IVOT I KOLA br. 12(2/2004.

UDK 613.83-053.6 351.76 371.78 Znanstveni pregledni lanak

IBRAHIM OSMI

ZNANJA I STAVOVI ADOLESCENATA O NARKOMANIJI

Problemu narkomanije kao negativne drutvene pojave treba se suprotstaviti na svim drutvenim nivoima. Primarnu ulogu ima obitelj, a zatim i druge institucije koje svojim djelovanjem i osposobljenou mogu dati znaajan doprinos u suzbijanju narkomanije i dilerstva kao negativnih drutvenih pojava. Ovdje prvenstveno mislimo na: kolu, zdravstvene ustanove, socijalne ustanove, sudstvo, policiju i dr. Poseban akcent treba staviti na preventivno djelovanje, u odnosu na represiju.

UVOD U Bosni i Hercegovini zloupotreba opojnih droga uzima sve vie maha. Kao posljedicu toga moemo smatrati nedovoljnu organiziranost, osposobljenost i koordinaciju na svim drutvenim nivoima. Ono to danas predstavlja najvei problem jest to to nitko ne moe dati ni priblino tone podatke o broju narkomana i ovisnika. Mogui izvori podataka su zdravstvene ustanove, policijske stanice, ali i tu postoje ogranienja. Vlada miljenje da je tamna brojka daleko vea u odnosu na podatke kojima raspolau policijski organi i zdravstvene ustanove. U zdravstvenim ustanovama registriraju se samo oni sluajevi koji se javljaju na lijeenje, ali ni svi lijeeni nisu registrirani kao sluajevi narkomanije (zbog inzistiranja roditelja da osoba ne bude etiketirana kao narkoman i sl.), tako da je taj broj, upravo zbog toga, znatno manji od realnog. Policija opet samo zatvara proizvoae i dilere droge dok je zakon samo predvidio prekrajne mjere protiv uivalaca opojnih droga. Procjenjuje se da iza jednog registriranog narkomana dolazi najmanje pet neregistriranih. Same poslijeratne prilike i unutarnje ustrojstvo BiH doveli su do razjedinjavanja onih elemenata koji treba dati najvei doprinos u borbi protiv narkomanije i dilerstva. Kao posljedica toga postoji nedovoljna koordinacija policijskih struktura na nivou entiteta, a taj problem bi se rijeio stvaranjem Ministarstva unutarnjih poslova na nivou drave Bosne i Hercegovine. Kao sljedei problem mogli bismo navesti injenicu da veliki broj sumnjivih stranaca boravi na prostoru BiH, zatim loa kontrola granica i dr. predstavljaju ogromne rizike za irenje narkomanije. Valja spomenuti i injenicu da je BiH zbog svog geografskog poloaja glavni tranzit za velike koliine svih vrsta droga prema srednjoj i sjevernoj Evropi. Na alost, jedan
*

Dr. Ibrahim Osmi, Filozoski fakultet, Tuzla

16

IVOT I KOLA br. 12(2/2004.)

