You are on page 1of 130

SAVJET REDAKCIJE: Josip Adakovi. dr. Vladimir Ani, Ljudevit Bauer, Nenad Brixy, dr.

Adolf Dragievi (predsjedavajui), in. Vesna Gazdag, Igor Golik, Marija Jurela, Borivoj Jurkovi, elimir Koevi, Nada oljan, Ismet Voljevica, Ana upanBender. GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Borivoj Jurkovi. SIRIUS biblioteka znanstvene fantastike, izlazi svakog petog u mjesecu Izdava: RO Novinsko-izdavaka djelatnost SOUR-a Vjesnik n.sol.o. OOUR Informativno-revijalna izdanja n.sub.o. Redakcija Romani i stripovi, 41000 Zagreb, Avenija bratstva i jedinstva 4 Struni savjet Siriusa: Klub prijatelja znanstvene fantastike i fantastike Sfera Zavoda za kulturu i obrazovanje, Zagreb, Ivanigradska 42a Adresa urednitva: Sirius, Redakcija Romani i stripovi, 41000 Zagreb, Avenija bratstva i jedinstva 4, telefon: (041) 515-555 i 519-555 Tisak: RO tamparska djelatnost Vjesnik n.sol.o. OOUR-i Novinska rotacija n.sub.o. i TM n.sub. o., 41000 Zagreb, Avenija bratstva i jedinstva 4. Cijena pojedinom primjerku 50 dinara. Pretplata: za jednu godinu 600 dinara (s popustom 10% 540 dinara), za est mjeseci 300 dinara (s popustom 270 dinara). Samo unaprijed plaena pretplata osigurava popust od 10 posto. Pretplata se uplauje opom uplatnicom u korist rauna 30101833-1216 SOUR-a Vjesnik, Interna banka, s oznakom: za Sirius. UREDNIK: Borivoj Jurkovi. Recenzent Darije oki. Grafika oprema: Ivica Bartoli i Ljudevit Gaj Crte na naslovnoj stranici: Vjekoslav Ivezi Lektor: uro najder.

SIRIUS broj 93, Oujak 1984.

SADRAJ: Jean-Gaston Vandel: SKOK U SVEMIRU urica Maga: TREA BRZINA Biljana Mateljan: NOKTURNO Michaela Velina: LUKE?! KOJI LUKE? Vera Ivosi-Santo i Mihalj Santo: POSLJEDNJE PUTOVANJE BEARA JANIKE Rajka Blakovi: IDENTITET Lidija uji: RAKIJAEVA DOLINA Bill Pronzini i Barry Malzberg: SHAKESPEARE 1985 Garry Kilworth: ARLAH Isaac Asimov: AL-76 SE IZGUBIO Robert T. Kurosaka: TREBA ZNATI

str. 3 52 61 66

70 87 89 99 104 115 126

-1-

Rije urednika

Dragi itatelju! Pet Vaih pisama izdvojio sam iz povee gomile pote to sam je primio u toku ovih mjesec dana jedinih pet u kojima izraavate svoje nezadovoljstvo nekim dijelovima sadraja SIRIUSA. Prvo vae pismo (iz Zagreba) govori vrlo kritiki o seriji napisa to je zapravo bilo kao i o mojoj uvodnoj napomeni uz tu seriju. Budui da je rije o poduem i prilino argumentiranom lanku, moda e biti najbolje da ga (poslije nunih pravopisnih zahvata) objavim u SIRIUSU (u broju 94 ili 95). tako da i Vi, dragi itatelju, vidite to se sve zamjera toj seriji. Ostala etiri Vaa pisma (iz Pule, Prebolda, Teleke i Biograda na moru) sva su na temu 16. mini YUSIRIUSA iz prologa broja. Piete: Kao dugogogodinji italac mogu tvrditi da nikad nisam proitao onoliku hrpu gluposti; Autori su doista dali sve od sebe; pria Ljubav na vasionskom brodu je vrlo popularna kod nas (i bez Hloygea), samo ja dosad nisam znao da je sf: 92. SIRIUS je posve besmislen zbog mini-YU, a posebno dviju 'pria' u tome: Ljubav na vasionskom brodu i Bajka o princezi Miete. to je to, molim Vas? Smilujte se nama vjernim itateljima i ne kljukajte nas vie takvim banalnostima; U SIRIUS uvrtavate prie kojima bi mjesto bilo jedino u rubrici 'nije za SIRIUS'. Tu prvenstveno mislim na izbor domaih pria, i to u broju 92. Veina njih prije bi pristajala u neki porno asopis. Nemojte misliti da sam neki lani moralist. Nemam nita protiv tema o seksu o sf-u. ako je to na mjestu. A u SIRIUSU su sve ee prie pune skarednih izraza, a da to nema nikakvog opravdanja ni poruke niti bilo ega drugoga. Oiti primjer za to su prie u broju 92 Ljubav na vasionskom brodu koja osim spo-

minjanja vasionskog broda u naslovu nema nikakve veze sa sf-om, a dopustite da je to premalo za jedan asopis formata SIRIUSA. To vrijedi i za prie Osvajai svijeta. Jabuka, Zato su Zemljani dobrovoljno prihvatili invazore iz svemira, The end blues. Raj. Kako da shvati gospodare. Jednostavno priznajte da ste pogrijeili u izboru pria. O to vrijedi i za naslovnu stranicu toga broja: mislim da mora biti povezana sa sadrajem i shvatljiva prosjenom itatelju, a ne samo likovnom kritiaru... Lijepo, bogme! Ispljuskaste me sa sve etiri strane, a naroito iz Vasionskog broda. Kad je ve o tome rije: reenicu od koje se sastoji ta pria shvatio sam zajedno s naslovom prie, i ako je ve moram tumaiti (kao i razlog zbog kojega sam je objavio), onda ovako: i u svemiru vrijedi drevni motiv seksa. I to je sad tu lako grozno? Kratkoa konstatacije? (Nije li pojam lakonski tako uao u povijest?) Ili moda glagol koji svi ine a samo prostaci izgovaraju? A sad o priznanju: jednostavno priznajem da je malo koja od 17 priica-dosjetkt neki domet u sf-u. No I Vi, dragi itatelju, morate priznati da u nas jo nema 17 Fredrica Browna ili Isaaca Asimova. A nee ih ni biti ako im ne dopustimo da se afirmiraju, u poetku moda i manje atraktivnim dosjetkama. Ne glasam nipoto za loe prie, ali glasam za (makar i mini!) YU Browne i Asimove! Naslovna stranica: zar Vas doista ne podsjea na neto iz nalovne prie Boba Shawa? Mene da! Makar nisam likovni kritiar! Jel'te da sam prekardaio s pokudama na raun SIRIUSA? Znate, linija manjega otpora: nisam morao eprkati po gomili pisama, nego samo po ovih pet... Va BORIVOJ JURKOVI

-2-

Jean-Gaston Vandel: Naufrages des galaxies


Preveo Boidar Stani

Skok u svemiru
U svojoj kabini astrodeta Galax, kojim je zapovijedao ve tri godine, Flint je pogledom preao luksuzni dekor potreban ovjeku koji ima svakodnevnih odgovornosti. Ipak je luksuz smetao Flinta, jer briga inenjera graditelja Galaxa nije se temeljila na ljudskom osjeaju ve na brizi za djelotvornost. S grimasom gorine na usnama ustao je i pogledao kroz okno koje je dijelilo atmosferu normalnoga unutranjeg tlaka od ledene beskonanosti svemira. Sad su motori bili zaustavljeni i brod je plovio snagom inercije. Ljubiasta pozadina svemira bila je osuta zvijezdama. Premda je Flint putovao ve godinama, uvijek ga je privlaio taj grandiozni spektakl. Koliko god bio umoran, promatranje neba ulijevalo mu je novu snagu. Nikad se nije nikome povjeravao. Imao je podreenih, suradnika, veza, ali ne i prijatelja. A kad bi ga pritisnula samoa, Flint je prilazio k prozoru. Po stolu i zidovima oitanje instrumenata iz centra za pilotiranje, 24 intervideofonina ekrana i tri zidna sata. Komandant Flint pogledao je na automatski kalendar, koji je pokazivao dan i datum na Zemlji. Ve su dva mjeseca na putu. Tada, prije dva mjeseca, mu je Harlow, ef kompanije, rekao: U 18 sati po srednjoevropskom vremenu, 21. kolovoza, otvorit ete ovu omotnicu i postupiti po uputama. I pruio mu je omotnicu. Flint nije bio ovjek koji bi raspravljao o nareenjima i nije traio objanjenja, ali ga je smetao izraz Harlowljeva lica. Bojao se neega. Nije bio obiaj kompanije da povjerava tajne misije komandantima -3-

meuzvjezdanih brodova. Osobito kad prevoze putnike. A kad je jo k tome zapazio da inenjeri montiraju neku novu instalaciju ispod centra za pilotiranje, zabrinuo se i zapitao Rombauta, odgovornog za odravanje flote: to to vai ljudi instaliraju na Galax? Ja nisam o tome obavijeten. Rombaut je slegao ramenima. Ja radim ono to mi se naredi. Ne znam to je to, ne znam namjenu tih strojeva. Dovezli su mi oznaene sanduke i shemu prikljuaka gotovih dijelova. Predstavnik vojske nadzire radove. Pitajte njega. Flint je to i uinio. to to znai? zapitao je vieg oficira. Otkada imate pravo na instaliranje na civilni putniki brod ureaja koji zanimaju armiju? Kad je oficir ustanovio da je pred njim komandant astrodeta, pristojno je odgovorio: Ja izvravam nareenja starjeina. Vai monteri mogli bi vam dati sve upute. Nije moje da vam objanjavam prirodu instalacija na Galaxu. Ali tko e onda pokrenuti te ureaje? Moj glavni mehaniar nema pojma o tome! Ne znam, pitajte Harlowa, on vam jedini moe dati preciznije informacije. A kad je Flint opet posjetio Harlowa, ovaj se drao hladno, gledajui sebi u nokte. Omotnica koju sam vam dao sadri i upute za posadu. Ne razbijajte sebi glavu. Po vjeravajui vam ovu misiju, pokazali smo da imamo u vas veliko povjerenje. Znam da ete mi dovesti Galax neoteen. Sutradan se uz obine putnike popelo na brod jo njih petoro etiri mukarca i jedna ena s prilino mnogo prtljage. Osim to su umjesto putnike karte imali vladin nalog, oni se ni po emu nisu razlikovali od obinih putnika eljnih krstarenja astrodetom. Nitko od njih nijie traio poseban tretman, razgovor im je bio obian no Flint je imao dojam da su oni doli na Galax s odreenim ciljem. Ne alje vlada pet putnika na etnju! Astrodet je najprije krenuo povrinom oceana, a zatim se vinuo u zrak stalno ubrzavajui tjeran mjeavinom alkohol-kisik. Na 80 -4-

kilometara visine nuklearna je energija zamijenila kemijsko gorivo. Zatim se putovanje nastavilo normalno. U brodu je stvorena umjetna gravitacija. Prema programu, Galax je obiao Mjesec, pa pojurio prema Veneri i probio sloj koji je promatraima sa Zemlje spreavao pogled na taj planet. Poslije je Galax jurio prema Marsu, pa proao obru asteroida i Jupiter. Sad je Galax proao i pokraj Plutona. Prema programu, Flint je morao proi granice sustava, da udovolji sloganu koji je pozivao putnike: Budite Kolombo svemira! Poite naim astrodetom preko poznatoga, na prag novoga svijeta! I putnici su plaali goleme svote da bi se nali u prostoru, milijardu osamsto milijuna kilometara od Zemlje. Danas je bio taj 21. kolovoza, dan kad je Flint morao otvoriti omotnicu, i bio je uvjeren da e doivjeti odreenu promjenu. Pogledao je na satove: sva tri su pokazivala 17.57 sati. Flint je pedantno priekao 18 sati da bi otvorio omotnicu. Kao da je oklijevao pred tim komadom papira, na kojemu je bilo samo nekoliko redaka. Kad ih je proitao, inilo mu se da ne razumije dobro, pa je itao po novo. Nastojao je da se to prije smiri. Sada je shvaao zato je Harlow izabrao njega i Galax: to je bio ili cinizam ili potpuno povjerenje. Pritisnuo je dugmeta na intervideofonu i na ekranima su se pojavila dva lica, upitna izraza. Simpsone i Dasseau, doite odmah u moju kabinu. U redu, komandante. Flint je pritisnuo tree dugme. Berte, zamolite putnika Brekera da odmah doe k meni. Komandant se sad ve potpuno sabrao. Poeo je shvaati ideju i oduevio se njome. Nee samo voditi blazirane putnike na krstarenje! Prola je jedva jedna minuta kad su se otvorila ovalna prostrana vrata i ula tri mukarca: ef mehaniara Dasseau, kapetanov zamjenik Simpson i putnik Breker. Dva oficira bila su obuena u plave kombinezone i bili su mlai od putnika: Breker je bio ezdesetogodinjak. Flint se obratio najprije lanovima posade: Vas dvojicu pozvao sam kao svjedoke. Vi ste, Brekeru, oekivali ovaj razgovor, zar ne? Breker je kimnuo. Evo u emu je stvar. etrdeset osam sati prije polaska na Galaxu su poeli mijenjati ureaje, za to nismo znali razlog. -5-

Vlasnik broda Harlow jednostavno mi je dao omotnicu koju sam trebao otvoriti danas u 18 sati. Evo teksta iz nje: est milijuna kilometara dalje od Plutona, u podruju gdje gravitacije gotovo nema, zaustavit ete Galax. Zatim ete prepustiti putniku Brekeru da utvrdi kurs broda posredstvom tajnih ureaja smjetenih ispod centra za pilotiranje. Valja pokusno provjeriti Vogtovu teoriju. Ako se ona pokae tona, onda e toka vaega cilja biti svemirska maglica M 33 na 750.000 svjetlosnih godina od Zemlje. Poslije boravka od tri zemaljska dana, vratit ete se na polazno mjesto istim postupkom. Taj pokus ne bi trebalo da produi vae krstarenje za vie od tjedan dana. Harlow. Oba oficira ostala su iznenaena, a Flint se obratio Brekeru. Ne znam nita o Vogtovoj teoriji, ali mislim da su Harlowljeve instrukcije proturjene svemu to se zna o svemiru, vremenu i obliku svemirskog svijeta. Ne vidim kako bi jedan svemirski brod mogao u tjedan dana prijei put od 750.000 svjetlosnih godina, a ni zato bi Galax morao provjeravati tu pretpostavku. elim istai samo jedno, Brekeru: u astrodetu sam ja gospodar. Ja se u naelu ne protivim vaim pokusima, ali postavljam uvjete. Bilo kakve okolnosti da nastanu, vi ostajete pod mojom komandom. Uzimam sebi pravo da i prekinem vae manevre ako to budem smatrao potrebnim. Bilo kakvo nareenje posadi moe se dati samo preko mene. Shvaam vae iznenaenje, komandante Breker se poeao iza uha ali od svih mjera o preza i uvjetovanja nee biti nita. Ili e pokus uspjeti pa mi nee ni trebati posada, ili nee uspjeti i nee se dogoditi nita. Nastala je utnja. Tada se javio Dasseau: Sve mi se to ini fantastino, ali mene zanima hoete li dirati u moje strojeve jer na njima se temelji sigurnost broda. Ne samo to neu dirati vae strojeve Breker e ironino nego e oni u vrijeme pokusa stati. Da? A kako kanite prevaliti takvu udaljenost bez pogona. Skaui? Da, skaui uozbiljio se Breker. Prvi put u povijesti meuplanetarnih letova Galax e izvesti skok koji e ga odvesti preko Mlijenog puta... skoit emo u subsvemir. Flint i njegova dva porunika utjeli su i namrteno promatrali -6-

neobinog ovjeka. Breker im je mirno rekao da e bez mo tora prenijeti Galax 750.000 svjetlosnih godina. Tko ste vi, zapravo? zapitao je komandant. Profesor Arnold Breker s IT-a, Instituta za tehnologiju, lan Vrhovnoga astrofizikog vijea, atae Komiteta za istraivanje svemira. Flinta su smirile te titule, ali ga je u isto vrijeme smetalo to Breker vie zna od njega. Drago mi je... ja sam komandant Flint, voa prve misije na Mars, rezervni pukovnik. Znam, komandante nasmijei se Breker. Va je brod izabran jer je valjalo ustanoviti osim svega i reakcije putnika na ovaj dogaaj bez presedana. Napetost u Flintu je popustila. Moete li mi rei kakva je to Vogtova teorija i to nazivate subsvemirom? Breker se opet poeao za uhom. Tik. Znate li to postaje od elektronda kad promijeni svoj energetski potencijal? Tri su oficira utke potvrdila, i Breker sam odgovori na pitanje. On promijeni orbitu. Ako je potaknut zraenjem, skuplja energiju i skae na orbitu veeg promjera. Kad istisne viak energije koju je nakupio zraenjem, spontano se vraa na poetnu orbitu. Je li tako? Svi su utjeli, pa je profesor nastavio: No, elektron se pojavljuje samo na jednoj orbiti i ne moemo ga uhvatiti u trenutku kad prelazi s jedne na drugu jer skae trenutno, preko subsvemira. To tvrdi Vogtova teorija. Navigatori s Galaxa ostali su u nevjerici. Javio se Flint: Ono to vrijedi za atom, nije isto u astronomiji. Zvijezde ne mijenjaju orbitu prema koliini energije koju sadravaju. Sloio bih se odvrati Breker ali sjetite se da je meuprostor to dijeli komponente atoma identian onome koji dijeli zvijezde. Vogt teoretizira uzimajui u obzir prirodu tog prostora i njego ve unutranje osobine. Naslutio je postojanje sloja, plohe gdje se vrijeme ne kree, i istraivanja su ga navela na zakljuak da se u taj subsvemir moe uvesti vrsto tijelo kao to je na primjer Galax. -7-

Namijenio je letjelici ulogu divovskog elektrona? Tono. Na razini zvijezda i galaksija astrodet je sitniji od elektrona u atomu. I vi mislite da bi ivi organizmi, ako uspijete, podnijeli bez tekoa taj skok? Breker je trenutak oklijevao, pa onda rekao: Uvjeren sam. Modifikacija strukture je shvatljiva samo u vremenu, a ne izvan trajanja. Nitko nee zapaziti taj trenutni prijenos u drugi kraj svemira. Ni ja! Dasseau i Simpson su bili iznenaeni pri pomisli da bi mogli sudjelovati u takvoj ekspediciji, a Flint se sve vie zanosio idejom. Recimo da e se sve dogoditi prema vaim predvianjima. No, jeste li sigurni da emo se moi vratiti? Bit emo u lijepoj kai ako va sustav krepa kraj maglice M 33. Ako operacija uspije u jednom smjeru, komandante, ureaj mora funkcionirati i obrnuto. Ja i ne namjeravam odmah odvesti brod do periferije galaksije M 33, ve u to uiniti u dva maha. Isto tako pri povratku. Unato svim uvjeravanjima, Flint i njegova dva oficira pomiljali su da e se putnici uznemiriti. Mislim da bi bilo najbolje da se nikome ne govori o cilju prema kojem idemo. Ne bi trebalo sijati evenntualni strah i nervozu meu posadom. Premda e ubrzo zapaziti... a meu putnicima je etvoro koji znaju: tri mukarca i jedna ena. Da, to oni zapravo rade na brodu? Djelomino e mi pomoi... ako mi se neto dogodi. Boris, moj zamjenik, takoer je elektroniar. Liza Mendega je specijalist za nezemaljsku floru i faunu, Friedel je kemiar, a Van Fleet psiholog. Oni su korisna ekipa... spustimo li se na neki planet svemirske maglice M 33. Ako vi to ne zabranite, komandante nasmijeio se ironino. Flint nije nita rekao, ali je imao dojam da mu Breker nije rekao sve i da ni Harlow nije sve znao. Flint je ustao i obratio se Dasseauu: Usporavajte postupno brod tako da se zaustavi nakon pet milijuna kilometara. Poveajte unutranju gravitaciju da bi koenje bilo manje muno.

-8-

Dasseau je pozdravio i iziao. A vi, Simpsone, provjerite briljivo sve hermetike zasune i kapsule za naputanje broda. Moda zatrebaju. Obavijestite posadu i putnike da e za dvadeset etiri sata poeti vjeba spaavanja. Uinit emo to kratko vrijeme prije nego to skoimo u subsvemir. Tako e svi biti odjeveni u svemiskafe i bit e manje eventualnih neprilika. Poite sa mnom, molim vas rekao je. Otpeatit emo tajne ureaje u centru za pilotiranje. U nuklearnoj centrali Galaxa, prostoriji od 25 etvornih metara, odijeljenoj od atomskog reaktora debelom antiradijacijskom stijenom, dva su deurna loaa ubijala vrijeme brbljanjem o tome kako e provesti slobodno vrijeme kad se vrate na Zemlju. Sandrini i Ceuppens esto su se prepirali, ali su se uvijek slagali pri kritiziranju Galaxa, vojske i jadnika koji je izmislio meuplanetarna krstarenja. Nadam se da e paa okrenuti kljun broda prema majici Zemlji pobunio se Ceuppenes briui plou s instrumentima. Proli smo Plutonovu orbitu i to jo eka? Sandrini se okrenuo od prozora. Nikad dosad nismo otili tako daleko... jedva nazirem Pluton... Ceuppens se namrtio. Nije vjerovao Sandriniju pa je poao k prozoru. Jest, Pluton je bio poput kuglice. Kladim se da su to izveli oni putnici, kako bi doma mogli priati da su doli dalje nego bilo tko! Jedan od ekrana za unutranju vezu poeo je trptjeti. Ceuppens je priskoio i pritisnuo dugme, ekran se osvijetli i na njemu se pokae Dasseauovo lice. Pustite u rad etiri pramana raketna motora ulo se nareenje. Pritisak do etiri tone neka se progresivno penje. Unutranja gravitacija maksimalno pet G, poluatmosfera kisika u kondiciranju zraka. Ceuppens je ponovio zapovijed i iskljuio ekran. Napokon! Ako poinjemo koiti, znai da se vraamo. Ja u se pozabaviti motorima... ti ostalo! Obuzelo ga je zadovoljstvo, poao je prema komandama i

-9-

povukao prvu ruicu. Sandrini je nadzirao tlak i putao kisik u vodove, ali nije bio nimalo oduevljen nareenjima koja je prenio Dasseau. Igle su poskakivale, mlaznice su grmjele usporavajui brzinu broda. Usporavanje se osjealo na predmetima i ljudima. U reaktoru se razvijao ciklus dezintegracije i integracije, poznat kao ciklus beta. Kad se okrenemo, vidjet e, dat u im toliko ubrzanje da e se morati drati, zapamtit e to oni! Pogotovu onaj Kolumbo gore! Budui da se Sandrini drao zlovoljno, Ceuppens e iznenaeno: to si se nadurio? Boji se povratka? Povratka? odvrati Sandrini. Ne primaj elje kao zbilju... nismo mi na povratku! Ceuppensovo oduevljenje odmah je splasnulo. Uplaio se: Pa manevriranje je normalno rekao je, na to se drugi nasmijao. Normalno? Ti si aav! Otkad astrodet usporava da bi se okrenuo? Radi okretanja moralo se aktivirati stranje motore. Ceuppens je shvatio. Tisuu ti gromovlasnika! Tono! Pa to je to zgrabilo pau? Sandrini je slegnuo ramenima. Ne znam, manevar nam pokazuje da e Galax stati izvan Suneva sustava, ali ne shvaam... moda se Flint hoe bolje smjestiti radi astronomskih promatranja. Tada se neemo dugo zadrati. Ceuppensu se optimizam nije vratio. Obojica su zautjela, razmiljajui. Sandrini je zavidio posadi na pilotskom mjestu, jer su oni sve znali. Ovdje u dnu moralo se nagaati. A u sluaju havarije bili bi prvi na udaru! Vidjet emo rekao je. Atkins i Benim su moda saznali neto pa e nam rei. U prostranom salonu astrodeta ljudi su bili uzbueni zbog usporavanja koje su osjetili. Ella Mervil, stara zagriljiva djevojka, koja je priutila sebi ovo putovanje samo da bi nala drutvo, mrmljala je putniku kraj sebe: Komandant nas je morao upozoriti... on zna da ja mrzim promjenu brzine! Naduti izraz pokazivao je koliko je nezadovoljna. Njezin sugovornik, ezdesetogodinji Hector Fauchois, osje- 10 -

ao je zlobnu elju da joj jo vie podjari zlovolju i osvetoljubivost. I to on treba odmah uiniti, on to namjerno radi... Fauchois se povukao iz poslova, bio je bez obitelji, pa je kupio kartu za krstarenje da utai elju za putovanjima i pustolovinama. Ovdje je bio zadovoljan, slobodan, a sad mu se zadovoljstvo sastojalo u tome da podjaruje Ellu Mervil, a pri tome je kao saveznika naao Simona Lhermitea, bogatoga tatinog sina, koji je putovao da bi se maknuo iz svijeta koji mu je bio dosadan. Zbilja javio se taj Flint pokazuje krajnju bezobzirnost. Trebao nas je pitati za miljenje. Ella Mervil je otro promatrala njegovo neprobojno lice. Pourio je da se vrati. Osjeate li kako ubrzava? Fauchois i Lhermite su se pogledali. Starica oito nije shvaala, mislila je da se Galax kree u obratnom smjeru. Istina je da nije lako otkriti kako se brod kree, jer su efekti ubrzanja i usporavanja vrlo slini. ao mi je to vam moram proturjeiti, gospoice Mervil, ali mi usporavamo. Stara je djevojka nabrala obrve, pa kiselo rekla: Glupost! Lhermite je uvidio da je njezino nerazumijevanje neizljeivo, pa je dodao: udno, obino komandanti prakticiraju taj manevar kad upadnu u gravitacijsko polje. Nedaleko od te skupine, Lina Mandega i ostali lanovi ekipe profesora Brekera glumili su iznenaenje. Komandant nam zacijelo neto sprema javi se astrofiziar Boris. Ako kani zaustaviti brod, eli nam pruiti neki privlani spektakl. Trebalo bi pri tome zaustaviti i unutranju gravitaciju primijeti Friedel, mlad mukarac. Ako bude tako, moglo bi biti zabavno, ne potraje li. Zato? upitao je neki jasni glasi djevojice od 14 godina. Ah, tu si! ree Boris. Evo... bilo bi zabavno jer bismo lebdjeli u zraku. Mogla bi tada okrenuti au punu vode u zraku a da ti ne iscuri nijedna kap... ali tada nemoj skakati jer e glavom udariti u strop. - 11 -

Bit e to smijeno! rekla je mala Rose. Meni nee zamumljala je Ella Mervil. Ja ne namjeravam lebdjeti. Ako hoete, svezat u vas za prozor predloi Lhermite. Hoemo li moi izii iz astrodeta? zanimalo je Fauchoisa. To bi bilo nezaboravno. Lebdenje oko broda usred prostora. Vjerujem vam odvrati Friedel osobito bez skafandra, a uz temperaturu apsolutne nitice. Bili biste lomljivi kao staklo. Strahota! zavapi Ella Mervil. Ne volim neslane ale. U taj je trenutak panju svih putnika zaokupila prekrasna djevojka koja je ula. I Simon Lhermite bio je osvojen ljepotom Susan Texon, premda njoj nije bilo do mukog laskanja. Drala se po strani i svi su se pitali to je ovu djevojku navelo da poe brodom. Jedino je mala Rose uspjela probiti led kod Susan. Susan je bila obuena u crnu haljinu, stas je imala savren, kosu plavu, oi zelene, usta senzualna. To je privlailo i najravnodunije mukarce, pa se zato Susan radije i povlaila u samou. Ipak je sada dola. Gdje je Breker? pitala je. S njim je jedino zapodijevala razgovore. Mislim da je u svojoj kabini, gospoice Texon odgovorio joj je Boris. Simon Lhermite je zakoraknuo prema njoj Dok njega nema, mogu li vam pomoi? Susan je malo oklijevala, pa zapitala: Znate li vi to znai ovo usporavanje? Na to je Lhermite rairio ruke: Svi to pitamo, ali mislim da emo uskoro doznati. Ako elite, poi u komandantu. Ella Mervil se nagne prema Fauchoisu i apne: Njoj ne veli da e je privezati za prozor! Fauchois se nasmijei, priznajui sam sebi da ni on to ne bi predloio djevojci kao to je Susan. Ostali su putnici utonuli u svoje razgovore. Tada se ulo krckanje u zvuniku i amor je prestao. Vana obavijest! Za est sati obavit e se pokusna vjeba naputanja broda. Na znak sirene putnici e obui svemiskafe i ukrcati se u kapsulu koja nosi njegov broj kabine. Sluat e nareenja voe kapsule. Ta e vjeba omoguiti da se ustanovi funkcioniranje dovo da zraka u svemisferu i interfona. Vjeba e trajati jedan sat, a - 12 -

putnici e, ako zaele, moi izii iz astrodeta. ef posade Mostyn uo je obavijest dok je provjeravao istou kuhinje i nastambi posade. Siao je metalnim stubama i poao uskim hodnikom to je vodio do kabina tehniara. im se pojavio na ovalnim vratima, doekala ga je bujica pritubi: Zar nas ne mogu ostaviti na miru? Ovaj nas Flint smatra oferima taksija! Poslije vjebe emo osam dana morati istiti kapsule! Mostyn je odmjerio tehniare. Prvi koji se pobuni, dobit e neki sitni posli zareao je. istit e mlaznice motora. Prijetnja je upalila i nastala je tjina. Obavijest ste uli, ha? nastavio je Mostyn. Kapsule moraju biti pripravne za izbacivanje. I budite pristojni prema putnicima, jer ako se neto dogodi, to e pasti na moja lea, a onda ete me zapamtiti. U posadi brodova uvijek se nae poneka usijana i tvrda glava, ali Mostyn ih je umio ohladiti i to su svi znali. Pravila nisu doputala da ef udari nekog od posade, ali je i tu Mostyn naao rjeenje. Naredio bi gunalu da u svemiskafu poe s njim na oplatu radi nekog posla. Vani bi zgrabio neposlunika i istrgao mu prikljuak za grijanje. Za nekoliko sekundi ovjek bi promrzao, a Most yn bi ga doveo unutra i priao kako su imali nezgodu. Nastradali to ne bi nikad zaboravio. Golemi Mostyn se okrenuo i iziao, proao hodnikom i uspeo se stubama do kupole za pilotau gdje je bio Simpson. Prozirna je kupola bila naikana instrumentima. Zamjenik komandanta se lako i znalaki kretao izmeu aparata i teleskopa to su strali kao topovi. Teleskopi su izravno hvatali sliku predmeta ili tijela, a drugi, za Mostyna zagonetni ureaji hvatali su valove to su se pojavljivali na ekranima kao raznolike linije. Spektroskopi su otkrivali odakle dolazi svjetlo i koju temperaturu ima to tijelo. Bolometri su oznaavali blizinu vruih ali tamnih asteroida. Bilo je ovdje i fotoelektrinih elija to su otkrivale X-zrake. Galax je tako bio zatien tisuama oiju to su promatrale prostor kojim je plovio brod. Porunik Simpson je zapazio efa posade. to je, Mostyne? zapitao je. Zanima me da li ete zbilja izbaciti kapsule s putnicima. Mislim da neemo. Jedino ako putnici zatrae. Pazite da sve bude pripravno. - 13 -

U redu. Onda se osmjelio. A to znai ovo usporavanje? Simpsonu je la bila odurna, a smatrao je ipak da bi ova operacija mogla loe zavriti, pa je u jednome asu osjetio solidarnost s tim divom Mostynom. Moramo se zaustaviti na nekoliko sati radi znanstvenoga istraivanja. Zatim emo brzo natrag. Hvala rekao je Mostyn. Sad je znao to valja rei. Dasseau je uao u strojarnicu kroz oklopljena vrata. Na smjeni su bili Ceuppens i Sandrini. Pozdravili su. Smanjite usporavanje za desetinu, a unutranja gravitacija jedan G naredio je. Ceuppens je zgrabio poluicu, okrenuo je, a zatim zavrnuo ruku i svijetlee toke na ekranu zaustavile su se na odgovarajuim brojkama. Smanjite i dodavanje vodika. Ceuppens je posluao, a i Sandrini je baratao nekim ruicama da bi smanjio umjetno stvorenu silu tee. Ceuppens i njegov kolega Sandrini smatrali su taj posjet Dasseaua loim predznakom. Zato je, osim svega, nareena i vjeba spaavanja? U prostoru ispod centra za pilotiranje komandant Flint je paljivo promatrao Brekerove kretnje. Profesor je sjedio pred irokim pultom i paljivo pratio kretanje triju iga la na brojilu, pritiskajui neka dugmeta. Znate li zato se Vogtova teorija moe provjeriti samo u svemiru? zapitao je. Ne znam priznao je Flint. Zato to je u meuzvjezadnom prostoru temperatura blizu apsolutne nitice. Na njoj metali postaju supervodii elektrine struje. Vanjska je oplata broda sada u tim uvjetima... to ete, zapravo, poduzeti da biste prebacili Galax u subsvemir? Isto to i s elektronom koji elimo izbaciti iz jedne orbite. Prenijet u na vanjski omota elektrostatiki naboj, koji e ga smjesta - 14 -

projicirati u subsvemir. A kako ete odrediti toku svemira gdje ete se pojaviti? Po intenzitetu naboja koji odreuju udaljenost, u ovom sluaju 400.000 svjetlosnih godina, i orijentaciji magnetskog polja. Flintov mozak ipak nije mogao zamisliti da se cijeli takav brod moe u trenu prenijet i procesom bez mehanike akcije. Ja vam sad ne mogu matematiki predoiti teoriju nastavio je Breker ali bih vam mogao iznijeti usporedbu. Vi znate da se Newtonov zakon snage gravitacije i Coulombov zakon, to definira privlaenje ili odbijanje elektrinog naboja, piu na isti nain? Uvijek smo mislili da je Coulombova vrijednost K konstanta koja vrijedi jedan, ali ona u prostoru, prema Vogtu, pod odreenim uvjetima tei prema nitici. A budui da je ona nazivnik u razlomku, znai da vrijednost tei prema neizmjernom... doda komandant. Tu smo! ree Breker. Snaga tei prema neizmjernom... To je ta poluga kojom emo se posluiti. Komandant je pomislio kako ta poluga moe unititi i brod i sve na njemu, ali ga je zaintrigirao pothvat. Za koliko vremena moram dati znak za uzbunu zbog vjebe naputanja? Breker je pogledao na sat, pa na instrumente oko sebe. Za est minuta. Jo e deset biti potrebno da svi dou na sabirno mjesto, pa u imati dovoljno vremena da podesim naboj. Flint je odmah stupio u vezu s kupolom gdje je bio Simpson: Znak za uzbunu dati za est minuta, sva posada mora prisustvovati. Ukljuiti daljinske automatsko upravljae za nuklearni reaktor da i loai mogu doi. Razumijem, komandante. Ne izbacujte kapsule bez mojeg nareenja. Budite u vezi sa mnom. Flint je iskljuio vezu, pa se okrenuo profesoru: U sluaju nesree, izbacit u kapsule, pa i one u kojima su lanovi vae ekipe. Ostajemo na brodu samo nas etvorica. Harlowu sam poslao vijest o naoj poziciji. Promatrat e nas iz Mount Palomara. Ako se brodu to dogodi, poslat e pomo da pronae kapsule. Slaem se odgovori Breker i nagne se nad aparate. Iznenada je odjeknula sirena, u kupoli su zatreptale aruljice. - 15 -

