LABORATORIJ ELEKTROENERGETIKE 2 Laboratorijske vjebe iz Tehnike visokog napona

Zagreb, veljaa 2013.g.

1. OPE UPUTE Svrha ovih laboratorijskih vjebi je upoznavanje studenata s osnovnim mjerenjima i ispitivanjima u okviru tehnike visokog napona. Da bi laboratorijske vjebe ispunile svoju svrhu, potrebno je, dakako, da im studenti pristupe potpuno pripremljeni i upoznati s materijalom koji se obrauje za vrijeme vjebe. Prvo to student treba nauiti su propisane mjere opreza. Njih se svaka osoba u visokonaponskom laboratoriju mora strogo pridravati, jer o tome ovisi sigurnost i ivot ne samo te osobe, nego i svih ostalih koji se tu nalaze. Zbog toga su mjere opreza dane odmah na poetku, prije opisa pojedinih vjebi. Njih treba svaki student nauiti prije prvog ulaska u visokonaponski laboratorij, te ujedno preuzeti obvezu da e ih se u potpunosti pridravati. Zbog toga e svi studenti prilikom dolaska na prvu vjebu potpisati izjavu koja je sastavni dio ovih uputa. Prije svake vjebe student treba prouiti uputu i sve to je u svezi s tom vjebom. Po potrebi student e posebno prostudirati odgovarajuu materiju, tako da na samu vjebu u laboratoriju pristupi potpuno pripremljen. Student treba na vjebu donijeti potrebni pribor za pisanje i raunanje. Pri izvrenju pojedinih vjebi treba najprije pripremiti i provjeriti aparaturu za vrenje dotine vjebe, a zatim samu vjebu izvriti. Tom prilikom student e upisati dobivene rezultate u priloene formulare koji se nalaze uz svaku vjebu. Na kraju vjebe, a u nekim vjebama i tijekom vjebe, studenti e obraditi dobivene rezultate mjerenja odnosno ispitivanja, koristei pri tome priloene formulare. Iz rezultata obrade po potrebi e izvui odgovarajue zakljuke i napisati ih. Nakon posljednje vjebe student predaje svezak na pregled i ocjenu. Studentu e svezak biti vraen nakon ocjene.

2. PROPISI ZA MJERE OPREZA U LABORATORIJU VISOKOG NAPONA 1) Ulaenje u visokonaponski prostor U visokonaponski prostor za ispitivanje smije se ui samo kroz vrata u zatitnoj ogradi koja su u tu svrhu odreena. Prije ulaska treba se osobnim gledanjem uvjeriti da je iskljuen izvor visokog napona. 2) Prilaenje aparatima u visokonaponskom prostoru Prije pribliavanja visokonaponskim aparatima treba se osobnim gledanjem uvjeriti da su im visokonaponske prikljune stezaljke vidljivo uzemljene na pouzdani nain. Ukoliko to nije bilo mogue uiniti prije ulaska u visokonaponski prostor, potrebno je visokonaponske aparate uzemljiti pomou izolacionih motki na kojima su privreni vodovi za uzemljenje. Naroitu panju treba posvetiti kondenzatorima i drugim ureajima s velikim kapacitetom na kojima moe ostati opasna koliina naboja.

