1.

Temeljni pojmovi o trokutu

- njima. Zatim U ovom poglavlju upoznat c emo osnovne elemente trokuta i odnose medu c emo definirati tez is nice, visine, srednjice, simetrale stranica i simetrale kutova trokuta. Iskazat c emo i dokazati neke pouc ke koji se odnose na te pojmove. Sredis nje mjesto u poglavlju su pouc ci o c etirima znac ajnim toc kama trokuta. Neki pouc ci su iskazani ili dokazani pomo cu vektora. To su, uglavnom, pouc ci o vektorima stranica, vektorima tez is nica i o tez is tu trokuta. Uz dvije op ce poznate kruz nice trokuta (opisana i upisana kruz nica), podrobno su obradene i kruz nice pripisane trokutu. Uc injena je i podjela trokuta. Definirani su jednakokrac ni, jednakostranic ni, raznostranic ni, s iljastokutni, pravokutni i tupokutni trokuti. Navedene su bitne osobitosti tih trokuta i dokazani neki pouc ci koji se odnose na njih. Posebno su navedena tri vaz na pouc ka o trokutu: Cevin, Menelajev i Van Aubelov pouc ak. Ti su pouc ci vaz ni sami po sebi, a jos vis e zato s to se pomo cu njih jednostavnije dokazuju mnogi drugi pouc ci. Na kraju poglavlja navedene (i izvedene) su neke formule za plos tinu trokuta. U poglavlju je iskazano 15 definicija koje su oznac ene: D1.1., D1.2.,. . . , D1.15. Isto je tako navedeno i dokazano 48 pouc aka: P1.1., P1.2.,. . . , P1.48. - elementima trokuta izraz Neke relacije medu ene su formulama. Tih je formula ukupno 46 u poglavlju i oznac ene su: F1.1, F1.2,. . . , F1.46. Napomenimo da su od tih 46 formula c ak njih 25 formule za plos tinu trokuta. Cijeli tekst poglavlja popra cen je s 48 crtez a, a oznac eni su: sl.1.1., sl.1.2.,. . . , sl.1.48.

1. TEMELJNI POJMOVI O TROKUTU

1.1. Osnovni elementi trokuta

Temeljni geometrijski pojmovi su toc ka, pravac i ravnina, te se ne definiraju i c itatelj intuitivno ima zorne predodz be o njima. Isto su tako ve c u osnovnoj s koli uvedeni pojmovi kao s to su: duz ina, polupravac, poluravnina, kut, udaljenost, duljina, opseg i plos tina, zbog - se pretpostavlja da su c c ega c emo smatrati da su i ti pojmovi poznati. Takoder itatelju poznati najjednostavniji pojmovi o skupovima, kao s to su: element skupa, podskup, unija, presjek, razlika skupova i slic no. Definirat c emo jedan vaz an pojam, a to je konveksan skup.

D1.1. Neka je S bilo koji skup toc aka. Ako su P i Q bilo koje dvije razlic ite ina PQ podskup skupa S , tada kaz emo da je S toc ke skupa S i ako je duz konveksan skup. Skup koji nije konveksan jest nekonveksan ili konkavan.
Neka je A (konac an ili beskonac an) skup zadanih toc aka, to jest A = {P1 , P2 , P3 , . . .} , tada postoji beskonac no mnogo konveksnih skupova koji sadrz e te zadane toc ke. Ako je S jedan od tih skupova, tako da je S podskup svakog od inih skupova koji sadrz i te toc ke, kaz emo da je S najmanji skup koji sadrz i toc ke P1 , P2 , P3 . . . . Iz D1.1. slijedi da je svaka duz ina konveksan skup. Isto je tako, za zadane razlic ite toc ke M i N , duz ina MN najmanji konveksan skup koji sadrz i te toc ke.

D1.2. Ako bilo koja od tri promatrane toc ke pripada pravcu odredenom s ine dvije toc ke, kazat c emo da su te tri toc ke kolinearne. Inac e su nekolinearne.
Slic no se definira i kolinearnost ve ceg broja toc aka. Trokut se, kao i svaki drugi matematic ki pojam, moz e definirati na vis e razlic itih nac ina. Ovdje c emo dati ovakvu definiciju trokuta.

D1.3. Trokut je najmanji konveksan skup koji sadrz i tri zadane nekolinearne toc ke.
Ako su, na primjer, te toc ke P , Q i R , tada c emo ovako definiran trokut oznac iti s PQR . (Ako kaz emo trokut PQR , tada nije potrebno staviti oznaku .) Budu ci da - ravninu, trokut odreden - tim toc bilo koje tri nekolinearne toc ke odreduju kama je podskup ravnine. Zato je svaki trokut ravninski skup toc aka. Toc ke, kojima je u D1.3. odreden trokut, zovu se vrhovi tog trokuta. Tako su, primjerice, nekolinearne toc ke A , B i C vrhovi trokuta ABC . Trokut c emo najc es c e oznac ivati s ABC . Zato c emo uvesti neke uobic ajene oznake i nazive za elemente trokuta ABC . Duz ine AB , BC i CA su stranice trokuta ABC . Duljine tih stranica oznac ivat c emo: a = |BC| , b = |CA| i c = |AB| . Budu ci da je duz ina najkra ca spojnica dviju toc aka, oc ito vrijedi sljede ca tvrdnja, poznata kao nejednakost trokuta. Duljina jedne stranice trokuta je manja od zbroja, a ve ca od razlike duljina inih dviju stranica tog trokuta. Za dva razlic ita broja a i b postoji samo jedan zbroj tih brojeva (a + b = b + a) a dvije razlike (a b = (b a)) . Zato nejednakost trokuta obic no pis emo ovako: |b c| < a < b + c, |c a| < b < c + a, |a b| < c < a + b (I1)