Posvuda uurbana aktivnost. im su ljudi stavili na glave prozirne kugle, agor je zamro. Mostyn je prvi bio gotov. Vikao je u mikrofon, dajui nareenja posadi. Na svojim valnim duinama interfona putnici su razmjenjivali ale, za njih je to bila igra koja ih je prenula iz neaktivnosti. Jo dvadeset sekundi. Brekerovo lice bilo je oznojeno. Osjeao je da su kondenzatori puni energije. Flint je promatrao indikatore koji su pokazivali buduu poziciju Galaxa. Nervozno je uspostavio vezu s Dasseauom: Pazite, efe rekao je Flint. Deset sekundi do trenutka S. Dasseau je osjetio zadovoljstvo to je nekoliko sekundi prije skoka komandant pomislio na njega. Hvala, komandante. Ispod njega je Breker uinio sudbinsku kretnju i preklopnik je prasnuo. Na trenutak se putnicima uinilo da su ih zahvatili valovi. Simpson i Dasseau zapazili su kako je iz oplate Galaxa tiho iknuo dim. Da je netko mogao registrirati prizor, ustanovio bi da je Galaxc skoio u ponor. Flint i Breker u svojoj prostoriji nisu osjetili nita. Bili su obuzeti milju je li im to posljednja sekunda ili je pothvat uspio. Kazaljke su pale na niticu. Breker se naglo digao i poletio prema stropu, zbog promijenjene gravitacije. Flint se drao i sad je zgrabio uenjaka za odijelo i povukao ga na pod. Povezao se sa Simpsonom: Simpsone, kako izgleda nebo? Vidjelo se da se zamjenik komandanta svladava od prvoga iznenaenja, jedva je otvorio usta. Komandante! Vidim cijeli Mlijeni put! Mi smo izvan galaksije! Breker je obrisao elo rukavom i nasmijeio se. Dok sam proraunavao rizik, smatrao sam da postoji devet posto mogunosti da ne uspijemo. I vi mi to tek sada velite? Kapetan je zadrao dah, a zatim pocrvenio od ljutnje. Ma, zabuna... devet promila mogunost i... ispravi se Breker. Poimo u kupolu, javite da je vjeba zavrena i pozovite sve da, ako hoe, za nagradu obiu oplatu Galaxa. Flint je poao hodnikom do kupole. Ondje je Simpson lebdio izmeu poda i stropa i promatrao spiralu plavog dima na nebu. Komandant ga je povukao na pod i rekao mu: - 16 -

Ukljuite sirenu i objavite da putnici mogu pod nadzorom lanova posade izii, ali da je zabranjeno ukljuivati retrorakete u svemiskafu. Simpson se uhvati za neku preku da doe u normalan poloaj, a komandant je dotle pozvao Dasseaua: efe, uspostavite unutranju gravitaciju od jedan G. Ako elite izbjei srani napad, ne gledajte spiralnu maglicu. To je Mlijeni put. Opazio sam odvrati Dasseau. Taj je Vogt zbilja sjajan! Flint je ve zamiljao tekst koji e Zemljani moi itati na njihovim spomenicima: Prvi astrodet prekoraio je odavde granice galaksije 21. svibnja 2354, pod komandom Flinta. Ipak, oni nikad nee shvatiti veliinu pothvata i radost koja se sada osjea. A to duguju Brekeru, jednostavnom ovjeku. Flint mu se sada pribliio i stavio mu ruku na rame. estitam... i ispriavam se. Mi smo, Flinte, samo krhka bia, ali kad ujedinimo napore... Tada su opazili na stranjoj strani astrodeta arene svemiskafe lanova posade, iza kojih su slijedili crveni svemiskafi putnika. Dasseau je uspostavljao normalnu gravitaciju. Flint, Simpson i Breker promatrali su povorku svemiskafa. Ukljuite me na zajedniku frekvenciju svemiskafa zatraio je Flint i zaas se u zvunicima ula buka glasova i smijeha. Putnici su bili oduevljeni. Molim tiinu! elio bih vam neto napomenuti! Svi su se pogledi okrenuli prema kupoli i vika je prestala. Flint je upalio unutranja svjetla da ga bolje vide. Nastavio je: Nitko od vas nije ni u kakvoj opasnosti. Poloaj zvijezda je neobian i on kazuje da nismo na predvienom putu, ali je sve pod kontrolom. Putovanje e se produiti samo neznatno. Kad se vratite na brod, dat u vam potanja objanjenja. Flint je prekinuo vezu i okrenuo se Simpsorru: Snimite nekoliko snimaka panorame. Moram pokazati fotografije Harlowu, Jer inae nitko nee povjerovati. Snimajui i izraujui fotografije, Simpson je postajao sve smireniji poslije ove slike: meu milijardama nebeskih tijela Zemlja. Kao zrnce pijeska u oceanu. Dok je upravljao objektiv prema vanjskim prizorima, zapazio je da se s druge strane neba vide jo - 17 -

dvije galaksije: jedna je bila M 33 Trokut a druga Andromeda M 31. Andromeda je bila kao Mlijeni put u zrcalu. Porunik Simpson je bio obuzet tim prizorom. Pogodio je da je i putnike i posadu zahvatila groznica. Jedva to su skinuli svemiskafe, odmah su se otro podijelili u dvije skupine razliitih miljenja. To je skandal! javila se Ella Mervil, dok su joj usne podrhtavale od uzbuenja. Kakva prava ima komandant da nas dovede dovdje? Nesposobnjakovi! Trait u da mi se naknadi teta! prijetio je Elberg, Rosin otac. Odvesti nas izvan Mlijenog puta! Predlaem da svi uputimo predstavku. Taj e sluaj podii prainu! Imam ja veza u armijskom vijeu! Bit e dobro ako se uzmognemo vratiti doda Simon Lhermite. Ella Mervil je kriknula, a zatim Elbergova ena. Rose je poela plakati. Susan Texon je izgubila malo od svojega mira i dostojanstva pa je zgrabila Lhermitea za rukav. Mislite da emo... umrijeti? Tada se javio Hector Fauchois: Smirite se! Priekajmo dok nam Flint sve objasni. Samo bez uzbuenja! On nije imao prava... zavapi Ella MerviL Ima on prava presijee je Lhermite. On je ovdje gazda. Nee mu valjda nareivati jedna stara vjetica. Polako i pristojno javi se Fauchois. Nemojmo se svaati kad smo svi u istoj kai. Strpimo se. Malo podalje od te skupine tiho je sjedila ekipa profesora Brekera. Van Fleet, psiholog, promatrao je reagiranje putnika i ustanovio da ni veliki dogaaji ne mijenjaju uska gledanja i ponaanje ljudi. No, Van Fleet je uo samo ove blizu sebe. Zabrinuo bi se da je uo razgovore posade. Flint zbilja gadno lae kad veli da putovanje nee biti produeno... kao da smo blesavi... grmio je Ceuppens. Ruga nam se! dodao je Sandrini. Kladim se da i sam ne zna to se dogodilo. Ba smo u govnu! Meu maglicama! Raspravu je prekinuo Mostynov dolazak. I on je bio uzbuen, ali mu mentalitet discipliniranog lana posade nije doputao da to

- 18 -

prizna. Sluba u centrali nastavlja se za dva sata rekao je zlovoljno. I ne pitajte kojeta! Imao je jo neto da sredi s tehniarima, pa je iziao. Na pragu je onjuio zrak. Neto nije bilo u redu. Plinovi iz grijaa! Sandrini! Skoite do centrale i pojaajte ventilaciju te smanjite temperaturu za tri stupnja. Osjea se vonj! Pozvani Sandrini promrmljao je neto nerazgovijetno, a Mostyn se okrenuo i poao do voa kapsula. Kad je nogom otvorio metalna vrata, nastala je tiina. Tehniari su ga pogledali s potovanjem, ali neki Calvez ljutito je udario akom po stolu: Hoemo da nas uje komandant! Nee se on izvui samo ovako, objanjenjem kroz zvunik! Odveo nas je bez pitanja izvan putanje, a mi smo potpisali do Plutona! Mostvn se zadovoljno nasmijeio. To je vae prvo putovanje Galaxom, ha, mladiu? Vi ne poznajete Flinta? Onda se odjednom naljutio. Smjestite se u svoju letjelicu! Svi su znali to eka Calveza pa su nastojali da budu to sitniji da ih ne doeka bijes gorostasa. Pozvani Calvez navukao je svemiskaf. ef posade priekao je dok tehniar nije poao pred njim. Uli su u komoru za projektile. Dok je Calvez podizao poklopac, Mostyn je blokirao dovod zraka u letjelicu i ureaj za grijanje. Evo, pametnjakoviu rekao je i pritisnuo dugme za izbacivanje. To e ti biti pouka. Ostat e u blizini i imat e vremena za razmiljanje. Letjelica je polako iskliznula iz komore i inercijom se udaljila od astrodeta. Mostyn je bio zadovoljan. Kad se vraao, zvunici su najavili da e za nekoliko minuta biti objavljena komandantova poruka, pa je poao u svoju kabinu da je uje. to se njega tie, brod moe otii kamo eli. Dok se to odigravalo, Flint je razgovarao s atrofiziarem Brekerom. Poslije prve faze, zacijelo slijedi druga: dose i M 33. Jest odvrati Breker ali potrebna su mi dva sata da bi se napunio kondenzator. A vi smirite duhove svoje posade i putnika.

- 19 -

Dakako, ne moemo im zatajiti da se dogodilo neto izvanredno, da smo izvan Mlijenoga puta. Recite im da iskuavate novi stroj, povjerovat e. Dobra zamisao... Priao je interfonu i pritisnuo dugme. Svi su u brodu naulili ui. Vjerujem da je ovaj manevar broda izazvao u nekih i paniku poeo je Flint Po viem nareenju moram preutjeti neke pojedinosti, a iz istoga razloga nisam vas smio prije upozoriti. Ve sam pokuaj je velik uspjeh. injenica da smo se strano udaljili od Zemlje neka vas ne plai, jer emo i u povratku u tren oka prevaliti tu udaljenost. Ovo je najvaniji datum u povijesti svemirskih letova. No, ovo je samo dio naeg putovanja. Jo emo skoknuti do maglice M 33. Sve je obavljeno sigurno i zato se nadam da e nestati va strah i briga te da ete to proslaviti sa mnom. Flint je prekinuo vezu sa zvunicima i rekao: Simpsone, za dva sata kreemo. Jeste li zadovoljni snimkama? Izvrsne su, komandante. Snimio sam cijelo nebo... Dobro, nainite po pet kopija od svake fotografije, jednu za mene... Vi se, Dasseau, vratite u nuklearni reaktor, za svaki sluaj. Zatim se obratio Brekeru: Ovdje, u praznini, nita ne riskiramo. Ali u maglici? Moe se dogoditi neka proraunska greka pa da udarimo u neku zvijezdu... Jest, ta pretpostavka, s obzirom na divovske dimenzije nekih zvijezda, nije iskljuena. No, i sami vidite kako je golem taj prosto r... uinit u to to bolje mogu... No, svakako moramo sletjeti na neki planet u ovoj galaksiji. Rei u vam poslije zato. I Sandrini je, sam u centrali, gdje je podeavao zrak, uo komandantovo objanjenje. Ustanovio je da Flint nije nita rekao o tome kako je astrodet skoio u prostor, pa je to u Sandrinija izazvalo praznovjerni strah. On je bio loa i nije nikako shvaao da bi brod mogao biti prenijet ili prevezen drukije nego snagom stroja. A sad je na brodu nekakav tajnoviti mehanizam. Gdje? U reaktoru nije. I tko manipulira tim ureajem kad nitko od posade o tome nema pojma? Moe li komandant postupati s njima kao s robovima? I tko je Flintov suuesnik u tome? Sandrini je razmiljao: ako je Flint kanio onim rijeima smiriti posadu, onda se vara. Bit e na brodu dovoljno ljudi da mu pokau kako ne valja izdati tradiciju. Pobuna e biti zakonita, jer je brod preao granicu putanje. - 20 -

Sandrini je izlazio upravo kad je Dasseau ulazio. to radite ovdje? zapitao je Dasseau. Mostyn me poslao radi ventilacije. Oficir je kimnuo i Sandrini je otiao. Posumnjao je i da Dasseau sve zna i da je suuesnik. I on e platiti. Kad je uao u odjel, vidio je da su i drugi zabrinuti. Posao e mu biti olakan. to kaete, ha? Flint nas je bacio izmeu Miljenog puta i Andromede, da potue rekord. Ne moe to samo tako! eksplodirao je Ceuppens. Reci mu to! potakne ga Sandrini. Zacijelo e udovoljiti tvojim eljama. Ostali lanovi posade nisu smatrali da je vrijeme za ironiju. Ako Flint eli skoiti do M 33, znai da mora obaviti neku misiju. Kad bismo samo saznali kako funkcionira onaj vraji sustav kojim nas prebacuje amo-tamo po svemiru... Da, gdje se samo nalazi ta mainerija kojom nas Flint prebacuje? Ravnoduni Atkins se javi: to imamo od toga ako je otkrijemo? Ne moemo se posluiti njome. Nije to atomski reaktor. A valja znati i putanju. Ne zna to svatko... Atkins je imao pravo, Sandrinijeve nade su se hladnjele. Ipak e pokuati. Nije vano, primorat emo onoga tko zna... Ali to je onda pobuna javi se Benim. Nisam to htio rei Sandrini e oprezno. Nije pobuna ako zahtijevamo da se primijene pravila. Ali ne moemo nita ni Flintu dok ne saznamo gdje je ta prokleta mainerija. Ja mislim primijeti Atkins da su oni radovi prije odlaska imali veze s novim strojem. Znam da se radilo u prostoriji pod komandnom kupolom, ali onamo ne moemo bez naloga. Zna da e biti parade ako Most yn nae nekoga od nas izvan radnog mjesta doda Ceuppens. Mostyn vam je utjerao strah u kost i. Nai u ja nekoga tko nije kukavica. I ti si se usr'o kad te je Mostyn poslao u reaktor spoitne mu Atkins. - 21 -

Dunost je dunost. No to je neto drugo. Moramo se sporazumjeti, nai saveznike... pa u akciju. A za to treba vremena. Dotad emo ve biti u M 33. A tada? Moramo priekati dok Flint ne da znak za povratak. A tko kae da nee ii jo dalje? podjarivao je Sandrini. to e onda rei? Sad moramo na dunost u reaktor javio se Atkins. Bio je red na njemu i Benimu. Atkins je bio zadovoljan to odlazi jer mu se nije svidjela pobuna na putovanju u svemir. To moe postati opasno. U reaktoru ih je doekao Dasseau. Oficir je odmah zapazio da nisu zadovoljni pustolovinom. No, nije htio povesti razgovor o tome. Atkinse, provjerite unutranju gravitaciju. A vi, Benim, nadzirite elektronske komande. Zatim je pogledao na kvarcni sat. Ostalo je jo pet minuta do drugoga skoka Galaxa. Flint se jo jednom ogledao po prostoriji prije nego to e izii. Breker je promatrao svoje vijetlee tokice i kazaljke. Proraunao je to je bolje mogao toku gdje ce ae pojaviti brod poslije skoka: na mjestu gdje je nebeskih tijela najmanje. Idem u kupolu da vidim taj skok rekao je Flint. Doite k meni odmah poslije manevra. Doavi u kupolu, Flint je rekao Simpsonu neka se malo odmori. etiri lana posade bavila su se oko teleskopa, spektrografa i interferometra. Brod je bio pripravan da skoi u nepoznato. Iznenada je sve zabljesnulo fantastino svjetlo poput goleme bljeskalice. Odmah se ugasilo, ali je zaslijepilo posadu tako da su svi neko vrijeme mislili da je kupola u mraku. Istodobno, nekakva je sila prikovala Flinta za metalni pod. inilo mu se da je deset puta tei. Astrodet je bio izbaen iz osi i gurnut u prazninu. U kabinama je bilo udaranja i sudaranja. Namjetaj i ljudi zabijali su se u metalne zidove. Osim pojedinaca koji su leali u antigravitacijskim leajima, svi su bili kao zalijepljeni za zidove ili podove. Flint je znao da valja priekati neko vrijeme. Brod je dotle slijepo srljao u prazno. No, zaudo, tko bi god gledao kroz prozor, mislio bi da Galax stoji! Dojam brzoga kretanja stvarao se samo zbog pritiska. Prekrasan prizor galaksija bio je sada zamijenjen promicanjem jednolinih zvijezda. Flint je znao da e se uspostaviti - 22 -

gravitacija, im brod doe u novu os. Podaci s instrumenata pokazivali su da je Galax zaao iz subsvemira u polje gravitacije etiri puta jae nego to je Zemljina i da je zvijezda koja ga privlai mala, moda ak i nekatalogizirana. Ona je zraila ultraljubiastim zrakama dovoljno jakim da izazovu opekline drugog stupnja, da nije bilo zatitne ploe na kupoli. A bila je i vrlo radioaktivna. Flint je uz mnogo napora uspio ustati. Udovi su mu bili teki poput olova. Pritisnuo je dugme interfofta u reaktoru. Dasseau! pozvao je, ali nitko nije odgovorio. Nakon jedne minute javio se ef mehaniara: Da, komandante? Je li to razbijeno? Materijal je izdrao udar, ali loai... jedan ima razbijenu glavu. Mislim da mu nema spasa. Atkins. Poslije emo se pozabaviti time. Usmjerite stranje motore. Moramo uspostaviti ravnoteu s gravitacijom te zvijezde. Imat ete dvjesta tona za pola sata. Umjetnu gravitaciju podesite na minus tri. U redu. Flint je pomislio na Brekera i putnike. Promatrao je instrumente. Sve se inilo normalno. Unutranja se temperatura popela za nekoliko stupnjeva. Nijedan elektrini vod nije bio prekinut. Upravo je htio pozvati Brekera, kad jedan suradnik javi da se gravitacija pojaava na 5 G. Flint je znao da je to no rmalno, jer ih privlai zvijezda. Vanjski trag mlaznica govorio je da reaktor funkcionira. Brod e se izvui u orbitu oko zvijezde. Uspostavio je vezu s prostorijom ispod centra za pilotiranje gdje je bio Breker. Nitko se nije javljao. Zabrinuo se. Ako se neto dogodilo Brekeru? Tada se pojavio Simpson. Drago mi je to vas vidim, Simpsone... vi ve nasluujete to se dogodilo. Kako su putnici? Veina ih je ozlijeena. Elberg je slomio nogu, njegova ena iaila zglob, Susan Texon osjea unutranje bolo ve. Moramo uiniti neto da ih smirimo. - 23 -

Ja u to, ali prije svega moram vidjeti Brekera. Ne odgovara na poziv... Zabrinuti Flint poao je prema prostoriji u kojoj je bio astrofiziar. Kad je uao u kabinu, vidio je da Breker sjedi, ali nagnut prema naprijed. Bio je blijed. Naoale su mu bile razbijene i komadii stakla urezali su mu se u lice. Flint mu je podigao glavu i opipao bilo: srce je kucalo. Oito je bio onesvijeten, ali bez teih ozljeda. Flint ga je polegao na izvueno sjedalo i namoio mu elo krpom, pa izvadio krhotine stakla. Pomislio je i kako mora obavijestiti Borisa. I on je poznavao rukovanje ureajem. Zapazio je i da sila tea postaje sve jaa. Morao je obavijestiti i Linu Mandega, da se ona pobrine za profesora, jer on ima mnogo drugih poslova. Iziao je. to se dogodilo? pitao ga je Friedel. Iznenada nas je privukla neka zvijezda odvratio je Flint. Breker se dobro izudarao nastavio je, ne odajui trag svojeg razmiljanja. Jo je onesvijeten. Vaa bi se kolegica mogla pobrinuti za njega. Kad dovrite ovo, doite k meni u kupolu. Je li vam Breker naveo mjesto gdje se htio spustiti? Jest... oko sto milijuna kilometara od mjesta gdje bismo skoili. Tone koordinate su kod njega. Zatraite ih od njega i donesite. Bit u ondje za desetak minuta, dok posjetim posadu. Uavi k tehniarima, zapazio je da su udar preivjeli bez posljedica. Ono najgore je prolo rekao im je. Jo vam nisam dospio rei, ali za ovo skretanje s puta bit ete posebno nagraeni. Ni ja nisam bio upozoren prije odlaska... Osjetilo se olakanje u lanova posade. Flint je bio uvjeren da su ljudi meu sobom raspravljali i da je situacija napeta. Ova je ekspedicija vrlo vana i meni je potrebna pomo sviju da je uspjeno dovedem do kraja. Raunam na disciplinu. Vidio je da su neki bili blijedi. Recite mi, to je? Mostyn, komandante Vrata su se iza Flinta otvorila i on se okrenuo. Ugledno je efa posade Mostyna. Blijeda, gotovo izobliena lica. Bolesni ste? Nisam znao da e Galax... tako brzo otii... odvrati Mostyn. to... kakve to veze ima? - 24 -

Poslao sam Calveza, u kapsuli, u prostor oko broda. Za kaznu... Jadnik je sada bio osuen na smrt lebdei u svemiru i naputen, bez zraka i u hladnoi... Moe ga spasiti samo povratak Galaxa za 300.000 svjetlosnih godina. Zato me niste obavijestili? Poinili ste ubojstvo, Most yne! Calvez je prigovarao, bunio se... Flint je sada alio Sto nije sve obavijestio da e brod skoiti u subsvemir. Koliko bi Calvez mogao izdrati? zapitao je Flint. Vie od etiri sata, a ako bude tedio zrak, ak i dvadeset etiri. Flint je pomislio kako e tehniara uhvatiti panian strah kad opazi da je nestao brod. Ako je to mogue, ja u ga spasiti. Ali vi... Nije dovrio jer su ga iz zvunika pozvali da odmah doe u komandnu kupolu. Ipak je dodao: Vi znate to vas eka... a onda pouri u kupolu. Ondje je bio Simpson. to je? Ne moete sami? Uvijek smo se izvlaili... Ovaj put se ne izvlaimo odvratio je Simpson. Unato svemu, srljamo. U spirali. Neto nas estoko privlai. Snaga polja je sada dvanaest G napomenuo je deurni kod instrumenata. Flint se zabezeknuo. Utrostrueno, za 15 minuta. Znai da je zvijezda golema! ree Flint i pozove Dasseaua videofonom. Varirajte otklon mlaznica za tri stupnja i potisak na etiri stotine tona. Opet se okrenuo Simpsonu: Ako nam to ne uspije, peeni smo! Ionako smo peeni, komandante! Simpson je pokazao instrumente. U zagrljaju smo zvijezda tipa bijeli patuljak. Flint je ustanovio da zvijezda nije u katalogu i da ni Breker nije znao da je ona ovdje. Takve zvijezde nisu bljetava sjaja, ali imaju golemu gustou. Kockica od takve materije s bridovima od pet centimetara, teila bi 30 tona! Graene su od jezgri razbijenih atoma, bez elektrona, a masa im je, premda su male, tisuu puta vea od mase Sunca. Gotovo su nevidljive, skrivene svjetlom veih zvijezda, ali imaju strahovitu silu teu, koja skree i svjetlosne zrake. Na - 25 -

sreu, Galax je skoio pokraj zvijezde, inae bi ve bio izgorio. No njena ga je snaga vukla u pe. Kolika joj je vanjska temperatura? zapita Flint deurnog. Devet tisua Celzija. Udaljenost oko tri milijarde kilometara. Komandant Flint je procjenjivao vanost tih podataka. U sebi nije htio priznati propast. Sjeo je za kompjuter i pritisnuo neke tipke. Stroj je izbacio podatke na vrpci. Flint i Simpson su ih itali i zakljuili da se nisu prevarili u raunu: nuklearni reaktor na brodu ne moe dati toliko energije da bi brod skrenuo i umaknuo zvijezdi i njenoj pei. Preostalo im je samo da odgode groznu smrt za koji dan. Ako bi evakuirali putnike letjelicama, to bi im samo ubrzalo kraj. Smrt se pribliavala velikim koracima. Flint je odjednom osjetio teret odgovornosti. Prije nekoliko minuta korio je efa posade to je kaznio lana posade. A on? Sad je pred njegovom savjeu mogo vea odgovornost. Simpson je kraj njega utio, skren neminovnou i to upravo u trenutku kad su ostvarili najvei znanstveni uspjeh. Uinili su to bez greke... inilo se da se brod ne mie. Treba li ljude prestraiti i rei im istinu? Flint se pitao je li Dasseau u centrali shvatio smisao nareenja koje je dobio. Upravo je htio stupiti u vezu s njim kad se dosjeti neemu. Pogleda svoga zamjenika i s nadom napomene: Gdje su nam glave, Simpsone? Mi traimo rjeenje, a ono nam je pod nosom! Smijeio se. Subsvemir, Simpsone! To nas je i dovelo ovamo! Tako ti svemirske maglice! Sve se to dogodilo tako brzo... Da, i mi smo reagirali profesionalno. Nismo se jo navikli na Vogtovu teoriju. Treba obavijestiti Brekera... da napuni kondenzatore... Breker je ozlijeen, ali doi e Boris, njegov zamjenik. Sad znam da emo izbjei... svia mi se gledati bijelu patuljastu zvijezdu izbliza... ne uri nam se... Nije li to nerazborito? javi se Simpson. Znanstveno potrebno! Da sruimo neke stare teorije... Flint je naredio Dasseauu da postupno smanji snagu motora, to bi ubrzalo pribliavanje zvijezdi, ali i smanjilo unutranju silu teu. Instrumenti su mjerili sve podatke o zvijezdi, promjer, masu, - 26 -

fantastinu temperaturu. Boris je doao u kupolu i obavijestio dvojicu oficira da se Breker oporavlja. Fiziar je bio iznenaen kad je uo zbog ega se promijenila gravitacija. Najvanije je kod tih patuljaka da je gustoa to vea to je zvijezda manja. Ova je, ini se, poput zvijezde tipa Wolf 457, u koje jedna litra tei osamdeset tona. Vrijeme je da bjeimo! Opasne su i temperature i radioaktivnost. Pokuajmo sada skoiti u prostor gdje nema gravitacije preporuio je Flint. Pogledajte! viknuo je Simpson. Patuljasta je zvijezda nalikovala na dragulj na crnom barunu. Iza nje praznina. Praznina je samo privid rekao Boris. Bijela patuljasta zvijezda lomi svjetlosne zrake, pa se ini da iza nje i nema zvijezda... Odvest u vas jednu svjetlosnu godinu dalje od te vraje zvijezde. Vi ustanovite ima li takav prazan prostor. Komandant je dao nareenja deurnima kod instrumenata. U akciju su uli radari i foto-elije. I za 15 minuta Flint je dao Borisu sve traene podatke o slobodnom prostoru. Komandant je naredio Dasseauu da svakako zaustavi motore, a putnike je zamolio da legnu u antigravitacijske lealjke. Breker se ve bolje osjeao. Dao je Borisu znak da moe poeti. I Vogtova je teorija opet dokazala svoju vrijedno st. Brod je skoio na drugu stranu maglice i izbjegao neugodno privlaenje patuljaste zvijezde. Osim oficira u kupoli nitko nije slutio kakva je opasnost prijetila brodu. Uspostavljanje gravitacije smirilo je duhove poslije oka. Simon Lhermite je u incidentu s gravitacijom naao dobar izgovor da se to vie priblii Susan Texon. Ona je leala u antigravitacijskoj lealjci, a kraj nje je Simon pokuavao da joj podigne moral. Za jedan sat nee vise biti niega od onih bolova i straha. Ovo je putovanje prepuno nepredvidivih dogaaja. Bojim se da to nije sve... i da komandant nije to uinio da bi potukao nekakav rekord... Djevojka je govorila uvjereno, bez sumnje. I Lhermite je smatrao da je Flint imao ozbiljnijih razloga za skok nego to bi to bio nekakav trofej. Zbog ega to smatrate? ipak je upitao. Zar niste zapazili da komandant nije govorio o tome koliko e - 27 -

se produiti krstarenje? I kako je Galax skoio u svemirski prostor. Lhermite je to opazio, no pomislio je kako Flint eli sau vati tajnu. Nemojte da vas ponese mata rekao je i primio Susaninu ruku. Nije to igra mate rekla je, ali nije povukla ruku. To je logian zakljuak. Flint je zatajio neto vano jer to hoe zatajiti. Ni on sam ne zna sve. I samo dva sata poto nas je uvjeravao u sigurnost, doivljavamo udar, oluju... Priznajem da je to zagonetno, ali priznajte i vi da Flint nema razloga da nas uvali u katastrofu. On nas mora dovesti na Zemlju ive i zdrave. Susanine su oi blistale, ruka joj je bila vlana. Dje vojka je bila zbunjena. U Lhermita nije bilo cinizma. Zbog ega nismo ve dugo vidjeli Brekera? pitala je djevojka stisnuvi Simonovu ruku. Jest, i ja sam ga traio poslije onih udara, ali ga nije bilo u kabini. Brekerov nestanak bio je zaista uznemirujui. Osim kabina i salona bilo je tek nekoliko drugih prostorija, ali u njih putnici nisu ulazili. Mogli bismo upozoriti komandanta predloi Susan. Lhermiteu se nije svidjelo to se djevojka toliko brine za Brekera. Moda... ali ne bi trebalo za to uznemiravati komandanta. Da priekamo... Moramo to odmah uiniti bila je djevojka odluna. Povukla je ruku. Simon je pomislio da bi imao razloga da se vrati ako poe na taj zadatak. Ustao je i nasmijeio se. Idem, ali nemojte se uzbuivati. Moete raunati na mene. Kad joj je okrenuo lea, na djevojinim je usnama zatitrao neobian osmijeh, kojim Simon ne bi bio zadovoljan. Da ga je vidio, znao bi da na Galaxu postoji jo jedna zagonetka. Proao je salonom, kroz okna je vidio nebo: nije znao jesu li u M 33 ili u Mlijenom putu. Poao je prema videofonu i pritisnuo dugme. Pojavilo se Simpsonovo lice. Htio bih upozoriti komandanta da je nestao jedan putnik. Ekran se zamraio, a samo se iz zvunika ula primjedba neka se - 28 -

strpi koji trenutak. Lhermite je razmiljao. inilo mu se neobino to se oficir nije zaudio ili zaprepastio. Susan je imala pravo. Poao je prema oknu i pogledao u prazninu kojom je plovio brod. Odjednom mu se nakostrijeila kosa i eludac se stisnuo. Vani je lebdjelo ljudsko tijelo, okreui se oko sebe polagano. Zaprepateni je Lhermite ustanovio da je ovjek u uniformi tehniara-loaa. Mrtvac kredasta lica polako se udaljavao od astrodeta. Tada se zauo zvunik. to elite? Ovaj... jeste li vidjeli? Mrtvaca? zapita Flint. Jesam. Izbacili smo ga iz astrodeta uz kratku ceremoniju. Pri udaru se teko ozlijedio i umro. To je na loa Atkins. Zato ste me zvali? Ne, komandante. Htio sam vam rei da ve nekoliko dana nema Brekera. On je na sigurnom i ubrzo ete ga vid jeti. Dobro, hvala odgovori Lhermite i pritisne dugme. Sad mu tek nije bilo nita jasno. Flint je u kupoli razgovarao s Borisom. ekam da mi javite na koje mjesto u M 33 treba smjestiti brod radi vae specijalne misije. Razgovarat u o tome s Brekerom. Bolje mu je, ustao je. Idem k njemu odgovori Boris. Dok je ekao, Flint je etao po kupoli, gledajui kako rade deurni, razmiljajui kako mu je Breker protumaio teoriju subsvemirsog leta, kako se nije lako priuiti na tako teke promjene. Priblio se Simpsonu. Nikad ne znam da li sam budan ili sanjam primijeti Simpson. Zamiljajte da spavate. Mislim da nam ona dvojica spremaju prava iznenaenja. Ispravno mislite sloi se Boris pojavljujui se. Bez Brekera, s papirom u ruci. Preostaje nam jo samo da otkrijemo planet koji ima karakteristike nabrojene ovdje ree Boris i prui papir Flintu.