dio droge ostaje u BiH kod domaih narko-bosova i domae narko-mafije. Veliki broj zemljinih povrina koje su okruene minskim poljima zaostalim poslije rata koriste se za uzgajanje indijske konoplje, tako da je pristup do tih zasijanih povrina veoma otean i jedino mogu uz pomo specijaliziranih deminerskih slubi. Ovdje svakako treba spomenuti i BiH dravljane na privremenom radu u inozemstvu (Njemaka, Nizozemska, Austrija, Italija i dr.) koji unose drogu iz tih zemalja u BiH, ime se poveava broj dilera i samih uivalaca droga. Unutar BiH evidentno je raslojavanje drutva na mali broj bogatih i velikog broja ljudi koji ive na granici siromatva, sve vea prisutnost korupcije, organiziranog i drugih vidova kriminala. Teka socijalna situacija, nerijetki sluajevi umijeanosti policije, lijenika, ljudi iz politikog ivota u razne vrste kriminalnih aktivnosti stvaraju idealno tlo za razvoj narkomanije, a prostor BiH postaje veoma nesigurnim za graane. Mjesta preprodaje droge i vrbovanja novih konzumenata uglavnom su sastajalita mladih (diskoteke, kafii, ulice, kole i dr.). Zabrinjavajua je injenica da se droga moe nabaviti u neposrednoj blizini kola, jer se dileri esto nalaze ba oko kola. kolarci najee poinju s puenjem marihuane ili popularno nazvane trava, zatim uzimanjem razliitih tableta meu kojima su danas najpopularnije ekstazi (ecstasy) koje adolescenti koriste na partijima i zbog toga pojedinci prodaju tablete razliitog sastava kao ekstazi. Ove prve doze droge adolescenti uglavnom od dilera dobiju besplatno i u velikom broju sluajeva su samo uvertira pred uzimanje mnogo teih, jaih i opasnijih droga. 1. METODOLOGIJA ISTRAIVANJA 1.1. Predmet istraivanja Predmet su ovog istraivanja znanje i stavovi adolescenata o narkomaniji i njihovo steeno znanje o raznim vrstama droga. 1.2. Cilj istraivanja Cilj ovog istraivanja jest ispitivanje znanja i stajalita adolescenata o drogama i narkomaniji kao negativnoj drutvenoj pojavi, kao i prezentiranje rezultata dobivenih s podruja Tuzlanskog kantona. 1.3. Zadatci istraivanja 1. Ispitati znanje adolescenata o vrstama, nazivima, nainima koritenja i zloupotrebi kao i djelovanju pojedinih vrsta droga; 2. Ispitati i analizirati koji su najei izvori informacija za adolescente o raznim vrstama droga; 3. Ispitati stajalita adolescenata o pojavi zloupotrebe droga u drutvu
17

IVOT I KOLA br. 12(2/2004.)

4. Ispitati i analizirati utjecaj obitelji, kole i socijalne sredine na pojavu narkomanije; 2. Hipoteza istraivanja S obzirom da emo u ovom istraivanju ispitivati znanje i stavove adolescenata o drogama i narkomaniji i da emo pratei varijable uporeivati i prouavati statistikom analizom, smatramo da je metodoloki ispravno u istraivanju poi od nul-hipoteze. To znai da emo poi od pretpostavke da e veze u ispitivanim varijablama biti sluajne, sve dotle dok u statistiki kontroliranim uvjetima ne dosegnu razinu statistike znaajnosti. 3. Metode, postupci i instrumenti istraivanja 3.1. Metode istraivanja Kako je ovo istraivanje fundamentalnog karaktera, tj. namijenjeno je sadanjici, zalazi u prolost, a usmjereno je prema budunosti, zbog toga je u njemu neminovno koristiti vie istraivakih metoda i to: 1. Metoda teorijske analize 2. Serveya metoda 3. Metoda analize dokumentacije 3.2. Postupci istraivanja U toku istraivanja uz primjenu pojedinih metoda koristit e se postupci i instrumenti kojima e se prikupiti odreeni podatci o znanju i stavovima adolescenata o pojedinim vrstama droge i narkomaniji kao negativnoj drutvenoj pojavi Od postupaka koristit emo: - anketiranje - rad na dokumentaciji - statistiki postupci (procent, Hi-kvadrat test, C koeficijent koeficijent kontingencije) Uz navedene postupke koristit emo i sljedee instrumente: - anketni upitnik i skala procjene - evidencijski list za unoenje podataka iz evidencije i dokumentacije 3.3. Instrumenti istraivanja Instrumenti istraivanja predstavljaju kombinaciju upitnika i skale procjene.
18

IVOT I KOLA br. 12(2/2004.)