3) Uzemljenje Povremena uzemljenja se provode gipkim bakrenim uetom. Svaku stezaljku koja se uzemljuje treba posebno spojiti na sabirni vod za uzemljenje. Ostvarenje uzemljenja serijskim spojem nije dozvoljeno. Sabirni vod za uzemljenje mora biti dovoljno vrst i osiguran protiv mehanikog oteenja, te vidljiv i pristupaan. 4) Smjetaj u visokonaponskom prostoru Dijelovi pod naponom moraju biti smjeteni na dovoljnoj udaljenosti od uzemljenih dijelova, a naroito od zatitne ograde. Te udaljenosti trebaju iznositi najmanje 50 cm za napone do 50 kV prema zemlji. 100 cm za napone do 100 kV prema zemlji, 150 cm za napone do 150 kV prema zemlji. Smjetaj ureaja mora biti takav da se s komandnog mjesta dobro vidi ispitni objekt i da se lako mogu oitavati sve mjerene vrijednosti. 5) Spojevi Spojni vodovi visokog napona izvode se od gole ice. Ukoliko se u blizini visokog napona nalaze izolirani metalni dijelovi koji se ne mogu ukloniti treba ih spojiti s visokim naponom, da ne bi dolazilo do nepoeljnog kapacitivnog nabijanja. 6) Rad u visokonaponskom prostoru Prije svakog pokusa potrebno je detaljno prouiti spojnu shemu. Nakon pripreme aparata za pokus treba provjeriti elektrine spojeve. Posebno treba provjeriti jesu li provedene sve potrebne zatitne mjere. 7) Izvoenje pokusa Prilikom izvoenja pokusa ne smije se nitko nalaziti unutar visokonaponskog prostora iza zatitne ograde. Ukapanje i stavljanje pod visoki napon treba vriti promiljeno i ne naglo. Za vrijeme izvoenja pokusa ne smije se hodati, naslanjati na zatitnu ogr adu, niti na bilo koji nain smetati onome tko vri pokus. 8) Iskapanje im zavri pokus treba iskopati glavni dovod napajanja. Ako se za vrijeme pokusa pokae da neto nije u redu ili da je neto sumnjivo, treba odmah iskopati dovod napajanja u visokonaponski prostor. PRIMAJUI GORNJE PROPISE NA ZNANJE, IZJAVLJUJEM DA U IH SE PRI RADA U LABORATORIJU VISOKOG NAPONA STROGO PRIDRAVATI. SVJESTAN SAM DA NE PRIDRAVANJE GORNJIH PROPISA DOVODI U OPASNOST MOJ IVOT I IVOTE DRUGIH. PRISTAJEM, U SLUAJU AKO SE NE BUDEM PRIDRAVAO GORNJIH PROPISA, DA ODMAH BUDEM ISKLJUEN S DALJNJIH VJEBI.

------------------------------------( potpis studenta )

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA ZAVOD ZA VISOKI NAPON I ENERGETIKU

Unska 3, 10000 Zagreb

Laboratorijska vjeba br 1.

PROIZVODNJA I MJERENJE VISOKIH NAPONA

1.1. Visoki izmjenini napon

Visoki izmjenini naponi, koji su potrebni za laboratorijske pokuse i ispitivanja, uglavnom se proizvode jednofaznim visokonaponskim transformatorima, koji u usporedbi s pogonskim transformatorima imaju mnogo manju snagu (npr. 500 kV, 1 MVA).

1.1.1.

Karakteristine veliine

Uobiajeno se pod izmjeninim naponom podrazumijeva periodino titranje s linearnom srednjom vrijednou u = 0, iji oblik ne mora uvijek biti sinusoidalan. Uz trenutnu vrijednost napona u, za vrijeme t i periodu T, vrijedi za efektivnu vrijednost napona:

1 2 u dt T 0

Za sinusoidalno titranje je maksimalna vrijednost u 2U . Budui da se vii harmonici ne mogu iskljuiti, moe pri ispitivanju izmjeninim naponom maksimalna vrijednost u/U odstupati od vrijednosti 2 do 5%, pri emu ispitna frekvencija f =1/t mora biti u podruju izmeu 45 Hz i 65 Hz. (IEC 60060-1).

1.2.

Ispitni transformatori

Ispitni transformatori izvode se s uzemljenim visokonaponskim namotom. Pri tome se razlikuju dvije izvedbe: 1. 2. U izvedbi u metalnom kotlu su eljezna jezgra i namoti u ulju. Iz kotla izlazi porculanski provodni izolator (slika 1a). Izvedba u izolacionom cilindru. Aktivni dijelovi nalaze se u izolacionom cilindru ispunjenim uljem. Izolacioni cilindar napravljen je od impregniranog papira ili od epoksidnih smola (slika 1b).

Slika 1a.

Slika 1b.