1.1. OSNOVNI ELEMENTI TROKUTA

Lako se pokaz e da je svaka od ovih nejednakosti ekvivalentna sa svakom od inih dviju nejednakosti. Kutovi: < ) CAB = , < ) ABC = i < ) BCA = su unutarnji kutovi trokuta ABC . Na sl. 1.1 prikazane su uobic ajene oznake za osnovne elemente trokuta ABC .
Sl. 1.1.

D1.4. Ako su duljine dviju stranica trokuta medusobno jednake, trokut je jednakoca stranica jest osnovica krac an. Stranice jednakih duljina su krakovi, a tre jednakokrac nog trokuta.
U geometriji c esto koristimo pojmove slic nost i sukladnost. Budu ci da c emo c esto koristiti slic nost i sukladnost trokuta, navest c emo, bez dokaza, osnovne pouc ke o slic nosti i o sukladnosti trokuta.

P1.1. Pouc ci o slic nosti trokuta: 1. Dva su trokuta slic na ako se podudaraju u dvama kutovima. 2. Dva su trokuta slic na ako su im po dvije stranice razmjerne, a kutovi s to ih odreduju te stranice medusobno jednaki. 3. Dva su trokuta slic na ako su im po dvije stranice razmjerne, a kutovi nasuprot ve cim od tih stranica medusobno jednaki. 4. Dva su trokuta slic na ako su im sve tri stranice (u parovima) razmjerne.

P1.2. Pouc ci o sukladnosti trokuta: 1. Dva su trokuta sukladna ako se podudaraju u jednoj stranici i dvama kutovima uz tu stranicu. 2. Dva su trokuta sukladna ako se podudaraju u dvjema stranicama i kutu s to ga - te stranice. odreduju 3. Dva su trokuta sukladna ako se podudaraju u dvjema stranicama i kutu nasuprot ve coj od tih stranica. 4. Dva su trokuta sukladna ako se podudaraju u svim trima stranicama.
Vrijedi sljede ci pouc ak za jednakokrac an trokut.

P1.3.

Kutovi uz osnovicu jednakokrac nog trokuta su jednaki.

Dokaz. Neka je AB osnovica jednakokrac nog trokuta ABC . Treba dokazati: ako je a = b , tada je = (sl. 1.2).

4 Neka je D polovis te stranice AB , a pravac s simetrala duz ine AB . Budu ci da je simetrala duz ine skup toc aka, koje su jednako udaljene od rubnih toc aka te duz ine, slijedi da je zbog a = b vrh C na simetrali s . Sada se lako pokaz e da se trokuti ADC i BDC podudaraju u svim trima stranicama. Zbog toga su ti trokuti (do orijentacije) sukladni. Zato je < ) BAC = < ) ABC , to jest = .

1. TEMELJNI POJMOVI O TROKUTU

Pouc ak P1.3. moz e se iskazati u ekvivalentnom obliku:

Sl. 1.2.

P1.3a. Kutovi nasuprot dvjema stranicama trokuta jednakih duljina su jednaki. D1.5. Ako su duljine svih triju stranica trokuta jednake, trokut se zove jednakostranic an ili pravilan. P1.4.

Sva su tri kuta jednakostranic nog trokuta medusobno jednaki.

Dokaz. Tvrdnja pouc ka slijedi neposredno iz P1.3.

Sada moz emo dokazati sljede ci pouc ak.

P1.5.

Kut nasuprot ve coj od dviju stranica trokuta ve ci je od kuta nasuprot manjoj od tih dviju stranica.
Dokaz. Neka je u trokutu ABC , c > b , treba dokazati da je > (sl. 1.3). Neka je D noz is te okomice iz vrha A na stranicu BC , a E toc ka simetric na toc ki C , obzirom na D . Zbog c > b slijedi |BD| > |ED| , a zbog toga je < ) ABD < < ) AED , to jest < . Promatrali smo sluc aj u kojem je < 90 . Isto se pokaz e i za = 90 i > 90 .
Sl. 1.3.

D1.6. Sukut unutarnjeg kuta trokuta zove se vanjski kut trokuta. (Sukut konveksnog kuta je kut koji s tim kutom ima jedan krak zajednic ki, a drugi se krakovi tih kutova nadopunjuju na pravac)

1.2. OSTALI ELEMENTI TROKUTA

5 Na sl. 1.4 je trokut ABC . Na primjer, vanjski kut pri vrhu B moz emo ostvariti na dva nac ina: nadopunjavanjem polupravaca BA ili BC , preko B na pravac. Kako su ti kutovi (po mjeri) jednaki, kaz emo da svakom unutarnjem kutu odgovara jedan vanjski kut. Na nas oj slici unutarnjem kutu pridruz en je vanjski kut 1 .