Da bismo doli do podataka vezanih za znanja i stavove adolescenata o narkomaniji, nastojalo se instrumentima istraivanja obuhvatiti sve aspekte ivota adolescenata (obitelj, kola, vrnjaci, drutvena sredina). Kod formulacije pitanja voeno je rauna da ona budu jednostavna i shvatljiva za ispitanika, a u uvodnom dijelu uenicima je kratko objanjen cilj istraivanja. Instrumenti istraivanja osiguravaju i anonimnost ispitanika, jer se prvi dio upitnika odnosi samo na podatke vezane za kolu, razred i spol. 4. Populacija i uzorak Populaciju ine uenici estih i osmih razreda u dvije osnovne kole s podruja opina Gradaac i Srebrenik. Na poetku kolske 2002./2003. godine broj uenika u svim kolama koji pohaaju VI. razred je iznosio 409, a broj uenika VIII-ih razreda je 378. Ukupnu populaciju ini dakle 787 uenika u etiri kole na navedenim opinama. Uzorak ini 69 uenika VI-tih razreda i 61 uenik VIII-ih razreda, tj. ukupno 130 uenika ili 16, 52 %, s tim da se metodom sluajnog uzorka uzimao svaki esti uenik u razredu.
r.b. 1. 2. 3. 4. OSNOVNA KOLA II. Osnovna kola Srebrenik Osnovna kola pionica O.. Ivan Goran Kovai Gradaac Osnovna kola Srnice Donje UKUPNO VI razred F % 20 2,54 10 1,27 29 3,68 10 1,27 69 8,77 VIII razred F % 15 1,91 10 1,27 25 3,18 11 1,40 61 7,75 Ukupno F 35 20 54 21 130 % 4,45 2,54 6,86 2,67 16,52

Uzorak je izraunat na sljedei nain: t 2x 2 n= I2 808,07 6,25 = 2, 582 2 x 112 2,502 = 6,67 x 121 6,25

= 129

Dakle, najmanji broj jedinica u uzorku je 129. Za nae istraivanje uzeto je 130 jedinica za uzorak.
2. REZULTATI IZTRAIVANJA I NJIHOVA INTERPRETACIJA

Nakon obavljenog istraivanja, sreivanja podataka i njihove statistike obrade, prikazat emo tabelarni pregled dobijenih rezultata uenika VIII-ih i VI-ih razreda u opinama Gradaac i Srebrenik vezano za znanje i stajalita
19

IVOT I KOLA br. 12(2/2004.)

adolescenata o problemu narkomanije. Instrument kojim smo prikupili podatke sastojao se od 20 pitanja. esti razredi Gradaac - Srnice TABLICA: 1
POZNAJE LI NEKOG IZVAN KOLE I TVOG DRUTVA DA KORISTI DROGU Poznajem Ne poznajem Moda, ali nisam siguran X2= 9,355 C = 0,5618 VI. RAZREDI Gradaac f % 1 13 15 3,45 44,83 51,72 0 10 0 VI. RAZREDI Srnice f % 0 100,00 0

Dobijeni rezultati u tablici (1.) statistiki su znaajni i na nivou znaajnosti 0,05 i na 0,01. Hi-kvadrat na nivou znaajnosti 0,05 s dva stupnja slobode iznosi X2 = 5,99, a na nivou znaajnosti 0,01 iznosi X2= 9,21. Na dobijeni Hi-kvadrat je =9,35. Znaajna razlika u odgovorima na pitanje (poznaje li nekog izvan kole i svog drutva da koristi drogu) postoji u odgovoru moda, ali nisam siguran. Takav odgovor je dalo 15 ili 51,72% ispitanih uenika gradske kole Gradaac, dok niti jedan uenik seoske kole Srnice nije dao takav odgovor. Meu ispitivanim varijablama postoji umjerena korelacija jer dobijeni koeficijent kontigencije iznosi C = 0,5618.
TABLICA: 2
U SVOJOJ OBITELJI RAZGOVARAM O PROBLEMIMA NARKOMANIJE: Uvijek Ponekad Nikad X2= 7,313 C = 0,4804 VI. RAZREDI Gradaac f % 1 25 3 3,44 86,21 10,35 0 5 5 VI. RAZREDI Srnice f % 0 50,00 50,00