Obje izvedbe predviene su za vrlo visoke napone (npr. 1 MV). Za izvedbu u metalnom kotlu moraju provodni izolatori biti nerazmjerno veliki, tako da se za napone preko 400 kV veina transformatorskih jedinica izvodi u prostorno tedljivijoj izvedbi s izolacionim cilindrom. Meutim radi velike koliine ulja, odvoenje topline je slabo, pa su ispitni transfo rmatori s
Laboratorijske vjebe iz Tehnike visokog napona Stranica 4

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA ZAVOD ZA VISOKI NAPON I ENERGETIKU

Unska 3, 10000 Zagreb

izolacionim cilindrom pogodni samo za male trajne nazivne struje (npr. 0,5 A). Inae je potrebno dodatno hlaenje. Podizvedba izvedbi 1 ispitnog transformatora je visokonaponski namot na sredini galvanski povezan sa eljeznom jezgrom i kuitem (slika 2). Tako krajevi visokonaponskog namota imaju samo polovicu napona prema srednjoj toki. Oba provodna izolatora zato mogu biti odgovarajuih manjih dimenzija. Ako je pri tom jedna strana visokonaponskog namota uzemljena, mora transformatorsko kuite biti izolirano, zato jer je na njemu polovica napona prema zemlji. Ako je uzemljena srednja toka visokonaponskog namota tada se dobije izmjenini napon, koji je simetrian prema zemlji.

Slika 2. Ispitni transformatori s jednom jedinicom grade se za napone do 800 kV. Vie napone ekonominije je proizvoditi s kaskadom transformatora.
K' E'' K E' H' A H'' B

2U

3U

Slika 3. Visokonaponski namoti vie transformatorskih jedinica spojeni su u seriju. Cijela kaskada napaja se preko primarnog namota prvog transformatora. Sekundarni namot iji je jedan kraj uzemljen daje visoki napon U, dok namot K sekundara prvog transformatora slui za napajanje primarnog namota E' drugog transformatora, tj. njime se prenosi snaga na drugi transformator. Drugi transformator mora biti izoliran od zemlje za napona U. Sekundar drugog transformatora ima takoer dva namota od kojih prvi H' slui za dobi vanje napona U, koji se serijski povezuje na napon sekundara prvog transformatora. Tako je toka A na potencijalu 2U u odnosu na zemlju. Drugi namotaj sekundara K' drugog transformatora slui za napajanje treeg transformatora, iji sekundar takoer daje napon U, tako da je toka B pod naponom 3U. Trei transformator mora biti izoliran od zemlje za napon 2U. Snage pojedinih transformatora mogu, ali i ne moraju biti iste. Snaga prvog transformatora odnosno njegovog namota je najvea, jer se preko njega napajaju druga dva
Laboratorijske vjebe iz Tehnike visokog napona Stranica 5

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA ZAVOD ZA VISOKI NAPON I ENERGETIKU

Unska 3, 10000 Zagreb

transformatora. Ako je snaga na ispitivanom objektu 3UI, tada su snage pojedinih stupnjeva kaskade: prvi 3UI, od ega na drugi ide 2UI, a UI na objekt; drugi 2UI, od ega na trei ide UI, a UI na objekt; trei UI, koja sva ide na objekt. Prema tome ukupna instalirana snaga kaskade je (3+2+1)UI=6UI, dok se na ispitnom objektu dobije samo 3UI. Ovakve kaskade s tri stupnja imaju obino napon oko 1 MV, a snagu kaskade od 1 MVA. Napon kratkog spoja jedne transformatorske jedinice je u = 1% do 6%. Kaskade s dvije jedinice ima napon kratkog spoja 3,5 do 4 puta vei, a kaskada s tri jedinice ima 8 do 9 puta vei napon kratkog spoja.

