Ostale vrste kopnenog prometa

Rijeni, jezerski i kanalski promet

Veliko gospodarsko znaenje. Unutar kopnenih prostora svijeta Plovidba rijekama je poela ranije nego plovidba morem. Poetak moderne parne plovidbe: plovidba parobroda Clermont 1807. g. na rijeci Hudson ( izmeu NY i Albanyja). U Europi je prvi parobrod plovio 1810., na Dunavu.

Parobrod Clermont

Obiljeja
Prednost: koliinski vrlo velik prijevoz i atraktivnost cijene prijevoza. Loa strana: spor promet, prostorno ogranien, ponegdje se zbog leda ne moe odvijati cijele godine. Koristi se isljuivo za prijevoz robe, putniki promet je gotovo naputen ( osim u turistike svrhe)

 Najee se prevoze masovni tereti, a u novije vrijeme i roba u kontejnerima. Prijevoz tekuih tereta se omoguava uzdunim i poprenim pregradama, tankovima u tankeru.

Tanker na rijeci Mersey, Liverpool

Plovidba
Rijeni promet se uglavnom odvija na plovnim rijekama. U Europi je najrazvijeniji na Rajni, Majni, Dunavu, Volgi, a u SAD-u na rijeci Ohio. Jezerski promet je ogranien uglavnom samo na Velika sjevernoamerika jezera u Sjevernoj Americi i na Kaspijsko jezero izmeu Europe i Azije

Plovni putovi Europe

Kanal Rajna- Majna- Dunav

To je 3500 km dug plovni put od rumunjske luke Constana na Crnome moru do nizozemskog Roterdama na rijeci Rajni.

Kielski kanal

Povezao je estuarij Elbe (nova luka Brunsbuttel) i Kielski zaljev (Holtenau - predgrae Kiela). Dugaak je 98 km.

Mitteland kanal
Najvei kanal u Njemakoj je Mitteland kanal, dugaak 357 km. Povezuje kanal Rajna - Ems s tokom Elbe, na zapadu se Mitteland kanal prikljuuje na kanal Dortmund - Ems i kanal Rajna - Hente, koji ga veu s Rajnom, dok ga na istoku Brandenburki kanal spajaju s Odrom.

 Drave s najvie pogodnih unutranjih voda za plovidbu: U Europi ( bez Rusije): Nizozemska ( 42% voda pogodno za plovidbu!), Austrija(18%), Francuska, Njemaka i Belgija.

Cjevovodni promet
Namijenjen transportiranju sirove nafte, naftnih derivata, plina i drugih proizvoda u tekuem i plinovitom stanju. Najjeftinija vrsta transporta, nakon 1960. se iznimno proirila. Promijenila je lokacijske uvjete petrokemijskih industrija, zbog jeftinog transporta nije nuna lokacija na obali.

 Najgua mrea cjevovoda je u JZ Aziji (naftovodi), u Europi (naftovodi i plinovodi) te na ostalim lokacijama gdje se crpe plin i nafta (Aljaska, Sibir)

Mrea plinovoda u Europi:

JANAF

Dug je 759 km, od toga je 610 u Hrvatskoj. Ide od Omilja preko Siska pa se grana prema Maarskoj i Sloveniji te prema Srbiji.

Opasnosti po okoli
U rijenom prometu:
Opasnost od oneienja rijenog toka i priobalja od tekuih i rasutih terata. Izgradnjom kanala se troi mnogo zemljita.

U cjevovodnom prometu:
Mogunost puknua cijevi