Sl. 1.4.

P1.6.

Mjera vanjskog kuta trokuta jednaka je zbroju mjera dvaju unutarnjih kutova koji s tim kutom nemaju zajednic ki vrh.

Dokaz. Vrhom B trokuta ABC povuc en je polupravac p , usporedan sa stranicom AC , kao na sl. 1.4. Taj polupravac dijeli vanjski kut 1 na dva kuta. Lako se pokaz e da je mjera jednog od njih jednaka , a drugog . Zato je 1 = + . Isto se tako dokaz e i za ina dva vanjska kuta trokuta, to jest da je:

1 = + ,

1 = +

i 1 = + .

(F1.1)

P1.7.

Zbroj unutarnjih kutova trokuta jednak je 180 .

Dokaz. Prema D1.6. vrijedi + 1 = 180 , a prema P1.6. = + . Zato je

+ + = 180.

(F1.2)

P1.8.

Zbroj vanjskih kutova trokuta jednak je 360 .

Dokaz. Prema P1.6. i P1.7. vrijedi:

1 + 1 + 1 = + + + + + = 2( + + ) = 2 180 = 360 ,
to jest

1 + 1 + 1 = 360 .

(F1.3)

1.2. Ostali elementi trokuta

U ovoj c emo toc ki definirati jos neke vaz ne elemente trokuta a to su: srednjice, tez is nice, simetrale stranica i simetrale unutarnjih kutova trokuta.

D1.7. Spojnica polovis ta dviju stranica trokuta zove se srednjica trokuta. Trokut ima tri srednjice.

1. TEMELJNI POJMOVI O TROKUTU

D1.8. Spojnica vrha s polovis tem nasuprotne stranice trokuta zove se tez is nica trokuta. Trokut ima tri tez is nice. D1.9. Udaljenost jednog vrha od pravca nasuprotne stranice trokuta zove se visina trokuta. Trokut ima tri visine. (Cesto c emo radi jednostavnijeg zapisa pod visinom trokuta podrazumijevati definiranu udaljenost, ali i pripadnu duz inu.) D1.10. Pravac koji prolazi vrhom i dijeli unutarnji kut trokuta pri tom vrhu na dva sukladna kuta zove se simetrala unutarnjeg kuta trokuta. Pod duljinom simetrale unutarnjeg kuta podrazumijeva se duljina odreska te simetrale unutar trokuta.
Potpuno se isto definira i simetrala vanjskog kuta trokuta.

D1.11. Pravac koji prolazi polovis tem jedne stranice trokuta i okomit je na tu stranicu jest simetrala stranice trokuta.

1.3. Srednjice trokuta

Srednjice trokuta definirane su u D1.7. Ovdje c emo navesti i dokazati neke pouc ke koji su u svezi sa srednjicama trokuta.

P1.9.

Srednjica povuc ena polovis tima dviju stranica trokuta je usporedna s tre com stranicom. Duljina te srednjice je jednaka polovici duljine tre ce stranice.

Dokaz 1. Toc ke D , E i F su polovis ta stranica trokuta ABC , kao na sl. 1.5. Trokuti AFE i ABC su homotetic ni sa sre1 dis tem homotetije u toc ki A i koeficijentom 2 1 1 (jer je |AF | = |AB| i |AE| = |AC| ). Iz 2 2 svojstva homotetije zakljuc ujemo da je FE BC 1 i |FE| = |BC| . 2 Postoji jednostavan vektorski dokaz ovog pouc ka, pa c emo ga navesti. Sl. 1.5. Dokaz 2. FE = FA + AE , FE = FB + BC + CE ; 2 FE = ( FA + FB ) + BC + 1 ( AE + CE ) . Kako je FA + FB = AE + CE = 0 , slijedi da je FE = BC , odakle je 2 1 (F1.4) FE BC i |FE| = |BC|. 2

 SNICE STE 1.4. TE ZI I TE ZI TROKUTA

P1.10. Srednjice dijele trokut na c etiri medusobno (do orijentacije) sukladna trokuta.
Dokaz. Prema P1.9. duljine stranica svakog od trokuta AFE , FBD , EDC i DEF su jednake polovici duljina stranica trokuta ABC . Zato su ti trokuti sukladni.

1.4. Tez is nice i tez is te trokuta

Najprije c emo dokazati pouc ak o tez is tu trokuta.