POKUS 1. VISOKI NAPON - IZMJENINA KORONA

Cilj ovog pokusa je upoznati studente s problemom korone te mjerama za spreavanje nastanka korone. Korona se javlja kada jakost elektrinog polja na povrini vodia pree probojnu vrstou zraka. Problematika korone je najizraenija na visokonaponskim prijenosnim vodovima. Za pokus korone potreban nam je ureaj za proizvodnju visokog izmjeninog napona, ija je principijelna shema prikazana na slici 4.
Sabirnica VN otpornik 3M

Regulacioni transformator A B C A V VN transformator 0,38/150(300) kV

Slika 4. Kao vodii koristiti e se slijedei uzorci: 1. bakrena ica promjera 3 mm; 2. bakrena cijev promjera 11 mm; 3. snop od etiri bakrene ice ekvivalentnog promjera 10,56 mm; 4. cijev od mesinga promjera 32 mm. Vodii se postavljaju u sredite uzemljenog metalnog ianog cilindra. Pokus se provodi u dobro zamraenoj prostoriji. Na sabirnicu se prikljui aparatura koja se sastoji od uzemljenog cilindra i uzorka vodia. Polagano podiui napon na zakretnom transformatoru povisuje se napon na visokonaponskoj strani. Na vodiu e sve vie i vie rasti elektrino polje, dok u jednom trenutku polje uz samu povrinu vodia ne premai elektrinu vrstou zraka. U tom trenutku emo primijetiti tinjavo izbijanje tik oko vodia u obliku plaviastog svijetla. Daljnjim povienjem napona tinjavo izbijanje prerasta u pramenasto izbijanje, intenzitet svijetla se poveava, jer je polje prekorailo elektrinu vrstou zraka ne samo na povrini vodia ve i u prostoru u neposrednoj blizini. Osim navedenog svjetlucanja, prilikom korone se redovito uje karakteristian praskavi zvuk, te se takoer moe osjetiti i miris ozona. Mijenjajui uzorke vodia treba uoiti razliku u veliini napona pri kojemu nastupa korona.
Laboratorijske vjebe iz Tehnike visokog napona Stranica 6

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA ZAVOD ZA VISOKI NAPON I ENERGETIKU

Unska 3, 10000 Zagreb

Opaamo na slici 4. izmeu transformatora i sabirnice otpornik reda veliine 3106 tj. 3 M . Takvi otpornici ne trebaju imati veliku tonost jer ih ne koristimo kao mjerne otpornike ve samo za ogranienje struje kratkog spoja ili priguenje. Zbog toga su oni izvedeni tako da se u izolacionu cijev ulije destilirana voda, koja ima izuzetno veliki otpor, te se onda u tu vodu dodaje voda iz vodovoda sve dotle dok se ne postigne eljeni otpor. Na krajevima izolacione cijevi u vodu su naravno uronjeni kontakti.

POKUS 2. SNIMANJE OBLIKA NAPONA

Ispitivanje izmjeninim naponom industrijske frekvencije treba provoditi sinusoidalnim naponom u granicama tolerancije, to znai da nigdje napon ne smije odstupati od idealne sinusoide vie od 5%. Stoga je potrebno provjeriti da li izvor visokog napona odgovara tom zahtjevu.
Sabirnica VN otpornik 3M

Osciloskop Regulacioni transformator A B C A V Bakrena ica VN transformator 0,38/150(300) kV

Slika 5. Snimanje oblika napona provodi se tako, da se na izolacionu podlogu podno sabirnice postaviti golu bakrenu icu spojenu sa sondom osciloskopa. Stavljajui sabirnicu pod napon, na osciloskopu e se pojaviti slika istog oblika kao i napon ispitnog visokonaponskog transformatora, zbog kapacitivne veze izmeu sabirnice i bakrene ice odnosno bakrene ice i zemlje. Provjeravanje oblika napona se vri od minimuma pa sve do maksimalnog napona za koji je ispitni transformator deklariran.

POKUS 3. MJERENJE IZMJENINOG NAPONA KUGLASTIM ISKRITEM

Jedna od najstarijih metoda za mjerenje visokih napona je mjerenje kuglastim iskritem. Zbog svoje pouzdanosti i jednostavnosti koristi se jo i danas. U ovom pokusu se mjerenje visokog napona provoditi tako da se na niskonaponskoj strani postavi odreeni napon. Zatim se polagano pribliavaju kugle, dok izmeu njih ne doe do proboja i tada se oita razmak izmeu njih. Za svaki napon na niskonaponskoj strani ponavlja se navedeni postupak est puta, s time da se prvo oitanje ne uzimamo u obzir zbog toga to zrak meu kuglama jo nije bi o ioniziran. Od preostalih pet oitanja izrauna se srednja vrijednost, te iz priloenih tablica oita probojni napon. Pri tome treba naglasiti da je za proboj kuglastog iskrita mjerodavna tjemena vrijednost napona, pa je ona i navedena u tablicama za odreeni promjer kugle i oblik primijenjenog napona. Kuglastim iskritima se, naime, mogu mjeriti ne samo tjemene vrijednosti izmjeninih napona, ve i istosmjernih i udarnih. Shema spoja za mjerenje kuglastim iskritem dana je na slici 6.

