je vaa baza znanja kompletna. Da biste traili informacije, koristite tzv trailice kao to su Yahoo! [www.yahoo.com] ili AltaVista [ www.altavista.com]. Kada unosite termine koje traite budite to specifiniji. Umjesto da jednostavno unesete pojam [training], traite [training and strategy and NGO] ili [training and evaluation]. to ste vie specifini u vaem upitu to e informacije koje dobijete preko trailica biti relevantnije. Sljedee stranice e vam pomoi da zaponete: The American Society for Training and Development (ASTD) http://www.astd.org/ Ameriko udruenje za trening i razvoj je svjetska profesionalna asocijacija sa fokusom na uenju na radnom mjestu i profesionalnom razvoju. Specijalne podgrupe kao to su evaluacija ili trening konsalting pruaju dodatni set interaktivnih resursa i umreavanja. Ova web stranica prua i informacije o konferencijama, seminarima, asopisima i ostalim relevantnim podacima. The Bob Pike Group (formerly Creative Training International) http://www.cttbobpike.com/ Ova stranica sadri linkove za lanke, konferencije, seminare i resurse koji se odnose na koncept poboljanja rada kroz efektivni trening i razvoj vjetina. Iako je ova stranica umnogome reklama za trening seminare koje nudi ova organizacija, ona ipak nudi dobar pregled osnova treninga. A Nine-step Systems Approach to Instructional System Design http://infoweb.magi.com/~broadb/sat.html Ova stranica sadri detaljan dijagram i objanjenje jednog metoda dizajna instrukcija, sa fokusom na korisniku analizu, analizu sadraja i evaluaciju. Ovo je resurs za napredne studente, ali prua koncizan i kompletan pristup dizajnu treninga koji moe dodatno ojaati osnovna pitanja predtavljena u ovom priruniku.
70
Icebreakers, Warm-up, Review, and Motivator Activities http://www.nwlink.com/~donclark/leader/icebreak.html Ova stranica daje pregled raznih ledolomaca koji se mogu koristiti u raznim facilitacijama grupnih sastanaka, ukljuujui i treninge. ReproLine Tools for Trainers http://www.reproline.jhu.edu/english/5tools/5tools.htm Iako je ova stranica prvenstveno namijenjena za profesionalce u klinikom zdravstvu, ona ipak nudi mnoge generalne informacije. Tu je skup ideja za trenere i facilitatore, uz igre uloga i vjebe. Ova stranica je dostupna na Engleskom, panskom, Francuskom, Ruskom i Portugalskom jeziku. US Department of Education: Educational Research and Improvement Reports and Studies http://www.ed.gov/pubs Ova stranica prua linkove za desetine lanaka o raznim pitanjima u vezi poduavanja, uenja i treninga. Specifine teme ukljuuju tehnike treninga, evaluacije studenata, integraciju tehnologije u proces uenja, kao i metode poduavanja odraslih. Ovi lanci su za napredne studente, ali su pogodne i za pojedince koji se interesuju ne samo za trening odreenih vjetina, ve i za cjelokupni proces edukacije. Educational Resources Information Center http://www.eric.ed.gov/index.html Ova stranica sadri bazu podataka sa linkovima za dijelove lanaka i kompletne lanke koji se odnose na trening, poduavanje, uenje i ostale relevantne teme.
71
VJEBE
72
Vjeba 1: Prethodna procjena 1. Koja je uloga i svrha trenera?
2.
Koje tehnike se mogu koristiti za aktivno ukljuenje svih uesnika u trening seminar?
3.
Koji su koraci u procesu stvaranja sadraja i plana rada treninga?
4.
Navedite neke od stilova komunikacije i pitanja koje trener treba razmotriti u svom voenju teninga.
5.
Kako mogu materijali za trening, kao to su prirunici, vjebe i radni materijali, komplementirati trening radionicu?
6.
Koji su metodi za odreivanje da li su ili ne uesnici treninga zaista razumjeli temu ili predstavljeni koncept?
73
Vjeba 2: Uvod u trening (Dodatna vjeba) Radei sami ili u malim grupama razmotrite sljedee: 1. Napravite spisak svih treninga, seminara ili radionica na kojima ste uestvovali. Zabiljeite temu i neke osnovne napomene za svaki od navedenih.
2.
Ako ste pohaali treninge, radionice ili seminare, zabiljeite dobre i loe strane trenera i materijala koji je koriten.
3.
Napravite kratak saetak vaeg obrazovnog i profesionalnog iskustva. Zatim napiite primjere tema za treninge za koje biste bili zainteresirani da ih prenesete ostalim lanovima vae organizacije. (Ako radite u grupama, uesnici trebaju pomoi u identificiranju skupa sposobnosti i mogunosti).