P1.11. Tez is nice trokuta sijeku se u jednoj toc ki koju zovemo tez is te trokuta. Tez is te ci od vrha trokuta. dijeli svaku tez is nicu u omjeru 2 : 1 , mjere
Dokaz. Neka su u trokutu ABC toc ke D i E polovis te stranica BC i CA (sl. 1.6). Tez is nice AD i BE se sijeku u nekoj toc ki T (inac e bi pravci AD i BE bili usporedni, s to je nemogu ce). Dovoljno je dokazati da je sjecis te pravaca CT i AB , toc ka F , polovis te stranice AB . Duz inu TD produz imo preko D do toc ke G , tako da je |DG| = |TD| . Cetverokutu BGCT je paralelogram jer mu se dijagonale raspolavljaju. Zato je GC BT i GB CT . Budu ci da je toc ka E polovis te stranice CA i TE GC , TE je srednjica trokuta AGC . Zato je TE GC i 1 1 Sl. 1.6. |TE| = |GC| = BT i |AT | = |TG| = 2|TD| , to 2 2 1 jest |TD| = |AT | . Dalje je: CT GB = TF GB , toc ka T je polovis te duz ine AG , 2 zbog c ega je TF srednjica trokuta ABG , a zbog toga je toc ka F polovis te stranice AB . 1 1 - je |TF | = |GB| = |CT | . Time je pouc ak dokazan. Takoder 2 2

P1.11a. Obrat pouc ka o tez is tu trokuta. Ako su na stranicama BC i CA trokuta ABC toc ke D i E , pri c emu se ki T tako da je |AT | = 2|TD| i |BT | = 2|TE| , duz ine AD i BE sijeku u toc is te trokuta ABC . tada je toc ka T tez
Dokaz. Prema pretpostavci, duljine pojedinih odrezaka moz emo oznac iti kao na sl. 1.7. Lako se uoc i da su trokuti DET i ABT homotetic ni sa sredis tem homotetije u toc ki s koeficijentom k = 2 . Zbog toga je |AB| = 2|ED| i AB ED , odakle zakljuc ujemo da su trokuti - homotetic EDC i ABC takoder ni sa sredis tem homotetije u toc ki C i koeficijentom 2.
Sl. 1.7.

1. TEMELJNI POJMOVI O TROKUTU

Zbog toga su toc ke D i E polovis ta stranica BC i CA , a zbog toga je T tez is te trokuta ABC .

P1.12. Svaka tez is nica dijeli trokut na dva trokuta jednakih plos tina.
Dokaz. Neka je u trokutu ABC toc ka D polovis te stranice BC , a E noz is te visine iz vrha A tog trokuta (sl. 1.8). Tez is nica AD dijeli trokut ABC na dva trokuta: ABD i ADC . Ta dva trokuta imaju jednake osnovice ( |BD| = |DC| ) i zajednic ku visinu ( |AE| ) na te osnovice. Zato ti trokuti imaju jednake plos tine. Isto vrijedi i za ine dvije tez is nice.
Sl. 1.8.

P1.13. Tez is nice dijele trokut na s est trokuta jednakih plos tina.
Dokaz. Plos tine nastalih s est trokuta oznac imo kao na sl. 1.9. Primijenimo li na trokute TBC , TCA i TAB pouc ak P1.12., dobit c emo P1 = P2 , P3 = P4 , P5 = P6 . Iz istog je razloga: P1 + P6 + P5 = P2 + P3 + P4 , P1 + P2 + P3 = P4 + P5 + P6 , P3 + P4 + P5 = P1 + P2 + P6 , Zato je P6 + P5 = P3 + P4 , P1 + P2 = P5 + P6 , P3 + P4 = P1 + P2 . Dalje je 2P5 = 2P3 , 2P1 = 2P5 , 2P3 = 2P1 . Zbog svega toga je P1 = P2 = P3 = P4 = P5 = P6 . (F1.5)

Sl. 1.9.

U daljnjem c emo tekstu neke pouc ke iskazati pomo cu vektora. Prije toga navest c emo sljede ce definicije.

D1.12. Za trokut ABC , vektore AB , BC i CA zovemo vektorima stranica tog trokuta. D1.13. Ako su D , E i F polovis ta stranica nasuprot vrhovima A , B i C trokuta ABC , tada vektore AD , BE i CF zovemo vektorima tez is nica tog trokuta.

 SNICE STE 1.4. TE ZI I TE ZI TROKUTA

D1.14. Ako je O c vrsta toc ka, a P bilo koja toc ka ravnine, tada vektor rP = OP zovemo radijvektor toc ke P obzirom na ishodis te O . P1.14. Zbroj vektora stranica bilo kojeg trokuta jest nulvektor. Vrijedi i obrat: ako je zbroj triju nekolinearnih vektora nulvektor, tada postoji trokut kojemu su ti vektori vektori stranica.
Dokaz. Za vektore stranica trokuta ABC vrijedi AB + BC + CA = ( AB + BC ) + CA = AC + CA = AA = 0. Dokaz imo i obrat. Neka za nekolinearne vektore x , y i z vrijedi x + y + z = 0 . Poc etak vektora y dovedimo u zavrs etak vektora x , a poc etak vektora z u zavrs etak vektora y . Oznac imo li x = AB , tada je y = BC i z = CD . Dovoljno je dokazati da se toc ka D podudara s toc kom A , to jest da je D A AD = 0 . Vrijedi, po pretpostavci, 0 = x + y + z = AB + BC + CD = AC + CD = AD , to jest AD = 0. Time je pouc ak dokazan.