Laboratorijske vjebe iz Tehnike visokog napona

Stranica 7

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA ZAVOD ZA VISOKI NAPON I ENERGETIKU

Unska 3, 10000 Zagreb

sabirnica Rz

0,25 M
Rp

1,5 M
v.n. transformator 1 : 1000 Iskrite

250

Slika 6. Na slici 6. primjeuje se serijski spojena dva otpornika Rz i Rp. Zatitni otpornik Rz je stalno ugraen izmeu ispitnog transformatora i sabirnice. Svrha mu je da pri bilo kojem proboju zatiti ispitni transformator ograniujui struju kratkog spoja. Pri mjerenju kuglastim iskritem dodaje se u strujni krug jo i priguni otpor Rp, sa svrhom da prigui titraje koji nastupaju nakon proboja kugli. Primjeuje se, naime serijski R, L, C krug, s uvijek prisutni m radnim otporima, induktivitetom transformatora, te kapacitetima sabirnice i kuglastog iskrita. Za to tonije odreivanje probojnog napona kuglastog iskrita potrebno je jo uvaiti atmosferske prilike. Naime, zrak kao izolator izmeu kugli ima razliitu probojnu vrstou ovisno o tlaku i temperaturi. U tablicama je dana probojna vrstoa kugli za normalne atmosferske prilike, tj. pri 101,3 kPa (1013 milibara ili 760 mm Hg) i 20oC. Da bi se izmjereni napon mogao korigirati na stvarne atmosferske prilike, potrebno ga je pomnoiti s korekcionim faktorom k, koji je ovisan o relativnoj gustoi zraka. Dakle, mjereni napon Utj = k Ut , gdje je Ut napon iz tabela a:

p T0 p0 T

p 273 20 1013 273 t

0,28924

p 273 t

gdje su: p - atmosferski tlak u milibarima (hPa) t - temperatura zraka u oC ili:

p 273 20 760 273 t

0,38553

p 273 t

Za relativne gustoe zraka izmeu 0,95 i 1,05, a to je redovito u laboratorijskim uvjetima = k , pa je preskoni napon:

U tj

Ut

Laboratorijske vjebe iz Tehnike visokog napona

Stranica 8

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA ZAVOD ZA VISOKI NAPON I ENERGETIKU

Unska 3, 10000 Zagreb

POKUS 4. MJERENJE IZMJENINOG NAPONA DJELITELJEM NAPONA

Ova metoda koristi za mjerenje izmjeninog napona kapacitivni djelitelj i elektrostatski voltmetar prema slici 7.

Slika 7. Napon na serijski spojenim kondenzatorima e se raspodijeliti obratno proporcio nalno njihovim kapacitetima. Tako se moe postii da visokonaponski kondenzator preuzme na sebe veliki dio napona ovisno o prijenosnom omjeru djelitelja. Prijenosni omjer kapacitivnog djelitelja napona se izraunava:

C1 U1 U1 U

C2 U 2 U2
U 2 C2 U 2 C2

(U

U 2 ) C1

U C1 U 2 C1

U2

C2 C1

U naem sluaju postoji mogunost mijenjanja niskonaponskih kondenzatora, tako se dobiju tri mjerna podruja: T - Uef = 54,9 Ue , S - Uef = 83,9 Ue , R - Uef = 161,3 Ue , gdje je Uef efektivna vrijednost mjerenog napona, a Ue oitanje elektrostatskog voltmetra. U ovoj metodi se obavezno mora upotrijebiti voltmetar sa zanemarivim potrokom jer bi se u protivnom niskonaponski kondenzator praznio. Tim zahtjevima u potpunosti odgovara elektrostatski voltmetar.