Rezultati u tablici (tab.2) ukazuju da postoji statistiki znaajna ratlika u odgovorima izmeu uenika VI-ih razreda gradske kole Gradaac i seoske kole Srnice. Naime, dobijeni Hi-kvadrat iznosi X2 = 7,313, dok Hi-kvadrat na nivou znaajnosti 0,05 s dva stupnja slobode iznosi X2 = 5,99. Na pitanje (u svojoj obitelji razgovaram o problemima narkomanije), iz tabele se moe uoiti da 5 ili 50% ispitanika VI-ih razreda u seoskoj koli Srnice u svojoj obitelji nikad ne razgovara o problemima narkomanije, dok su isti odgovor
20

IVOT I KOLA br. 12(2/2004.)

dala 3 ili 10,35% uenika VI-h razreda gradske kole Gradaac od ukupno njih 29 koji su bili obuhvaeni ovim istraivanjem. Takoer se moe uoiti razlika i u odgovoru ponekad, koji je dalo 25 ili 86,21% ispitanika Vi-ih razreda gradske kole Gradaac, dok njih 5 ili 50% od ukupnog broja ispitanih u Vi-im razredima seoske kole Srnice, takoer u svojoj obitelji ponekad razgovara o problemima narkomanije. esti razredi Srebrenik - pionica TABLICA: 3
U MOJOJ KOLI POSTOJI NETKO S KIM MOGU UVIJEK RAZGOVARATI O PROBLEMIMA VEZANIM ZA DROGU Pedagog psiholog Razrednik Nastavnici Netko drugi X2= 12,000 C = 0,8165 10 6 4 0 VI. RAZREDI Srebrenik f % 50,00 30,00 20,00 0 0 3 4 3 VI. RAZREDI pionica f % 0 30,00 40,00 30,00

Statistiki pokazatelji u tablici (tab.3 ) ukazuju na znaajnost razlike meu distribucijama na obije razine znaajnosti i 0,05 i 0,01 s tri stupnja slobode. Izraunati Hi kvadrat X2 = 12,000 pokazuje statistiki znaajnu razliku meu ispitivanim varijablama. Ispitanici VI-ih razreda gradske kole Srebrenik, i to njih 50%, smatra da je pedagog-psiholog osoba s kojom u koli mogu uvijek razgovarati o problemima vezanim za drogu, dok tako ne misli niti jedan ispitanik VI-ih razreda seoske kole pionica. Naime, 30% ispitanika seoske kole pionica izjasnilo se da to nije ni pedagog-psiholog, ni razredni starjeina, ni nastavnici, nego da je to netko drugi s kim u koli mogu razgovarati o problemima vezanim za drogu. Meu ispitivanim varijablama postoji visoka korelacija, s obzirom na to da izraunati koeficijent kontigencije iznosi C = 0,8165.

21

IVOT I KOLA br. 12(2/2004.)

TABLICA: 4
MISLIM DA SE KORITENJE DROGA NAJVIE MOE SMANJITI Radom na poveanju znanja o drogama kao tetnoj pojavi Bavljenjem portom Veom pomoi ljudima u nevolji X2= 12,86 C = 0,7149