P1.15. Za svaki trokut 1 postoji trokut 2 , tako da su stranice trokuta 2 usporedne sa tez is nicama trokuta 1 , a duljine stranica trokuta 2 jednake duljinama tez is nica trokuta 1 .
Pouc ak se jednostavnije moz e iskazati ovako: Vektori te zis nica bilo kojeg trokuta su vektori stranica nekog trokuta. Dokaz. Ako su D , E i F polovis ta stranica trokuta ABC , kao na sl. 1.10, dovoljno je, prema P1.14., dokazati da je AD + BE + CF = 0. Vrijedi AD + BE + CF = AB + BD + BC + CE + CA + AF 1 1 1 = AB + BC + BC + CA + CA + AB 2 2 2 3 3 = (AB + BC + CA) = 0 = 0. 2 2
Sl. 1.10.

10

1. TEMELJNI POJMOVI O TROKUTU

P1.16. Za vektore tez is nica trokuta ABC vrijedi: 1 1 AD = ( AB + AC ), BE = ( BC + BA ), 2 2

1 CF = ( CA + CB ). (F1.6) 2

Dokaz. Koristimo oznake na sl. 1.10. Vrijedi AD = AB + BD , AD = AC + CD , odakle je 2 AD = AB + AC + ( BD + CD ) . Budu ci da je BD + CD = 0 , slijedi da je 1 u i ine dvije formule. AD = ( AB + AC ) . Isto se tako dokaz 2

P1.17. Ako je O bilo koja toc ka ravnine trokuta ABC , a T tez is te tog trokuta, tada vrijedi 3rT = rA + rB + rC (F1.7)
Dokaz. 2 rT = OT = OA + AT = OA + AD 3 2 1 = OA + (AB + AC) 3 2 1 = OA + (OB OA + OC OA) 3 1 = (OA + OB + OC), 3 odakle je (sl. 1.11) 3rT = rA + rB + rC .

Sl. 1.11.

P1.18. Ako su D , E i F polovis ta stranica trokuta ABC , tada trokuti ABC i DEF imaju zajednic ko tez is te.
Dokaz. Ako je T tez is te trokuta ABC , G tez is te trokuta DEF , a O bilo koja toc ka ravnine, dovoljno je pokazati da je rG = rT . 1 Prema P1.17. vrijedi 3rG = rD + rE + rF , a prema P1.16. rD = (rB + rC ), rE = 2 1 1 (rC + rA ), rF = (rA + rB ) . Zato je 2 2 3rG = to jest rG = rT . 1 (rB + rC + rC + rA + rA + rB ) = rA + rB + rC = 3rT , 2

1.6. VISINE

I ORTOCENTAR TROKUTA

11

1.5. Simetrale stranica i trokutu opisana kruz nica

Najprije dokaz imo sljede ci pouc ak.

P1.19. Simetrale stranica trokuta sijeku se u jednoj toc ki.

Dokaz. Simetrale stranica BC , CA i AB trokuta ABC oznac imo sa , sb i sc (sl. 1.12). Simetrale sa i sb sigurno se sijeku, inac e bi stranice BC i CA bile usporedne, s to je nemogu ce. Sjecis te tih simetrala oznac imo s O . O sa |OB| = |OC| , O sb |OC| = |OA| . Odavde zakljuc ujemo da je |OA| = |OB| O sc . Time je pouc ak dokazan.
Sl. 1.12.

P1.20. Za svaki trokut postoji jedna i to samo jedna kruz nica koja prolazi vrhovima trokuta. Ta se kruz nica zove opisana kruz nica tom trokutu, a sredis te kruz nice je sjecis te simetrala stranica trokuta.
Dokaz. Ako je O sjecis te simetrala stranica trokuta ABC , tada je (vidi P1.19.) |OA| = |OB| = |OC| , s to znac i da vrhovi trokuta pripadaju kruz nici kojoj je sredis te toc ka O . Budu ci je kruz nica jednoznac no odredena trima nekolinearnim toc kama, slijedi da je to jedina kruz nica koja prolazi vrhovima trokuta ABC .

1.6. Visine i ortocentar trokuta

Visine trokuta definirali smo u D1.9. Sada c emo dokazati neke pouc ke koji su u svezi s visinama trokuta.

P1.21. Pravci visina trokuta sijeku se u jednoj toc ki. Ta se toc ka zove ortocentar trokuta.
Dokaz. Promatrajmo trokut ABC . Nacrtajmo trokut MNP kojemu su stranice usporedne sa stranicama trokuta ABC i prolaze vrhovima tog trokuta (sl. 1.13). Cetverokuti ABMC i ABCN su paralelogrami. Zato je |AB| = |CM | i |AB| = |NC| , odakle je |CM | = |NC| . Isto je tako |NA| = |AP| i |PB| = |BM | .

12

1. TEMELJNI POJMOVI O TROKUTU Simetrale stranica trokuta MNP sijeku se u jednoj toc ki, koju smo oznac ili H . Budu ci da je CH NM i NM AB , slijedi da je CH AB . Isto je tako AH BC i BH CA . To znac i da se visine trokuta ABC sijeku u toc ki H , koju zovemo ortocentar trokuta.
Sl. 1.13.