Laboratorijske vjebe iz Tehnike visokog napona

Stranica 9

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA ZAVOD ZA VISOKI NAPON I ENERGETIKU

Unska 3, 10000 Zagreb

POKUS 5. MJERENJE IZMJENINOG NAPONA MJERENJEM STRUJE KROZ POZNATU SUSCEPTANCIJU

U ovoj se metodi mjeri struja kroz poznatu susceptanciju, slika 8., te se na temelju toga moe izraunati napon na normalnom kapacitetu za punovalno ispravljanje prema:

Slika 8.

U tj

I tj

1 C

I tj

I sr

U tj

I sr

1 2 2 f C

U tj
i analogno za poluvalno ispravljanje :

I sr 4 fC

U tj
U naem sluaju vrijedi:

I sr 2 fC

Utj = 55,3281*Isr (mA) odnosno Utj = 0,0553281*Isr ( A).

Laboratorijske vjebe iz Tehnike visokog napona

Stranica 10

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA ZAVOD ZA VISOKI NAPON I ENERGETIKU

Unska 3, 10000 Zagreb

REZULTATI MJERENJA I OBRADE

Kuglasto iskrite Barometarski tlak Temperatura zraka Relativna gustoa zraka p= t= mm Hg
o

0.38553 273

Niskonaponski voltmetar (V) Razmak kugli (mm) 1 2 3 4 5 Ukupno: Srednja vrijednost: Napon iz tabela Ut (kV) Mjereni napon Utj= Ut

30

45

60

75

90

Mjereni napon Utj (kV)

140

120

100

80

60

40

20

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

110

120

Niskonaponski voltmetar (V)

Laboratorijske vjebe iz Tehnike visokog napona Stranica 11

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA ZAVOD ZA VISOKI NAPON I ENERGETIKU

Unska 3, 10000 Zagreb

Djelitelj napona i struja kroz poznatu susceptancijue Niskonaponski voltmetar (V) Elektrostatski voltmetar oitano (V) izraunato Uef (kV) Ampermetar oitano ( A) izraunato Utj (kV) =0,0553281 Isr ( A)

10

20

30

40

50

Mjereni napon Uef, Utj (kV)

40 35 30 25 20 15 10 5

10

20

30

40

50

60

Niskonaponski voltmetar (V) Izmjenina korona Nastanak korone Niskonaponski voltmetar (V) Kapacit. dijelilo 2500:1 (kV) Bakrena ica prom. 3 mm Bakrena cijev prom. 11 mm Snop ekv. prom 10,56 mm Cijev prom. 32 mm

Snimanje oblika napona Napon na sabirnici (kV) Napon na bakrenoj ici (V) Sadraj harmonika u naponu Napon na sabirnici (kV) Napon na bakrenoj ici (V) 1. harmonik (V) 3. harmonik (mV) 5. harmonik (mV) 7. harmonik (mV) 9. harmonik (mV) Udio viih harmonika (%) 100 RMS PPK 25 50 100

Laboratorijske vjebe iz Tehnike visokog napona

Stranica 12

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA ZAVOD ZA VISOKI NAPON I ENERGETIKU

Unska 3, 10000 Zagreb

TABLICE ZA KUGLASTA ISKRITA

Tjemene vrijednosti napona u kV pri 1013 hPa (=1013 milibara = 760 mm Hg) atmosferskog tlaka i 20oC za razmake kugli u milimetrima. Iskrita jednopolno uzemljena. 1) Kugle 20 mm mm 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 ,0 4,7 8,0 11,2 14,4 17,4 20,4 23,2 25,8 28,3 ,1 5,0 8,3 11,5 14,7 17,7 20,7 23,5 26,1 28,5 ,2 5,4 8,6 11,8 15,0 18,0 20,9 23,7 26,3 28,8 ,3 5,7 9,0 12,2 15,3 18,3 21,2 24,0 26,6 29,0 ,4 6,1 9,3 12,5 15,6 18,6 21,5 24,2 26,8 29,3 ,5 2,8 6,4 9,6 12,8 15,9 18,9 21,8 24,5 27,1 29,5 ,6 3,2 6,7 9,9 13,1 16,2 19,2 22,1 24,8 27,3 29,7 ,7 3,6 7,0 10,2 13,4 16,5 19,5 22,3 25,0 27,6 30,0 ,8 3,9 7,4 10,6 13,8 16,8 19,8 22,6 25,3 27,8 30,2 ,9 4,3 7,7 10,9 14,1 17,1 20,1 22,9 25,5 28,1 30,5