- 29 -

Ovaj pregleda papir. Znai, vi traite planet koji bi bio nalik na Zemlju? Na njemu mora biti mogu ivot, mora biti dovoljno kisika, vode i podruja gdje je temperatura izmeu minus deset i plus etrdeset. Masa moe biti i manja od Zemljine. I vi zamiljate sebi da u vam za nekoliko sati pronai zvijedu po mjeri? zapita Flint. Fiziar se nije uzbudio, on to nije smatrao nemoguim. Oko nas je mravinjak zvijezda, a na jednu osvijetljenu zvijedu dolazi, smatra se, deset tamnih. Astronomi se nikad nisu pozabavili tamnima. No, postoji nain da naemo ono to traimo: identificirajte zvijedu staru kao nae Sunce, dakle zvijezdu vanjske temperature od 6000 stupnjeva. Bilo hi alosno kad se ne bi bar jedan pogodan planet vrtio oko takve zvijezde. Valja je nai! odvrati komandant. Naim uobiajenim pogonskim sredstvima bilo bi nam potrebno nekoliko tjedana. Ne bi ree fiziar Boris i pokae prstom prema nebeskom tijelu to je bljeskalo iznad kupole. Evo je! Nalikuje na nae Sunce. Onamo smo morali stii prvi put kad nas je privukla ona patuljasta zvijezda. Sa Zemlje je ta Zvijezda ve otkrivena. Dakle, pomislio je Flint, ta je ekspedicija bila planirana ve odavno na Zemlji! A to znai da glavni cilj nije provjera Vogtove teorije. Valjalo je postii neki drugi cilj. Koji? Komandant je elio to upitati samoga Brekera. Borisu je samo napomenuo da e izraunati orbitu Galaxa i brzinu prenoenja radi prouavanja tog ctijela svemira. Dobro, a dok vi to izvedete, skoknut u do Brekera po neke upute. I fiziar sie stubama. Kad je iziao, Simpson se javi: Nemate li dojam da se vojska slui nama radi ciljeva koje bi morali izvesti vojni brodovi? Od poetka sam u to uvjeren odvrati Flint. A razlozi koje je naveo Breker sve su mi manje uvjerljivi. No, uskoro e morati otkriti karte. Komandant se tada primio posla oko kompjutera, koji mu je vrlo brzo dao sve koordinate i brzinu. I deurni su dobili zadatak da otkriju sve u luku od 10 stupnjeva. Reaktor je dobio zadatak da obnovi lananu reakciju kako bi Galax dobio ubrzanje od 2 G. Deurni za instrumentima se javio: - 30 -

Radio-zvijezda pred nama, jaina polja 60 mikrovolta. Flint bi se najradije pribliio toj radio-zvijezdi, jer se dosad tako malo znalo o njima, ak su za astronome bile prava zagonetka svojim emitiranjem radio-valova na dijelovima gdje nije otkriveno nikakvo nebesko tijelo. Flint bi dao sve da je mogao otkriti u kakvom su agregatnom stanju, da li su kvazari.... udio se to su te zvijezde tako rasprostranjene, a o njima se ne zna gotovo nita. Simpson je pak smatrao da su to fantomi to se nau ondje gdje mi mislimo da je samo praznina. Uto je stigao Breker u pratnji Borisa. Odmah se ispriao to nigdje u nomenklaturi nije bilo one zvijezde patuljka, pa je nije mogao predvidjeti. Da ste vi i Boris poginuli, mi ne bismo mogli iz Mlijenog puta primijeti Flint. Je li vam zabranjeno povjeriti nekome od nas kako se rukuje tim vaim aparatima? Razgovarat emo o tome ree Breker. Imate li letjelice za eventualno iskrcavanje na planet? Uvijek su spremne odvrati Flint. Hoete li se iskrcati sa svojom ekipom ili e se spustiti i brod? Ve sam dovo ljno stavio na kocku ivot posade i putnika... vidjet emo... Deurni javi novi podatak: Vanjska temperatura 182 stupnja ispod nitice. Prolazimo kroz kozmiki oblak ree Simpson pogledavi komandanta i pogodivi njegove misli. Vanjska temperatura oplate bila je via, to znai da se oplata zagrijavala zbog trenja od ubrzanja kroz razrijeenu prainu. Bude li se temperatuda oplate brzo dizala ree komandant morat emo usporiti. Uskoro je deurni javio da je temperatura minus 176. Flint je naredio Simpsonu neka obavijesti Dasseaua kako bi bio pripravan da ukljui usporavajui pogon. Zatim se obratio Brekeru i Borisu: Poimo u moju kabinu da sredimo neke pojedinosti. Moji ljudi trae va planet. Breker i Boris nisu obraali panju na komandantov poziv. Zagledali su se u jedan dio neba. Pretpostavljam, Borise, da zapaate isto to i ja primijeti - 31 -

Breker. Morali bismo provjeriti. to zanimalo je Flinta. Nedostaje jedna zvijezda, komandante objasnio mu je Breker. A je li vam potrebna? zapitao je Flint mislei u sebi da jedna zvijezda vie ili manje nije toliko vana. Nije toliko, ali s mjesta gdje smo sada, morali bismo vidjeti Amal 57, vidljivu sa Zemlje. Susjedne zvijezde raspoznajemo, ali ona nije na mjestu. Sad se Flint zainteresirao i sjeo na mjesto deurnog pri teleskopu. Namjestio je aparat i pokuao nai zvijezdu koje nije bilo. Ubrzo je ustanovio da Amal 57 nije ostavila traga svoje prisutnosti. Nestala! ini mi se da je nestala dok smo se mi premjetali na M 33. udna sluajnost. Breker je odmahnuo glavom. Mislim da smo rtve optike iluzije. Sjetite se: ova je galaksija udaljena od naeg sustava 750.000 svjetlosnih godina. Znai da svjetlo sa zvijezde iz maglice M 33 putuje do zemaljskog astronoma 750.000 godina. Pa ako se takva zvijezda ugasila prije koju stotinu godina ili stotinu stoljea, na je astronom jo vidi. A mi, koji smo blizu te zvijezde, ustanovljavamo da je vie nema. Nai su katalozi primijeti Flint vjerojatno puni takvih pokojnih zvijezda, no, sada su druga pitanja na dnevnom redu. Sva su trojica ula u komandantovu kabinu. Dva skoka u subsvemir pokazala su da je teorija ispravna, ali da ima i sluajnosti. Da nije bilo Borisa, ne bih spasio astrodet. I zato imam ozbiljne razloge da traim objanjenje. Ispravno postavljen zahtjev, komandante odvrati Breker. Vi morate dovesti Galax na Zemlju ak i ako nas nestane. Zato u vam objasniti rukovanje subreaktorom. Kad smo ve kod toga, recite mi i stvarni cilj ovoga krstarenja. Vogtova teorija bila je samo isprika, zar ne? Flint je gledao svoga sugovornika netremice u oi. Jest, provjera teorije bila je vana, ali je posluila za ostvarenje vanije misije. Treba zatititi, odvesti to dalje od Zemlje najdragocjeniju stvar u svijetu, koja bi bila kratka vijeka na Zemlji... valja zatititi ovjeka i njegovu inteligenciju objasnio je Breker

- 32 -

tiho. Posljednje astrofiziareve rijei zadovoljile su Flintovu znatielju i uzbudile ga. Fantastian plan! Znai, ovjeanstvo je ugroeno? Jest, Flinte. Jo ne znamo tono kad: moe biti za dvije godine, deset godina ili dvije generacije... Prije tri godine komisija znanstvenika predala je predsjedniku federacije izvjetaj iji su zakljuci bili vrlo alarmantni, tako da s njima nisu upoznati ak ni neki ministri. U izvjetaju se istie skori zavretak ivota faune na Zemlji zbog poveanja radioaktivnosti. Atomski pokusi, motori, centrale, proizvodnja fisijskog materijala i eksploatacija nuklearne energije nakupili su toliko tetnih otpadaka da je cijeli planet kontaminiran. Voda za hlaenje, pepeo, metali koji su podloni radijacijama, pa i zrak su zagaeni, a sve se to ne moe evakuirati niti se moe zaustaviti proces unitenja... Ve 2000. godine biologe je zabrinula razina zraenja. Iscrpljivali su se rudnici ugljena i naftonosna polja, pa je valjalo sve vie upotrebljavati atomsku energiju. No, kritina razina se pribliava. Raa se sve vie udovita u svim ivim vrstama ... Flint je ve uo dio te prie, ali nitko u to nije vjerovao. ov jek je, znai, ukljuio mehanizam koji vie ne moe zaustaviti... I to je odluio predsjednik? to je mogao? Teko je zamisliti raseljavanje cijelog planeta. Bilo bi tisue problema, a ako se razglasi zbiljska opasnost, nastat e panika, to e samo ubrzati apokalipsu. Predsjednik je zato odluio da spasi bitno... ve dvije godine u tajnom laboratoriju odgajaju se djeca oba spola. Pazi se da ne budu zahvaena radijacijama. Sve to jedu ili sa ime dolaze u dodir, sve je dekontaminirano. Ta su djeca selekcionirana s obzirom na fizike i psihike osobine. Nose u sebi sve najdragocjenije znaajke ljudske vrste. Ta skupina djece trebalo bi da bude prenesena na drugi planet, izvan dodira s ljudima, kako bi se stvorilo novo ovjeanstvo. Znai, kanite naseliti neki planet iz M 33? Jest. Sad shvaate zato ni vojska nije znala. Specijalist koji je nadzirao radove ne zna njihovo znaenje. Inae bi silom prigrabila materijal za svoje svrhe, zato da generali sami pobjegnu. Bili bi u stanju poiniti i prevrat da se doepaju formule, da se nastane na

- 33 -

drugom planetu, gdje bi ubrzo stvorili iste takve probleme. Oni koji ne bi mogli emigrirati suprotstavili bi se, izbili bi krvavi sukobi, a graanski rat bi jo poveao radioaktivnost zbog upotrebe atomskog oruja. Ne, uzorci ivih bia koje bismo naselili moraju biti mladi, zdravi i isti. S djecom e poi nekoliko odraslih, da joj pomognu dok sama ne odrastu, a poslije e biti uniten brod i sve to se odnosi na Vogtovu teoriju. Sve e poeti iznova... Flint se zamislio. Dakle, u pitanju je sudbina budueg ovjeanstva Moete raunati na mene, Breker. Otkrit emo planet za vau koloniju, pa makar produio krstarenje i est mjeseci. Moramo izvriti misiju do kraja, no jo netko od nas trebalo bi da bude upuen u upravljanje... Breker je htio odgovoriti, ali je iz donjih prostorija astrodeta doprlo urlanje i buka. Sva trojica su skoila, a Flint je priskoio intervideofonu: Simpsone! pozvao je. Blokirajte prilaz kupoli. Mislim da se sprema pobuna! Ako vas ne pozovem za deset minuta, pustite u sve kabine plin za anesteziju! Okrenuo se dvojici fiziara. Pogledat u to se dogaa. Zabarikadirajte se ovdje I odravajte vezu s kupolom. Oni mi neto zamjeraju... Iziao je u hodnik. Flint je uao u salon i opazio kako se Mostyn opire trojicietvorici tehniara predvoenih Sandrinijem. Privueni bukom, nedaleko od njih stajali su Lhermite i Fauchois, ne znajui to da uine. Mostynove su ake udarale nasumce, ali je, i onako gorostasan, branei pristup kupoli ipak morao uzmicati. Flint je odmah ocijenio situaciju i viknuo putnicima neka se zatvore u svoje kabine. Zatim je priskoio Mostynu i odvukao ga malo podalje. U taj as jedan od pobunjenika nasrne na njega motkom. Flint se tako brzo sagnuo da je napada izgubio ravnoteu; na to ga je Flint zgrabio, podigao u zrak i lupio njime u metalnu stijenu. Drugoga je tehniara dohvatio za ovratnik i zadao mu teak udarac u bradu. Tehniar je odletio pod noge ostalima. Dotle se Mostyn oporavio i ponovo uao u borbu. Na uskom hodniku brojnost napadaa nije bila opasna, jer su samo po dvojica mogla napadati odjednom.

- 34 -

Sandrini je podigao tijelo jednoga onesvijetenog tehniara i poao prema Flintu drei tehniarevo tijelo pred sobom. Za njim su pola jo etvorica, naoruana motkama, kako bi uhvatili komandanta. No, Mostyn, koga je jo pekla savjest zbog onog tehniara, bio je pun snage, pa je zgrabio prvoga napadaa, okrenuo ga i tresnuo o pod. Flint i Sandrini su odmjeravali snage akama. S lea se Flintu pribliio neki pobunjenik i zamahnuo eljeznom motkom. Flint je u posljednji trenutak spazio napadaa i maknuo se, pa je dobio samo udarac u rame. Strano ga je zaboljela lijeva ruka, ali je uspio munjevito udariti napadaa nogom u trbuh, a desnicom strahovito raspaliti Sandrinija u bradu. No, nije na tome stalo. Pojavili su se novi pobunjenici. Flintu je bilo jasno da e, unato Most ynovoj pomoi, podlei napadima. Golemi Most yn pograbio je dvojicu napadaa i tresnuo njima o zid, svakoga jednom rukom, pa ih zatim odbacio i potrao u pomo Flintu. Sandriniju se inilo da mu je glava odletjela s ramena, pokleknuo je, ali ne dovoljno brzo da ga Flint ne bi jo jednom zahvatio akom. Sad su se komandant i ef posade mogli suprotstaviti dolazeim pobunjenicima. U nekoliko sekundi nekoliko je napadaa ve lealo na metalnom podu hodnika razbijenih eljusti. Na licima pobunjenih lanova posade vidjelo se razoaranje. Nisu pretpostavljali da e naii na takav otpor dvojice ljudi. Sandrini ih je uspio nagovoriti obeavajui im da e se sve zavriti brzo, pa kad budu imali u rukama komandanta, trait e da se brod vrati na Mlijeni put. No, borba je krenula neeljenim tokom. Nadali su se da e im se pridruiti i deurni u kupoli, to se nije dogodilo. Flint je pak odluio da ne kapitulira pred aicom napadaa, pogotovu sada kad je doznao cilj ekspedicije. Mostyn je jo nekoliko puta uspjeno zamahnuo desnicom i kao ekiem pogodio nekoliko pobunjenika. A tada je odjeknuo znak iz zvunika da se daje vana obavijest i svi su zastali. U susret nam dolazi roj meteora! viknuo je Simpson u mikrofon. Svi na svoja mjesta, budite pripravni za ulazak u letjelice za spaavanje! Odmah je odjeknuo zvuk sirene. U trenu se situacija promijenila. Prijetea opasnost vratila je disciplinu. Pobunjenici su postali svjesni da im ivoti ovise o niti koju sad u svojim rukama dri Flint. A komandant je jurnuo prema kupoli i viknuo: Svi u svemiskafe! - 35 -

Putnici su se ve poeli buniti. Prestraeni pobunom, posvema su izgubili hladnokrvnost. Vikali su i u brzini loe baratali svemikafima. Mostyn je uao u salon i viknuo: Tiina! Neete se izvui jezikom nego izvravanjem nareenja! Tehniari i lanovi posade potrali su prema letjelicama. Flint je uao u kupolu. Gdje su meteori? zapitao je. Sto osamdeset tisua kilometara od nas odvratio je Simpson. S obzirom na njihovu i nau brzinu, sudartt emo se za osam minuta. Relativno su kompaktni. Neka i deurni za instrumentima pou u kapsule naredi Flint. I nas dvojica emo obui svemiskafe. Zatim interkomom pozove svoju kabinu. Gdje je Breker? Ovdje sam odgovorio je astrofiziar. Profesore, da li vam je dovoljno sedam minuta za skok u subsvemir. Ako je potrebno... a zato? Brzo poite u svoj odio za pilotau i napunite kondenzatore. Deurni su izlazili iz kupole. Kad je i posljednji iziao, Simpson zapita: A pobuna? Likvidirana. Vai meteori su ohladili ostale. Ako se izvuemo, poalit e to su se pobunili! Komandantovo je lice govorilo da se pobunjenici nee dobro provesti. Ostalo je jo est minuta. Flint je sjeo za teleskop i promotrio meteore. Bile su to krhotine nekog planeta. Flint je tada ponovo uspostavio vezu s Brekerom: Halo, profesore, jeste li spremni? Jesam, skaemo za est minuta. Na ploi pred Simpsonom treptjele su aruljice koje su oznaavale da su kapsule pripravne. Porunik je uspostavio vezu s njima, a Flint je odgovarao astrofiziaru: Moramo skoiti najkasnije za etiri minute! Recite to elektronima odvratio je Breker. Ne mogu ubrzati ritam punjenja! - 36 -

U pitanju je ivot ili smrt! Dovoljno je da skoimo pedesetak kilometara u bilo koju stranu. Asteroidi jure prema nama brzinom od trista kilometara u sekundi! Ja tu nita ne mogu odvratio je profesor. Flint je prekinuo vezu i ukljuio vezu sa Simpsonom: Neka kapsule budu pripravne. Breker ne odgovara ni za to... Manjka jo samo jedno svjetlace, jer je u jednoj letjelici kanjeni Calvez. Zatim je poao k teleskopu i ustanovio da se meteori primiu brzo. Poveavao je sliku i tako je bolje zapaao razmake izmeu meteora. S obzirom na dimenzije broda, proraunao je, ima nade da se brod provue neoteen, ali to bi bio izazov sluajnosti. Ukljuite radar! naredio je Simpsonu. Tada je Simpson pritisnuo i na dugme za izbacivanje kapsula s posadom i putnicima. Brod je i dalje jurio prema stijenama. Preostalo je jo petnaest sekundi. Flint i Simpson vidjeli su kako stijena juri prema njima. Zauo se udar, brod je zadrhtao, a onda se pred njima pojavilo prazno nebo, bez meteora! Srea! Oplata broda bila je samo neznatno oteena. Projurili su kroz rupu u toj hrpi kamenja. Flint je odmah upozorio Brekera: Halo, profesore! Nemojte forsirati skok! Umakli smo pravom sreom! Priekajte dalje upute! Zatim je uspostavio vezu s reaktorskom prostorijom. Dogodilo se udo, Dasseau! Prekinite rad mlaznica za usporavanje, ponite zaokretati. Komandant je poao prema instrumentima da ocijeni kolika je teta, a zatim naredi Simpsonu neka uspostavi vezu s ljudima u kapsulama i neka im kae da se strpe nekoliko sati, pa e oni doi po njih. Neka se piloti vrte uokrug mjesta gdje su bili izbaeni. Simpson se ve sabrao. Odmah je izvrio nareenje, a Flint je dotle ustanovio da je stijena otetila oplatu na stranjem dijelu broda. Sve su se tete mogle popraviti brzo. Da je mogao, Flint bi rado obrisao elo pod svemiskafom. Iz razmiljanja ga prene Simpsonov glas: Komandante, voditelji kapsula javljaju da nee imati dovoljno goriva do naeg dolaska. Flint se namrtio. Nije mu bilo sasvim jasno. Rezerva goriva nije vana, jer je dovoljno da kapsule - 37 -

lebde svemirom ne troei energiju. Oni se ne mogu u isto vrijeme grupirati, kruiti i izdrati snagu gravitacije... to? Zar su u nekom gravitacijskom polju? Ne znam... promrmljao je Simpson. Deurni od instrumenata su takoer napustili brod, a mi smo obratili svu panju na meteore... moda smo blizu neke zvijezde... Pretpostavka je bila vjerojatna, ali u prvi trenutak Flinta je obuzela vrtoglavica. Toliko nevolja najedanput: havarija, izbacivanje kapsula, promjena puta Galaxa, Brekerov skok, pobuna, pa opet neka nepoznata zvijezda. Valja donijeti odluku. Neka kapsule uu u slobodni pad, tako e opisivati laganu parabolu. Pokuat u da ih naem na vrijeme. Ocijenio je da se letjelice tako mogu odupirati privlanosti gravitacijskog polja oko est sati. Simpson je uperio instrumente prema nepoznatom tijelu kako bi ustanovio njegove dazmjere i znaajke. Flint je poao prema oteenom mjestu. Tada je spazio Dasseaua. Oficir mu je interfonom najavio novu nevolju: Popustio, je servomotor to usmjerava mlaznice. Ne moemo skrenuti s putanje! Prestraeni su putnici vidjeli iz kapsula kako je brod jurio prema meteorima, vidjeli su kako mu je oteen jedan dio, a zatim su njegovi mlazovi nestali u mraku beskraja. Jurili su u sedam kapsula tisue kilometara u zastraujuoj tiini i tami. Osjeali su se izgubljeni u uskim letjelicama, obueni u neudobna odijela, osueni moda na smrt u galaksiji za koju i ne znaju. Mostyn je bio u letjelici gdje su se smjestili i lanovi znanstvene misije Friedel, Van Fleet i Lina Mandega. Nije mu bilo teko odravati mir meu njima. Bila su ondje i dva tehniara koja su sudjelovala u pobuni. Prizor jureih meteora sledio je putnicima krv u ilama inilo im se da je bro d gotov, da mu nema spasa. Neki su vriskali, jer se u kapsulama inilo da meteori jure i na njih. Tada su voditelji letjelica ustanovili da ih privlai jaka gravitacijska sila. Nisu se u prvi trenutak iznenadili, jer letjelice i jesu zamiljene za to da se spuste na neki planet, a privlana sila je znaila da su blizu takvoga. I bolje je da se spuste nego da tumaraju svemirskom prazninom. - 38 -

Svi su se vrlo obradogvali kad su primili Simpsonovu poruku. Znai da su na brodu ivi! A ako je Galax itav, i za njih ima nade! Mostyn je u meuvremenu primio Flintovu poruku neka se letjelice prepuste sili gravitacije dok se na Galaxu ne popravi oteenje. Mostyn je zapazio da je ta sila prilino jaka, pa se ogledao i ostao iznenaen. Okrenuli su se i svi drugi u letjelici. Ispod njih se ljeskao planet velik poput Mjeseca. Povrina mu je bila obavijena gustom maglom koju je osvjetljavalo nekakvo uto svjetlo s desne strane. Mostyn je odmah shvatio da Galax nee stii na vrijeme po njih, jer zbog brzine mora nainit i veliki luk da bi se vratio. Zato je naredio pritisak mlaza od esnaest tona usporavanje radi ateriranja. I sedam kapsula pomalo je usporavalo svoj slobodni pad prema planetu. Putnici su osjeali neugodan dojam lakoe. Da se nisu drali za sjedala, udarali bi glavama u strop letjelice. Dok su padali, Mostyn je pripravljao opremu koja mu je bila potrebna pri slijetanju na nepoznati planet: instrumente za analizu atmosfere, mjerenje temperature, za higrometriju, radioaktivnost i mogunost ivota za ljude. Kemiar Friedel bio je zadovoljan to imaju instrumente, ali se pitao je li onaj sloj oblaka posljedica isparavanja vode ili su to otrovni plinovi, na primjer metan ili amonijak. Tada bi ivot izvan kapsule bio nemogu. Mostyn je namjeravao obavijestiti Galax o situaciji. im je to pokuao, javio mu se Simpson. Prisiljeni smo aterirati najavio je Mostyn. Probit emo sloj oblaka otprilike za jedan sat. Obavjetavat u vas o svemu. Prije sputanja pregledat emo teren letei vodoravno. U redu sloi se Simpson. Ja sam ve prouio taj planet. Masa mu je sedam desetina Zemljine, zapremina upola manja, gustoa 7,7, tlo tvrdo... A oni oblaci? Spektograf biljei da ima 40 posto kisika, to je malo previe za naa plua, ali valja vidjeti kakav je pritisak. Mislim da je to smjesa kisika, duika i helija, pogodna za disanje. No, pazite to se tie samo gornjih slojeva! Ne znam to je dolje. Mida ima otrovnih plinova. Provjerit u... ali gdje ste vi? Tako je slab signal...

- 39 -

Porunik Simpson se pitao koliko moe rei onima u letjelicama za spaavanje. Flint, Dasseau i Boris popravljali su mehanizam za gibanje mlaznica. Radi usporavanja upalili su prednje motore. Simpson nije htio ruiti moral brodolomaca. Blizina toga planeta slabi emisiju. Strpite se nekoliko sati. Putnici su ve poeli nagaati i pitati. Hoemo li sresti iva bia? pitala je Susan Texon, voditelja letjelice, vadei svoj ru za usne mehaniki, iako ga nije mogla upotrijebiti. Teko. Moda ima ivotinja i biljaka, moda samo mikroba. Lhermiteu bi bilo drae da nema ivotinja, jer bi ih one mogle i neugodno iznenaditi. Tako je mislio i Mostyn, pa je odluio da se svima podijeli oruje. Kad su doli na 800 kilometara visine naredio je da se razviju krilca. Tehniari su pritisnuli nogom papuicu i metalna lepezasta delta krilca pojavila su se sa svake strane letjelice. Tada se zaulo itanje i zvidanje. Sve e biti dobro! urlao je Mostyn da bi ga uli. Ulazimo u atmosferu! Zatim ja zatraio uzgon od 23 tone. Ispravite kut sputanja! naredio je i putnici su osujetili snaan pritisak. Neki su se i onavijestili. Ali letjelice su prestale padati okomito na planet. Ukljuio se i sustav za automatsko pilotiranje i kapsule su poele letjeti vodoravno. Tada se odjeknuo krik. Lher mite je prvi ustanovio odakle dolazi: Susan Texon je kraj njega pokazivala Ellu Mervil. Kroz pleksiglas kacige vidjelo se kako starici iz nosa i uiju curi krv. Otvorena usta i prazne oi govorile su da je mrtva. Ovdje letjelica broj 5 pozvao je voditelja Mostyna. Ella Mervil je umrla. Mostyn je samo upitao ima li jo rtava, a zatim je obratio panju na ateriranje. Visina 1500 metara! obavijestio je ef posade sve letjelice. Ustanovio je da radari ne mogu nita otkriti kroz oblake. Valjalo je jo spustiti letjelice i Mostyn naredi visinu 1000 metara. Odjednom su putnici i posada ugledali ispod sebe ilovasto tlo s raslinjem mjestimice. Breuljci su bili niski, tlo posvuda uto. inilo se da planet nije nastanjen inteligentnim biima jer se nisu zapaali tragovi zemljoradnje ili neeg takvog. Pokazala se i svijetla pruga rijeka. Svi su zurili u neobraeno tlo nalik na Saharu. U duhu su iskrsavala pitanja, zaboravljen je maloprijanji strah. I kao - 40 -

da ih je privukla nova pustolovina. Mostyn nije bio tako impresioniran. Naredio je da kapsule budu pripravne za slijetanje kod rijeke. Zatim je ukljuio predajnik i pozvao brod, ali nije dobio odgovor. Namrtio se. Nije znao da li je pokvaren njegov odailja ili ga Galax ne uje. A moda se valovi vie i ne ire sferino primijetio Je Friedel. Iznad nas je kupola atmosfere, a planet im apsorbira preteni dio energije ako sadri mnogo metala. Ali pod tim oblanim madracima nikad nas nee nai rekao je ef posade. Bez tih oblaka odvratio je kemiar bili bismo izloeni kozmikim i ultraljubiastim zraenjima. Na zenitu je sjala bljetava zvijezda. Kapsule su sad silazile okomito, a iz trupa su pri ateriranju izlazili tronoci. Motori su ugaeni. Svima je odlanulo. Mostyn se odvezao i naredio svim voditeljima da izau i dou k njemu. Ostali neka ostanu u letjelicama. Kad obavimo sve kontrole rekao je vidjet emo moemo li skinuti kacige svemiskafa. lanovi posade neka irom otvore oi da ne doe do nekih iznenaenja. Na to je Mostyn iziao, a za njim i svi voditelji letjelica. S njima je poao samo kemiar Friedel. Izili su na prostranu povrinu planeta, obraslu tu i tamo iprajem i tankim stablima. To je zacijelo vrlo star planet... ree Mostyn. Nema tragova vulkanske aktivnosti, vode je malo na povrini, valjda je u unutranjim slojevima... ali kako ima biljaka, moda je zrak pogodan... Friedel je kimuno glavom. Bio je posebno uzbuen jer je znao cilj Brekerove misije i pokusa. Drhtao je od uzbuenja pri pomisli da bi moda planet bio pogodan za naseljavanje, za novu postojbinu ljudske vrste. Dok je Mostyn slagao instrumente, uo je u slualicama rogoborenje lanova posade. Pristupio mu je jedan voditelj letjelice. Nismo kompletni... nedostaje jedna letjelica. Samo ih je est. Sedma, kojom je upravljao Neuman, nije pristala. Mostyn se pridigao tako naglo da je odskoio od tla za tridesetak centimetara, zbog male sile tee. - 41 -

Kamo je mogao otii Neuman? zapitao je voditelja. Bio mi je petsto metara zdesna prije nego to smo uli u oblake. Zacijelo mu nije funkcionirao sustav za ispravljanje putanje i kapsula se negdje sruila... pretpostavljao je ef posade. A to je bilo i jedino objanjenje, pa su ga svi voditelji utke prihvatili. Tako se broj rtava poveao na osam. Mostyn nije tu mogao nita pomoi. Naredio je da se nastavi rad. Na tlu planeta ubrzo je stvoren mali laboratorij i Mostyn je zapisivao dobivene podatke: pritisak 735, temperatura zraka plus 14, tla 8, vjetar 6 metara u sekundi, teina kilograma mase 712 g. Obavljena su i druga potrebna mjerenja. Bila je pozvana i Lina Mandega kako bi ustanovila da su mikroorganizmi opasni za ljude. Nakon tri sata istraivanja pokazalo se da je ovaj vrlo stari planet pogodan za ivot, premda je prije mnogo, mnogo godina bio radioaktivan. Zvijezda to je obasjavala planet nestala je iza obzorja i nastao je dubok mrak, koji su u pustom krajoliku probijala samo svjetla iz letjelica. Mostyn je ve obavijestio putnike da mogu izii, ali ne i skinuti svemiskafe. Nitko se ne smije udaljavati iz kruga obasjanog reflektorima. Mostyn je poao s dvojicom lanova posade da pokopa tijelo Elle Mervil u tami, kraj umarka. Tada se ondje pomakla neka lijana, ili neki krak, ticalo. Ono to su Zemljani smatrali drveem sa irokim liem bilo je neto sasvim drugo nego na Zemlji. Teko je bilo svrstati to u neku biljnu ili ivotinjsku vrstu. Mostyn i trojica mukaraca iskopali su raku za Ellu Mervil. Tada se ticalo poelo polako pomicati prema ukopnicima, gmiui prema izvoru isparavanja ljudskih tijela. Mukarci su zavravali zatrpavanje rake, kad se oko Mostynove noge, naglo poput bia, omotalo ticalo. Dva su tehniara kriknula kad su spazila da zmija odvlai efa posade prema umarku. Mostyn je dohvatio rukama ticalo, ali ga je brzo i ispustio jer je bilo tvrdo, ljepljivo i ledeno. Uzalud se otimao. Tehniari su se ve sabrali od prvoga iznenaenja pa su lopatama i pijucima napali zmiju, ali bez uspjeha. Mostyn se nije uspio oduprijeti i ticalo ga je vuklo prema umici. Kad je tehniar zgrabio pitolj, iz mraka je iskrslo i drugo ticalo i otelo mu oruje. Trista metara dalje, pri svjetlu, nitko nije slutio to se dogaa.

- 42 -

Mostynu se inilo da je izgubljen, ali tada se sjetio da na leima imaju mlaznice za kretanje prostorom. U ovoj su situaciji one mogle djelovati poput aparata za zavarivanje. Brown, Lenox! viknuo je. Aktivirajte mlaznice i okrenite se leima prema nemani! Zaas su bljesnuli mlazovi prema umarku. Plamen je progutao gmizavca, osvijetlivi prostor. Vidjelo se kako se stabla gre sve dok se nisu pretvorila u ugljen. Kad je gmizavac uginuo, tri su mukarca jo drhtala od napora i opasnosti. Mostynova se noga ukoila pa ju je morao masirati, a dotle su stigli i voditelji letjelica, zapazivi plamen. Kad su stigli do Mostyna i drugova, ovaj im je pokazao stabla koja su smatrali dijelom umarka. Malo je nedostajalo pa da nas dobiju... Sad shvaam zato je tlo golo. Te ivotinje deru sve to im je na dohvat krakova, a ne miu se iz svojega korijenja. Na dolazak priredio im je veselje. Idemo u nae kapsule i bjeimo odavde! ini se da te biljkehobotnice ovdje gospodare, Ipak odvrati jedan voditelj one se moraju neim hraniti. Ako su dosad preivjele, znai da ovdje ima i ivotinja. Mostvn je morao priznati.da je pret postavka logina. Potraimo neko drugo mjesto za prenoite. Putnike su opet smjestili u letjelice. Friedel je sjetno spomenuo kako misli da planet nije pogodan za ivot, na to je Lina Mandega odgovorila da te hobotnice ne moraju znaiti opasnost. Znate da je razvoj jedne vrste uvjetovan razvojem druge. Kad ribe ne bi jele jaja bakalara, on bi preplavio oceane. Nestanak jedne vrste moe za sobom povui i nestanak vrste koja se njome hrani. Na ovom planetu mora postojati kontinent gdje nema tih hobotnica. To je donekle ohrabrilo Fridela, ali je pri tome gubio iz vida injenicu: ako Galax ne doe po njih, oni se nee vratiti na Zemlju i Brekrerova je misija propala. A ef posade razmiljao je o spaavanju. Mostyn je prosuivao da li da ostane ili da naredi pokret. Odluio se za pokret. Motori su zabrujali i kapsule su se uz zaglunu buku polako dizale a tronoci uvlaili. Nakon nekog vremena Most yn je naredio da se prijee u vodoravni let; uz pomo krila kapsule su ih ponijele prema istoku. Mostyn je elio doi do obasjane strane, spustiti se nie i pronai ravnicu bez onih biljnih hobotnica. - 43 -

Kapsule su letjele oko pola sata kad su neki putnici i voditelji zapazili neku zvijezdu koja se kretala velikom brzinom. Mostyn je dohvatio dalekozor; zapazio je da to tijelo ne sja stalno nego mu svjetlo trepti, kao u dalekih zvijezda. Tada je shvatio: ta svjetla mogu biti samo mlaznice Galaxa! Obradovao se. Odnio me vrag ako to nije Galax! viknuo je, a tada se i ostali obradovae. Mostyn je dohvatio mikrofon radija: Halo, Galax! zaurlao je, a za dvije sekunde zauo odgovor: Zdravo, Mostyne! Vidjeli smo plamen vaih motora. Ali kako to da ima samo est letjelica? Bilo je oito da je za mikrofonom sam Flint. Mostvna je obuzeo osjeaj krivnje i radost je splasnula. Letjelica 4 razbila se pri sputanju, dok smo se probijali kroz oblake... bar tako pretpostavljam odvratio je ef posade. Do avola Flint se nadao da e u ovoj misiji ipak sauvati ljudske ivote. A ostali, jesu li zdravi? Jesu, osim starice Mervil, umrla je, jadnica. Nainite krug na svojoj visini, da vas mogu prihvatiti na brod. Mostyn je dao upute voditeljima kapsula. Svi su sa zadovoljstvom promatrali pribliavanje broda. Ubrzo je astrodet ostao nepomian u zraku i komandant Flint je naredio prihvaanje letjelice. One su se jedna po jedna pribliile i hvataljke su ih unosile u komoru gdje im je mjesto. Putnici su se radosno ratrkali po brodu i svojim kabinama. Friedel, Lina Mandega i Van Fleet su se s Borisom i Brekerom zatvorili u kabinu da podnesu izvjetaj o ovoj odiseji. Profesor Breker bio je zabrinut hoe li one hobotnice-biljke sprijeiti naseljavanje: Ako one nastanjuju makar i samo dio planeta, bojim se da e se razmnoiti i rairiti posvuda kad ljudi ponu obraivati tlo i kad bude vie hrane za njih. Lina Mandega bila je ipak optimist. Ne biste se smjeli obeshrabriti rekla je. Ponekad se mogu onemoguiti planovi prirode. Iriae, taj planet ima sve to je bitno za ivot. Komandant je ve dovoljno riskirao, pa je sada bolje da njemu prepustim slobodu akcije odvratio je neodluno Breker.