D1.15. Trokut kojemu su vrhovi polovis ta zadanog trokuta zove se polovis ni trokut tog trokuta. P1.22. Simetrale stranica bilo kojeg trokuta su pravci visina njemu polovis nog trokuta.
Dokaz. Dokaz, uz oznake kao na sl. 1.13, neposredno slijedi iz dokaza P1.21. Pouc ak P1.22. moz emo izre ci i ovako: Sredis te trokutu opisane kruz nice podudara se s ortocentrom pripadnog polovis nog trokuta.

P1.23. Pouc ak o udaljenosti ortocentra od jednog vrha trokuta. Udaljenost otrocentra od jednog vrha trokuta jednaka je dvostrukoj udaljenosti sredis ta trokutu opisane kruz nice od nasuprotne stranice trokuta.
Dokaz. Trokutu ABC opisana je kruz nica k sa sredis tem u toc ki O . Toc ka H je ortocentar trokuta. Uz ostale oznake kao na sl. 1.14, treba dokazati da je |AH | = 2|OD| . Pravac OD je simetrala stranice BC , pa je OD BC , a kako je AH BC , slijedi da je OD AH . Isto je tako OE BH . Duz ina DE je srednjica trokuta ABC , zbog c ega je DE BC . Vidimo da su stranice trokuta ODE i HAB (u parovima) usporedne, zbog c ega ti trokuti imaju jednake kutove, a zbog 1 toga su slic ni. Kako je |DE| = |BA| , sli2 1 1 jedi da je |OD| = |AH | i |OE| = |BH | . 2 2 1 Isto se tako dokaz e da je |OF | = |CH | , 2 s to je ekvivalentno tvrdnji pouc ka.
Sl. 1.14.

 1.7. SIMETRALE UNUTARNJIH KUTOVA I TROKUTU UPISANA KRU ZNICA

13

1.7. Simetrale unutarnjih kutova i trokutu upisana kruz nica

Za svaki trokut postoje c etiri vaz ne, takozvane znac ajne toc ke. To su: tez is te, sredis te opisane kruz nice, ortocentar i sredis te trokutu upisane kruz nice. Prve tri od njih smo odredili i dokazali neke jednostavne pouc ke, koji su povezani s tim toc kama. U ovoj toc ki odredit c emo c etvrtu od tih toc aka. A prije toga dokazat c emo neke pouc ke. Sada c emo navesti jedan vrlo jednostavan pouc ak u svezi simetrale kuta i simetrale nasuprotne stranice trokuta.

P1.24. Simetrala unutarnjeg kuta iz jednog vrha trokuta i simetrala stranice nasuprot tom vrhu sijeku se na kruz nici opisanoj tom trokutu.
Dokaz. Neka je trokutu ABC opisana kruz nica k . Simetrala stranice BC , sa sijec e kruz nicu k u toc ki E (sl. 1.15). Budu ci da ta simetrala raspolavlja stranicu BC (|BD| = |CD|) i sa BC , ona raspolavlja i pripadci ni luk BC , to jest | BE | = | CE | . Budu da su obodni kutovi nad jednakim lukovima jednaki, slijedi da je < ) EAB = < ) CAE = . 2 To znac i da simetrala kuta CAB prolazi toc kom E . Time je pouc ak dokazan.
Sl. 1.15.

P1.25. Pouc ak o simetrali unutarnjeg kuta trokuta. Simetrala unutarnjeg kuta trokuta dijeli nasuprotnu stranicu na dva odreska, c ije se duljine odnose kao duljine inih dviju stranica trokuta, koje s tim odrescima imaju zajednic ku toc ku.
Dokaz 1. Na sl. 1.16 povuc ena je simetrala kuta pri vrhu A trokuta ABC , koja nasuprotnu stranicu sijec e u toc ki D . Uz oznake kao na slici treba dokazati da vrijedi |BD| : |CD| = |AB| : |AC| , ili m : n = c : b. (F1.8)

Sl. 1.16.

Oznac imo li noz is ta okomica iz toc ke D na pravce AB i AC s E i F , tada je |DE| = |DF | = d , jer je svaka toc ka simetrale kuta jednako udaljena od krakova kuta.

14

1. TEMELJNI POJMOVI O TROKUTU

Plos tine trokuta ABD i ADC oznac imo s P1 i P2 . Vrijedi P1 : P2 = m : n , jer ti trokuti imaju zajednic ku visinu iz zajednic kog vrha A . S druge strane je P1 : P2 = Zato je m : n = b : c. Dokaz 2. (Dokaz bez rijec i), sl. 1.17. m : n = |BA| : |AE| = c : b. 1 cd 2 : 1 bd 2 = c : b.

Sl. 1.17.

Dokaz 3. (Dokaz bez rijec i), sl. 1.18. m : n = |BE| : |CF | = c : b.

Sl. 1.18.