Osmi razredi Gradaac Srnice

VIII. RAZREDI Gradaac f % 10 15 0 40,00 60,00 0 7 1 3

VIII. RAZREDI Srnice f % 63,64 9,09 27,27

Dobijeni Hi-kvadrat X2 = 12,86 statistiki je znaajan na obje razine znaajnosti, jer Hi-kvadrat uz dva stupnja slobode na razini znaajnosti 0,05 iznosi 5,99 a na razini 0,01 je 9,21. Izraene razlike meu distribucijama odnose se prije svega na razliita gledita u pitanju (mislim da se koritenje droga moe najvie smanjiti), meu ispitanicima VIII-h razreda gradske kole Gradaac i ispitanicima VIII-ih razreda seoske kole Srnice. Naime, 15 ili 60% ispitanika VIII-ih razreda gradske kole Gradaac od ukupno 25 ispitanih smatra da se koritenje droge moe najvie smanjiti bavljenjem portom, dok ispitanici seoske kole Srnice, njih 7ili 63,64% od ukupno 11 smatraju da se koritenje droge moe najvie smanjiti radom na poveanju znanja o drogama kao tetnoj pojavi. Dobijeni koeficijent kontigencije C = 0,7149 ukazuje da je korelacija meu ispitivanim varijablama visoka. TABLICA: 5
TABLICA INFORMIRANOSTI O POJEDINIM VRSTAMA DROGA Marihuana Kokain Hai Heroin LSD Ekstazi Opijum Morfin Kanabisovo ulje Kodein Razne tablete Ne znaju ni jednu vrstu Ukupno VIII. razredi 54 43 44 21 12 15 8 3 0 0 4 4 88,52 % 70,49 % 72,13 % 34,42 % 19,67% 24,59 % 13,11 % 4,92 % 0,00 % 0,00 % 6,55 % 6,55 % 49 45 35 32 10 14 22 0 1 1 0 13 Ukupno VI. razredi 70,01 % 65,21 % 50,72 % 46,37 % 14,49 % 20,28 % 31,88 % 0,00 % 1,44 % 1,44 % 0,00 % 18,84 %

22

IVOT I KOLA br. 12(2/2004.)

U tablici (5.) prikazani su rezultati vezani za poznavanje pojedinih vrsta opojnih droga meu ispitanicima svih VIII-ih razreda kao i svih VI-ih razreda. Kako se najbolje moe vidjeti na grafikonu, vei postotak uenika VI-ih razreda poznaje droge opijum i heroin od uenika VIII-ih razreda, ali zato vei postotak uenika ili 18,84% VI-ih razreda nisu uli ni za jednu drogu, dok je taj postotak kod uenika VIII-ih razreda 6,66%. 3. ZAKLJUAK Droga vie nije privilegija intelektualne i ekonomske sredine. Ona je postala problem i radnike omladine, svih slojeva drutva i sve mlaih uzrasta. Drutvo treba prestati vjerovati filmovima u kojima su narkomani prljavi, neokupani, jadni i bijedni, mravi i ispijeni s ogromnim podonjacima i potpuno izgubljeni. Nisu samo to narkomani. Oni se u poetnim fazama ne razlikuju puno od drugih ljudi, a upravo tome treba nauiti roditelje, jer su oni prvi koji moraju vidjeti i prepoznati promjene na svom djetetu. kola i obitelj ne predstavljaju najei izvor informacija za adolescente o raznim vrstama droga to je i potvreno naim istraivanjem. Obitelj, kola i socijalna sredina nemaju podjednak utjecaj na pojavu i sprjeavanje narkomanije.
LITERATURA Petrovi, B.: Kriminalistika metodika istraivanja krivinih djela zloupotreba droga, Fakultet kriminalistikih nauka, Sarajevo, 1998. Bukeli, J.: Droga-mit ili bolest, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1981. Nicovi, M.: Opojne droge, Multinacionalna kompanija Alfa, Beograd, 1990. Salihovi, H.: Zloupotreba droga-nekad i sad, u asopisu, Obrazovanje odraslih, BKC, Sarajevo, 2002. Bukvi, A.: Naela izrade psiholokih testova, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1996. Bakovljev, M.: Osnovi metodologije pedagokih istraivanja, Nauna knjiga, Beograd, 1997. SUMMARY The problem of drug addiction as a negative social occurrence needs to be confronted at all social levels. Families have a primary function in the prevention of drug addiction, but other institutions may also, through their work and expertise, make a significant contribution to the prevention of drug addiction and drug dealing. These are primarily school, health and social institutions, the judiciary, the police, etc. Special emphasis should be placed on the preventive measures rather than repression. Primljeno 6. svibnja 2004.

23