- 44 -

Neka Galax bar malo obie ovaj planet ustrajala je Lina Mandega. Ne smijemo propustiti ni najmanju priliku. Ve je stradalo dovoljno ljudi. Imale pravo, Lina odvratio je Breker. No, to je posljednje to mogu zamoliti Flinta. Breker je osjetio grinju savjesti kad je saznao da je nestala jedna letjelica. Uao je u kupolu, gdje su Flint i Simpson promatrali tlo planeta, dio koji je sada bio osvijetljen zvijezdom. Flint je odluio da s preivjelim putnicima malo poslije porazgovara, zatim da saslua Mostynov izvjetaj o planetu, te da odlui to e s pobunjenicima. Popravak broda iscrpio ga je psihiki i fiziki, pa je htio da se to prije odmori. Volio bih s vama malo razgovarati rekao je astroliziar. Ovaj put ja dolazim s molbom da se vratimo na Mlijeni put i da nastavite svoj let. Flint se namrtio ne shvaajui, a Breker je dodao: Potcijenio sam opasnosti ovakvog pothvata. Da su u tome sudjelovali dobrovoljci, ne bih postupio kao sada. Nemam prava traiti vie od vas. Flint nije htio pokazati da se iznenadio. Dirnula ga je Brekerova savjesnost. Hvala vam, Breker. Prihvaam jer nemam prava da poveavam rizik. Ali ne bih htio da iznevjerim logiku i ne istraim ovaj planet. Mostyn mi je govorio o biljkama-udovitima, to je veliki hendikep, ali nije nepremostiva prepreka. Pretrait u cijelo podruje. Sjetite se samo da u Australiji ive ivotinje kojih nema nigdje drugdje na Zemlji. Moda je tako i ovdje... U Brekerovim je oima planula iskra potvrivanja. Flint je preduhitrio njgove elje i dao mu nade. Ako tako mislite, moda je bolje da se prepustimo znanju Line Mandega, komandante. I ona mi je govorila u tome smislu. Flint je pritisnuo dugme interkoma i zamolio Linu da doe u kupolu. Kad je stigla, Breker je upozna s komandantovim planovima. Ona se obradovala. Uvjerena sam da udovita ne zauzimaju veliko podruje. Od ekvatora do pola ima razliitih temperatura i klima, pa i zemljita pogodnih ili nepogodnih za razvoj hobotnica-ljudodera, koje za opstanak trebaju druge biljke i ivotinje. Imate pravo. Okrenuo se Simpsonu: Simpsone, - 45 -

izraunajte gdje je ekvator. Kad to ustanovite, usmjerite brod prema jenom od polova. Tada se okrenuo deurnima kod instrumenata: Ukljuite mjerae temperature, fotometre, magnetske analizatore i kamere. Svakih 30 sekundi jedna snimka! I topografski podaci s radara. Ukljuio je zatim intervideofon: Dasseau, poveajte brzinu na jedan mah. Putnici su osjetili trzaj, pa su se kao i obino u takvoj situaciji okupili u salonu, lanovi tajne misije Friedel, Van Fleet i Boris prekinuli su razgovor kad su uli Elberg, Fauchois, Lhermite i Susan Texon. Susan nije vie bila tako suzdrana kao prije. Narumenila je usne ruom. emu to nadlijetanje? zapitala je Lhermitea gledajui ga kao da ga okrivljuje za to. to traimo ovdjet? Zato se ne vratimo u visine? Lhermite je slegnuo ramenima. Vjerojatno Flint eli prikupiti to vie podataka o planetu. Planet pripada onome koji priloi najvie fotografija snimljenih s visine manje od tisuu metara. Kompanije ele eksploatirati mineralna bogatstva, graditi astrodrom. Pa kad smo ve riskirali otkrivanje, red je da imamo od toga i koristi rekla je Susan. Kompanija bi nam trebala omoguiti da sudjelujemo i u dobitku... Lhermite ju je znatieljno pogledao. Nezgodno je odvratio je to nee biti ni koristi ni dobitka. Kako znate? Kao da je postao svjestan da se prenaglio, Lhermite je rukom pokazao umarke to su promicali iza broda. Ne znam tko bi riskirao poi u taj udni kraj. Jedino komandosi naoruani do zuba, koji bi ga oistili, ali nita ne bi nali... Iz zvunika se javio glas komandanta Flinta: Molim Borisa da doe u kupolu. Susan je znatieljno pogledala fiziara, pitajui se to znai to davanje povlastica. Zato su neki povlaetni i imaju pravo pristupa u kupolu? Boris je u kupoli naao ugodnu atmosferu, za razliku od one u salonu za putnike. im je uao, Breker ga je uhvatio pod ruku i - 46 -

poveo do providne stijene, iza koje se pruao prekrasan prizor: beskrajna povrina vode more! Tek to su se udaljili od ekvatora, kontinent s biljkama-hobotnicama zamijenio je beskraj oceana. Du neba penjala se zvijezda to je obasjavala kraj. Dakle, prirodna je prepreka dijelila opasno podruje od ostaloga kopna. Tada je Flint dao znak da se brod popne na 12.000 metara. Odatle se kraj mogao vidjeti kao na karti. Oficiri i znanstvenici promatrali su ga pomou instrumenata. Instrumenti su pokazali razliitost flore, ugodnu temperaturu, moda ak i pretoplu za one hobotnice, jer tu nije zapaena nijedna. Samo savane za zelenilom, umice, planine, rijeke, potoii... Breker jo ni sad nije bio tako zadovoljan kao Lina i Boris. Nije bilo sumnje da je ovdje mogu ivot, jer je naa vrsta dovoljno inteligentna da se uspjeno prilagodi tom krajoliku bogatim zrakom, vodom i vegetacijom, da prevlada prepreke, da preobrazi lice planete. Ali ovjek postaje esto rtva nevidljivih opasnosti: mikroba, otrova, komaraca. Razmiljao je i odluio: Dragi prijatelji rekao je Flintu, Lini i Borisu odluio sam da se Galax vrati na Zemlju bez mene. Iskrcat u se na tom planetu i ivjeti s onim to imam. A kad doe sljedea misija, zacijelo u znati sve pogodne i nepogodne inioce na ovom planetu, ili u ve biti mrtav, ali u i u jednom i u drugom sluaju ispuniti svoju misiju. Prisutni su se vrlo iznenadili i pokuali protestirati. Jedan sam ovjek ne moe u tome uspjeti prigovarali su. Ne smijete se rtvovati! Breker je ekao dok se smire duhovi. Neete me razuvjeriti. Ovo to ja pokuavam ispitati, morat e, prije ili poslije, proi drugi ljudi, ali ja im moram prokriti put. Molim vas, komandante, pripremite sve da me spustite na planet. Napisat u vam to mi je potrebno za rad, opstanak i zatitu. Flint je previe potovao profesora da bi se usprotivio. Zato je kimnuo glavom i obeao da e se pobrinuti da ga spusti. Za jedan sat astrodet se spustio na 1000 metara iznad kraja koji je nalikovao na preriju. Mostyn je ve spremio tri golema sanduka ivenih namirnica, odjee, oruje, znanstvenog materijala i orua, zatim prijemnik-odailja, signalne rakete i drugo potrebno za - 47 -

opstanak. Simpson je traio pogodno vrijeme za izbacivanje. Breker je ostao s Borisom nasamu radi uputa koje je profesor htio dati ako bi se predsjednik odluio da poalje drugu ekspediciju po njega. Zatim se astrofiziar oprostio od svih prije polaska u pothvat radi ouvanja vrste. Poao je u komoru za kapsule, mahnuo drugovima i sjeo u jednu. Uskoro je poletio. Svi su sad ve znali za Brekerovu odluku. udne li ideje... primijetila je Susan Texon. ivjeti sam u ovoj pustoi... Lhermite je uzdahnuo. Moete prestati glumiti rekao joj je i pogledao je u oi. Znam tko ste... Poslije Brekerova odlaska Galax je krenuo prema prostorima maglice M 33, a kad je stigao u podruje slabije gravitacije, zaustavio je reaktore kako bi stvorio uvjete za uronjavanje u subsvemir. Boris je pod kupolom pokretao ruice i druga pomagala da bi tono oznaio toku gdje e Galax izroniti. Naravno, to blie prostoru gdje je izveo svoj prvi skok izmeu Mlijenog puta, Andromede i M 33. Flint nije htio propustiti ni eventualnu priliku da spasi Calveza. Kad je brod skoio, mjerni su ureaji poeli traiti neki lutajui cilj. Uskoro su ga nali na udaljenosti od oko 400 kilometara. Galax mu se pribliio. Na veliko Mostynovo zadovoljstvo i uz olakanje, zapazili su da tijelo pokazuje znakove ivota. Zapravo, umjesto da ga ubije, hladnoa je spasila jadnoga Calveza hibernizacijom. U drugom je skoku Galax stigao u Mlijeni put, u neposrednu blizinu Suneva sustava. Sad je ve Flint mogao dati brodu stalno ubrzanje. Nekoliko dana prije dolaska, dok se Zemlja pojavila kao kugla s poznatim kontinentima, Flint je s Borisom razgovarao u svojoj kabini o izvjetaju koji e predati predsjedniku. Vi, zapravo, nemate sree, komandante primijetio je Boris. Prvi ste odvezli svemirski brod u drugu galaksiju, a Zemljani to nee doznati. Moda nekadanji, stari Zemljani odvrati Flint. Ali novi, oni s planeta, oni e me oboavati. Onda se uozbiljio. Nije mi do slave, Borise, ali drago mi je da sam posluao geslo svojih - 48 -

predaka, portugalskih moreplovaca iz esnaestog stoljea: Ako postoje drugi svjetovi, mi emo ih nai! I, evo, drago mi je da sam se i ja angairao. Netko je pokucao na vrata kabine. Komandant je pritisnuo dugme i ovalna su vrata kliznula i otvorila se. Uao je Simon Lhermite. Bio je ozbiljan. Htio bih vam se predstaviti pravim imenom: ja sam Jean Lemal iz Slube sigurnosti predsjednika federacije. Boris i Flint su ga iznenaeno promatrali. On je nastavio: Predsjednik me zaduio da pazim na sigurnost broda. Plaio se da pokuaj ne uspije. Umjesto da sletite na astro drom, sletjet ete na specijalni teren i svi putnici i lanovi posade bit e podvrgnuti psiho -postupku kojim e im se izbrisati sjeanje na posljednja etiri mjeseca. Usadit e im se tom prilikom doivljaji s obinog krstarenja. Lhermite, odnosno Lemal, rijeio je problem koji je muio komandanta i Borisa. U redu sloi se Flint ali upute o slijetanju moram dobiti radiom. Dakako... ali moja misija ima i drugi cilj. elim da Susan Texon bude zatvorena u svojoj kabini. Ona je uhapena. to? Zato? Moju prisutnost na brodu elio je predsjednik, ali je njezinu pripremilo ministarstvo rata. Ona je morala pijunirati sve to se dogaa u toku krstarenja, a cilj ete lako pogoditi... Ali kako ste to otkrili? Gospoica Texon nije znala da je na brodu i agent sigurnosti. U njezinoj kabini naao sam popis svih kodova i mikrofilmove. Ona je snimala centar za tajno pilotiranje, ateriranje na planetu i Brekerov skok... Zar niste zapazili njezin ru za usne? Stalno ga je upotrebljavala... Galax je bio 40 kilometara od Zemlje. Flint je u kupoli ocijenio da se slijetanje odvija u odlinim uvjetima vidljivosti. Nije ga brinulo samo slijetanje. U stranjoj komori bili su zatvoreni pobunjenici, kojima je prijetio ratni sud. Ali kako da ih kazni ako im bude izbrisano sjeanje na sve dogaaje, pa i pobunu? Zato da uhapsi Susan? I njoj e se izbrisati sjeanje. Pitanje je zasad bilo nerjeivo i Flint naredi Dasseauu: - 49 -

Ukljuite telekomande. Za vas je posao zavren! Pitanje pobunjenika i pijunke rijeit e se poslije. Ova je misija okonana zakljuio je.

SCAN i OCR: Sekundica Ispravka: MasterYoda Prelom: MasterYoda www.sftim.com

- 50 -

Za SIRIUS...
Moram Vam priznati, dragi itatelju-autore, da se u posljednjem mjesecu protekle godine niste ni najmanje iskazali. Darije oki je unato svome poznatom blagom kriteriju propustio pod jedva jedva tri Vae prie, a slom bi Vam bio potpun da nisu stigle prve. recenzije Vaih pria pisanih na slovenskome: iga Leskovek je Vau priu e... ocijenio najviom ocjenom (uz zamjerku da je premalo osobna, tj. previe narativna), najvie zbog antiutopijske, orvelovske atmosfere, koja ipak nema nikakve veze s 1984. a ni s 1984... iga je naao i priu Reklamacija, izvrsnu humoreskicu o nezgodama nekoga tko se iznenada naao u tuemu tijelu... Tu su i tri prie koje bi se jedva provukle pod jedva, a ne za: Nemogue e doi na red kad se stiaju negodovanja protiv loe kvalitete 16. mini YU-SIRIUSA, Oni ke postanat imaju zanimljivu ideju, no vie e se o tome znati kad se pria prevede, a Kolonizator s tri zvjezdice je tos-priica na granici objavljivosti. alosno, je li?

...nije za SIRIUS
Psihokiner je krimi, a jedva sf. A da ga poaljete nekom listu koji objavljuje prie uope, a ne samo sf? Spanska strna: pokuali ste previe toga ispripovijedati odjednom. Godina 2026, rakete i slino ne znae i sf. Moda da priu preradite, da rakete posve izbacite, a glavni lik suoite s pravim, ivotnim problemima i njegovim mjestom u drutvu? Zakaj?... doista: zato ste izvrsnu temu loe obradili? Oito je da Vam nedostaje spisateljskoga iskustva, naroito prilikom Vaega opisivanja protagonis-

tice. Savjet: nepotpune f komponente potisnite u pozadinu, vie se posvetite bitnim dijelovima pripovijesti, a piite potpune odlomke i ne ostavljane misli nedoreene! Pria je vrijedna ponovne obrade! Trgovec z nostalgijo je takoer ideja vrijedna prerade. Priu skratite, izbacite suvine dijaloge. Slike iz junakinjine mladosti morate povezati s njezinim doivljavanjima, ovako Vam svretak djeluje umjetno i nerazumljivo. Dakle, prerada: objanjavanje razloga za brisanje sjeanja, produbljeniji razgovor s trgovcem, povezivanje slika iz mladosti s neposrednim doivljajima glavne junakinje, te realan, obrazloen zakljuak. Otroci v gozdu su naivni, bez literarnih kvaliteta, nelogini i puni proturjeja. Na alost, ta se storija ne moe preraditi tako da bi bila objavljiva. Zbiralec je posve nejasan, preopiran, nefunkcionalan i loeg pristupa temi. I Edgar... boluje od pogrenoga pristupa temi. Uvod predug, pravila dvoboja nejasna, pobjeda neobrazloena, rezultat dvoboja nepoznat... Ako priu uspijete temeljito preraditi (svaka Vam ast ako Vam to poe za rukom), tada joj jo dodajte logian svretak... Blato djeluje kao poetak neke due prie. Osim toga: junak umire, a pie u prvom licu??? Nesporazum je i nakon prerade ostao na banalnoj potki ti lovi; objanjenje izvanzemaljca i dalje je predugo i razvodnjuje rezoluciju i udar vica. Pobjegli izum bi moda (zbog poente) i vrijedio, kad bi mu se prva stranica prepolovila. Nostalgija je loe naracije i bez motivacije glavnoga (i jedinog) lika. Stil: kako-tako. udan san je doista udan: na Jednoj stranici opisana je cijela neka vrsta bia ali ne tako da bi itko iv dokuio o emu je Nastavak na 86. stranici

- 51 -

urica Maga:

Trea razina
Nedostajalo je nekoliko minuta do dvanaest kad je djeak Radovan Peri preskaui po dvije stepenice napustio kuu. Bujna crna kosa padala mu je skoro u oi, ali njega to nije nimalo smetalo. inilo mu se da s tom frizurom veoma nalikuje na glavnog junaka jedne televizijske serije fantastike. Bio je sam kod kue, roditelji su po obiaju bili na poslu, morila ga je dosada, a i neka udna uznemirenost, koju je sve ee osjeao otkakao je doivio onu teku svau izmeu roditelja. Mama je plakala, spominjala rastavu i druge ene. Radovan je mnogo volio majku, inilo mu se da je on kriv za njezinu tugu jer je govorila da sve trpi samo zbog njega. Sa svojih deset godina on to nije shvaao potpuno, ali dobro se sjeao kako je kod njegova druga Mirka u kui nastalo teko stanje kad su mu se roditelji rastali. ak se i Mirko promijenio. Otada se nije vie igrao kao ostala djeca, neprestano se tukao i napadao ostale. Bezvoljno je koraao plonikom pitajui se kamo da poe do tri sata kad se mama vraala s posla. Kazalje su se poklopile tono na broju dvanaest kad je Petar Mavri bacio pogled na sat. Do avola, zakasnit u pomislio je dodajui gas. ekao ga je vrlo neugodan susret u pravnikoj kancelariji. Vera, njegova biva supruga predloila je da podijele imovinu bez suda. Petar je oekivao mune trenutke, znajui koliko je bezobzirna i gramziva. Cilj joj je bio da se doepa svega to su stekli u tih nekoliko godina braka. S gorinom se sjetio kako se potpuno promijenila nakon onog kobnog izleti u Pariz, kamo ju je on, luak, pustio samu, a tada je i upoznala onoga tipa koji ju je oigledno seksualno opinio. Dodue, morao je - 52 -

priznati da je u trci za zaradom esto zaboravljao na njezine potrebe, ali nikako nije mogao shvatiti da je samo zbog tog valjanja u krevetu napustila sigurnost koju joj je pruao brak. Zlurado pomisli da je taj tip ve oenjen i da se zbog nje nikada nee rastati i nesvjesno doda jo gasa. Kola su se kretala znatno iznad doputene brzine. Manfred Kraus predstavnik njemake tvrtke Cobert, napustio je hotel tono u podne. Sjedajui za upravlja svoga mercedesa, bio je u mislima jo zabavljen pregovorima koje je vrlo uspjeno zavrio s jugoslavenskim partnerom. Stari Cobert e biti zadovoljan mislio je, ukljuujui se oprezno u gusti promet. Bio je zaista zadovoljan svojim uspjehom, ne samo zbog provizije ili samog uspjeha, ve to je time konano dokazao da je sposoban poslovan ovjek kojem e stari moi povjeriti tvrtku poto ga oeni svojom kerkom. Pri pomisli na Eriku Cobert njegovim tijelom prooe slatki trnci. Iako je u toku svoga tridesetogodinjeg ivota upoznao dosta ena, nijedna se nije mogla mjeriti s njezinom nezasitnom seksualnou, a osim toga na sreu se esto bogate nasljednice koje osim novca mogu pruiti i neto drugo. Za nekoliko sati stii e u Mnchen i moi jo provesti dosta ugodnih sati s njom. Samo kad ne bi ta smijena jugoslavenska mini kola zakrivala put. Odlunim pritiskom on doda gas, snana kola povukoe pretiui nekoliko fia. Nesvjestan prevelike brzine Petar Mavri pribliavao se prigradskom cestom prvom velikom raskru gdje je morao skrenuti ulijevo. Ne poznajui ulice Manfred Kraus preticao je jedan drndavi kamion koji mu je zaklanjao vidik. U istom trenuktu kad je snani mercedes izbio iza kamiona, naavi se neoekivano na raskrsnici, Mavriev auto skrenuo je velikom brzinom ulijevo, naavi se pred mercedesom. Djeak Radovan koji je stajao na rubu pjeakog prijelaza rairio je od uasa oi. Uz strahoviti lom i cviljenje kotaa odbaena Mavrieva zastava savila se oko telefonskog stupa, a mercedes koji se od udarca okrenuo, udario je u kamion, iji je voza pokuavao oajniki da koa. Novi udarac odbacio je i mercedes i kamion na pjeaki prijelaz, gdje je prevrnuti mercedes pokopao djeaka Radovana. Na raskrsnici je zavladala nekoliko trenutaka stravina tiina, koju je prekinulo koenje nadolazeih vozila i jecanje ozlijeenih vozaa i suvozaa kamion. - 53 -

U razmrskanoj zastavi je ivot naputao tijelo Petra Mavria. Glava, kao nekim udom neozlijeena i okrenuta uvis, zaljuljala se nekoliko puta, a oi, pogleda to se gasio, primile su posljednji ivotni impuls od snanog svjetla koje se irilo nad raskrnicom. Skamenjeni oevici pokrenuli su se i potrali prema mjestu nesree, a tog trenutka iznikne niotkuda golema, jarka sjena, prosipajui nepodnosivu svjetlos na stravini prizor smrskanih kola. Obuhvaeni stravom, ljudi to su nadolazili, popadali su po ulici. Kad su prvi podigli glave, na raskrnici nije bilo niega osim unesreenih vozila. Vrijeme: sati 12,09, dana 09, mjeseci 06, godina 8983. od poetka novog mjerenja. Geografski poloaj: 15 stupnjeva 58 minuta lokalnog mjerenja. Tehniki stupanj: strojevi, s motorima s unutranjim sagorijevanjem. Strojevi: bez ikakve samostalnosti, voeni manuelnim pokretima bia. Uzrok samounitenja: nepoznat, pretpostavka je da je posrijedi trenutana rascijepljenost bia kod kojih je opaena nekoordinirana razdvojenost svjesti, nemogunost teleportacije iako se impulsi nalaze u svijesti. Ispitivaka jedinica postupila prema instrukciji, svijest bia uhvaena u cijelosti i pohranjena bez ikakvih oteenja. Ispitivaka jedinica naputa atmosferu planeta za 0,7 scr i pridruuje se matinoj stanici. Galaktiko vrijeme prijenosa: Scr. 00,1; Aret 89, Meni 12345. Akorda, zapovjednica i vlasnica matinog svemirskog razaraa, ki Asina, vrhovnog koordinatora Galaktike unije, promatrala je sa zanimanjem izvjetaj izviake jedinice. Lealjka joj je blago masirala pozamno tijelo iji bi oblici svakog Ze mljanina natjerali u stravu i uas, ali koji su bili najnovija pikanterija galaktikog svijeta. U biti se Akorda neizmjerno dosaivala na toj misiji koja je bila odreena voljom njezina oca. Stanica 1034 uhvatila je sa samog ruba poznatog galaktikog podruja signale koji su pokazivali da se negdje na rubu galaksije budila nova civilizacija, a Akordin otac, Veliki Asin, nije nita preputao sluaju, slutei da je svaki planet od bitnog znaenja za premo u borbi za vladajuu klasu Unije. Signali, koji su neprekidno guili vizualne i akustike prijemnike - 54 -

razaraa, bili su joj zanimljivi tek nekoliko galaktikih vremenskih jedinica, ali tada joj dosadi sirovost stanovnika planeta, te se, naredavi izviakim jedinicama da prikupe uzorke svijesti, prepustila neemu mnogo draem: zabavljanju sa svojim slubenim prilenikom Peervuom, kojeg joj je otac poklonio prije polaska. Nije joj se uope urilo bilo je zaista ugodno biti daleko od svemogueg i svevideeg oeva oka. Tek povratak izviake jedinice probudio je u njoj ponovno zanimanje za misiju. Vizualna reprodukcija odredi ona i zavali se jo udobnije u lealjci. Pred oima joj se odvijala nesrea praena svim zvunim pojedinostima. Stop zaustavi ona. Kojem spolu su pripadala ta bia? Mukom, ali u raznim stadijima razvitka odgovori kompjuter. Akorda zamiljeno pogleda oprueno tijelo Peervua, koji je leao zatvorenih oiju pokraj njezine lealjke. Gotovo da nije bilo razlike, bar ne po vanjskom izgledu. Reprodukcija anatomske strukture odredi ona. Pred njezinim oima odvijao se cio niz prizora biolokog nastanka Zemljana, od fetusa do zrele jedinke. Dvospolci promrmlja ona uzbueno. Tako mi Unije, ini se da sam naletjela na zanimljiv materijal... Dominantan spol? obrati se kompjuteru. Preteno muki! O, to e obradovati Velikog Asina promrmlja zadovoljno.. Najbolji ratnici dolaze s planeta muke dominacije. Okrznuvi prezirnim pogledom svoga prilenika, ona odredi: Obrada uhvaenih svijesti, reprodukcija sa 1,0 Scr. U toploj tmini kovitlala su se sjeanja. Vera je leala naga na obali mora, njezino suncem opaljeno tijelo draila mu je osjetila, osjeao je kako mu se nadiu kupae gaice, proklinjao je ostale kupae na plai, elio je DA SE BACI NA NJU... Erika, deine Beine machen mich verriickt... MAMA, ZATO TI PLACE... Vera, Vera... ali tko... to... kakav je to jezik ... Erika ... Mama ... U tmini zavlada kaos. Petar napregne svu snagu pokuavajui - 55 -

ovoriti oi. Taj san, taj uasni san mora prestati pomisli osjeajui da mu misli preplavljuje neto nepoznato, neka nepoznata ena dugih nogu, naga, lica iskrivljenog od poude, naginjala se nad njega, usne su joj formirale nerazumljive rijei... DU MACHST DAS SCHON, ICH KANN NICHT WARTEN! Odnekuda je dopirao djeji pla... MAMA, JA SE BOJIM... MAMA, DOI! Petar osjeti da ga hvata ludilo, svaki napor da otvori oi ostajao je uzaludan. Ta gdje se to nalazi, kakav je to komar, zar se napio? Pokuao je da vie, ali sva su osjetila otkazala poslunost... jo je netko tu u tami... dijete... kakvo je to dijete... ta on nema djece... Vera nije odmah htjela... trebalo je namjestiti stan... ERIKA, ICH LIEBE DICH... DU MACHST ES! Wo bin ich? Gott, helf mir... MAMA, ZATO JE OVDJE MRAK... JE LI NESTALO STRUJE? Svijest Manfrea Krausa pokuavala je da dopre do svjetla, pomiui nepostojee udove, trepui nepostojeim onim kapcima, ali mrak, samo mrak i to neto tue, neko dijete, to plae neko dijete... Uasnuta Radovanova svijest pokuavala je da dozove majku, ponavljajui njezino ime, lomei se pred uasom mraka, ne shvaajui gdje se nalazi... zar ga je mama napustila? TKO SI TI? WER BIST DU? MAMA, JESI LI TU? Mrak se iznenada ispuni tiinom. Netko, neto je prislukivalo, oekivalo... Ma gdje se nalazim, ja nisam sam. Misli Petra Mavria zahvati uas. Jesam li odjednom postao slijep? Taj auto ispred mene... to je to bilo? Sudarili smo se. Nalazim se u bolnici, vjerojatno sam izgubio vid.... Manfreda Krausa zahvati uas. Mama, doi... mama, nemoj me ostaviti... prek linjale su Radovanove misli. Ponovo tiina... a tamo netko eka... Pitat u odlui Petar Mavri. TKO SI TI? Iz pulsirajueg mraka dopre oklijevajui odgovor, Petru se uinilo da odjekuje u njegovoj svijesti. JA NE GOVORITI DOBRO VA JEZIK... ICH BIN MANFRED KRAUS, AUS MONCHEN... NIJEMAC? GDJE SMO MI? JA MISLITI BOLNICA... KRANKENHAUS... ICH BIN BLIND... JA NE VIDJETI! - 56 -

JA TAKOER... ALI TU JE I NEKO DIJETE... KIND... Petar je pokuavao da se sjeti kolskog njemakog. JA UTI KIND WEINEN. MAMO! TKO SU TI LJUDI? MAMA, ZATO NE VIDIM? Tko si ti dijete? Kako se zove? Radovan... mama... gdje je moja mama? Smiri se, Radovane. Reci mi zna li gdje se nalazimo? Ne znam, striek... ja sam stajao na raskrsnici kad su se dva auta sudarila, jedan je poletio na mene... ali ja se dalje ne sjeam... gdje je moja mama? Sudar, ta to je bilo... taj mercedes ispred mene... mi smo svi doivjeli, ali zato smo svi u mraku... gdje je bolniko osoblje? Misli Petra Mavria isprepletale su se, ponovo je pokuao da vie, zove, ali je osjetio da ne moe otvoriti usta, a rijei, zbrkane oajnike rijei na njemakom jeziku mijeale su se u njegove misli... a i taj neprekidni djeji pla Prestani plakati, Radovane, moramo se smiriti, doznati gdje smo. Striek, ja se bojim! Du da... ich nicht viel verstehen von Deutsch... wir versuchen rufen. Ja, ich habe auch gedacht... ja misliti... mi zvati... Lrm machen... jemand muss kommen... netko doi... Sestro! SESTRO! SCHWESTER! Tiina. Iz mraka nije doao odgovor. Nova uasavajua misao sledi Petrovu svijest. Mi smo mrtvi... sva trojica i nalazimo se u paklu... Nitko ne odgovori... javi se Nijemac. Ja misliti mi, im Hlle... oder wir sind alle verrckt... nein, wir sind tot... mi mrtvi... ovo biti kazna... pakao... ERIKA! Uuti, vabo! Misli... misli... du denken... mi smo razumni ljudi... moramo shvatiti... du denken... verstanden? Striek, zato ovaj tako udno govori? On je stranac, Radovane, Nijemac, ja mislim da smo svi nastradali u prometnoj nesrei i da su nas smjestili u nekakav zasebni odjel. Striek, a ta ako su nas pokupili svemirci? - 57 -

Petar osjeti da mu se misli lede, sjetivi se jednog SF romana koji je proitao. to ako dijete ima pravo? Was hat er gesagt? To ne moe biti istina... bio bih radije mrtav... U mraku zavlada jeziva tiina. Akorda je bijesno odbacila senzorske prikljuke. to je ovo, kompjuteru? Jesi li na tom planetu pokupio luake? Ti si u zabludi Asinova keri. Izviaka jedinica je postupila po izriitom nareenju, kupei samo svijesti odvojene od biolokog tijela. Osnovni zakon Unije zabranjuje otimanje svijesti iz ivih tijela. Oigledno je struktura tih bia na vie razina. Vrlo opasna kombinacija. To ne odgovara dosadanjim istraivanjima... kako je mogue, u cijeloj Galaksiji se nije dosad pojavila Svijest na tri razine, to ako se protivnici Unije doepaju tog podatka? Jedan planet pun milijardi jedinki koje su u stanju pri naputanju biolokog tijela ujediniti svijest. Bili bi to izvanredni borci, nekoliko razina svijesti u jednoj borbnoj tehnikoj jedinici, neprijatelj ne bi imao nikakve anse sa svojom obinom ugraenom svijeu jedne razine. Ova tri primjerka su beznaajna, ali zamisli kad bi to bila tri vrhunska? Uenjaci... tehniari... ali gro za me hvata pri pomisli to takve tri svijesti mogu uiniti i protiv nas, ako ih se doepaju antiunijai. Postojanje planeta nee se moi dugo prikrivati... to da kaem Asinu? Razbjesnjela Akorda bacila se svom teinom na lealjku, utnuvi uz put Peervua koji se otkotrlja u stranu, a u njegovim robovskim oima sijevnu mrnja. Akorda je istovremeno kiptjela od bijesa i osjeala strah. Veliki Asin imao je nekoliko keri, redoslijed miljenika lako se mijenjao, a on nije podnosio neuspjeh ni kod vlastite djece. Najbolje bi bilo unititi taj prokleti planet, time bi cio problem bio izbrisan, ali koji razlog navesti za taj postupak? Asin bi posumnjao da se nala pred problemom koji je preao njezine mogunosti, ve je tako i tako pokazao da je ne smatra ba najbistrijom poslavi je u ovu zabit. Kompjuter u koji je bila integrirana svijest jednog prilenika, mudro je utio, poznajui ud koordinatorove keri. Akorda se - 58 -

savijala na lealjci koja ju je ubrzano masirala, smirujui joj zgrene miie. Odjednom Akordi sijevne spasonosna misao. Postojala je samo jedna opasnost koje se i Veliki Asin bojao. Akorda se zadovoljno sjeti to se dogodilo kad je jedna izviaka jedinica otkrila planet kojim se moglo izvanredno posluiti, odgovarao je po svemu uvjetima ivota, ak su se i svijesti domorodaca mogle izvrsno uklopiti u radne strojeve. I kad je Veliki Asin ve raunao s golemom dobiti, dolo je do katastrofe. Velikai Unije koji su ondje sagradili svoje centre za zabavu, poeli su polako pokazivati znakove ludila. Trebalo je dosta vremena dok se pokazalo da je uzrok tome u radnim strojevima, upravo su te zarobljene svijesti razvijale mentalni utjecaj. Veliki Asin, koji je i sam proveo neko vrijeme na tom planetu, doivio je nepoznat strah, od tada se pri izvianju na svakom novom planetu proglaavala karantena, ako bi se pokazalo da u svijesti postoji bilo koja komponenta opasnosti. Vladajua klasa galaktike unije koja je bez ikakvih skrupula iskoritavala sva svjesna i inteligentna bia i poslije njihove smrti, bojala se i te kako za vlastite umove. To je rjeenje pomislila je Akorda zadovoljno. Planet e biti stavljen pod karantenu, Unija e se pobrinuti da nitko, nikakvim tehnikim napretkom ne napusti vlastiti sistem, a kad se prijevara otkrije, nje, Akorde, davno nee biti. Ukloni tu svijest naredi 'kompjuteru. Nakon izvrenog naloga, brisanje memorije iz svih stanica. Osobno a podnijeti izvjetaj Velikom Asinu. U tmini je i dalje vladala tiina. Misli su se pritajile, nastojei da se ne sretnu u svojim sjeanjima, samo je dijete i dalje jecalo. Odjednom iz tamne izroni blaga svjetlost. Zemljani, bit ete vraeni u prvotno stanje. Veliko nam je zadovoljstvo da smo manipulacijom uspjeli spasiti jo jedan planet od sudbine strasnije od ropstva. Kad biste vi mogli slutiti kakav je uas ne moi ni umrijeti... Svijesti kompjutera i izviake jedinice... ali to je za vas bez znaenja... jedno ne zaboravite: Upotrebljavajte oprezno te svoje strojeve s unutranjim sagorijevanjem ... - 59 -

Nedostajalo je nekoliko minuta do dvanaest kad je djeak Radovan napustio kuu. Zastao je pred ulaznim vratima, mirkajui na lipanjskom suncu, pitajui se to da radi do tri sata dok mama doe s posla. Jedna mu misao sijevnu: UPOTREBLJAVAJTE OPREZNO TE SVOJE STROJEVE S UNUTRANJIM SAGORIJEVANJEM... i Radovan se sjeti da je poeo itati novi broj Siriusa, te se hitro vrati u kuu. Kazaljke na satu poklopile su se tono na broju dvanaest kad ih je Petar Mavri pogledao. Do avola zakasnit u pomislio je dodajui nesvjesno gas. Iznenadna misao prostruja njegovom svijeu... UPOTREBLJAVAJTE OPREZNO TE SVOJE STROJEVE S UNUTRANJIM SAGORIJEVANJEM! Gdje li je to samo uo? Svejedno, ali ima u tome istine... i on smanji brzinu. Manfred Kraus, predstavnik tvrtke Cobert, napustio je hotel tono u podne. Sjedajui za upravlja svoga mercedesa jo je u mislima bio zaokupljen pregovorima, koje je vrlo uspjeno zavrio s jugoslavenskim partnerom. Jedna reenica izroni iz njegova sjeanja: UPOTREBLJAVAJTE OPREZNO TE SVOJE STROJEVE S UNUTRANJIM SAGORIJEVANJEM... Tko je to samo rekao? Vjerojatno jedan od predstavnika jugoslavenske firme. Ima svakako pravo... ova spora i nagomilana jugoslavenska mini kola... bolje da vozi oprezno i ne pretie dok ne izae iz grada. Stari Cobert bit e zadovoljan mislio je, ukljuujui se oprezno u gusti promet.