2) Kugle 50 mm, napon: izmjenini, istosmjerni, negativni udarni mm 0 10 20 0 32,0 57,5 1 34,8 59,0 2 8,0 37,6 61,5 3 11,2 40,3 63,5 4 14,3 42,9 65,5 5 17,4 45,5 67,3 6 20,4 48,1 7 23,4 50,6 8 26,3 53,0 9 29,2 55,3

3) Kugle 50 mm, napon: pozitivni udarni mm 0 10 20 0 32,0 59,5 1 34,9 61,8 2 37,8 64,0 3 11,2 40,6 66,5 4 14,3 43,3 69,0 5 17,4 46,2 71,0 6 20,4 49,0 7 23,4 51,8 8 26,3 54,5 9 29,2 57,0

4) Kugle 100 mm, napon: izmjenini, istosmjerni, negativni udarni mm 0 10 20 30 40 50 0 31,7 59,0 84,0 105,0 123,0 1 34,6 61,8 86,2 107,0 2 37,4 64,5 88,4 109,0 3 40,2 67,0 90,6 111,0 4 42,9 69,5 92,8 113,0 5 16,8 45,5 72,0 95,0 115,0 6 19,9 48,1 74,5 97,0 116,6 7 23,0 50,8 77,0 99,0 118,2 8 26,0 53,5 79,5 101,0 119,8 9 28,9 56,3 81,8 103,0 121,4

5) Kugle 100 mm, napon: pozitivni udarni mm 0 10 20 30 40 50 0 31,7 59,0 85,5 109,0 130,0 1 34,6 61,8 87,9 111,2 2 37,4 64,5 90,3 113,4 3 40,2 67,3 92,7 115,6 4 42,9 70,0 95,1 117,8 5 16,8 45,5 72,8 97,5 120,0 6 19,9 48,1 75,5 99,8 122,0 7 23,0 50,8 78,0 102,1 124,0 8 26,0 53,5 80,5 104,4 126,0 9 28,9 56,3 83,0 106,7 128,0

Laboratorijske vjebe iz Tehnike visokog napona

Stranica 13

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA ZAVOD ZA VISOKI NAPON I ENERGETIKU

Unska 3, 10000 Zagreb

6) Kugle 150 mm, napon: izmjenini, istosmjerni, negativni udarni mm 0 10 20 30 40 50 60 70 0 31,7 59,0 85,5 110 133 152 169 1 34,6 61,8 88,0 112,4 135 153,8 170,6 2 37,4 64,5 90,5 114,8 137 155,6 172,2 3 40,2 67,3 93,0 117,2 139 157,4 173,8 4 42,9 70,0 95,5 119,6 141 159,2 175,4 5 16,8 45,5 72,8 98,0 122 143 161 177 6 19,9 48,1 75,5 100,4 124,2 144,8 162,6 7 23,0 50,8 78,0 102,8 126,4 146,6 164,2 8 26,0 53,5 80,5 105,2 128,6 148,4 165,8 9 28,9 56,3 83,0 107,6 130,8 150,2 167,4

7) Kugle 150 mm, napon: pozitivni udarni mm 0 10 20 30 40 50 60 70 0 31,7 59,0 85,5 111 136 158 178 1 34,6 61,8 88,1 113,6 138,2 160 179,8 2 37,4 64,5 90,7 116,2 140,4 162 181,6 3 40,2 67,3 93,3 118,8 142,6 164 183,4 4 42,9 70,0 95,9 121,4 144,8 166 185,2 5 16,8 45,5 72,8 98,5 124 147 168 187 6 19,9 48,1 75,5 101 126,4 149,2 170 7 23,0 50,8 78,0 103,5 128,8 151,4 172 8 26,0 53,5 80,5 106 131,2 153,6 174 9 28,9 56,3 83,0 108,5 133,6 155,8 176