74
Vjeba 3: Uloga trenera Pogledajte spisak sposobnosti koje trener treba imati. Razmotrite ovu listu uzimajui u obzir vae vlastito iskustvo i linost. Razmislite o vaim vlastitim jakim stranama i slabostima s obzirom na ovu listu, i o tome kako moete stalno razvijati dobre strane i izgraivati vjetine u cilju umanjivanja slabosti.
Moje jake strane Planovi za kontinuirano razvijanje mojih jakih strana
Moje slabosti
ta mogu uiniti da umanjim ove slabosti?
Prvo radite individualno, a onda razmijenite vae odgovore u malim grupama.
75
Vjeba 4: Metode uenja 1. Razmislite o vaim nedavnim treninzima, edukaciji i profesionalnom razvoju. Dajte primjere pasivnog i aktivnog uenja.
Pasivno uenje Aktivno uenje
2.
Pogledajte prve tri vjebe u ovom priruniku. Identificirajte razne elemente koji zahtijevaju primjenu pasivnih ili aktivnih metoda uenja.
76
Vjeba 5: Razvoj plana rada/sadraja - I Pogledajte primjer razvijanja opeg pregleda/okvira u Modulu 4. Radei samostalno ili u malim grupama, odaberite generalnu temu (ili izaberite jednu od ispod navedenih) i ponite da stvarate to moete obuhvatniji pregled tema i pod-tema u vremenu koje imate na raspolaganju. Primjeri generalnih tema koje moete koristiti: Koraci u planiranju odmora Vrste hrane Turistika odredita Uenje skijanja Proces otvaranja rauna u banci Istorija 20. vijeka Religije svijeta Osnovne karakteristike solarnog sistema
77
Vjeba 6: : Razvoj plana rada/sadraja - II Radei samostalno ili u malim grupama pogledajte i uradite sljedee vjebe u cilju poetka razvoja plana rada: 1. 2. Odaberite temu treninga, s obzirom na vae lino i organizaciono iskustvo. Na velikom papiru napiite temu treninga na vrhu. Ispod zaponite brainstorm i pisanje svih moguih pod-tema koje se mogu ukljuiti u diskusiju ili seminar baziran na odabranoj temi. Pregledajte sve individualne pod-teme. Diskutujte zajednike teme koje postoje. Identificirajte nekoliko meta-kategorija koje mogu posluiti kao tematske grupe. (Pokuajte identificirati izmeu 3 i 6 grupa). Dodijelite svaku pod-temu jednoj od tih tematskih kategorija. Sljedee, odredite koji su elementi are vani ili ograniavajui, a koji su interesantni, ali mogu biti opcija. Pripremite kratku prezentaciju za veliku grupu i pripremite se da objasnite va izbor.
3.
4. 5.
78
Vjeba 7: Kreiranje materijala Trener e distribuirati razne publikacije (izvjetaje, novine, asopise itd). Pogledajte te materijale i diskutirajte nain pisanja i stilske opcije za koje mislite da su efektivne ili neefektivne. Razmotrite sljedee: Je li tekst itljiv? Da li je izgled vizuelno ugodan? Da li fotografije ili slike odgovaraju tekstu? Moete li brzo pregledati stranicu da biste razumjeli o emu se radi?
Objasnite vae komentare i dajte sugestije kako se neefektivne stilske opcije mogu uiniti efektivnijima.
79
Vjeba 8: Kreiranje vjebi i aktivnosti Opcija 1 Zamolite uesnike da se podijele u male grupe. Neka svaka od grupa odabere jednu od ispod navedenih tema, i zapone sa pisanjem scenarija igre uloga bazirane na tom sluaju. Neka grupe odaberu razliite sluajeve, ili neka izvlae papire iz eira. Za svaki scenario, ukljuiti sljedee elemente: Scena Uloge i njihove osobne karakteristike Cilj interakcije
Scenariji: Grupa mladih kampera sa razliitim interesima diskutuju o potencijalnim ljetnim aktivnostima, i moraju postii konsensus za 5 kljunih ciljeva Trener koji vodi trening sesiju o komunikacijama ima potekoa u ukljuivanju jednog uesnika, dok se ostali uesnici preesto dobrovoljno javljaju Scenario uslunog servisa u kojem osoba koja radi u drutvenom centru mora objasniti usluge koje prua centar pridolici u zajednicu koji se ne osjea ba lagodno Lokalna NVO ima konflikt izmeu predsjednika i dva lana nadzornog odbora, u vezi razvoja dugoronih ciljeva organizacije Tri susjeda se prepiru sa opinskim urbanistikim uredom zbog efekata izgradnje novog puta u njihovom selu
Opcija 2 Pogledajte scenario igre uloga u Modulu 7, i odigrajte je u maloj grupi.
80
Vjeba 9: Vjetine evaluacije Napravite listu pitanja (8-10) koja se mogu koristiti za evaluaciju nekog nedavnog projekta ili aktivnosti vae organizacije Predstavite vaa sugerirana pitanja velikoj grupi i objasnite kako vam pozitivni ili negativni odgovori na ta pitanja mogu pomoi u buduim slinim aktivnostima.
81