- 60 -

Biljana Mateljan:

Nokturno

Pritisla topla no. Ljeto poodmaklo, pa svo nabubrilo. Druina sjedi. Djeca pogurena, rekao bi ovjek da se ljeto o njih oslonilo pa im teko na ramenima. Pokvarenoj Pumpi curi nos. Umrkava glasno. Rukavom, pa o nos. Istresi tu nosekanju ve jednom! Crni rei preko njihovih glava. Rei on s pravom. Moda i ne. Pumpa nita ne ree. Ne bi on... Pogleda ga iskosa i umrkne zvuno. Debela Buba baci opuak. Prstima ga jedva kvrcne. Kratak luk. Sranje bojaljivo tucne. Mali je avko ostao u vododerini, pod lijeskama. Sranje smrkne Pokvarena Pumpa. Stradao im Slavko. Pod nogama, pod tabanima to im bride, jo se osjea raskvaeno, ljepljivo tlo. Tamo... Zemlja se rasipala. Klizali su tarui stranjicama. Oderae guzove. Lijeske goljave, crne, sparuene. Dole zemlja topla, svjetlucava. Tamo avko lei na leima. Nepomian. U prstima mu trava. Pod noktima neto zemlje. Glava... udno nakrivljena. avko gleda velikim oima nebo. Sve se nebo spustilo na avka. Debela se Buba grize za usnu. A da zovnemo koga? pita. Jesi 1' pobenavila, to li? Batine nam ne ginu. Joj! Treba Slavkovoj materi na oi... Ja nita ne znam. Jesi 1' ula? Crni ee koljeno. - 61 -

Kad Crni ne zna, ni oni ne smiju znati. Kazat u... Nije bio s nama. Nita ja ne znam. Pogurie se jo vie. No se nad njima razvukla kao tijesto. Kasnije se razmiljee kud koji. utke. Debela se Buba nemirno prevrtala po krevetu. Gurne komad jastuka u usta, ali jecaj nikako da se zaustavi. Muki, pod ponjavom, sestra je krvniki gurne nogom. to je ovoj Bubi noas? Ne moe se od nje spavati. Sestra se pridigne; pue amar. Buba se smiri. Uspori dah. A mama to opet kalje iza zavjese... Smiri se, Bubo! No je, jo je no... Misli Buba na mamu. Na sebe misli. I na sestru. Na vododerinu, na no. A ova no, odozdo laka, odozgo gusta, udna. Strana. Strahota, a ne no. Pogibe Slavko zbog te noi. Ma, je 1' zbog noi? Moe 1' no biti kriva? Moe, moe... Strana li je, najcrnja crna no. Bubu boli gdje je sestra udarila, Bubu boli i tota drugo, al' zna ona da se plakati ne smije. Jado moj, kolike su samo suze progutane u tom krevetu! I kakve su to suze bile! Zna Buba kako ih treba gutati. Zna ona otrpjeti. A alost, alost do neba. Nebo je bez kraja, kau, i nikoga gore nema da se na njezinu alost osvrne. Nema pravde, nema, nema... Lau ljudi, jebala ih pravda! Bubi pred oi naie Slavko. Vidi avka gdje stoji, presitan, usahnuo. Zahvalno pucka dimove neijeg opuka. Mudro klima travom glavom, izvija obrve, coke ustima... De, Slavko, kai, kako si ti ono kokoku, je 1' ..? Smiju se. Smije se i on, djetinje nepovezano. I pravi pokrete kukovima koji ih tjeraju na nov smijeh. A ti oima miga, krevelji se na Crnog ti ka/.i kako si ovcu, ha... Da ti mater..! Crni skae, sav zelen pod mrkom koom. Pograbi ga, ali mali vrda, izmigolji mu kroz noge. Otri smijui se. Pumpa se valja. O, ho, ho, o, ha, ha... Crni se mrti. Pljuje. Grozi se. Pa se i on smije. to e... Balavi nov smotuljak duhana. Crni sanja, gradi on. Oj, junaka druino, gdje emo u pohode? Sve tako.

- 62 -

A noas, eto, avko lei pod lijeskama, iskrivljen k'o prelomljen prut. Sam, sam u onoj jami. Oni pobjegoe. Dobro. Ali treba jutro doekati, jutro u oi pogledati. Nije dobro. Nije, nije dobro. Ajoj, meni! Strah joj probode grudi. Treba jutro doekati... Najbolje da jutro nikad i ne doe. Ali stiglo je, stiglo... Sasvim razliito jutro. Osjea se na trule. Slomljeno jutro. Doteturae krmeljivi do svog mjesta. Kao pretueni. Iz igre otrgnuti. Nije im do igre. Prestala je igra tamo negdje u tamnom naboru meu brdima. Ondje gdje se magle skupljaju i kamo sad oni kriom pogledaju mada ne ele gledati, a moraju jer neto ih tjera, pa pogled sam bjei. Proe Slavkova mati s punim torbama. Vraa se odozgo, iz duana. Oni zamrli. Sad e... Jooj, majko zaplaka Pumpa. to je, ranoranioci? veselo e Slavkova mati. Opet u vucaranje, je li? Bi'e vama, samo nek' kola pone. Oi ne trepu. Gledaju tupo. to je? ena zakima glavom. Nisu vam vrane jezike pokljucale, valjda? A, evo i one moje vucibatine... ena se okrene. Samo da znate, doe li i danas kui tako prljav k'o sino, razjuri' u ja vas. Ode. Odnese torbe i ode. Kad tamo... Tamo s dvorita prilazio im Slavko! Cupka s noge na nogu. Jutro odjednom podigne skute. Bljeskom im se sjuri u oi, zavue u grla i natjera ih da klikui pojure Slavku i sjate se na nj kao brbljavo lepravo jato. Mi se, brate, prepadosmo da si vrat slomio lupka ga Crni po leima, usta rairio, smije se. Oima toplo mirka. Ih, to nas uplai...! Pa i jesam otpovrne Slavko. Jesi, jesi, bogme si nas poteno uplaio. Jesam vrat slomio veli mali ozbiljno. De, ne seri, dosta nam je bilo... Umukoe. Crnom ruke spadoe sa Slavkovih ramena i ostadoe mlitavo ovjeene, teke. t...to to radi Slavko? - 63 -

Slavko pred njima okrene glavu u desno, pa jo udesno, jo udesno... Cio krug opie glavom. Smijala se Slavkova glava, ali joj oi ostadoe ozbiljne. Sve smijui se, glava se zabaci unatrag, vrat se izdui, iskoi dugaak drei glavu napol lea. Glava se opet vrati na mjesto i sabije vrat kao harmoniku, koa se izravna i pred njima i dalje stajae Slavko kakav i treba da bude. Ne bojte se veli udna Slavkova glava neu pred vama to vie raditi. Ne bojte se ponovi Slavko. Ne bojte se molim. Oni blenuli u njega, prestravljeni. Pobjegli bi, ali ih neto u tim oima dri, neka je iskra sasvim pri dnu zjenica. Gledaju djeca i odjednom znaju da im Slavko istinu govori. Ne treba se bojati. Priaj nam, Slavko, moljakaju, brzo nam priaj! I Slavko im pria. Ispria udo. Ili san. Pria o NJIMA koji su ga nali, koji su mu podarili nov ivot i novu pamet. Ama, je l s neba? Ba s neba? I zlatno, veli? Lijepe li prie, ljudi moji! Niti san, niti mora, ve pravo udo. Sluaju ga djeca i vjeruju mu. Ali bi im krivo to i oni to udo ne vidjee. Prooe neki ljudi pa zastadoe da pouju. Odmahnu glavom. Slavko se okrene njima i utrne iskre u oima. Samo tugu ostavi u zjenama. Ljudi govorili: poludio Slavko, jadna li mu majka! Kakvu to narukvicu ima? pitaju ga. Nije to narukvica. Da to je? Konzola. ? ? ? ude se i smiju se. Gle malog, brljavi kojeta! Ali nije taj smijeh izistinski; jalov je nekako taj smijeh. Kao britva sijee, hladi iznutra. Smijeh je to po svemu nalik strahu; ne spaja, ne razgaljuje ljude, ve odvaja, ograuje. Treba li se Slavka bojati? Zar Slavka? Nije li to isti na sitni, musavi avko, avko za sprdnju? ude se ljudi i ne znaju to bi. Ajd' bjei, iv ne bio! ljute se, stresaju ga od sebe kao obada. Ne vole ljudi to Slavko izgleda kao da zna ono to oni ni zamisliti ne mogu. Ne vole ljudi da im neko pamet kudi. Kakva su to - 64 -

djeca danas, ljudi moji? Pue, psuju, pametuju... Nee to na dobro izai. Ajd' bjei, Slavko! A odakle ti ta... konzola? Odakle ti ta iskra u zjenama? Odakle ti taj oiljak na vratu? misle ljudi, ali ne pitaju. Pitali bi, da se ne pribojavaju onog to bi uli. Poludio Slavko! odmahuju rukom. Poludio Slavko, alosna mu majka! avo u'o u njega. A Slavko vie i ne pria o NJIMA. Ako su i avoli neka su kad tako milozvuno zbore i dobri su, dobr i... Slavko zamiljeno zavre narukvicu-konzolu; sva se zdao u s, rije mu iupati ne moe. Kad zanoa, dugo stoji i eznutljivo pogledava u brda, Ojesenilo, pa prigrae dolo nekako pitomo, meko, sanjivo. Druina zamukla. ute djeca. Igre im presahle. Prionuli knjizi takvim arom da se stariji samo snebivaju, djecu prepoznati ne mogu. Ma, jesu li to oni isti divlji odrpanci? udom se ude. Ponekad, za ranih veeri, uje se Slavkova mati gdje lelee. Tada ljudi tjeraju dokone ene u kuu i vrat a zatvaraju. Jer, to mati za sinom jaue. U prsa se busa i kose upa. Zove Slavka da se vrati. A moda je i od mua, mrgodnog, opet batine izvukla kad se pijan vratio iz birtije.

- 65 -

Michaela Velina:

Luke! Koji Luke?

Prevrnuo se na lea i naslonio na blatnjav rov ne marei za kiu to mu se slijevala niz lice. Izvadio je zguvanu cigaretu iz depa, stavio je u usta i posegnuo za ibicama. Kad je vidio da su potpuno mokre, opsuje i ljutito ih odbaci, i dalje premeui nezapaljenu cigaretu po ustima. Marty ga je promatrao. Misli li da e danas napasti? upita. Luke slegnu ramenima. Ne znam. Nadam se da hoe. Usta mu se okrutno iskrive. Oi su mu blistale gotovo suludim sjajem. Ve skoro dva dana nisam ubio nijednog utog kurvinog sina. Marty se pridigne i ljutito mu se unese u lice. Ti uiva u ubijanju, zar ne? Tebi nije vano zato mi leimo u ovom smrdljivom rovu i zato se borimo! Ti bi s jednakim uitkom pucao u mene i u nekog Vijetnamca. Tebi nije vano na kojoj si strani. Zato si uope ovdje? Martyjeve usne su podrhtavale od bijesa. Ponekad je poelio da Luke pogine, da ga ubiju, ali on kao da je bio zatien nekom viom silom. Kao da se i sama smrt bojala njegove okrutnosti pa ga je obilazila u irokom luku. Marty ga je mrzio. Ipak, bio je s njim jer ba njemu moe zahvaliti to je jo iv. Da nije bilo Lukea pao bi u ruke Vijetnamcima. Sav se stresao od te pomisli. uo je prie o tome kako Vijetnamci mue zarobljenike, a pogotovo ranjenike. A on je tada bio ranjen u obje noge. Luke ga je mogao ostaviti u umi, a ipak - 66 -

nije. Nosio ga je nekoliko kilometara do bolnice. Nakon toga, Marty se trudio da postane Lukeov prijatelj, pokuavao je da ga shvati. Moda bi u tome i uspio da jednog dana, kad su upali u neko selo, nije vidio Lukea kako ubija troje djece, lica izobliena od uivanja. Danima je osjeao muninu sjeajui se toga, a onda je opet bio uz Lukea, ne spominjui mu da ga je vidio. Svakim danom ga je sve vie mrzio, a neto mu nije dalo da ode od njega. Kao da je nekom nevidljivom pupanom vrpcom bio povezan s njim. ivio je za dan kad e vidjeti Lukea kako umire i sluati ga kako izgovara one iste rijei to su govorili oni koje je on ubijao. Znao je da e biti slobodan onog trena kad Lukeove oi beivotno pogledaju nebo. Zato sam ja ovdje? ponovi Luke pitanje. Hajde, Marty, pa sam si odgovorio na svoje pitanje. Volim ubiiati i to je to. Ima li neeg loeg u ubijanju ute kopiladi? Podrugljivo je gledao Martyja. On samo odmahnu rukom i okrene se na drugu stranu. Nema smisla raspravljati s njim, pomisli. Legao je potrbuke i zagledao se u rub ume razmiljajui. Kratki bljesak na rubu ume privue mu panju. Napeto je promatrao. Vie nije bilo niega. Luke, pogledaj! ini mi se da sam vidio odsjaj metala tamo pored ona dva visoka drveta. Vidi li ti to? Luke se pridignu na laktove i proviri preko ruba rova. Polako je pogledom pretraivao cijeli rub ume. Uinilo ti se, Marty. Tamo nema nie... U pola rijei prekine ga rafal iz mitraljeza. Meci su prtali svuda oko njih. Nedaleko od njihova rova rasprsnula se granata zasuvi ih zemljom. Lukeove oi zasjae. Prilijepio se za svoji mitraljez i poeo pucati. Iz ume su pokuljali Vijetnamci. Gadovi! Prljavi uti gadovi! Natopit u ovu zemlju vaom prljavom krvlju! vikao je Luke. Iznenada je iskoio iz rova i potrao u susret Vijetnamcima. Prolazio je kroz kiu metaka neozlijeen. Marty je vikao za njim: Luke, vrati se! Ti si poludio! Vrati se! Gledao je kako Luke hvata nekog vojnika i ubada ga noem, jednom, dva, tri puta... Ruka mu je ulazila i izlazila iz ve omlitavljelog tijela, a on je vritao uivajui. Martin pognu glavu. Nije mogao gledati kako Luke umire, a znao je da e se to vrlo brzo dogoditi. Konano je dolo do toga, a on, on to ne moe gledati. - 67 -

Nasmije se, glave zarivene u zemlju. Slobodan, konano slobodan! Podigne glavu, traei pogledom Lukeovo tijelo. Nije ga mogao vidjeti. Mislim da je dovoljno. Iskljui! Tehniar pritisnu jedno dugme i prie krevetu na kojem je leao ovjek pokriven plahtom. Sagne se i pone mu skidati sjajnu metalnu kacigu s glave. ovjek se promekolji i polako otvori oi. Prvo je zbunjeno prelazio pogledom po prostoriji, a onda se, shvativi gdje se nalazi, nasmijei i uspravi u krevetu. Okrene se prema dvojici u bijelom. Bilo je sjajno, momci. Isplatilo se do posljednjeg novia ree. Drago nam je da smo uspjeli udovoljiti vaim eljama, gospodine Thornway ree vii od dvojice tehniara. Sljedei put neka bude Auschwitz. Tehniar kimun i naceri se. U redu, gospodine Thornway. Imamo divan program s logoraicama. Bilo bi dobro da se odmah prijavite. Te programe mnogi trae. Rekavi to, nakloni se i izae iz sobe. Thornway na trenutak zatvori o i. Tijelom su mu jo prolazili srsi od uzbuenja. Sjetio se one djece koju je ubio i njihovih oiju u kojima se vidjela spoznaja da e umrijeti. Zadovoljno se nasmija. Jedva je ekao da sve ispria Martyju. Cerekao se u sebi pri pomisli na njegovo lice. Jadni stari Marty bit e preneraen. Njemu pozli ve pri spominjanju ubijanja. Ba zato je Thornway u svojim doivljajima njemu dodjeljivao ulogu nemonog promatraa svojih zlodjela. Ustao je i obukao kaput. Prolazei kroz duge, bijele hodnike Centra pomislio je kako je dobro da u ovom dananjem pacifistikom svijetu postoje takve ustanove. Da ih nema, gdje bio normalan ovjek zadovoljio svoju elju za ubijanjem?! Marty se probijao naprijed, gazei mrtva tijela. Zastajao je kod svakog plavokosog vojnika i saginjao se da vidi nije li to Luke. Nije elio priznati sebi da je uzdahnuo od olakanja svaki put kad je ustanovio da poginuli nije Luke. Nekoliko vojnika mu je prilo i udno ga gledalo. - 68 -

Marty, to trai? upita jedan. Lukea. Jeste li vidjeli Lukea? Vojnici se pogledae. Kojeg Lukea, Marty? On ih iznenaeno pogleda. Kako kojeg Lukea? Lukea Thornwaya. Jedan od vojnika apnu ostalima. Bunca. Ovdje nema nikakvog Lukea. ini se da je malo skrenuo. Jo otkako su ga uhvatili Vijetnamci s njim neto nije u redu. ini se da su ga muili. A uz to je bio ranjen u obje noge. Tko zna to bi bilo s njim da ga nismo oslobodili. Hajde, odvedimo ga u logor. Uhvatili su ga za ruke i poveli prema logoru. On je gledao preko svog ramena i tiho mrmljao. Nema Lukea. Ja sam slobodan. Nema Lukea.

- 69 -

Vera Ivosi-Santo i Mihalj Santo:

Posljednje putovanje beara Janike

Prvi je mraz, pratei trag kotaa po putu, stvrdnuto blato i teke i tamne pruge preko kojih su se sad zanosila seljaka kola. S lijeve strane ukaza se nekoliko napol poleglih vrba i seljak podvikne konjima pribliavajui se kraju puta. Njiva se nalazila pokraj mrtvog rukavca koji e za koju godinu zadesiti ista sudbina kao i movaru, to je nekad zauzimala cio okoli. Sada je to oranica; svjee izorana zemlja ekala je proljee, a i naekat e ga se, jer je zima na pragu. Povrina rukavca caklila se prekrivena tankom koricom leda. Seljak ispregne konje dok ga je njihov topli dah grijao po vratu, skine plug s kola i upregne ih u novi jaram. Do veeri zemlja e biti obraena i kasno jesenje oranje bit e zavreno. Plug se zarije u crni trbuh i meko rijui iskrene ga na svjetlo dana. Brazda, duboka i pravilna, ostajala je iza ovjeka, konja i pluga. Odjednom plug zapne. Seljak se sagne i zarije ruku u vlanu zemlju. Napipa neto tvrdo i bacajui gomilice zemlje otkrije eljeznu alku. Bila je debela jedan palac i tako vrsto zarivena da je nije mogao ni pomaknuti. On nastavi razgrtati zemlju otkrivajui etvrtastu eljeznu plou. Trenutak je zbunjeno gledao u svoje otkrie: bilo je neshvatljivo da nikad dotad nije zapeo za alku. Pridigne se i paljivo pogleda okolo. Uini mu se da nekoga vidi kraj - 70 -

vrba, ali sljedeeg trenutka bila je to samo sjenka. Nikoga nije bilo u blizinu On se opet sagne i snano povue alku. Poklopac se uz kripu podigne. Bila je godina 1879. Slatko, bijelo, glatko, vijugavo. Dugaki hodnik podzemnog terminala vodio je ljubav s potplatama njegovih izama. izama? Tu je neto bilo krivo u terminalu se nisu nosile izme. Merekaj se naglo uspravi u posljednjem trenut ku izbjegavi da udari glavom o pod kola. U trenutku se svega sjeti; zaboga, bio je na izletu i to na svom prvom izletu, poto je tek nedavno postao punoljetan. Preplavi ga talas nestrpljenja udei za nekom avanturom. Licem mu preleti smijeak. Pa zapravo, nije li i ovo neka avantura? On je, ini se, bio zarobljenik. Merekaj se brzo preslia: vremenska kugla je na sigurnom, lokalni vremenski prijenosnik je za pojasom, torba ispod bunde. Pritegne torbu, pogleda hlae i zakljuivi da su suvie bijele digne grumeni zemlje i prijee ovla po njima. Kapetan Franz Joachim Frlendorf, stojei ispred atora, pro matrao je kola ispod kojih se upravo izvlaio seljak koji je tu proveo no. Sino su vojnici rekvirirali kola zajedno sa seljakom na nekom okolnom putu i zapravo tu nije bilo niega o emu bi trebalo da se razmilja. Kapetan Frlendorf, posljednji potomak ugledne porodice koja je generacijama davala svoj obol vojnim pothvatima carstva, ponosio se svojom sposobnou ispitivanja. Ta ne ba esta spo sobnost bila je, po njegovu miljenju, samo rezultat uoavanja pravih injenica. Ali, na alost, sad inejnice nisu postojale, a o n je bio uznemiren. Taj seljak... Porunik Verner, lako lupkajui sabljom o dugake sare svojih izama, prekine svog pretpostavljenog u razmiljanju. Pratnja je spremna, kapetane raportira. Zaboga, skoro je zaboravio na put. Kapetan kimne glavom i uputi se prema kolima. Trenutak se krzmao, a onda naredi jednom vojniku da mu vee konja za kola, a on sam sjedne do seljaka. Nekoliko minuta kasnije mala je kolona ve prolazila kroz jutarnju logorsku, vrevu. Maar, a ne smrdi na bijeli luk mislio je kapetan a inilo se i da je osav. Merekaj ga pogleda iskosa i kapetan utone u udnu - 71 -

omamljenost. O emu li je ono mislio? Merekaj uzdahne. Zaista nije nalazio da ima neto krivo u njegovu vladanju. Radilo se zapravo o samom kapetanu. Imao je neuobiajeno snanu intuiciju i njegov je organizam sada stalno zvonio na uzbunu osjeajui strano tijelo. Konja je bilo lako kontrolirati, ali sad je morao paziti na kapetana, iako bi se najradije prepustio krajoliku. Uostalom, bit e najbolje da se privremeno rijei kapetana. Vojnici bi vjerojatno rekli da je krajolik dosadan i neugodan, spominjali bi svoje ume ili plave planinske vrhove, ali Marekaja su se sva ta zemlja, biljke, ak i blato doimali tako svjee i drukije bez tanke opne ekrana. Opusti se na sjedalu predajui se dojmovima. lanovi pratnje mogli su, na svoje uenje, opaziti da je kapetan zaboravio na vanost puta i iznenada zaspao; kola su se kretale prema Temivaru nosei 25.000 zlatnika i 10.000 srebrenjaka tromjesenu plau za vie od 50.000 ljudi. Maarska revolucija ve je bila na izdisaju, general Geregi je poloio oruje kod Vilagosa i bitke su se vodile jo samo tu i tamo. Austrijska vojska odnosila je konanu pobjedu, ali ljudi su bili zabrinuti jer su zemljom lutale skupine vojnih bjegunaca, razbojnika-beara bilo je u ovim nemirnim vremenima vie nego ikada, a ceste vlane i ljepljive od proljetnih kia nee im biti saveznice. Tisuama godina pripreman, veliki bijeg prema zvijezdama ostavio je Zemlju gotovo naputenu. Gotovo, jer bilo |je ljudi koji su odbili da napuste umirui sistem; Merekaj je bio potomak jednog od njih. Ono to je on nazivao grinjom savjesti svojih predaka, bio je gotovo nadljudski napor da ostvare ono to tisuama generacija prije mjih nije uspjelo put kroz vrijeme. Dok je Merekaj bio dijete, prva reakcija na spoznaju da ivi na gotovo naputenom planetu bilo je ogorenje na ljude u prolosti koji su se usudili da mu na takav nain odreuju sudbinu. Onda je slijedilo olakanje, imao je slobodu izbora, velika zvjezdana ansa nije bila izgubljena, jer ako se dogaaji nisu mogli vratiti njemu, mogao je on njima. Istina, morao je ekati punoljetstvo i proi obavezan period upoznavanja prolosti planeta. Bio je nestrpljiv da to to prije pone i to prije zavri, elio je meu zvijezde. Zaluen vlanim mirisima, mekim zvukovima kotaa to sijeku blato, vritavim bojama ivota, Merekaj je nastojao da ne gubi glavu; osjeao je da se pribliava opasnost. Prolo je pet dana i primicali su - 72 -

se rijeci Maro. Njemu je to savreno odgovaralo jer su se kretali putem kojim je i sam namjeravao da ide. Postojao je svjestan sudbine kapetana i vojnika i pokuavao je sebi sugerirati, onako kako su ga uili, da ga se to nita ne tie; smrti se nije moglo umai niti je zaobii, vrsto je pripadala vremenu u kojem se desila. Trebalo je da se brine za sebe, jer su nesretni sluajevi uvijek mogui na to ga je podsjeao ejkajev sluaj i da imisli na zadatak. Vremenske kugle bile su krajnji prijenosnici, mostovi izmeu desetaka tisua godina. Bilo koji pomak kugla te lokalnih vremenskih prijenosnika mogao se pratiti u terminalu. ejkajeva kugla ve je dugo stajala nepomina, signal s lokalnog prijenosnika, koji je prestajao postojati tek sa ivotom svoga nosioca, davno je nestao i zato je sad pokraj njegova imena stajalo kratko saopenje: Konano ieznue. Malobrojno drutvo racionalno se koristilo energijom svojih lanova; Merekaj je bio na izletu, ali morao je vratiti ejkajevu kuglu. Noni logor podigli su na jednoj poljani. Veerali su suho meso i kruh to je Merekaju bilo izvanredno zanimljivo, ali kapetanu, ini se, nije prijalo. Sad oni u Beu jedu juhu od jarebice s gomoljicama i kestenjem promrljao je sebi u bradu. Poslije veere porunik rasporedi pojaanu strau i prie kapetanu da se dogovori za sutranji nastavak puta. Pred njima su bili maroki trskai i ritovi. Krenuli su rano ujutro, jo dok je mrak obavijao vrhove drvea; oprema im je zveckala i izazivala nemirni lepet krila. Kola su se nesigurno popela na cestu sijekui blato. Kapetan je osjeao kako mu nekakva teina u elucu skrauje dah. Merekaj ga saaljivo pogleda; kapetan je bio osjetljiv prijemnik i bit e ga zaista teta. Uz malo vjebe... ali na to nije vrijedilo misliti. Potedjet e ga bar tog pritiska. Kapetan, bez ikakva prijelaza, poe lake disati. Kad prijeemo Maro, Temivar nam je pred nosom, pomisli raspoloeno. Nekoliko kilometara odatle pedesetak konjanika probijalo se kroz movarni trstik. ovjek na elu tiho pozove jednog jahaa, a onda podigne ruku i konjanici se rasprie nestajui u gustiu. Popet e se na onaj jablan ree Janika ovjeku pokazajui rukom na tamnu masu to se ocrtavala prema nebu. Ovaj kimne glavom i izgubi se meu trskom gotovo je ne pomjerajui. Janika je trenutak stajao nepomino i zadovoljno punio plua slatkastim movarnim zrakom. Na sebi je imao ukraen jelek - 73 -

od tamne govedske koe, na ramenu kratku puku, a za pojasom no. Sjekirica s dugom drkom, koja se zavravala srebrnim iljkom, i znalaki opleten korba, mirovali su uz sedlo. Mislio je na zlato, na okrugle sjajne zlatnike to su se tamo negdje na putu kotrljali ne marei za svoju sudbinu. Zlato, kakva je to kurva, razmiljao je. Zgrabi ga, cap, sad je tvoje, ali njemu je svejedno, ti si mu kao i drugi, a sutra je ve kod nekog treeg. Ali, ovaj put... Iz sanjarenja ga trgne prodoran zov divlje patke. ovjek i konj pokrenue se i oslukujui jedan drugoga izgubie se u vrbaku. Mala kolona pribliavala se vrbama to su se iz gustia naginjale nad cestu. Ne svia mi se ovo mjesto, mislio je porunik Werner; hajde da ih malo preplaimo, mislio je Merekaj; mogli bismo i pouriti, mislio je kapetan naginjui se prema poruniku. Ali nije stigao nita da kae. Neto gipko i tanko ovije mu se oko vrata i on bez glasa izleti sa sjedala. Za nekoliko sekundi kandije poskidae cijelu pratnju s kojna i zane se ogorena borba na tlu. Nije bio ispaljen ni jedan jedini metak. Hej, hej proapta Janika a ti si se, mili moj, htio sakriti! On hitro skoi i izvue Merekaja ispod kola. U jednoj ruci drao je okrvavljenu sjekiricu. U svjetlosti praskozorja ugleda seljakovu glavu i iznenaeno ustuknu, ubara mu je bila spala i potpuno bijela kosa rasula mu se po ramenu. Na licu mu se vidjela iroka bijela pruga. Janika ga uhvati za kosu i primakavi mu glavu blie snano mu protrlja elo otvorenim dlanom. Na prstima mu je ostajalo neto tamno, elo se sad bijeljelo kao i pruga na obrazu. Bilo je to nezdravo, podbulo bjelilo, onakvo kakvo se via u ivotinjica to ive pod kamenom daleko od sunca. arilo se u slabom jutarnjem svjetlu istiui oi, sive i hladne s ledenim iskricama u zjenici. Janika naglo ispusti glavu, strese se od neke unutarnje groznice i skoi na konja. Idemo vikne svojim ljudima koji su bili zauzeti oko plijena. A seljak? netko zbunjeno upita. Merekaj je sjedio u blatu pokraj kola poput bijele utvare. Ja diram samo u ljudsko kratko ree Janika. Osjeao je kako ga hladnoa proima do kostiju. Neki se beari brzo prekrstie, drugi po urie do konja da se to prije udalje. Novac je ve bio natovaren. Konji zabrzae po putu. - 74 -

Merekaj je nepomino sjedio ekajui da se beari izgube u trstiku. Oko njega leala su razbacana tijela husara. Smrt je dio ivota proapta sebi neuvjerljivo. Sve smrti su dijelovi jedne vee, svi ivoti su dijelovi jednog veeg. Srce mu je ubrzano tuklo i dok je iz torbe izvlaio kutijicu od svjetlucava, prozirna materijala, opazi da mu ruke drhte. Poslije nekoliko sekundi lice mu je opet imalo normalnu boju ljudske puti. Trenutak je razmiljao oko kose, a onda je samo strpa pod ubaru; odjednom mu se urilo. Nije bilo smisla zavaravati se teorijama dok mu se eludac preokree, ali u isto vrijeme inilo mu se da one dobivaju prvi put pravi smisao. Izleti nisu bili puka razbibriga kako se njemu inilo, bila je to kola ivota i smrti. Dok se dizao i odlazio, pogled mu se zaustavi na kapetanu. Glava mu se bila udno nakrivila, a brk se vukao po blatu. inilo se da se cesta prekono rascvjetala u pregrt crvenog cvijea, natjeui se u udvaranju proljeu s tek propupalim vrbama. Uostalom, treba biti iskren prema sebi. Zato se nije zaustavio sto godina ranije i onda uz ejkajevu pomo brzo vratio kuglu? Ali ejkaja nije bilo u toj vremenskoj zoni i Merekaj se podsvjesno bojao susreta s prijateljem kome nije mogao pomoi; bio je to strah od smrti. On pouri cestom, iako za to nije imao razloga. Jo se kolebao da li da potrai razbojnike, ali ako se i odlui, nee mu pobjei; Janika je bio obiljeen. Neto protiv njegove volje natjera ga da se okrene, ali niske grane vrba ve su bile sakrile krvave tragove 1849. godine. Sjedio je ispod zakrljalog stabla u pusti i ekao. Konjanike je ugledao ve izdaleka, ali to se nije moglo opaziti ni po emu, ostao je nepo mian ekajui da dou na konjima gotovo do njega, ne obazirui se ni na sitnu neugodnu kiicu to ga je peckala po licu. etiri ga konja opkolie bijesno topui zbog naglih trzaja uzdama. Merekaj polako podigne glavu, pazei da mu lice nita ne oda, i ugleda na tren Janikine oi. to radi ovdje? upita ga Janika. Po iznenadnom bljedilu vidjelo se da ga je odmah prepoznao. Janika ga je gledao ispitivaki i Merekaj slegne ramenima ostajui hladnokrvan. Groza zbog prvog neposrednog susreta sa smru bila je prola i on je opet bio spreman da se pomalo zabavlja. pijun prosikta jedan ovjek. - 75 -