P1.25a. Obrat pouc ka o simetrali unutarnjeg kuta trokuta. Ako pravac, povuc en jednim vrhom trokuta, dijeli nasuprotnu stranicu u (unutarnjem) omjeru duljina inih dviju stranica (pri c emu svaki od tih dijelova s odgovaraju com stranicom ima zajednic ki vrh), tada je taj pravac simetrala tog kuta.
Dokaz. Neka pravac, povuc en vrhom A trokuta ABC , dijeli kut pri tome vrhu na dva dijela ( 1 i 2 ) i nasuprotnu stranicu sijec e u toc ki D , pri c emu je |DB| = m i |DC| = n c m = . Tre(sl. 1.19). Po pretpostavci je n b ba dokazati da je 1 = 2 = , gdje je 2 =< ) CAB . Dovoljno je dokazati da je toc ka D jednako udaljena od krakova kuta CAB , to jest Sl. 1.19. da je x = |DH | = |DG| = y . Ako je E nox va z is te visine iz vrha A , tada su trokuti BDH i BAE slic ni, zbog c ega je = . Isto m c y va tako, iz slic nih trokuta CDG i CAE imamo = . Dalje je n b x b m va b c b m = = = = 1, y c n va c n c b

 1.7. SIMETRALE UNUTARNJIH KUTOVA I TROKUTU UPISANA KRU ZNICA

15

ili

x = y.

Time je pouc ak dokazan. Zanimljivo je da simetrala vanjskog kuta i simetrala unutarnjeg kuta trokuta dijele nasuprotnu stranicu u jednakom omjeru i to jedna u vanjskom, a druga u unutarnjem omjeru. Zato se pouc ak o simetrali vanjskog kuta trokuta moz e iskazati ovako:

P1.26. Pouc ak o simetrali vanjskog kuta trokuta. Ako simetrala unutarnjeg kuta pri vrhu A trokuta ABC sijec e pravac BC u ki E , tada vrijedi: toc ki D , a simetrala pripadnoga vanjskog kuta u toc |BE| : |CE| = |BD| : |CD| = c : b.
Dokaz.

(F1.9)

Sl. 1.20.

Koristimo oznake kao na sl. 1.20. Toc ka E jednako je udaljena od polupravaca AB i AF , zbog c ega trokuti AEB i AEC imaju jednake visine (v) iz zajednic kog vrha E . Zato je 2PAEB = cv i 2PAEC = bv , odakle je PAEB : PAEC = c : b . S druge strane ti trokuti imaju zajednic ku visinu (va ) iz vrha A . Zato je 2PAEB = |BE| va i 2PAEC = |CE| va , to jest PAEB : PAEC = |BE| : |CE| . Zbog svega toga je |BE| : |CE| = c : b . U dokazu sljede ceg pouc ka koristit c emo poznatu tvrdnju: Ako je udaljenost toc ke P od pravca p jednaka d , tada je pravac p tangenta kruz nice k(P, d ) .

P1.27. Simetrale unutarnjih kutova trokuta sijeku se u jednoj toc ki. Ta toc ka je sredis te trokutu upisane kruz nice. Pouc ak se moz e izre ci i ovako: Svakom trokutu moz e se upisati kruz nica, a sredis te te kruz nice jest sjecis te simetrala unutarnjih kutova trokuta.
Dokaz. U dokazu c emo koristiti c injenicu: Nuz dan i dovoljan uvjet da toc ka pripada simetrali kuta jest da je ta toc ka jednako udaljena od krakova kuta. Simetrale kutova CAB i ABC trokuta sigurno se sijeku. Sjecis te tih simetrala oznac imo S , kao na sl. 1.21. Dovoljno je dokazati da je pravac CS simetrala kuta BCA .

16 Oznac imo li noz is ta okomica iz toc ke S na stranice trokuta (sl. 1.21), tada zakljuc ujemo: S s |SE| = |SF |, S s |SF | = |SD|. Odavde je |SD| = |SE| , s to znac i da je pravac CS simetrala kuta BCA . Oznac imo li |SD| = |SE| = |SF | = r , zakljuc ujemo da su pravci stranica trokuta tangente kruz nice k(S, r) , to jest da je ta kruz nica upisana trokutu ABC .

1. TEMELJNI POJMOVI O TROKUTU

Sl. 1.21.

P1.28. Pouc ak o duljini odrezaka s to ih simetrala unutarnjeg kuta odreduje na pripadnoj stranici trokuta. Ako simetrala kuta pri vrhu A sijec e stranicu BC u toc ki D , tada je ac ab m = |BD| = , n = |CD| = . (F1.10) b+c b+c Dokaz. Koristimo oznake kao na sl. 1.16. Prema P1.25., vrijedi m : n = c : b , odakle je (m + n) : m = (c + b) : c , ili ac - je n = b m , n = ab . Analogno a : m = (b + c) : c , odakle je m = . Takoder b+c c b+c vrijedi i za odreske na drugim dvjema stranicama trokuta.