8) Kugle 250 mm, napon: izmjenini, istosmjerni, negativni udarni mm 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 0 31,7 59,0 86,0 112,0 137,0 161,0 184,0 206,0 226,0 244,0 261,0 275,0 1 34,6 61,8 88,6 114,6 139,4 163,4 186,2 208,0 227,8 245,7 262,4 276,4 2 37,4 64,5 91,2 117,2 141,8 165,8 188,4 210,0 229,6 247,4 263,8 277,8 3 40,2 67,3 93,8 119,8 144,2 168,2 190,6 212,0 231,4 249,1 265,2 279,2 4 42,9 70,0 96,4 122,4 146,6 170,6 192,8 214,0 233,2 250,8 266,6 280,6 5 45,5 72,8 99,0 125,0 149,0 173,0 195,0 216,0 235,0 252,5 268,0 282,0 6 48,1 75,5 101,6 127,6 151,4 175,2 197,2 218,0 236,8 254,2 269,4 7 50,8 78,3 104,2 130,2 153,8 177,4 199,4 220,0 238,6 255,9 270,8 8 53,5 81,0 106,8 132,8 156,2 179,6 201,6 222,0 240,4 257,6 272,2 9 56,3 83,5 109,4 135,4 158,6 181,8 203,8 224,0 242,2 259,3 273,6

9) Kugle 250 mm, napon: pozitivni udarni mm 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 0 31,7 59,0 86,0 112,0 138,0 163,0 187,0 211,0 233,0 254,0 273,0 291,0 1 34,6 61,8 88,6 114,6 140,4 165,4 189,4 213,2 235,1 255,9 274,8 292,7 2 37,4 64,5 91,2 117,2 143,2 167,8 191,8 215,4 237,2 257,8 276,6 294,4 3 40,2 67,3 93,8 119,8 145,8 170,2 194,2 217,6 239,3 259,7 278,4 296,1 4 42,9 70,0 96,4 122,4 148,4 172,6 196,6 219,8 241,4 261,6 280,2 297,8 5 45,5 72,8 99,0 125,0 151,0 175,0 199,0 222,0 243,5 263,5 282,0 299,5 6 48,1 75,5 101,6 127,6 153,4 177,4 201,4 224,2 245,6 265,4 283,8 7 50,8 78,3 104,2 130,2 155,8 179,8 203,8 226,4 247,7 267,3 285,6 8 53,5 81,0 106,8 132,8 158,2 182,2 206,2 228,6 249,8 269,2 287,4 9 56,3 83,5 109,4 135,4 160,6 184,6 208,6 230,8 251,9 271,1 289,2

Laboratorijske vjebe iz Tehnike visokog napona

Stranica 14

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA ZAVOD ZA VISOKI NAPON I ENERGETIKU

Unska 3, 10000 Zagreb

10) Kugle 1000 mm, napon: izmjenini, istosmjerni, negativni udarni mm 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 90 100 110 120 130 140 150 160 kV 59,0 72,8 86 99 112 125 138 151 164 177 190 203 215 241 266 292 318 342 366 390 414 mm 170 180 190 200 220 240 260 280 300 320 340 360 380 400 450 500 550 600 650 700 750 kV 438 462 486 510 555 595 635 675 710 745 780 815 845 875 945 1010 (1060) (1110) (1160) (1200) (1230)

11) Kugle 1000 mm, napon: pozitivni udarni mm 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 90 100 110 120 130 140 150 160 kV 59,0 72,8 86 99 112 125 138 151 164 177 190 203 215 241 266 292 318 342 366 390 414 mm 170 180 190 200 220 240 260 280 300 320 340 360 380 400 450 500 550 600 650 700 750 kV 438 462 486 510 555 600 645 685 725 760 795 830 865 900 980 1040 (1100) (1150) (1200) (1240) (1280)

Laboratorijske vjebe iz Tehnike visokog napona

Stranica 15