Znamo mi s takvim ptiicama ree drugi i natjera konja tik do Merekaja dok mu je sjekirica zveckala zlokobno. Janika ih zaustavi pokretom ruke. ekajte, ja ga poznajem... Kako si me naao i to eli? upita otro. Spasio si mi ivot ree Merekaj preuvi prvo pitanje. To je djelomino bila i istina, jer teko da je mogao kontrolirati pedeset ljudi istodobno. Ne volim da ostajem duan nastavi. Dobro bih ti doao. Konji su nemirno toptali. Merekaj je ignorirao sve osim Janike. Ja sam vidar, mnogo znam o ranama. Janika ga je gledao zamiljeno. Dobro. Joka, s tobom ree kratko i okrene konja. Jedan konjanik se izdvoji i bez rijei pomogne strancu da se popne iza njega. Konji zabrzae pustom dok se zemlja mrvila pod tekim kopitima. Pola sata kasnije pojavi se bagremov umarak. Izmeu drvea nalazila se jedna duga i nekoliko manjih zgrada. Konjanici se zaustavie pred najveom i uoe u kuu, ostavivi konje djeaku koji je odnekud dotrao. Janika zastade i zadra Merekaja vani dok su ostali ve uli. Rekao sam da te poznajem ree ali znam ti samo oi, ne i ime. Ne volim imena slegne Merekaj ramenima brzo se troe. Bio je to odgovor u skladu s ulogom kakvu je sebi namijenio. Zvat u te Bijeli. Janika se okrene i ue u prostoriju. Merekaj ga je slijedio. Bila je to dugaka i uska soba s potamnjelim ankom i grubim, drvenim stolovima. Desetak ljudi glasnim je uzvicima poticalo jednog Ciganina koji je svirao na violini brzi arda. Glasno pozdravljanje izmami smijeak na Janikinu zabrinutom licu i on mahne rukom prolazei kroz prostoriju prema jednom ovjeku u dnu. Bio je to Peter, domain arde. Merekaj se osvrne i sjedne za prazan stol. Ljudi oko jednog stola glasno su se smijali i Merekaj zapazi da ih uveseljava jedan od etvorice Janikinih pratilaca otvoreno pokazujui u njegovom pravcu. On se okrene na drugu stranu pravei se da nita ne vidi. Bijeli, pobrini se za Lajoevu ruku vikne mu posve

- 76 -

prirodno Janika i sve oi se radoznalo upiljie u njega. Hajde, Lajoe ree Janika pokazujui prema Merekaju. Ciganin je sad svirao neku tihu tugovanku, pa je imao vremena da motri situaciju. Jedan ovjek se mrzovoljno die i stigavi do Merekaja sjedne i zadigne rukav. Na podlaktici se vidio irok, umrljan zavoj kroz koji je mjestimino prodirala krv. Merekaj skide zavoj, zatrai malo rakije i spere ranu, dohvati svoju torbu i iz nje izvue nekakvu kutiju. Izvadi komad deblje tkanine od koje zatim, mjerkajui ranu, otkine komad. Na oienu ranu prisloni tkaninu pomno je utiskujui nekoliko sekundi. Onda navue ovjeku rukav i zavali se u stolici. To je sve ovaj se nepovjerljivo cerekao. A trave, masti? Ja radim ovako kratko odgovori Merekaj. Oho, mi smo, ini se, dobili vraa, a ne vidara ree neki ovjek briui rukom usta i ustajui od stola. Imao je jelek od grube ovije koe i guste, dugake brkove, vlane od pia, to su poskakivali dok je govorio. Merekaj pogleda ovjeka, zatim usmjeri pogled prema Janiki ali ovoga vie nije bilo u prostoriji. Hoe da me iskua, ali bez preuzimanja odgovornosti pomisli Merekaj. Dobro. uli smo da hoe s nama ree ovjek klatei se na nogama ali jedan tako umiljat djeak bez brade mora znati svata da bi bio bear, je li, pajtai? ree on i pljesne se po koljenima neprirodno se zacjenjujui od smijeha. Ljudi su se smijuljili oekujui predstavu. U trenutku dok se razbojnik uspravljao, dugo i tanko sjeivo zapara zrak i zabode se tik do Merekajeve ruke na stolu. Muzika utihne. udan smisao za humor, pomisli Merekaj i izvue no iz stola, zatim pogleda u pravcu izazivaa odmjeravajui situaciju, shvaajui da se od njega sad oekuje odgovor. ovjek je stajao tik do potporne grede i podupirao se o nju neobuzdano se smijui, ali Merekaj opazi da ga otro motri ispod sputenih kapaka. U sljedeem trenutku no je ve bio u gredi. Ljudi uzbueno skoie na noge. Bio je to gotovo nevjerojatan udarac. No je uhvatio izazivaa u kretanju i, klizei mu po tjemenu, prikucao njegovu kosu za gredu. Smijeh mu se sledio na licu, pretvarajui se u grotesknu grimasu, dok je upao no iz drveta. to se ovdje dogaa? upita Janika ulazei nasmijano u prostoriju. - 77 -

Merekaj ga vrsto pogleda u oi. Znao je da je ovaj sve promatrao kroz neku pukotinu iz susjedne prostorije. Zabavljamo se ree i polako se nasmijei. Janika pljesne rukama. Dobro, a gdje je onda muzika? Katinka! vikne. Ljudi zagrajae, odobrovoljeni. Iz susjedne prostorije pojavi se lijepa crnokosa ena. Merekaj shvati da je ovo osobita milost. Te se noi u ardi pilo najbolje i najgue vino i violina je rezala noni plat pustare sve do zore; slavio se dolazak novog lana. Nitko od lanova bande nije nikad vidio da je Merekaj nekog ozlijedio ili ubio; u prepadima je sudjelovao, ali samo kao promatra. Ipak mu beari nikad nisu prigovarali, smatrali su ga dobrim, ali i avolskim stvorom; njima je boanstvo bilo zlato, a grijeh krv, pravog su boga malo poznavali, al zato se ni vraga nisu plaili. Na svoj nain potovali su Merekaja. Rana koju je lijeio prvog dana dolaska, sutradan je zaeijeljela. Nije se vidjela ni ona tkanina, kao da se upila u kou. Merekaj je sudjelovao u svim njihovim igrama, a u rukovanju orujem bio je nenadmaan. Ljudi su govorili a on zakucava noeve oima i nisu ni znali koliko su bili blizu istine. Uivao je u ardi, u primitivnim jelima, to su se najee sastojala od peena mesa, i u oporim vinima. Govorilo se da ima djevojku u Temivaru, ali on se na sva pitanja samo smjekao. Uivao je u bojama, zvukovima i mirisima. Bio je blagonaklon prema svojim starima i njihove napore vie nije smatrao samo grinjom savjesti; bio im je zahvalan to su mu omoguili da preskoi svoje vrijeme. Zvali su ga Bijeli jer ga je tako zvao Janika. On sam nikad vie nije pokazao svoje avetinjsko bjelilo, ali po Janikinim nehotinim pogledima Merekaj je znao da mu ta uspomena nije izblijedjela. Te veeri kad je odluio da popria s Janikom, bio je s njima ve est mjeseci. Nije vie elio odgaati svoj zadatak. Trenutak se predomiljao da li da se vrati u vrijeme kad je ejkaj jo ivio, ali ponovo je odustao. Osjeao je da nije spreman za taj susret sada kad se osjeao tako dobro i ivio tako zaneseno. Na neki nain osjeao se lijen, pa iako je odabrao kompliciraniji, bio je to laki put. On i Janika sjedili su u jednoj pokrajnjoj prostoriji s komadom ovetine i vrem vina pred sobom. Janika je zaneseno priao o nekoj lijepoj Ciganki ne opaajui da ga Merekaj ne slua. - 78 -

Jani, ja bih da trgujemo odjedanput ga ovaj prekine. Janika se namrti iznenada se ukrutivi. Duu ne prodajem, za drugo ne znam. Zar i ti vjeruje da sam vrag? nasmijao se Merekaj. Nikad nismo priali o onoj noi Janika je gledao u stol. Nikad te nisam pitao za ono bjelilo pa neu ni sada. Ali ono ega sam se bio uplaio... a ja nisam kukavica... bile su oi. On naglo ispije au viia i zagleda se Merekaju u oi. Ali promijenile su se. Ve onaj dan kad si doao nisu bile iste. Sada su tamnije i bez onih, onih... Jednom sam vidio takve u jedne tantor-ene. ta je to tantor-ena? Vraara. Kad si doao, mislio sam da e nam donijeti zlo, ali nisam mogao da te odbijem. Ali sve je bilo dobro... bar do sada doda. Jani, Jani. Posao nije vraji i ne mora se ii do pakla da bi ga se obavilo nasmije se Merekaj. Janika ga je gledao sumnjiavo. Rije je o jednom salau kod Tise. Neto se nalazi ispod jedne zgrade na imanju i ja to elim dobiti. Kako je to dolo ispod zgrade? Ostavljeno je dok tu jo nije bilo niega. Imanje bi trebalo jednu no napasti, sve ljude zatvoriti u jednu zgradu, a kuu o kojoj je rije sruiti i ispod nje iskopati rupu. Ostalo je moja briga. Ne eli da netko vidi to je unutra? Ne elim. U redu, rekao si da trgujemo. I to ja mogu dobiti za tu uslugu? to eli! nasmije se Merekaj. Janika mu se pridrui irei ruke. Sto ja mogu eljeti? Zlata, srebra, ena i vina imam. Imam i Andraa i njegovu violinu. to e mi vie? Shvatio sam da ti vjeruje da sam neka vrst vraga. Pa to bi ti, na primjer, zaelio od vraga? Janika se odmakne od njega dok mu je smijeak tamnio u oima. Napad na sala zapoeo je jedne mrane jesenje noi. Ostaci ljeta

- 79 -

jo su se osjeali u zraku i ukuani su, tvrda sna poslije naporna dana, bili iznenaeni na spavanju; Ljudi su ostavili konje dvadesetak metara dalje i tiho se pribojavali zgradama. Domain se probudio na hladan dodir elika na vratu i bez rijei se zagledao u tamnu sjenku to se nadvila nad njim. ena do njega krikne i poe da plae zapomaui. Mir! Otra komanda presjekla je zapomaganje. U mraku je samo utao pokriva dok su se izvlaili iz kreveta; ovjek u dugoj bijeloj spavaici i ena uplakana ispod glasa. Nekoliko minuta poslije toga svi su ukuani bili zabravljeni u jednoj prostoriji. Nijemo su se pogledali oslukivajui zvukove izvana. uli su se teki udarci batom i lomljava, netko je bijesno psovao. Ljudi su uzalud napinjali oi u tami; inilo se da buka dolazi iz stranjeg dvorita. Kuica je bila zaas sruena; bila je to spremnica za alat napravljena od nabijene ilovae i slame. Beari su poeli kopanje ljutiti, nenaviknuti na takve poslove. Zemlja se u toku godina taloila stvarajui debeo pokrov i kad su napokon udarili o tvrdu povrinu bili su spremni odustati, unato Janikinu poticanju i nagradi koju im je obeao. U redu ree Merekaj zauvi prvi zvonki zvuk. Janika mahne ljudima oslobaajui ih dunosti i ovi se povukoe otresajui odijela i psujui, a on se okrene prema Merekaju, koji mu je prilazio, i zagleda mu se u oi. Hoemo li se jo vidjeti? Merekaj sumnjiavo odmahnu glavom. Moda, u svakom je sluaju jedan susret siguran. Pa moram izvriti svoj dio pogodbe ree smijui se Janikinu izrazu lica a za to ti mora biti mrtav. Ili se varam? Janika zabrinuto strese glavom ne odgovarajui na smijeh. Pokazao sam ti onu jamu u movari. Peter e me poloiti tamo, bar se nadam, ali ti mora biti ondje kad i on. Peter mi je poput brata, a ja ni u koga drugog nemam povjerenja. Ako netko dozna... Zlato je zlato... Bit e sve kako treba. Obeao sam ti. Ne pitam te kako e to izvesti. Janika je bio blijed. I nemoj, ali za duu ne brini. Merekaj ga je ovaj put ozbiljno pogledao. Znao je da protiv uvjerenja ne moe nita. - 80 -

Napokon, sam ga je stvorio. Onda, zbogom. Janika mu prui ,ruku blijedo se smjekajui. Merekaj je gledao za jahaima sve dok se topot konja nije izgubio u tami. Moda je alio to ga Janika nije privio na grudi dok su se opratali, to mu nije rekao prijatelju moj, nedostajat e mi. Ali teko je nekog u isto vrijeme voljeti i plaiti ga se. On uzdahne i skoi u jamu. Paljivo je razgrtao zemlju dok se pod svjetlou svjetiljke pomaljala oblina koja se doimala kao da je nainjena od tekog, tamnog stakla. On opipa povrinu, makne se u stranu i izvadi iz depa nekakvu kutijicu; trenutak je birao kombinaciju. Dio kugle klizne u stranu pokazujui osvijetljenu unut ranjost. Merekaj sie ostavljajui za sobom nezatvoren otvor; nije se namjeravao dugo zadrati. etvrtasti predmet na sredini prostora u trenu se oblikovao prema njegovu tijelu jo dok se sputao prema njemu. Ispred toga bio je pult. On hitro zaigra prstima po tastaturi programirajui stroj za krajnji vremenski domet. Tanke, svjetlucave niti, to su poput isprepletene mree ispunjavale ostatak unutranjosti, lagano zavibrirae. Merekaj zavri programiranje i ne osvrui se oko sebe, izie a vrata su se za njim zatvarala automatski. Iskoio je iz jame i stajao trenutak na njenu rubu; kugla je nestajala, ostavljajui iza sebe samo svoj oblik utisnut u tamnoj, plodnoj zemlji. Merekaj krene s imanja seoskim putem, razmiljajui. Iznad njega uzdizale su se tamne topole dodirujui meko i treptavo jesenje nebo. Polako koraajui, on eretski mirne zvijezdama. Moda e jednog dana biti meu njima, ali sad mu se to vie nije inilo tako vano; sad je znao da je ovjek sa svakog mjesta u svemiru podjednako udaljen od sebe. Imao je toliko toga da ui i nikad potpuno ne naui o ivotu i smrti. Uei o sebi, da ui o zvijezdama. abe su kreketale pokraj puta. On spusti pogled na pranjavu cestu; zvijezde su daleko, a on mora ispuniti svoje obeanje. Vrijeme? upitao ga je Janika one veeri gotovo apatom. Zato ne? odgovorio je Merekaj ozbiljno. Moe li mi produiti ivot? Merekaj se nasmije. To ne mogu. Ali ako eli da vidi kakva e biti pusta za sto, dvjesta ili tisuu godina, to mogu. Ti si ipak vrag mirno zakljui Janika. - 81 -

No? upita Merekaj i zaterese glavom. Ne, ne elim to odmahne glavom Janika. Volim pustu ovakvu kakva je i moda bih umro nesretan kad bih je vidio drugaiju. Ali ima neto ree razmiljajui ... vidi... imam mnogo blaga, nisam takav raspikua kao to se misli. Uvijek sam mislio na stare dane, ali ne vjerujem da u ih doivjeti. E, vidi, ako ih ne doivim, elio bih da me pokopaju s blagom. On zastane ekajui reakciju, ali Merekaj je utio. Zato da se poslije moje smrti ono razvue po pusti i da mi se ljudi rugaju? Neka se pria o Janikinu blagu, ali neka mi se ne smiju kradljivci. Uradit u to na svoj nain ree Merekaj poto je trenutak razmiljao. Najprije e morati na malo informativno putovanje u budunost. Blijedo se osmjehnu; Janika je imao pravo on nije jedan od onih koji ive dugo; bit e dovoljno da se odbaci, recimo, dvadeset godina. Onda e potraiti Petera, naravno ako sve bude teklo onako kako se nadao Janika; jer Merekaj je znao da je vrijeme snana rijeka kojoj ne mogu odoljeti ivoti, a kamoli prijateljstva, pa bila i bratska. Merekaj ispitivaki pogleda svoju odjeu, ali poto se u to doba moda nije tako brzo mijenjala, bar ne narodna, zakljui da oko toga nee imati nevolja. Izvue iroku koulju iz pojasa i naslonivi se na jednu topolu poe namjetati lokalni prijeno snik. Bio je 15. svibnja 1859. arda je bila jo na istom mjestu, samo malo tamnija i s vie pukotina to su se iz godine u godinu mnoile poput bora na ljudskom licu. Bagremov umarak postao je gui i sad je gotovo sasvim skrivao zgrade. Merekaj gurne vrata i ue u prostoriju u kojoj je kuao toliko dobrih vina i sluao toliko ardaa i tugovanki. Neki stariji ovjek dugih bijelih brkova i zamrene kose sjedio je podboivi se za jednim stolom. Peter? upita iznenaeno Merekaj. Gotovo ga nije poznao. ovjek kimne glavom i krene prema vratima. Nita se niste izmijenili ree ali to se, uostalom, moglo i oekivati. Peter izie iz prostorije i krene prema staji dok ga je Merekaj slijedio. Ostanite tu ree Peter. Merekaja malo rastui ova urba. Do avola, pomisli nikad - 82 -

vie neu biti vrag. Poslije nekoliko minuta kroz iroka vrata staje izioe konji i kola. Na kolima je lealo neto pokriveno. Juer je objeen u Temivaru ree Peter odgovarajui na Merekajev pogled. Kola polako krenue ostavljajui iza sebe pustu ardu. A gdje su ljudi? upita Merekaj. Kad su uli da je uhvaen, svi su se razbjeali. Ali nema ni jednog koji ne zna za onu jamu. I svi znaju zato je. Janika kao da je htio da se to vie pria. Sada svi otre zube i za nekoliko dana sjurit e se da vide to je sa zlatom. Ali vi ete se za to pobrinuti, zar ne? A vama nije stalo do zlata? Peter slegne ramenima. Za ivot imam, a vie ne trebam. to je vea hrpa zlatnika vee su i neprilike. Evo kakav sam, nemam ni etrdeset, a ve sam pobijelio. A zato? Ne, ne, hou da proivim jo malo u miru. Vozili su se dugo, sve do prvih trstika gdje su poinjale movare i ritovi. Peter sie s kola i povede konje za uzde po tom nesigurnom zemljitu; vidjelo se da dobro poznaje put. Zastadoe u blizini neke vrbe. Peter dohvati lopatu s kola i razgrne tanak sloj zemlje. Pred njima se ukae etvrtasti eljezni poklopac s alkom. Merekaj povue alku dok je Peter njeno skidao tijelo s kola. Ta je kretnja govorila Merekaju vie od svih rijei o Peteru. Janika je znao kome vjeruje, pomisli sjetno, sretan to se njegova pesimistika predvianja nisu ostvarila. Ipak je lijepo biti ovjek. Peter oprezno sie stepenicama odbijajui pomo. Ja sam sve ovo juer sredio ree ponovo izlazei na svjetlost dana. U redu ree Merekaj moe otii. Znat ete se vratiti? Bez brige odgovori Merekaj pruajui mu ruku. Trenutak je gledao kako se udaljavaju kola, a onda se spusti stepenicama. Prostorija je bila duga i uska. U dnu je bilo malo udubljenje i on vidje da je Peter tu poloio tijelo. Uza zidove nalazile su se nekakve kutije. Podigne poklopac jedne: zabljesnue ga veliki austrijski zlatnici. Ah, kimne on, sjeajui se porijekla tog novca. Na zidu je visilo Janikino oruje, cijela zbirka korbaa, i sedlo na kojem je

- 83 -

tankom, crvenom koom bilo opleteno ime Janika. Merekaj sve pomno pregleda, smijeei se zbog ljudske tatine. Onda sjedne na pod prostorije, skine vremenski pojas i stavi ga ispred sebe. Polako ga je podeavao poveavajui fiziki domet. A sad... da vidimo ree obraajui se Janiki. Kad se sutra, prekosutra ovdje svi sjure, malo e se namuiti. Bojim se da e prekopati cio kraj, jer nas, naravno, vie nee biti tu. Priat e se mnogo, ali ja u obaviti posao poteno i pobrinut u se da se pria skoro ne ugasi. Dakle, tog jadnog ovjeka vidio sam tono... i on poe namjetati datum. Udobno se osloni o zid i stane ekati. Vidi Jani ree glasno razmiljajui zemlja ne trpi zlato i ono e prije ili poslije isplivati gdje god ga odbacio. S druge strane, ja ni od koga ne mogu oekivati da e me financirati, ako elim, recimo, pogledati beki dvor u znaajnoj 1847. ili 48. godini. Osim toga, mislim da bi mi poslije svih onih peenja prijala juha od jarebica s gomoljicama koju je svojedobno spominjao kapetan Frlendorf. Moram se sam snai. Mislim da ti to razumije ree prijateljski se obraajui mrtvacu. I ne zaboravi, o blagu e se priati, ali ga nitko nee nai. Osim mene. U otvoru vidjele su se neke eljezne stepenice. Seljak jo jednom pogleda oko sebe. Bilo je sve pusto i on oprezno zakorai u tamu. ulo se samo kripanje stepenica. Stajao je u maloj, tamnoj prostoriji. Prieka trenutak da mu se oi priviknu na polutamu. Na zidu je bilo nekakvo oruje i on napreui se proita ime na tamnom sedlu. Oprezno podigne poklopac neke kutije i zaprepateno odskoi dok su mu se bijela lica srebrenjaka rugala iz svog skrovita. Stenjui podigne drugi poklopac i s nevjericom se zagleda u ljeskanje hrpe austrijskog novca. U trenutku dok je kao zaaran prelazio rukom po njegovoj zlatnoj auri, uz sam zid zauje se tropot. Seljak odskoi i krajikom oka opazi kako se neto die u tami. Posrui, okrene se i u nekoliko koraka ve je bio vani, na povrini. Brzo zatvori poklopac i ponovo nagrne zemlju. Tek sad osjeti da neto dri; u ruci je imao austrijski zlatnik. Trenutak je daui stajao pitajui se to da radi. Ispregne konje i opet ih upregne u kola: vie nije mislio na neuzoranu njivu. Vratit e se sa s inovima i to noas.

- 84 -

Ali te je noi pao prvi snijeg. Padao je gusto cijelu no i cijeli dan prekrivajui ravnicu. Ve dugo zima nije bila tako duga i otra kao te godine. Na proljee cijelu su njivu preorali, ali nita nisu nali; da nije bilo onog usamljenog zlatnika sve bi se inilo kao san. Pria se proula, bilo je joi onih koji su se sjeali Janikina blaga i tvrdili da se upravo na tom mjestu nekad nalazila tajanstvena grobnica; godinama je ponetko dolazio pretraiti polje. Na kraju se pronijela pria o ukletom stogodinjem blagu, to se pojavljuje samo jednom u sto godina. Ne znamo da li se 20. listopada 1979. godine polje opet prekopavalo u potrazi za Janikinim blagom, ali znamo da se negdje u jesen 1846. godine na bekom dvoru pojavio mlad, lijep i, inilo se, vrlo bogat plemi. Imao je sive oi koje su se neobino dopadale mladim damama i iznad svega je volio juhu od jarebica s gomoljicama i kestenjem.

Nastavak sa 51. stranice rije u prii. avolji sin: opet rak kao izvanzemaljsko bie, ovaj put posve smueno i neuravnoteeno. Pravilo i posledica je u pravilu razvueno (prve dvije stranice nepotrebne!). Posljedica: loe obraena izvrsna ideja. Kraj je beskrajno poznata tema. Putnik za let je stari vic, jedva sf. Sumnja sadri sumnjivu promjenu djeakova raspoloenja kad neuvjerljivo i uplje odluuje da se ubije vlastiti idol; uz to: kako su nemutanti (kao popriline budale, u prii) uspje-

li opstati tako dugo neotkriveni? Trea anomalija bila bi bolja da imate vie vjebi u pisanju beletristike (stil, naracija), a i kraj prie vam visi. Tamne naoale su varijanta Carevog novog ruha (sve se vidi golo!). Prve etiri stranice skratite na jednu i odluite se kojim ete jezikom (ispravno) pisati. Skupoceni sat je jeftina, isforsirana, nerazumljiva ne-sf pria (pria?). Lov je predug za (loi!) tos na kraju Vikend na Zemlji je upalj, a temelji se na ofucanom vicu. Kako ja to vidim zar Isusa-astronauta? as Isto- 85 -

rlje: malo poetskiji (jao!) pokuaj da se napie neta ve previe


puta napisano. Sretni dani... imaju sretan stil i nesretnu naraciju (pria je dugo, dugo nejasna, spora i dosadna, tako da prilino dobar svretak ne ostavlja dobar dojam). Grijeh mladosti je zapravo Goetheov grijeh (pria o Faustu!), uz to razvuenoga poetka. Kolekcionar nije kolekcionar, a jo manje sf. Izleenje bi bilo lo vic da nije ozbiljne pisano; ovako je besmislica. Kometa je u stilu pria iz dvadesetih godina, uz to stravino banalnih imena. Auto-operacija treba jo mnogo (autoriinog) autoobrazovanja; poetnika je neuvjerljiva. Finale je toliko poznat da granii s plagijatom. Kia pada zato to je trostruko preduga. Podeba bi pobijedila na natjeaju za priu a nekom vjerskom listu. Kako su... zabrljali priu, i to uz sumnjive politike natruhe? Projekt Baby L je zanimljiva, ali preeeeeeduga pria (dijalozi prenaglaeni i razvueni, te stoga dosadni; nain na koji junaci dolaze do rjeenja neuvjerljiv). Koka nosilja nee snesti jaje: nije sf. Neke stare zablude su zabludile u dva dijela koji nemaju meusobnu vezu; kraj (s nonom morom Marxa) dovodi priu na marginu sf-a. Ja, zid na... nisu ni za djeeu. Strah profesora Bukovica je samo strah (horror) a ne i sf. Znanstvenofantastina bajka ne bi zapalila ni bebe u jaslicama. Ivan Uokvireni: loe definirani sf element na poetku prie ne ini je sf-om. Popianac je lagano zgodan, ali ne za SIRIUS nego za neku drugu ediciju, koja objavljuje svakojake prie. Zabranjeno pljuva-

nje je toliko tanano da nije ni za pionirsku sf-rubriku. Formula je preduga, prespora i prerazvuena komedijica, svakako preglomazna za slabani sf-tos kojim zavrava. Magla se vue... je moda doista perfekcionislika (kako to Vi tvrdite), ali ne kao sf nego kao gotski horror. Balada o Dasperonu i Eskadrila su za neke djeje novine. Cesta djeluje kao poetak neega, bez suvislog kraja, a vremenski prijenos nije dovoljan da bi mogao ponijeti sf priu. Meuzvjezdana simfonija ni ovakva ne djeluje dovreno (priznajte: niste Schubert). Glavni lik Vam nije glavni! Poetak prie je dovoljno dobar da zasluuje bolji kraj! emu promjena u argou? Tema za nf priu oito Vas nee uvrstiti medu visokotirane sf pisce: pisali ste to bez pravoga nadahnua, priznajte! Proreivanje koristi prastari tos i prastaru konstrukciju za malo prastaroga filozofiranja! ovjeanstvu s potovanjem ali ne i itaocu s potovanjem: stara tema, pria spora, razvuena, s loim isforsiranim svretkom. Eksperiment je prastari sf vic s patsekovskom bradom. Sto je Q moglo bi se doznati i uz prvu stranicu skraenu napol. Az utolko haboru utan: nije ni svaka sfsperma znanstvena fantastika! Kad je ve o tome rije: i dalje smatram da se veina sf junaka ipak raa nakon devet mjeseci i nakon ina koji, ponekad, treba opisati i u SIRIUSU! S mjerom, mjeri, dragi itatelju! A ja sam dakako. S mjerom po Vaoj i dalje: B. J.

- 86 -

Rajka Blakovi:

Identitet

Pourila je roenjem. Dola je na svijet nenadano jer su je oekivali kasnije. urila je zatim da to prije proslavi prvi roendan, da ode u djeji vrti, da navri est godina i krene u kolu. U urbi je zavrila osmoljetku, prohujala kroz srednju kolu, marljivo i brzo preletjela fakultet, jo se bre zaposlila i postala svoj ovjek. Ali urba nije prestala. I dalje su dani tekli beskrajno brzo, a ona se trudila da ide ukorak s vremenom, da ne zaostaje. Ustajala je rano, u trku se odijevala i jela, urila na autobus i odlazila njime u grad, na posao. I na radnom je mjestu bila vrijedna, ali to je vie radila, to je vie posla imala. Nakon radnog vremena pretvarala se u pravu atletiarku trei slalom po prodavaonicama i kupujui namirnice. Napo slijetku bi, zadihana, jedva uhvatila autobus i vraala se u svoju kuicu na periferiji grada. Bre je zatim kuhala ruak u najboljoj namjeri da ima barem jedan topao obrok dnevno, urno pospremala kuicu i obavljala milijun onih malih poslova koji su neophodni, a gotovo se ne primijete. Ve umorna i iscrpljena, provodila je veeri u nekoj vrsti odmora: itajui knjigu, vezui runi rad i gledajui TV program. Sve istovremeno. Kao i svima drugima, nestajali su joj u dubokom ponoru urbe dani, tjedni, mjeseci, godine. Bilo je to golemo svjetsko hrljenje nekamo naprijed, trka u koju je ula roenjem. Zastoja nije smjelo biti jer mijenjanjem tempa izgubila bi se, ispala iz koloteine, zaglibila pregaena masom to srlja naprijed. - 87 -

Jednog jutra, spremajui se na posao i ubacujui u trku komad kruha u usta, spazi svjetlo u podrumu. Odalami se rukom po elu, odmah shvativi u emu je stvar. Kao i obino, u velikoj je urbi sino zaboravila iskljuiti svjetlo pa je gorjelo cijelu no. Sjuri se u podrum i u trenu kad ga je iskljuila, sve se snano zatreslo, zaljuljao se strop, a ona se nagonski baci u ugao. Osjeti udarac u glavu i obavije je tama. Probudivi se, susrela se s mrakom. Gledala je neko vrijeme u prazno, nepomina, a zatim je opet obuze san. Ponovo njeno buenje i opet je doeka tama. Ustane pipajui se, osjeajui samo bol, nekoliko ogrebotina i vjerojatnih modrica. Na dijelu glave napipa nekakvu koru i zakljui da bi to mogla biti zgruana krv. Mnogo je vremena prolo dok je ispitala okolinu i ustanovila da je dio podruma zaruen. inilo joj se da osjea strujanje zraka, ali svjetlost nije vidjela. Kuckajui po svemu oko sebe trudila se da ustanovi koji bi dio mogao biti najtanji. Naposlijetku ga instiktivno odabere i poe kopati prstima i komadima otrog kamenja. Dugo je kopala. Snagu je skupljala spavajui. Morila ju je paklena e, a glad joj slabila pokrete. Oguljeni su je prsti boljeli, praina guila, ali se ipak neizmjerno nadala da e svakim sljedeim zamahom otvoriti put k slobodi i svjetlu. Vjerojatno je upravo zahvaljujui toj nadi i uspjela. Otkopavi prolaz, izvue se van i zatetura zasljepljena suncem. A kad joj se oi privikoe na svjetlost, ugleda pusto. Grad u daljini vie nije postojao. Stajala je u ruevinama, umorna i iscrpljena, klatei se poput pijanca, ali jasno slutei da je jedino atomska bomba mogla uiniti ovakvu pusto. No, misao na nuklearni rat uope je ne uznemiri. Osjetivi sunevu toplinu na licu, shvati da ne mora vie nikamo uriti i golem val sree prome cijelo njeno bie. Pogleda svoje oguljene i krvave ruke i nasmijei se. Prvi put u svom ivotu osjeti se ovjeko m.