P1.29. Pouc ak o udaljenostima vrhova od diralis ta trokutu upisane kruz nice. Udaljenost vrha trokuta od diralis ta upisane kruz nice sa stranicama trokuta, kojima je taj vrh zajednic ki, jednaka je razlici poluopsega i duljine tom vrhu nasuprotne stranice.
Dokaz. Koristimo oznake kao na sl. 1.21. Treba dokazati: |AE| = |AF | = s a, |BF | = |BD| = s b, |CD| = |CE| = s c. (F1.11)

Oc ito je |AE| = |AF | . Oznac imo: |AE| = |AF | = x , |BF | = |BD| = y , |CD| = |CE| = z . Vrijedi: x + y = c , y + z = a , z + x = b . Oduzmemo li prve dvije jednadz be dobit c emo x z = c a . Pribrojimo li ovo tre coj jednadz bi, imamo 2x = b + c a = b + c + a 2a . Oznac imo opseg trokuta a + b + c = 2s , dobijemo 2x = 2s 2a , ili x = s a . Sada se lako izrac una y = s b , z = s c .

P1.30. Pouc ak o sredis tu trokutu upisane kruz nice. Sredis te trokutu upisane kruz nice dijeli odrezak simetrale kuta povuc ene iz jednog vrha, a koji se nalazi unutar trokuta, u omjeru zbroja duljina stranica kojima je taj vrh zajednic ki i duljine tre ce stranice.

 1.7. SIMETRALE UNUTARNJIH KUTOVA I TROKUTU UPISANA KRU ZNICA

17

Dokaz. Pouc ak se moz e iskazati formulama: |AS| : |SD| = (b + c) : a, |BS| : |SE| = (c + a) : b, (F1.12) |CS| : |SF | = (a + b) : c. Dokaz c emo provesti pomo cu sl. 1.22. Prema pouc ku P1.28. vrijedi m = ac . Primijenimo li na trokut ABD b+c pouc ak o simetrali unutarnjeg kuta trokuta (P1.25.), dobit c emo

Sl. 1.22.

ac a |AS| : |SD| = |AB| : |BD| = c : m = c : =1: , b+c b+c ili |AS| : |SD| = (b + c) : a. Ine formule pouc ka dobijemo isto tako, ili kruz nim zamjenama.

P1.30a. Dokaz obrata pouc ka o sredis tu trokutu upisane kruz nice. Ako je S toc ka unutar trokuta ABC , duljina stranica a , b i c , i ako pravci AS , BS i CS sijeku nasuprotne stranice u toc kama D , E i F , tako da vrijedi |AD| b + c |BS| c + a |CS| a+b , i , tada je S sredis te kruz nice = = = |DS| a |ES| b |FS| c upisane trokutu ABC .
Dokaz. Koristimo oznake kao na sl. 1.23. Prema Cevinom pouc ku vrijedi a prema Van Aubelovom pouc ku k m p = 1, l n q

Sl. 1.23.

|BS| k q |CS| l m = + i = + . Odavde je |SE| l p |SF | k n k c+a q c+a k m = = , l b p b l n a odavde m c+a k 1+ = , l n b k a+b l c+a 1+ = , l c k b k a+b+c l c+a = , l c k b k a+b+c c+a = + 1, l c b k a+b+c c+a+b = , l c b c k = . l b

i konac no

18

1. TEMELJNI POJMOVI O TROKUTU

Prema obratu pouc ka o simetrali unutarnjeg kuta trokuta, zakljuc ujemo da toc ka S pripada simetrali kuta CAB . Isto se tako dokaz e da toc ka S pripada i simetrali kuta ABC , s to je dovoljno da je S sredis te kruz nice upisane trokutu ABC . |AS| b + c |BS| c + a |CS| a+b Napomena. Uvjeti = , = i = nisu nezavisni. |DS| a |ES| b |FS| c Lako se dokaz e da iz dva uvjeta slijedi tre ci.

1.8. Kruz nice pripisane trokutu

Najprije dokaz imo sljede ci pouc ak.

P1.31. Simetrale dvaju vanjskih kutova pri dvama vrhovima i simetrala unutarnjeg kuta pri tre cem vrhu trokuta sijeku se u jednoj toc ki. Ta je toc ka sredis te trokutu pripisane kruz nice.
Dokaz. Na sl. 1.24 nacrtane su simetrale vanjskih kutova pri vrhovima B i C trokuta ABC . Te se simetrale sigurno sijeku i njihovo sjecis te oznac imo Sa . Budu ci da toc ka Sa pripada simetrali kuta 1 , slijedi da je |Sa D| = |Sa F | . Isto tako toc ka Sa pripada simetrali kuta 1 , zbog c ega je |Sa F | = |Sa E| . Sada je |Sa D| = |Sa E| , s to znac i da toc ka Sa pripada simetrali kuta EAD , odnosno kuta CAB . To znac i da se simetrale vanjskih kutova trokuta pri vrhovima B i C i simetrala unutarnjeg kuta pri vrhu A sijeku u toc ki Sa .

Sl. 1.24.

Oznac imo li |Sa D| = |Sa E| = |Sa F | = ra , zakljuc ujemo da su pravci AB , AC i BC tangente kruz nice ka (Sa , ra ) . Ta se kruz nica zove pripisana kruz nica trokutu ABC uz stranicu BC . Isto se tako definiraju kruz nice kb (Sb , rb ) i kc (Sc , rc ) uz stranice CA i AB trokuta ABC . Dokaz imo jos neke pouc ke o trokutu pripisanim kruz nicama.