IRC-Uvod U Tehnike Treninga

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

IRC-Uvod U Tehnike Treninga

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

UVOD U TEHNIKE TRENINGA

Osnovni koncepti, vjetine i tehnike za NVO-e i facilitatore

Autor: Valery Perry Sarajevo Bosna i Hercegovina +387/33 446-887 valeryperry@yahoo.com

Dodatak - Dodatni izvori informacija i reference - Vjebe

UENICI, METODE UENJA I CILJEVI

Koje su glavne novine i asopisi u BiH?

utiu na rast rizine populacije

4. ODREIVANJE TEME I PROGRAMA RADA

Tabela 2: Primjeri proirenih definicija tema treninga

Osnovni finansijski menadment

DUINA TRAJANJA RADIONICE

Tabela 6: Odluivanje o vanosti potencijalnih tema za trening

Tabela 7: Potencijalni sadraj treninga/ opcije programa rada

PISANJE PRIRUNIKA I MATERIJALA

Za svrhu ovog treninga, rijei prirunik i radna knjiga e se koristiti uporedo. 33

PRIPREMA DODATNIH REFERENCI I RESURSA

DODATNE VJEBE ZA PRVU POMO

PLANIRANJE RADIONICE U UIONICI

Tabela 11: Primjer dnevnog reda radionice

Dodatni izvori informacija i reference

Vjeba 1: Prethodna procjena 1. Koja je uloga i svrha trenera?

Koji su koraci u procesu stvaranja sadraja i plana rada treninga?

ta mogu uiniti da umanjim ove slabosti?

Prvo radite individualno, a onda razmijenite vae odgovore u malim grupama.

Opcija 2 Pogledajte scenario igre uloga u Modulu 7, i odigrajte je u maloj grupi.

You might also like