- 88 -

Lidija uji:

Rakijaeva dolina

Zovem se Nada. To ime dao mi je Rakija, valjda zato to me ne voli kao ni ja njega. Zacijelo ga poznajete? ak se i ova dolina zove po njemu: Rakijaeva dolina. Uvijek je u irokom odijelu koje je nekad bilo crno, na rukama nosi crne rukavice iz kojih vire prsti, a na glavi cilindar, duboko navuen na pepeljastu, dugu, sijedu kosu i uvijek mirie na rakiju koju peemo iza Instituta. Tako bar on naziva tu ruevinu za koju stalno pria da je prokleta jer je iz nje dola propast. Sve su to gluposti, Rakija time samo plai ostale da mu ne bi krali rakiju. Uostalom, ja sam ve toliko puta bila u podrumima Instituta a nije mi se dogodilo ba nita. Iznosim odozdo sjemenje, im prestanu kie, i trampim ga za hranu. Rakija to sjemenje naziva hibridima i kae da e nas ono upropastiti jer dobro rodi, to je istina, pa e jednoga dana biti toliko hrane da nitko vie nee morati raditi, a onda e u dokolici ljudi izmisliti svakojaka uda i poet e se ubijati i unitavati. Moda se pitate zato ne napustim Rakijaa kad ga ne volim. Samo, kamo bih pola? Morala bih se ili udati ili otii iz doline. Rakija bi me rado udao. Kae da je za djevojku od petnaest godina krajnje vrijeme da se uda i da se smiri, a i da bi rado vidio praunuke prije nego to umre. On samo hoe da me se rijei i ne vjerujem mu da e umrijeti. On me samo plai. A ja se ne elim udati pa da kao Ilena vie ne mogu ii na pecanje, ni na tobogan, i da se vie ne mogu igrati u blatu. - 89 -

Bilo mi je lijepo s Ilenom dok se nije udala. Sad je gotovo i ne vidim po cijeli dan. Zaista smo se dobro zabavljale, jednom smo se ak popele na Crvenicu. To vam je ono brdo tamo. Ne izgleda ba visoko, ali trebalo nam je skoro pola dana da se popnemo i vratimo. Uzaludan trud! Pogled na dolinu me strahovito razoarao; sve same ruevine od jednog do drugog kraja doline, sve sivo i pranjavo. Ali, to mi je bila jo jedna prilika da se uvjerim da je Rakija laac. On pria da se esto uspinjao gore i daje pogled na dolinu divan, naro ito kad zalazi sunce ili kad svie. Nikad nisam gledala zalazak sunca jer u to doba poinjemo pei rakiju, a nisam vidjela ni svitanje jer kad svie ja sam jo u svojoj mrei, negdje u carstvu snova, a i ne elim da sve to vidim. Kae li Rakija da je neto lijepo, moete biti sigurni da je to sve samo ne lijepo. Uvjerila sam se u to i kad mi je dao da kuam rakiju. O da, poela sam vam priati zato ga ne mogu napustiti. Mogla bih otii iz doline, ali kad biste vidjeli kako nou svjetlucaju planine zacijelo vam ne bi palo na pamet da me proglasite kukavicom. Rakija kae da je to od radijacije, od nekakvih atomskih bombi i ne bih mu vjerovala da to isto ne kae i Baba Vraara. Jeste li ikad bili kod nje? Stanuje u banci i gata obojenim papiriima koje naziva novcima. Rekla mi je jednom da su ti novci sveti i da su ih prije ljudi uvali jedni od drugih, da su ih skrivali u sefovima. Imamo i mi u Institutu jedan sef, uvamo u njemu hranu to je dobivamo za hibride i rakiju. To mi se vie svia nego da u njemu uvamo taj novac, ma kako bio svet. Vjerujem Babi Vraari. Misllim da ona gotovo sve zna. Jednom sam Rakijau ukrala bocu jabukovae, to je bilo onda kad je gatala i Ileni. Sve joj je rekla, sve, kaem vam. U stvari, i meni je rekla da e se i za mene nai princ na bijelom konju. Da mi je samo znati to mu je sad taj bijeli konj? Zacijelo opet neka podvala koju je smislio s onom svojom klapom. Poznajete li Princa, onog umiljenog poglavareva sina? Mrzim ga zbog one pljuske, a ja sam mu samo rekla da je kreten kada je pokuao... ovaj... nije to ba ni vano, i malo sam ga izgrebla noktima posred lica pa je morao da me pusti. Od tada nastojim da ga to rjee sreem, osim, naravno, kad iznosimo sjemenje, ali on kao da mi ita misli i uvijek mi se nae na putu, pa se zajedno s onom svojom klapom cereka dok prolazim. Rekoh vam ve da vjerujem Babi Vraari, ali se nadam da je la sve ono to mi je rekla za Princa. Ponekad i ona, kao i Rakija, pri a - 90 -

svata, naroito kad popije malo vie rakije. Onda ona i Rakija ponu ohati i ahati i uhati i priati kojekakve gluposti, pa cijelu no ne mogu od njih spavati. Rekla sam vam kako mi je Rakija dao da pijem, zar ne? Ne bih ba ni popila onoliki gutljaj da nije kazao da je to fantastina stvar i najbolji izum ovjeka jo od silaska s drveta. Taj silazak s drveta njih dvoje stalno spominju kad priaju o prolom svijetu, a ja nikako ne mogu shvatiti zato su ljudi u tom prolom svijetu ivjeli na drveu kad su imali kue i zgrade i gomilu ostalih uda u kojima su stanovali. to se mene tie, mnogo je bolje s drveta ubrati jabuku i pojesti je nego ivjeti na njemu. Pokuala sam jednom prenoiti na ovoj naoj jabuci u dvoritu. Uas! Ako vas Rakija i Baba Vraara ikad ponude onim svojim otro vom, ne uzimajte ni za ivu glavu. Od tog me grlo peklo tako da su mi poele tei suze, a onda mi se zavrtjelo u glavi kao onda kad me Agronom lupio daskom po glavi jer smo mu Hena i ja krale kajsije, a na kraju sam gotovo povjerovala da je Zemlja okrugla i da se okree, to je ista glupost. Svi u dolini, osim Rakijaa i Babe Vraare, znaju da postoji samo ova naa dolina, svi osim njih znaju da je zemlja ravna i da iza planina postoji samo golema provalija u kojoj ivi na duh zatitnik koji nas dri na leima. udno je kako oni, kad popiju rakiju imaju tako razliite fantazije. Ja nisam vidjela ni rakete, ni more, ni film, ni Veneciju, niti sam ula taj njihov rokenrol. Vidjela samo njih, udvostruene i smijeno iskrivljene. Sve mi je bilo strahovito smijeno i stalno sam neto priala, ne sjeam se to. ak sam i pjevala nekakvu pjesmu koju sam sama izmislila, ali se ni te pjesme ne sjeam. Znam samo da su se oboje smijali, presavijali i hvatali za trbuhe. Hej, ba sam se raspriala, a moram ii zvati Princa. Skoro e prestati kie, a jo nismo ni poeli iznositi sjemenje iz podruma. Nisam ba oduevljena time to emo biti zajedno, ali on je jedini (osim mene) koji se ne boji ui u Institut, a sama ne mogu iznijeti dovoljno sjemena. Osim toga, prilino je podnoljiv kad nije s onom svojom klapom... i... hm... oduvijek sam mrzila svoju boju, ali otkad mi je rekao da imam najljepe plavo krzno u dolini..,

- 91 -

PRIKAZI VIJESTI OSVRTI DOGAAJI POLEMIKE setih i poetkom sedamdesetih ene i SF godina polako su lomili sramne
Ve i sam naslov ovog lanka zvui PMSS (prljavo muko ovinistiko svinjski). Na alost, povijest SF-a puna je ne samo puritanskih, konzervativno-patrijarhalnih i tradicionalno dualistinih stavova o odnosu mukarac-ena nego i seksizma, tabua, spolnih stereotipa i izrabIjivakog tretmana ena. Mogu se izdvojiti etiri osnovna arhetipa ene u SF literaturi: bojaljiva djevica (tip koji se najee susree u avanturistikim djelima), kraljica amazonki (npr. She od Haggarda). mukobanjasti drugar koji se na posljednjim stranicama transformira u poeljni seksualni objekt kao Supermenova Lois Lane) te frustrirana usidjelica-znanstvenica (Asimovljeva Susan Calvin). Naravno, brojni su i meutipovi. a najvee ogorenje feministkinja s pravom izaziva tip ene u tzv. heroic fantasy (Howardov Conan ili Frazettine ilustracije) u kojima je konvencionalni seksistiki fetiizam doveden do maksimuma. Istine radi, valja rei da nije malo djela u kojima spolni dualizam nije tako ekstremno naglaen, u kojima ena nije samo objekt nego se enama daju i znaajnije uloge i vrijednosti. Meutim i u tim djelima ako ena ima kvocijent inteligencije 145, njezin mlai brat imat e 180; ma koliko ena bila sposobna i inteligentna, ona e spoznati sposobnost i inteligenciju mukarca i postati svjesna svoje uloge i dunosti, a to su naravno dom i djeca (tipian primjer su heroine Heinleinovih romana). Afirmacija feminizma, pojava New Wavea i prodor enskih autora i likova u knjievnost glavnoga toka potkraj ezde-

PMSS ograde koje je SF dugo postavljao u svojoj povijesti. Dolo je vrijeme, kako u igri rijei vele engleske feministkinje, da se umjesto history sada napie herstory SF-a (his = njegov, her = njezin, story = pripovijest). O enama i SF-u moe se govoriti u dva vida: ene u SF-u i ene kao pisci SF-a. Kako se ena pojavljuje u SF-u najbolje je (pored ve reenog) psisluiti se podjelom Isaaca Asimova. On SF dijeli na tehniki, avanturistiki i socijalno-piholoki. Pisci tehnikog SF-a ele popraviti prirodni model. Takve su prie Lestera del Reya Helen O'Loy (naslov je kombinacija Helen of Troy i Helen made of alloy), ili Stepfordove ene Ire Levina. Pisci avanturistikih djela tretiraju ene na najgori mogui nain, kao objekte poude, potpuno inferiorne mukarcu. Recept kojim se oni najee koriste pri kreiranju likova najbolje e ilustrirati strani vra Gargamel iz Strumflanda: Da se napravi iva enska treba malo koketerije, malo krpica, tri krokodilske suze, neto pureeg mozga, stucani zmijski jezik, dva do tri grama lukavstva; umutiti s neto malo histerije, tome dodati i malo zlovolje, preliti s malo ednosti u koju smo usuli kap-dvije prkosa, zamotati sve to u lakomislenost, ali 'pikovano' s mnogo preosjetljivosti, zatim sve smukati i staviti na vatru od trulih drva ... Pisci socijalne SF pokuavaju razlikovati osnovne kvalitete mukarca i ene, vie istiui slinosti nego razlike izmeu spolova. Nema govora o eni u SF-u bez promatranja mukarca i osobenosti drutva.

- 92 -

SF je vrlo dugo bio pod gotovo apsolutnom dominacijom mukaraca. Oni su ga i pisali i itali. Kingsley Amis je 1960. godine iznio podatak da je omjer mukaraca i ena 50:1 kod autora, a 15:1 kod italaca. Posljedica je to pulp-avanturistikih izdanja und-kvalitete i tehnicistikih trendova koji su apriorno svrstavani u muki domen. SF se pak brzo razvijao pa ostaje pitanje zato je toliko trebalo da enska tematika i enski likovi prodru u SF. Zatvaranje u anrovske okvire bez dodira s ostalom literaturom jedan je od razloga koji jo i danas prilino koi drutveno vrednovanje SF-a. Drugi su razlog izdavai koji su zbog profita vie forsirali trivijalna ostvarenja podilazei niskom ukusu. Trei je razlog proskribiranje slubene kritike. Naravno, glavni je razlog sam poloaj ene u drutvu. Njoj je potrebna ili tradicija u koju spada kao knjievnica, ili joj je potrebna svojevrsna zajednica koja se dovoljno oslanja na njezine temeljne pretpostavke. Potrebna je ili tradicija ili zajednica da se razvije dijalektika svjesnost sebe u odnosu prema prolosti i budunosti. Ako vidite da ste uhvaeni u stupicu bez izlaza, ono to piete je statina fantastika koja istrauje i ocrtava ogranieni svijet u kojem postojite kae Pamela Annas u svome eseju. Novi svjetovi, nove rijei: Androginija u feministikom SF-u. Moderni svjetski pisci, a posebno pisci novijih djela u SF-u, koji je strukturalno moda najrevolucionarnija knjievnost i svojom ekstrapolirajuom imaginacijom najavangardnija, uvidjeli su i poeli se koristiti obiljem mogunosti i metafora koje nudi dualizam spolova. Carolyn Heilbrun to izvrsno opisuje u svome eseju Prema priznavanju androginije: ... ena je ea kao junakinja u velikoj suvremenoj knjievnosti

zato to napetost koja postoji izmeu njezine stvarne podvrgnutosti prisilnoj sudbini i njezine prividne slobode jest napetost to je takoer proivljavaju mukarci u suvremenom svijetu. Meutim, ma koliko mukarci bili suvremenih nazora i avangardni kao pisci, u njihovim ostvarenjima nedostaje zaokruenost koju su u SF unijele tek ene autori, feministkinje pisci sa svojim, najee, androginim temama, sedamdesetih godina. Ideje isto enskog drutva ili unispolnih svjetova ipak nisu nove. Jo 1871. Bulwer Lytton je napisao The Coming Race, 1882. Walter Desant pie The Revolt of Man, a 1890. Mary E. Bradley Lane izdaje Mizora. Slijedi vrlo mnogo mukih varijacija o toj temi od kojih se najvie spominju Consider Her Ways Johna Wyndhama i Venus Plus X Theodorea Slurgeona. Novu stranicu u herstory SF-a poinje fenomenalna Ursula LeGuin svojim Lijeva ruka tame i The Dispossessed. Slijede Joanna Russ s The Female Male, Marge Piercy s Woman on the Edge of Time, antologija Pamele Sargent Women of Wonder i mnoge druge autorice. Suvremene knjievnicec-feministkinje otkrile su i stvorile rijei, slike, utopijske vizije koje izriito izranjaju iz perspektive ena-umjetnica i koje, uzete zajedno, poinju urastati u nau knjievnu i politiku tradiciju. Suvremene knjievnice-feministkinje u znanstvenoj fantastici imaju iznenaujui broj zajednikih revolucionarnih pretpostavki: politiku anarhizma, metafiziku organskoga, psiholoku i socijalnu viziju jedinstva, cjelovitost, ravnoteu, kooperaciju tvrdi u ve spomenutome eseju Pamela Annas. Mukotrpno i sporo, ali snano i sigurno ene su zauzele svoje mjesto u SF-u i kao pisci, i kao izdavai i kritiari, i kao ravnopravan dio fandoma. Mary Woll-

- 93 -

stonecraft Shclley, majka istoga SF-a, dobila je prave nasljednice. Bilo je autorica u tome dugom intervalu, od nje do danas, ali su se esto morale skrivati iza mukih pseudonima (James Tiptree Jr. je Alice Sheldon, Andre Norton je Alice Mary Norton) ili su jednostavno bile utopljene u masi mukih autora. Tek sredinom ezdesetih godina poinju prevladavati muku supremaciju. Zene osvajaju i posljednje bastione mukog otpora kao to je literatura maa i magije. Pojavljuju se heroine koje imaju osobine bivih heroja i koje izrabljuiu mukarce kao to su oni njih u prvim godinama anra. Ipak je zanimljiv podatak da u zaetnike tog u prvom redu mukog anra spada i jedna ena Catherine L. Moore. Broj ena pisaca SF-a danas je vrlo velik i bez ulaenja u njihove tematske preokupacije (feministika kritika mnogim autoricama zamjera promuko pisanje i slatke, male, kuanike heroinice), osim ve navedenih, valja jo spomenuti: Leigh Brackett, C. J. Cherryh, Marion Z. Bradley, Juanita Coulson, Miriam Allen deFord, Zenna Henderson, Anne McCaffrey, Vonda Mclntyre, Katherine MacLean, Judith Merril, Doris Piserchia, Margaret StClair, Pamela Sargent, Joan Vinge, Kate Wilhelm, te na granici anra Sonya Dorman, Carol Emshwiller i Pamela Zoline. Urednike fotelje takoer sve ee zauzimaju ene, a najpoznatije su Cele Goldsmith (ona je promovirala Discha, Zelaznyja, LeGuinovu), Suzette H. Elgin, Elizabeth Ann Huli, Shawna McCarthy itd. Pojavili su se i isto enski fanzini kao to je npr. The Witch and the Chameleon, a raste i broj aktivistkinja u fandomu. Ravnopravan tretman mukih i enskih autora morao se ogledati i u dodjeli priznanja. Nagrade Hugo i Nebula ve su mnogo puta dobile ene.

Ovaj pregled autorica potpuno je angloameriki. Nita udno. SF je ondje najrazvijeniji i najvie ga znamo. Evropa, u kojoj se SF rodio, prilino ga je zapustila i uveliko kaska za njegovom pomajkom i hraniteljicom. Sovjetski SF razvijao se na sasvim drugi nain. Bez fandoma, tematski ograniavan, zaostajao je u cjelini, pa onda i to se tie enskih autora. Novi val sovjetskog SF prua sasvim drugu sliku. Od Marijete Saginjan, preko Arijadne Gromove do Natalije Sokolove i Olge Larionove, spisateljice su u modernom sovjetskom SF-u postale znaajan faktor, uglavnom kao nosioci filozofskih i moralno-estetskih preokupacija. Kod nas je SF jo na periferiji i stvaranja i zanimanja. Sva SF djela ikada napisana na naim jezicima manja su od jednogodinje angloamerike produkcije. Dodamo li tome na povijesni MPS mentalitet odmah je jasno kakav je poloaj i enskih likova i ena autora. Mora se odati priznanje SIRIUS-u zbog intenzivnog poticanja spisateljica na rad i suradnju, meutim, muka dominacija je jo nenaeta, pogotovu tematski. Sjetimo se samo kakvu je buru uskovitlala Partenogeneza Tatjane Vrani prije nekoliko godina. Nae SF teme su jo mlake, plaljive, neaktualne, pune tabua i predrasuda. Slino je i s prevodilakom aktivnou. Ne postoji planski odabir autora i djela, a ene su opet vrlo zanemarene. Vjerujem da su veini koji itaju ove retke gotovo nepoznati opusi autorica koje su spomenute. U domaim izdanjima samo je jedna knjiga enskog autora i to pria za djecu: Zemlja je u kvaru Duice Luki. Ipak, ohrabrujui djeluje broj autorica u SIRIUSU 1 nivo njihovih pria. Mnogo se moe oekivati od Biljane Mateljan (dobitnice nagrade SFera za najbolju priu 1982). Vesne Popovi, Sneane Buli-Atanaskovi, Dunje

- 94 -

Grbi, Vere Ivosi-Santo, Iskre Mikai... Hrvoje PRClC

to je zapravo bilo (7)


U prolom nastavku pribliili smo se pojmu parapsihologije, pa emo sad objasniti o emu je zapravo rije. ovjek ve od davnina zna da se moe saznati za dogaaja i ideje bez posredovanja bilo kojeg poznatog osjetila. To su pojave izvanosjetilnog zapaanja (ESP). Osim, toga, ljudi su zapaali i fizike radnje, koje nisu bile izazvane nekim fizikim poticanjem, pojave psihokineze (to je ako neki kamen poleti a da ga nije nitko dirnuo). I prve i druge pojave izuava parapsihologija. Ceste se, vrlo pogreno, dri da je parapsihologija pristojnije ime za spiritizam. Razlika je u tome, to spiritizam sve te pojave pripisuje duhovima, dok parapsihologija eli iznai zakonitosti po kojima se one dogaaju. Pozabavimo se najprije izvanosjetilnim zapaanjem telepatijom, te prostornom i vremenskom vidovitou (prekognicijom). Valja odmah rei da te grane parapsihologije nisu meusobno strogo razgraniene. Dok se svi parapsiholozi slau da dvije osobe mogu komunicirati bez ikakve meusobne fizike veze, ne slau se da li je to telepatija ili vidovitost. Evo primjera: Sjedim sam u sobi. Odjednom ujem glas svoga prijatelja: U pomo, utapam se! Zbunjen sam. Nema nigdje nikoga, a ja ujem glas. Pun crnih slutnji telefoniram u prijateljev stan i doznajem da je on otiao na kupanje. Fredveer stie vijest da se prijatelj zaista utopio u trenutku kad sam uo njegov glas. Da li je to bila telepatija ili vidovitost? Naime, da li je on svoj strah i svoje oajno stanje poslao meni (telepatija!), ili sam ja osjetio to se dogaa i

uo njegove pozive u pomo (vidovitost!). A kad bi se ustanovilo da se prijatelj utopio (dakako, bez moga znanja) nekoliko dana prije, ili da se to dogodi tek za neko vrijeme, bio bi to pomak u vremenu, pa bi se radilo o vremenskoj vidovitosti, prekogniciji. Pojave iste telepatije i iste vidovitosti istrauju se laboratorijskim pokusima. U tu se svrhu upotrebljavaju specijalne karte s pet razliitih likova. Ispitiva pogleda kartu, a pokusni kuni treba da pogodi koja je to karta. Ako u seriji od dvadeset karata bude pet pogodaka onda je to u granicama rauna vjerojatnosti. (Da je ispitanik na sve karte odgovarao jednako, postigao bi pet pogodaka). Meutim, ako je postigao sedam pogodaka, onda je ve teko govoriti o sluaju, a devet pogodaka je ve izvrstan rezultat. Nisu svi pokusi tako jednostavni. Ponekad treba identificirati redoslijed svih karata u snopu ili se karte zapeate u omotnice i onda se poslije pokusa kontroliraju izjave ispitanika. U takvim se pokusima postizala i tonost 1:500.000, to znai da bi trebalo napraviti pola milijuna pokusa, da se jednom postigne takav rezultat. No u tim se pokusima pronalo i jo neto. Engleski istraiva Carrington je s nekim medijem iskuavao sistem pogaanja karata iz snopa, no rezultati su bili vrlo loi, pa je odustao od jalova posla. No nekoliko godina poslije zainteresirao se drugi istraiva, dr Soal, za Carringtonove eksperimente. Prouio je zapisnike i tako doao do iznenaujueg otkria: pokazalo se da je medij pogaao vrlo tono, ali uvijek za jedan eksperiment unaprijed! To znai da je pokus koji je trebao utvrditi vidovitost utvrivao prekogniciju. I u Sovjetskom Savezu se odavno

- 95 -

eksperimentira na polju parapsihologije. Rezultati nisu previe poznati jer se eksperimentira za raun armije. Ipak se zna da je profesor Vasiljev postavio medija u podrumsku eliju oko koje je bio Faradayev kavez pa u eliju nije mogao prodrijeti nikakav elektrini impuls. A ipak je medij uspostavio telepatsku vezu sa Sibirom na udaljenosti od oko 5000 km. Tlim je pokusom nedvojbeno dokazano da te pojave nemaju nikakvu vezu s elektromagnetskim valovima. Psihoskopija je prilino nesretan izraz,. ali se udomaio u strunoj literaturi te emo se i mi posluiti njime. O emu je rije? Medij uzima u ruke neki zamotani predmet, tako da nitko od prisutnih ne zna o kakvom je predmetu rije. Onda poinje govoriti, manje o predmetu a vie o osobi koja je drala taj predmet ili se sluila njime. Medij opisuje okolinu i ljude s kojima je ta osoba dolazila u dodir, opisuje njezin karakter i raspoloenje. Neobino je da se ti opisi ne odnose samo na vrijeme kada je dotina osoba posjedovala taj predmet ve i prije i poslije toga. Jo je neobinije to medij ne zna odrediti vrijeme kada gleda pojedini prizor, te se dogodilo da je vlasnik predmeta izjavio kako nije nikada bio na velikom brodu, a medij je govorio o brodolomu. A brodolom se dogodio godinu dana poslije! Ili, kod proricanja iz kavina taloga: po obredu, morate popiti kavu i alicu predati vrau. Pokuate li ga prevariti tako da mu date tuu alicu, on e i ne znajui govoriti o toj osobi, a ne o vama. Pijenje iz alice je u neku ruku potpis osobe, koju mora promatrati. Dokazano je da se podsvjesne reakcije prije manifestiraju u motornim miiima nego u svijesti. Na tome se temelji radiestezija, takoer vrsta vidovitosti. Raiestetisti obino trae podzemne vode.

Moraju se koncentrirati na ono to trae i dogovoriti se s raljama ili njihalom (ve ime se slue), kako e reagirati. Treba znati da su ralje i njihalo indikatori, dakle neto slino kao voltmetar kojim moemo mjeriti struju. Mi nemamo osjetilo kojim bismo mogli mjeriti elektrini napon. Tako raiestetist ne dobiva podatke iz podsvijesti u svijest, ve se oni manifestiraju okretanjem ralji ili njihajima njihala. Treba, naime, znati da su ralje vrlo gipke i glatke, te se prilino teko dre u ravnotei. I mali pomak ruku ovol lan je da se okrenu i tako odgovore na pitanje koje smo traili. Slino je s njihalom, koje i posve neznatni pokreti miia prstiju mogu dovesti u snano njihanje. Treba se samo dogovoriti i njihalom: da li u sluaju potvrdnog odgovora treba kruiti ili se kretati tamo-amo. Radiestezija je vrlo pogodna za eksperimentiranje. Poznato je da radiestetist moe, gledajui fotografiju nekog ovjeka, doznati kojeta o njemu. Pri tome, interesantne zabune mogu nastati kod skupnih fotografija. U jednom sluaja radiestetist je ispitivao fotografiju na kojoj su se nalazila tri brata. On je rekao sve tono, ali je zamijenio osobe. Na kraju, neto o psihokinezi. Ima naime sluajeva da netko samo svojom voljom pomakne neke predmete. U tome se naroito proslavila sovjetska kuanica Nina Kulagina koja je psihokinezom istila stolove. O njoj je snimljen i film, na kome se lijepo vidjelo kako sa stola lete mrvice kruha, kutije ibica i slino. Zanimljivo je da je Kulagina bila poslije svakog takvog eksperimenta posve iscrpljena Meutim, kod spontane psihokineze senzitivna osoba se uope ne umara niti je svjesna toga da ona protavodi sve te efekte, a oni su mnogo jai od dirigiranih. Tako su se nekom hambarkom trgovcu poele dogaati nevolje

- 96 -

zbog kojih je pozvao policiju. Policajac je podnio izvjetaj i umalo izgubio slubu. Javio je da je bio u skladitu trgovine gdje su uza zid bile sloene u dva reda staklenke s marmeladom. Odjednom sa podigla jedna boca iz stranjeg reda, preskoila prvi i tresnula nasred skladita. Nekoliko minuta bilo je mirno, a onda se sve ponovilo a drugom kutu trgovine. Poinitelja nije mogao otkriti. No to su potvrdili i drugi policajci, pa se poelo istraivati to je na stvari. U blizini trgovine je prilino iv promet, na se najprije pomislilo da se to dogaa od trenje terena, no pojava se ponavljala 1 kad nije bilo prometa. Onda je netko doao na pomisao da je negdje pukla vodovodna cijev, pa uslijed toga dolazi do trenje terena. Opet nita. Naposljetku je utvren krivac. Bio je to 14-godinji naunik, koji je bio ogoren jer je imao neprilika s omladinskim sudom za stvar u kojoj nije bio kriv te se osveivao posve podsvjesno. Kod psihokinetskih efekata treba jo neto napomenuti. Predmeti koji su bacani ne lete kao da su uistinu baeni, prije bi se moglo rei da lepraju. Oni mijenjaju pravac kretanja te se dobiva dojam kao da sve vrijeme njima neto upravlja. Tako su u nekoj bekoj kovanici podivljali avli i potkove. Nitko nije mogao opstati a radionici. Onda su dola dvojica istraivaa, a avli i potkove poele su i njih gaati. Jedan spominje u svom izvjetaju da je potkova poletjela prema njemu tolikom brzinom da nije imao vremena da se sagne. Meutim, ona se sasvim blago dotakla njegovoga ela i pala na pod. Drugi istraiva je htio

pobjei iz radionice, ali su avli poletjeli za njim. Dotakli su ma nekoliko puta lice, a jedan ga je udario po polucilindru. Polucilindar je bio ulubljen na tom mjestu, to znai da je tu djelovala jaa sila, no ovjek nije bio ozlijeen ... Z. FURTINGER

SIRIUS-burza
Prodajem SIRIUS 194 u kompletu za 2500 d (4potarina) Ranko Kaleri, Ivana Vujoevia 9, 81000 Titograd. Mijenjam Kentaurove knjige Smrt trave, Covek naopako, Dveri vremena, A kao Andromeda i Kolevka za macu za SIRIUSE koji mi nedostaju (3, 5, 14, 28, 29, 31, 32, 33, 54, 55, 56, 96 i 60) te za knjige Clarkea i Wellsa. Jaroslav Muller, Hodliko 17a, 920 01 Hlohovec, CSSR. Prodajem SIRIUSE 5, 6, 7, 9, 11, 13, 17, 20, 22, 2427, 32, 34, 48 i 51, zatim Kosmoplove 1113, te knjige Glas gospodara (Lem); Sastanak s Ramom, Svjetlost zemaljska, Matica Zemlja, Kraj djetinjstva. Rajski vodoskoci, Odiseja 2010 (Clarke); Na rubu zadubine (Asimov); Pjeana planeta 16 (Herbert). Cijena po dogovoru. Zinka Baca, F. upila 39, 78000 Banja Luka. Dajem posve nove knjige Kapija (Pohl) i 2010 druga odiseja (Clarke) za Dok Holidej broj 1 i razliite romane (popis u poslati) iz stare serije Vajat Erp. A oka Orekevi, Smolikara 6, 51000 Rijeka. Kupujem ouvane SIRIUSE 1, 27, 28 i 39, Galaksiju 65, a zanima me i ponuda kompjutera Commodore VIC 10, 20 ili 64. Mladen Krulik, Szabova 217, 41000 Zagreb.

- 97 -

SCAN i OCR: Sekundica Ispravka: MasterYoda Prelom: MasterYoda www.sftim.com

- 98 -

Bill Pronzini i Barry Malzberg: Shakespeare MCMLXXXV


Preveo Boidar Stani

Shakespeare 1985
1. lN Slomljen odbijanjem predstava u dvoranama Broadwaya i lokalnim kazalitima te hladnim prihvaanjem u sveuilinim dvoranama, Shakespeare je napustio kazalite. Moda e uspjeti prozom. Moda bi mogao izvui roman iz Timona Atenjanina? Ieprkao je tu dramu intriga i dao se na posao. Voda je jeila u debelim cijevima jednoga stana u 3. istonoj ulici blizu 2. Avenije, gdje je ivio pod lanim imenom. Po zidovima ohari i poneki takor. Timon Atenjanin. strasni i estoki dijalozi, mrnja... namrtio se. Do vraga! Kako je sve to mogao uzimati ozbiljno kad je bio mlad? Moda uspije iz svega toga izvui neto. Mogao bi u roman uvesti Ofeliju iz drugoga komada, iz Hamleta, mogao bi moda dodati malo seksa, razviti priu nakon situacije u kojoj je Timon osiromaio. Aktualizirati. Shakespeare je duboko uzdahnuo, nakaljao se, stavio papir u pisai stroj. Vani su reali i lajali psi, uo se zveket sudarenih kola na ulici. Kakav je to ivot! pomislio je. Nije to ivot za ovjeka njegove senzibilnosti. Da mu je nai onoga tko ga je doveo ovamo prije tri godine! Odvlaenje iz rodnog kraja, kulturni stres, usamljenost... od toga je u poetku gotovo poludio. No, umio se priviknuti na sve. Nauio je tadanje obiaje, dijalekatsko - 99 -

izraavanje i znao sauvati vlastiti identitet dva puta je bio odveden u bolnicu za umobolne. Nauio je kako da preivi. Nije mogao pogoditi tko ga je ubacio u to jadno stoljee. Nije znao kako je izvuen u svojoj 43. godini i ubaen usred New Yorka godine 1982. Je li to bilo pomicanje slojeva vremena? Vremenski stroj? Izvanzemaljska intervencija? Bila je to jo jedna krupna zagonetka, jedna od velikih tragedija. On je, na kraju krajeva, shvaao tragedije ako ve nije mnogo tota drugo. Ipak. Ipak... to vraje stoljee e ga slomiti. II IN Shakespeare je u kazalitu upoznao neku djevojku i poslije predstave Kralja Edipa poveo je. U poetku se branila, ali je nakon nagovaranja oduvijek je bio jak u retorici pristala. Zvala se Gloria i bila pomona prodavaica enskog rublja kod Bloomingdale's. Kako moete boraviti u takvoj rupi? pitala je gledajui kroz prozor na ulicu, gdje su se pubertetlije tukli poklopcima kanti za smee. Ovdje se ne da ivjeti. Shakespeare je slegnuo ramenima. Ne, zbilja se ne da ivjeti. Njegov skraeni roman Timon Veliki bio je odbijen a novoj verziji poto je etiri mjeseca leao u ladici Unicom Booksa. Zamjenik direktora smatrao je da ima nekih zanimljivih odlomaka, ali da takav roman nije aktualan sadanjem izdavakom programu. Pismo i rukopis sad su leali na krevetu i Shakespeare ih je pokuao sakriti, ali ih je Glorija opazila i pogledala pismo. Je li to neki krimi? zapitala je. Ili povijesni roman? Ni jedno ni drugo odvrati Shakespeare. Vani je prasnula petarda ili moda revo lverski pucanj. Zaurlale su neke konice poput ranjene make. Prije bi se reklo da je roman ope knjievnosti. Znai da nee imati povlasticu da ti tampaju depnu knjigu znalaki e Glorija. Izdava depne knjige nikad nee otkupiti djelo koje nije preciznoga anra ako to nije Rosemary Rogers ili netko toga ranga. Sjela je na krevet i odmah ustala. Ima li amfetamina? ao mi je... odgovori Shakespeare. Oh, nemoj se ispriavati. Gloria je pripalila tanku virginiju. Ne podnosim ispriavanja. Povukla je dim, iskaljala ga, pogledala Shakespearea, slegnula ramenima, bacila cigaretu na - 100 -

pod, zgazila je i svukla pulover. Onda? Hoe li ili nee? III IN Shakespeareu je u ovim tekim vremenima zatrebao savjet, pa je pokuao nai nekog agenta za propagandu knjievnosti. No, na alost, svi su ve imali svoje autore i nisu primali nove. Nisu imali vremena proitati ono to im nije preporueno. Ali neka velika agencija u sreditu grada odluila je proitati i dati svoje miljenje o djelu, pa ako je prihvatljivo, tampat e ga. Premda je bio bez novca prehranjivao se obavljanjem sitnih poslova i nije jo ni pare zasluio perom Shakespeare je poslao Timona Velikog. Zatim je posluao savjet agencije pa je zanemario Timona i odluio napisati novelu Goneril, kako bi je prodao nekom asopisu za mukarce. Nije mu to bilo lako. Ponekad bi crvenio piui erotske Tada mu je kuevlasnik ostavio poruku da kua prelazi u suvlasnitvo i da mora iseliti ako ne eli investirati nekoliko tisua dolara pa da stan postane njegovo vlasnitvo. Gloria je u to vrijeme napredovala u slubi kod Bloomingdalea i nikad je nije bilo ondje kad je telefonirao, a i ona se nije javljala. Izdavaka agencija vratila mu je Timona Velikog s popratnim pismom, istiui da unato nekim stilskim kvalitetama u romanu ima ozbiljnih greaka u kompoziciji, anahronizama u situacijama, nainu izraavanja i u motivacijama, pa da se pri dananjoj trinoj situaciji ne moe prodavati. U pismu se napominje da Shakespeare ima dara i poziva se da poalje neko novo djelo. Shakespeare je poslao Goneril nekom erotskom asopisu. Novela nije bila previe razuzdano ispriana, ali se to moglo popraviti ilustracijama. Uspostavio je jo jednu emocionalnu vezu s nekom uenicom muzike kole, koja se nastanila preko puta njega. Potroila je svoju stipendiju i bila primorana na tu krajnost jer nije dobila angaman kao solistica. IV lN Shakespeare je morao iseliti iz stana s harfisticom u neku jo jadniju etvrt, u Houston Street, kraj rijeke, u stan na mansar di, bez dizala. Harfistica je izgubila svaku nadu u bolju budunost i htjela se vratiti u New London (Connecticut), ali ju je Shakespeare nagovarao neka ostane jo koji mjesec. Uvjeravao ju sam sebe da je zaljubljen. - 101 -

Redakcija erotskog asopisa zagubila je Goneril, pa su ostali uzaludni svi telefonski pozivi i urgencije. Poeo je spremati sinopsis od 36 stranica prema Hamletu, modernizirao priu i poao u novu izdavaku kuu Scepter Books, traei da razgovara s direktorom. Napokon j uspio i razgovarao s novopeenim mladim direktorom, ovjekom od 23 godine, koji mu je obeao da e proitati tekst i brzo mu odgovoriti. Ohrabren malo, telefonirao je Gloriji, ali je doznao da se udala i otputovala u Cincinnati. Preraeni Goneril odbila su i dva druga asopisa, jer nije, kau, dovoljno smion. Glavni urednik prvoga od njih spustio je slualicu kad je zauo Shakespeareov glas. Kua Scepter Books odbila je Hamleta s napomeno m da ne odgovara izdavakom planu. Shakespeare je poao u dugu etnju du rijeke... Kad se vratio, harfistice nije bilo. Na stolu je naao narkanu poruku da je dola k sebi. Ostavila mu je i harfu i mnogo svojih stvari. Shakespeare je trznuo icama tekog instrumenta i tonovi su odjeknuli u njegovu ivotnom prostoru. Pritisnuo ga je osjeaj poraza, turoban i ustrajan. Zazvonio je telefon. Javio se glavni urednik prvoga asopisa za erotiku rekavi da su nali rukopis Gonerila i da ga sada odbijaju. Da ste bili malo strpljiviji rekao mu je urednik zlovoljno i malo pristojniji, mogli bismo ga tampati. A ovako, idite k vragu! Shakespeare je sjeo i poeo itati 36 stranica preraenoga sinopsisa Hamleta. No, u svemu tome nije nalazio smisla. itao je rijei bez znaenja. Ubitano, ubitano, mislio je, uzdahnuo duboko i opet sjeo za pisai stroj. V IN Nita nije mogao prodati. Ni roman, ni novelu, ni poemu, ni sonet, pa ni rukopis crnoga humora za televiziju. Bio je obeshrabren, pa se javio na neki oglas u Timesu, gdje se traio pomonik urednika reklamne djelatnosti. Zahvaljujui svome glumakom zanimanju, dobio je mjesto. Flippen and Royce bila je mala agencija. Najvei ugovor imali su s nekim TV kanalom. Kao i svi u agenciji, Shakespeare se prihvatio posla oko propagandnog rukopisa koji su se traili s TV kanala. U tri dana napisao je 40 stranica skea prema komadu Vesele ene vindsorske. Drugoga dana poto je predao tekst, pozvao ga je - 102 -

suvlasnik agencije Flippen i rekao mu da je tekst odlian, a direktor TV kanala je dijelio njegovo miljenje. Bili su toliko zadovoljni da je Shakespeare odmah promaknut u zamjenika izvrnoga slubenika, s neogranienim trokovima. Ako ovako nastavi, bit e prvi na listi. U podne je Flippen poveo Shakespearea na objed u restoran, gdje je Shakespeare ustanovio da mu godi dry votka-martini. Pri etvrtoj rundi Flippen mu je povjerio da njegov tekst ne samo to je odlian ve je bolje rei da je to najuzbudljiviji tekst koji je proitao u 40 godina rada u toj djelatnosti. To je prokleto tono pomislio je Shakespeare i dao konobaru znak da donese i petu rundu. Zar ja nisam najbolji svih vremena? ZASTOR
Objavljeno prema dogovoru s GPA Mnchen

- 103 -

Garry Kilworth: Scarlet Fever


Prevela Jasenka Planinc

arlah

Mendel je bio nesretan. Dok je isticao pojedine misli, njegove su bijele, gipke ruke formirale oblik tulipana. Povremeno bi mu se prsti rastvorili kao latice ije je otvaranje i sklapanje ubrzala nagla izmjena dana i noi. Bile su to ruke pjesnika, fascinantan tanak instrument kojim je neposredne upravljala njegova dua. Nikakve anatomske veze miici, ivci, modane, stanice, krv, tetive ne bi mogle izazvati tako lijepe kretnje. Prstima je izravno upravljalo srce, njegovo duhovno srce. Moju su panju privlaile te ruke, govorile su mi vie o istini nego strasni glas iza njihove gracioznosti. Gledaj o emu se radi rekao je dok smo sjedili jedno uz drugo i gledali kako se zatvaraju kapci na plastinim ploama piramidalnog krova grada Oko nas ima toliko zadovoljstva da je nemogue pisati treperavu, matovita poeziju. Za nas se tako dobro brinu... ne moramo voditi rauna o vremenu, nema smrtonosnih bolesti, prenaseljenosti, gladi; sve je pod savrenom kontrolom. Kako da piem kad ne doivljavam nita osim ugode? Tebi kao eni mora biti jasno da je to nemogue. Meni kao eni (to uope nije znailo da sam ja mogla shvatiti ita osim injenica, iako je Mendel uporno tvrdio da su ene po prirodi vrlo senzibilna stvorenja koja imaju intuiciju), njegovo zakljuivanje nije bilo jasno. Kad bi ugoda bila problem, ve bi bila - 104 -

uklonjena. Ja nisam u naoj razmaenoj dravi vidjela probleme o kakvima je on priao. Hodali smo goli u ahuri od plastike: na je svijet bio unutranjost piramide, kojoj je baza bila etrdeset tisua etvornih milja simetrije. Oko nas kretali su se stanovnici beskrajnog vodenog svijeta koji je dopirao do dvije treine visine nae piramide. Samo je vrh piramide strao iz vode. Jako sunevo svjetlo zadravali su filtri. Nije bilo hladnih noi. Smrt je bila samo neugodna, bezbolna dunost s kojom smo se morali suoiti nakon 120 godina ivota. Zato ne pie o smrti? predloila sam nadajui se da e mu to biti drago. Smrt, smrt progunao je. Tko nije pisao o smrti? O ljubavi i smrti pisalo se vie nego to su ih ljudi doivjeli. Za svakog ovjeka koji umre ili se zaljubi napisano je po deset pjesama o istoj temi. Ja elim neto originalno! Hoe li da se mazimo? upitala sam stavljajui ruku u njegovo krilo, na pjesnikovu usku mukost koja je jo strala kao ogoljeli iljak nakon maloprijanjeg voenja ljubavi. Ponekad ti to pomae. Odmahnuvi glavom, ali ne pokuavajui odmaknuti moju ruku, tuno je odgovorio: Neu. Nakon kratkog vremena dodao je: Vrlo si ritmina, Lethelia. Moda nam je zbog toga tako lijepo voditi ljubav. Mislim da bih moda mogao napisati pjesmu o ritmu. Ovo mi je polaskalo, kao to je on i elio. Uzvratila sam mu neim to je bilo isto tako lijepo kao njegove rijei. Poslije je rekao: Moram ti neto pokazati. Krijumarenu robu. U svom stanu. Osjetila sam kako mi se ubrzao puls. O emu on to pria? Da u svom stanu ima neto zabranjeno? to bi to moglo biti zabranjeno? Bio je uzbuen; znala sam to po istim ovim rukama koje su malo prije milovanjem izazvale takvu vruinu meu mojim rairenim bedrima: sada su ake bile stisnute, odlune. Pokai mi! rekla sam, ustavi zajedno s njim i stavivi posjedniki njegovu ruku pod svoju, blizu grudi. - 105 -

Mora sauvati moju tajnu. To e ipak biti moja poezija, iako plod intenziviranog duha. Drugi moda ne bi razumjeli. Aha, to su obine droge. Bila sam razoarana. Nije me razoarao samo svojom spremnou na kompromise, nego i spoznaja da nema nita novo. Ali onda sam se sjetila. Krijumarena roba. Zabranjena. Posrijedi je ipak neto drugo. Iznad nas zatvorile su se i posljednje ploe. Umjelno se svjetlo, blago i toplo, pojaalo tako neopazice da ga uope nisam bila svjesna. Prolazili smo pored ljudi na ulici: neki su ili u parovima, neki sami. Nijedan mukarac nije imao ruke koje bi se mogle usporediti s rukama mog pjesnika, i ja sam samouvjereno izdrala poglede iskrenog divljenja svih ena. Imala sam osjeaja za ritam tako mi je rekao Mendel. U meni je bio ritam zemlje i oceana. Neka se izjedu od zavisti! U stanu, Mendel mi je pokazao svoju tajnu: jednu praznu boicu. Kao pjesnik, Mendel se u sobi okruio starinskim predmetima, a osvjetljenje je bilo prigueno da bi se stvorila potrebna atmosfera. Zapitala sam ga da li je ta prastara boica predmet za njegovu zbirku. Nije odgovorio je. Ta boica nije stara. Star je bio samo njezin sadraj. Iskapio sam ga svojim usnama. Izrekao je tu reenicu previe teatralno za obian razgovor. Zato je rekao iskapio, a ne ispio? Kako bi drukije i mogao piti ako ne usnama? Shvatila sam da eka da ga ja neto upitam. Mravo mu je bijelo lice bilo istureno, blizu moga. to je bilo u boici? to si to popio? Tekuinu sa ivim bakterijama odgovorio je likujui. Kakvim bakterijama? zapitala sam ga bojaljivo, oekujui ga e se sada raspaliti i zapitati: Kakve to ima veze? ili: Zar mora biti tako znatieljna? Nije li dosta to ti dajem gotovo cijelog sebe? Umjesto toga je odgovorio: Dobro pitanje, u tome i jest novost. Bio je to streptokok, isti onaj koji je izazivao bolest skarlatinu kad je bio zreo. Treba mi groznica, Lethelia. Mome tijelu nedostaje strast, a duh mi je spor. elim da kroz njega huje divlje, neobuzdane misli. elim da demoni posjete obitavalite moga mozga. elim halucinirati pod utjecajem

- 106 -

arlaha, u prirodnom, bogomdanom stanju koje e izazvati ar, kaos vruih snova. Gdje si naao te... bakterije arlaha? Nikada nisam ula za skarlatinu, iako sam, naravno, znala za poznatije groznice, kao to je malarija. Povijesne knjige nisu tedjele nae nevine mozgove od takvih stravinih stvari. Ukrao sam ih iz nekog laboratorija Bilo je mnogo boica u boji, mnogo lijepih bolesti, ali ja sam izabrao ovu, zato to izaziva veliku groznicu. Poezija, poezija!... Ah, kakve e misli tei iz moga pera nakon ovog! Gle! Pozvao me da mu pogledam vrat. Na priguenom svjetlu svjetiljki nisam vidjela nita. To sam mu i rekla Vidjet e, vidjet e rekao je. Ubrzo e doi groznica, a onda e se pojaviti, najprije na vratu, crvene mr lje okruene ruiastom oreolom. One e prekriti cijelo moje tijelo. Postao je sluben. elim da me njeguje za moje bolesti. Nikakvih lijenika, naravno. Samo ti i ja. elim da mi to obea. Moe nositi zatitnu odjeu dodao je. Ti se ne mora zaraziti. Tebi ne treba inspiracija. Zar e te to nadahnuti? zapitala sam ga sa uenjem, nepromiljeno. U oima mu je planuo bijes, ali ga je potisnula uzbudljivost toga trenutka. Sigurno da hoe. Gotovo je sbanalnou! Vizije! Fantomi! Fantastina zbivanja istkana iz podsvijesti! To u jo uvijek biti ja, ali moje unutranje ja. Ovdje su otraga... potapao se po malom mozgu ... ive, skrivene zvijeri pjesme koje treba da interpretiraju ove ruke. Groznica e ih osloboditi. Svetog je Pavla obuzela vjerska groznica, a ja moram upotrijebiti bolest da bih doao do svojih otkrivenja! Sveti Pavao je bilo ime naeg grada. Sveti Pavao je prorokovao dolazak potopa koji e prekriti nau zemlju. Neki su tvrdili da je na grad nepropustan na vodu sasvim sluajno, a ne da je tako unaprijed odreeno, no drugi su se pitali nije li Bog i tvorac nesree. itaj mi stihove zamolila sam ga. Volim te sluati kako

- 107 -

recitira. Ima tako strastan glas! Mendel se osmjehnuo i svojim vitkim prstima posegnuo sa Biblijom na polici. Bilo je to, naravno, neko prastaro izdanje. Starije od samog grada. Starije od vode. Poeo je itati: Otkrivenje 8, stihovi 10 i 11. I trei aneo zatrubi... Tada pade s neba velika zvijezda, koja je gorjela poput zublje; pade na treinu rijeka i na izvore voda. Ime je zvijezdi Pelin. Treina se voda pretvori u pelin i izginu mnogo ljudi od voda jer su postale gorke. Da li pie neto o potopu? upitala sam. Ne, ali izbaena voda mora nekamo otei. Pelin je pao u ocean i voda je kao plima preplavila Zemlju. Mi smo u dolini, i ovdje se voda zadrala. To je tako lijepa pria! rekla sam. U tim mislima ima toliko snage! Golema zvijezda koja izgara u oceanima Zemlje poto je dojurila iz svemirskih prostora. Kakve impresivne slike! Ne samo lijepa nego i istinita. Tvoji su pra-pra-djedovi vidjeli tu vodu, ona ih je progutala. A isto tako i moje. O, znam da su oni prije dugo vremena odvojeni od prirode. ak ni njihovi pra-prapradjedovi nisu imah dodira s vanjskim svijetom. Upitala sam ga: Hoe li ti pisati takve prie? Istinite prie koje ekaju da ih istrgne iz najdubljih kutaka svoga uma? Hoe li? Hou odgovorio je Mendel, njeno mi milujui grudi Hou. Dva dana kasnije Mendel je dobio upalu grla. Do tada sam ja ve nabavila sterilizirano odijelo. On je bio u ekstazi koja e se uskoro pretvoriti u delirij. Nije htio da ja dobijem arlah, ne zato to bi ga zabrinjavalo moje zdravlje ve je elio da njegov sluaj bude neto jedinstveno. Mislio je da bi arlah bio za mene potpuno nekoristan. Naravno, imao je pravo. Ja sam bila matematiarka, i stoga mi je za moj rad bila potrebna bistra glava. Nisu mi bile potrebne groznice. Mendel e ve odustati od toga da bolest zadrava za sebe, da je ne proiri na mene i na druge poput mene. - 108 -

Poslije upale grla dolo je povraanje, a onda i groznica. Bilo je to divno vrijeme. Mendel je imao temperaturu 39,2. Znojio se ispod debelih pokrivaa, dok su mu oi svaku minutu postajale sve divljije. Promuklim je glasom traio metalne ploice i stilus. I grozniavo pisao. S vremena na vrijeme bolest bi ga potpuno savladala, pa se bacao i stenjao u deliriju. Da bismo pojaali uinak, palili smo tamjan. Drugog se dana pojavio osip, a temperatura se popela na 40 stupnjeva. Ispisane su ploe leale razbacane po stanu. Ulazili su avoli i gazili po rijeima. Ja ih nisam vidjela, ali mi je on rekao da su tu. Jedanput, poto je zaspao, Mendel se probudio s krikom i drhtei od straha. Kad sam ga upitala to mu je, odgovorio je da je otvorio oi i ugledao na svome jastuku golemu aku koja se rastvorila u neto to je nalikovalo na apu s pandama. apa je bila prekrivena otrom dlakom, imala je duge, prljave nokte, a na dlanu je bilo utetovirano odurno lice. Rekao je da se nije usudio pogledati dalje prema ruci, prema stvorenju kome je pripadala ta aka, jer se plaio da e mu pui srce. Za sve vrijeme bolesti Mendelov je jezik bio teak. Bilo mu je teko jesti i piti. Njegove ruke taj prekrasni instrument kreativnosti i voenja ljubavi drhtale su i poprimile ukastu boju. Jedanput smo vodili ljubav, ali ne sasvim uspjeno. Milovanje kroz odjeu nije prualo pravo zadovoljstvo. Veinu je vremena cvokotao ili leao, mlohav i znojan, ispod pokrivaa, doputajui mi da ga milujem, ali pokazujui slab interes. Oi su mu se arile, ali to nije bilo od uivanja u seksu. Bio je potpuno zanesen svojom boleu. Naravno, bio je bolestan, ali u tu se svoju bolest bacio s takvom energinom predanou kakva se inae pojavljuje samo u strasnoj ljubavnoj vezi. A to i jest bila ljubavna veza. arlah mu je postao ljubavnicom izazivajui u njemu jedinstvene doivljaje. On se prema svojoj groznici vladao posjedniki, kao Otelo Desdemoni. Trei dan Mendel se alio na stranu glavobolju i zamolio me da mirno sjedim prekrienih nogu na podu pokraj postelje i da mu s vremena na vrijeme itam ono to je napisao. Njegova je mlohava ruka poivala na mojim prekrivenim ramenima, tako da mu je zglavak zapravo dodirivao grudi, dok su mu dlan i prsti, prekriveni

- 109 -

crvenim mrljama, visili nedaleko od njih. Mendel je zurio u strop kroz umjetni sumrak stvoren zaslonima podnih svjetiljki. A na stropu su stalno titrate sjene, izobliene i nejasne kao da ih je oblikovao tamjan koji se dimio iz kadionice. itala sam sporo, tihim glasom, naglaavajui ona mjesta za koja sam mislila da treba da budu naglaena. Bila je to udna poezija, nalik na buncanje ali je istodobno posjedovala odreenu jasnou i red. Rijei su mi zapinjale u grlu, kao ptiice koje lupaju krilima. ... orao, slijep, eksplodira u bijeloj kii. Dok sam itala taj posljednji stih, Mendel je ve bio mokar od znoja. Cijelo mu se tijelo treslo od emocija i groznice. Kad je proao napad groznice, okrenuo je prema meni svoje lice prekriveno crvenim mrljama i rekao: Misli da stihovi nisu dobri? Pitanje me je zateklo nespremnu, ali odgovorila sam mu iskreno, kroz masku od gaze: Mislim da su lijepi... bolno lijepi. Ali... rekao je oklijevajui nemaju nikakva smisla. To su samo... rijei. Nisu samo rijei. Rekao si da e to biti snovi i none more iz tvoje podsvijesti, a koje e interpretirati tvoje ruke. Kako si se mogao nadati da e razumjeti ono to je proisteklo iz dubina uma koji se izgraivao milijunima godina? Moe li zamisliti tokove praovjekovih misli? Pa ipak, on je ti tebi, zajedno s milijunima drugih. Oni su ti, a ti si oni. Toliko je sloen mehanizam ljudska ruka! Ona je ep posude u kojoj su zatvorene drevne misli. A ti si svejedno uspio izvui neke od tih zagonetki i staviti ih na metalnu ploicu. Zar je onda udno to su one, u poetku, nerazumljive? Sjea li se to je napisao Whitman: ...neka me odmrse iz spona spletenih uvojaka. Smrt e te osloboditi svih tih kriptograma, ali to e onda s njima? I ruka e biti mrtva i nee moi pisati. Pogledom je opet poeo prouavati strop. Da, da, ima pravo. Nije tono da rijei nemaju smisla, nego na um ne zna dovoljno da bi im shvatio znaenje. Mozak je nespretan, neadekvatan komadi tkiva, i zapravo nesposoban za

- 110 -

takvu analizu. Sretna to sam uspjela sprijeiti unitenje njegova duha, natoila sam oboma po au apsinta. Pili smo nazdravivi profesoru Pelinu, po kojemu je dobila ime zvijezda koja se sudarila s naom Zemljom. Je li bila ista koincidencija to to su se injenice tako precizno ponavljale u Bibliji? Mi nismo tako mislili i zato smo pili gorko pelinovo ulje. Imali smo svoj svijet, izoliran ali zatien od vanjskih utjecaja. Nitko nije pronaao na otok u novim oceanima, ako je uope bilo ivih koji su ga traili. Tko zna? Imali smo sunce i kiu kad smo htjeli. Vrtovi smjeteni na vrhu piramide divno su uspijevali. Ploe na stropu otvarale su se i zatvarale, bile prekrivene kapcima ili nezastrte. Imali smo kontrolu nad okolinom na kakvoj bi nam nai preci pozavidjeli. Zato smo nazdravili pelinu astronomu, zvijezdi repatici, aromatinom grmu. Izrazili smo zahvalnost ovim trima imenjacima. Lethelia rekao je Mendel pruajui mi praznu au. Molim te, otkrij lice! Drhtei, posluala sam ga. A sada me poljubi! Zar me nee zaraziti? elim te zaraziti. elim da mi se pridrui u mojoj srei. Poljubila sam ga. Kasnije sam uzela ono to je napisao i pokazala drugim pjesnicima u podrumima ispod kavana. Oni su raspravljali o tome a da nisu uli to ja mislim; jednoglasno su ocijenili da je to besmisleno buncanje: djelo idiota. Ali, vi znate da Mendel nije idiot! On je napisao pjesme zbog kojih su ga kritiari svrstali meu najuglednije pjesnike Svetog Pavla! Onda je poludio odgovorio je jedan. Da povikala sam ali zar ne shvaate? Kad bi pjesnici izraavali samo logine misli, bili bi znanstvenici, filozofi ili logiari. On je pjesnik. Iz njegove ruke zrai ljepota, a ne razum! Onda su ponovo poeli analizirati pjesme, ali su i dalje odmahivali glavama u svom kolektivnom neshvaanju. Naposljetku sam, obuzeta panikom, odala tajnu. Rekla sam im za arlah i ulogu - 111 -

koju je on imao u nastanku pjesama. Oni su se uzbudili, pa onda jo jednom uzeli ploice, preletjeli pogledom preko rijei, dok najzad jedan nije uzviknuo: Da, da! Vidim! I sve ih je odjednom obuzeo ar divljenja djelu, i svaki se trudio da nadmai ostale u pohvalama i tumaenjima znaenja. Moramo vidjeti pjesnika! uzviknuli su i, maui stranicama rukopisa, odmarirali do stana moga slavnog ljubavnika. Tiho su, jedan po jedan, ulazili u njegovu bolesniku sobu i sveano priznali da je Mendel osniva novog, sjajnog pokreta. Svi su oni postali njegovi sljedbenici, uenici. Traili su da ih podui. Jedan za drugim, i mukarci i ene, poljubili su ga sveano u usta. Otili su kasno te veeri, oekujui dolazak arlaha, katalizatora za novu kolu poezije, koja e se zvati Mendelova kola. Ostala sam s Mendelom i nastavila ga njegovati. Poslije toga zabranila sam sve posjete zato to je Mendel, iako je i dalje pisao, postajao sve slabiji. Ruke su mu bile spore i mukotrpno su obavljale svoj zadatak. Nisam eljela da se uznemiruje. Sljedbenici su sada mogli da obave njegov posao. Uskoro i ja sam dobila arlah, no moja se bolest pojavila u mnogo blaem obliku nego Mendelova. Ozdravila sam u roku koji se spominje u medicinskim prirunicima i gotovo uope nisam morala odleati u krevetu. Mendelovo se stanje i dalje pogoravalo, tako da sam, unato njegovim protestima, naposljetku pozvala lijenika. Sada je Mendel malo urinirao, a u mokrai je esto bilo krvi. Stopala i lice bili su mu oteeni, tako da se doimao groteskno. Osim toga, alio se na bol u uima. Lijenik je ustanovio da Mendel ima opasnu upalu bubrega i da se odmah mora podvri bolnikom lijeenju: Mendel nije pristao da ga odvezu u bolnicu i odbio je svako lijeenje. Po zakonu je imao na to pravo. Zaklinjala sam ga da popusti, plakala na jastuku kraj njegove glave, ali je ostao uporan. Zar ne vidi rekao je da moram umrijeti? Ja sam romantiar. Mlad sam i imam lijepe ruke. Ako dopustim da ovi prsti ostare i da polako postanu smeurani, moda artritini, zaboravit e - 112 -

me. Moje e pjesme biti u nekoj praznoj knjinici i nee ih itati nitko osim radoznalih arhivara. A ovako... ovako u ja predstavljati u njihovim oima zastrti zalazak sunca. Kapci e kljocnuti i zatvoriti se, a ja nikada neu ostarjeti. Moja e poezija imati dublje znaenje zato to sam umro za nju. Pridruit u se besmrtnicima: Byronu, Keatsu, Brookeu, Owenu. Ali ipak rekla sam plaljivo ako je tvoja poezija dobra, ne mora za nju i umrijeti On je alosno odmahnuo glavom i prislonio zglobove prstiju na moje grudi. Ali, Lethelia, poezija nije matematika. Ona se ne gleda objektivno nego subjektivno. Moja e smrt biti bitna razlika. Rekla si mi kakva se promjena dogodila u drugim pjesnicima i kritiarima kad si spomenula arlah. Prije toga uope nisu bili zainteresira ni. O, znam ja da su te pjesme dobre, ali im treba potkrepljenja da bi postale prihvatljive. Stil im je klasian, no metar i kompozicija suvie su neobini. Smrt e biti ta koja e potvrditi moje djelo. Naslonio se na jastuk smirena lica. Za bolesti napisao je 120 pjesama onoliko koliko bi godina ivio da se nije zarazio arlahom. Pjesme su kasnije objavljene pod naslovom Skrletna knjiga. Od njegovih je uenika njih trinaestero umrlo od komplikacija izazvanih skarlatinom, a jedno ili dvoje od samog arlaha. Meu irokim slojevima arlah je poprimio razmjere epidemije, jer su neodgovorni pjesnici rairili bolest u orgijama ljubljenja i voenja ljubavi, a da prije toga nisu upozorili svoje partnerice i partnere na posljedice. Nekoliko godina kasnije smatralo se otmjenim biti jedan od onih koji su preboljeli i preivjeli bolest, iako su za poasti umrle stotine ljudi. Naravno, bilo je jada i tuge, no ljudi su potpuno otvoreno uivali u tim osjeajima, poto ih tolike godine nisu mogli doivljavati. Bilo je to vrijeme velikog poleta i nada. Ideje su prtale iz glava mukaraca i ena, a stvaralaka je umjetnost dosegla razinu kakva se ne pamti stoljeima. Mendel im je probudio due, a njegova je Skrletna knjiga postala svetinja u mnogim institucijama. Mendelov je - 113 -

stan pretvoren u svetite, a ja sam postala gotovo boica. U mnogim se njegovim pjesmama spominjalo moje ime i strasti koje sam u njemu mogla probuditi. Postala sam utjelovljenje njegovih mrtvih ruku. Mendel je umro rano ujutro. Jedanput je ili dvaput zavikao od bola, a kad sam mu prila da ga utjeim, divni instrumenti njegove karijere pruili su se prema stropu, a onda klonuli niz bokove. Lijeva je ruka jedanput zatreperila, a onda se umirila. Znala sam da je mrtav. Istoga dana dala sam da se te leonardovske ruke odreu u zglobu, balzamiraju i stave na postolje. Danas su one sredinji dio njegova svetita: alabasterne, vitke tvorevine koje su neko bile Mendel.

- 114 -

Isaac Asimov: Robot AL76 Goes astray


Preveo Boidar Stani

AL-76 se izgubio
U oima Jonalhana Quella iza naoala nazirala se uznemirenost dok je poput vjetra uletio u sobu na vratima koje je pisalo: generalni direktor. Bacio je na stol papir koji je drao u ruci. Proitajte ovo, efe! rekao je. Sam Tobe je premjestio cigaru iz jednoga na drugi kraj usta i proao dlanom po neobrijanoj bradi tako da je strugnulo poput brusnog papira. Zatim je zgrabio papir. Grom ih ubio! to to priaju? Tvrde da smo im poslali pet robota tipa AL objasnio je Quelle nepotrebno. A bilo ih je est primijeti Tobe. Dakako! Ali oni su primili samo pet. Na popisu nedostaje AL-76. . Tobe je ustao tako naglo da je svojom golemom tjelesinom sruio stolac, a zatim je jurnuo na vrata kao na dobro nauljenim kotaima. I nakon pet sati, kad je tvornica bila pretraena do posljednje prostorije i dvije stotine slubenika ispitano, Tobe je sav znojan i raupan poslao hitnu poruku centrali u Schenect ady. Ondje je tada nastala prava eksplozija panike. Prvi. put otkako postoji United States Robots neki se robot naao vani. Nije bilo - 115 -

toliko vano to je zakon zabranjivao prisutnost robota na Zemlji izvan tvornice. Sa zakonodavcem se moglo nagoditi. Vanija je bila tvrdnja istraivaa matematiara. Taj je robot konstruiran da na Mjesecu upravlja Disintom, ureajem za dezintegraciju, i njegov je pozitronskl mozak programiran za tu funkciju na Mjeseevu terenu. Na Zemlji e primiti milijardu senzornih dojmova na koje nije pripremljen i tko zna kako e reagirati. Sljedeeg je sata jedan stratosferski avion poletio prema tvornici u Virginiji s instrukcijama: Naite to prije toga robota i uhvatite ga. AL-76 je zaista bio zbunjen. Ta je zbunjenost bila jedini dojam to ga je registrirao njegov delikatni pozitronski mozak. Sve je poelo kad se naao u tom udnom podruju. Nije znao kako se to dogodilo, sve je bilo zbrkano. Pod nogama mu zeleno, oko njega smea debla, na vrhu kojih opet zeleno, pa onda plavo nebo, a moralo je biti crno. Sunce je bilo sasvim u redu: okruglo, uto i toplo... ali gdje je prainasta lava po kojoj bi sad morao gaziti, gdje su strme stijene kratera? Ispod njega zeleno, iznad plavo, i svuda oko njega neobini zvukovi. Preao je tekuu vodu, koja mu je bila do pojasa: plava, hladna i vlana. Kad bi susretao ljude, oni nisu bili obueni u svemirska odijela koja bi morali nositi. I im bi ga spazili, vrisnuli bi i pobjegli. Neki je ovjek i pucao na njega i metak mu je prozvidao iznad glave, a zatim je strijelac pobjegao. Nije znao koliko je vremena prolo otkako nasumce tumara kad je nabasao na baraku Randolpha Paynea usred umskog proplanka, tri kilometra od grada Hannaforda. Randolph je sjedio na pragu s izvijaem u ruci i usisivaem meu koljenima. Pjevuio je jer je po prirodi bio veseljak. Imao je on i pristojan stan u Hannafordu, ali ovdje se epurila njegova ena to je iskreno i utke alio. I bilo mu je lake kad bi se naao u svojoj luksuznoj pasjoj kuici, gdje je mogao na miru popuiti lulu i posvetiti se popravku kuanskih aparata. Bio mu je to hobi, ni precizan ni intelektualistiki. Donosili su mu radio -aparate ili budilice, a novac koji bi mu kapnuo bio je jedini izuzet iz eninih gramzivih ruku. I taj usisiva e mu donijeti neki novac, pomislio je i zapjevuio, pa podigao glavu i oblio ga hladan znoj. Pjesmica mu je zamrla u stegnutom grlu, raskolaio je oi. Pokuao je ustati i - 116 -

pobjei, ali su mu noge otkazale. AL-76 je unuo kraj njega. Recite mi zato ljudi bjee kao zeevi? Payne je dakako znao zato, ali iz krkljanja to mu je izlazilo iz grla teko da bi to robot razumio. Payne se pokuao odmaknuti. Jedan je ak pucao na mene nastavio je AL-76 ogoreno. I dva centimetra i pogodio bi me u ramenu plou. Taj... je sigurno... bio... malo lud... promuca Payne. Moda. Robotov je glas postao povjerljiviji. Sluajte, sve to djeluje nekako smjeno. to se dogaa? Payne se brzo ogledao. Iznenadilo ga je to mu se robot obraa blagim glasom, preblagim za stvorenje tako glomazno i metalno grubo. uo je da roboti ne mogu hotimice nanijeti nikakvo zlo ljudima i to ga je smirilo. Pa ne dogaa se nita neprirodno odvratio je. Zbilja? AL-76 e prijekorno. Vi ste ve neprirodni. Gdje vam je svemirsko odijelo? Ne znam. Zato, dakle, ve niste .mrtvi? Pitanje je iznenadilo Paynea. Zbilja ne zriam. Eto, vidite! povie robot pobjedonosno. Sve je naopake. Gdje je Mont Kopernik? Gdje je Lunarna stanica 17? Gdje je moj Disinto? Moram poeti raditi, shvaate? Ve tri sata lunjam beznadno da bih naao nekoga tko bi mi mogao rei gdje je moj Disinto, ali svi bjee. Ja sam ve u zaostatku s poslom i ef e biti bijesan, a ja u se nai u sosu. Payne se polako sabirao i sreivao buru koja mu se komeala u glavi. Sluajte, kako vas zovu? Moj je serijski broj AL-76. Vrlo dobro, Al. Dakle, Al, ako traite Lunama stanicu 17, ona je, mogu vam rei, na Mjesecu. AL-76 je kimnuo glavom. Nesumnjivo, ali uzalud se trudim da je naem. Rekao sam vam da je ona na Mjesecu, ali mi nismo na Mjesecu. - 117 -

Sad je robot, ostao zbunjen. Nismo na Mjesecu? Ali ako nismo, gdje smo? Payne je duboko uzdahnuo, upro prstom u robota i rekao: Sluajte... ali mu je tada pala na um sjajna pomisao i gotovo je kriknuo. AL-76 ga je promotrio kritiki. To nije odgovor, a ja sam vam postavio pristojno pitanje, pa mi moete pristojno i odgovoriti. No, Payne ga nije sluao. Bio je sretan zbog svoje prisutnosti duha. Bilo je to jasno. Taj je robot konstruiran da radi na Mjesecu, a zalutao je na Zemlju i sad je zbunjen, jer mu je mozak programiran za Mjeseev okoli, pa mu je Zemljin krajolik besmislen. Kad bi ga samo mogao zadrati neko vrijeme dok ne uspostavi kontakt s tvornicom u Petersborou. Roboti su skupi. Od 50.000, pa ak i do milijun dolara. Nagrada za nalaenje je zacijelo dobra. I sve u njegov dep, ni centa za Mirandy! Ustao je. Al, nas dvojica smo drugovi. Volim vas kao brata. Pruio mu je ruku. Da se rukujemo! Robot je obuhvatio pruenu ruku svojom glomaznom metalnom apom. Jo nije shvaao. Mislite li time rei da ete me odvesti u Lunarnu stanicu 17? Pavne je bio malo smeten. Pa, ne ba... zapravo, vi mi se vrlo sviate i volio bih da ostanete neko vrijeme sa mnom. A, ne, to je nemogue. Moram se prihvatiti posla. Kako bi bilo da malo prekinete posao. Ja moram raditi. Dobro, moram vam objasniti, jer vidim da ste inteligentni. Primio sam upute od vaeg efa sekcije da vas zadrim ovdje neko vrijeme, dok ne dou po vas. Zato? zapita AL-76 sumnjiavo. Ne znam. Dravna tajna. Payne se u sebi molio da robot proguta ovu smicalicu. Neki su roboti vrlo lukavi, ali ovaj mu se inio starijim tipom. A dok se Payne tako molio, AL-76 je razmiljao. Robotov mozak, predvien za upravljanje Disinto m na Mjesecu, nije bio kadar snai se u apstraktnim idejama. Neobina je okolica djelovala na njega. No, njegova je primjedba bila pronicava: Kako se zove moj ef sekcije? Payneovo se grlo steglo i on je munjevito razmiljao. - 118 -

Al, vae me sumnje smetaju. Ne mogu vam rei njegovo ime. Ovdje i drvee ima ui. AL-76 je promotrio najblie drvo i primijetio: Nije to istina. Znam. Htio sam time rei da smo okrueni pijunima, opakim ljudima koji ele razoriti Lunamu stanicu 17. Zbog ega? Zato to su opaki. I vas ele unititi, zato morate ostati ovdje neko vrijeme da vas ne nau. Ali ja se moram doepati Disinta. Ne smijem kasniti a radu. Nai e vas obea ozbiljno Payne, a jo ozbiljnije je proklinjao robotovu fiksnu ideju. Ve sutra. To e mu omoguiti da obavijesti ljude iz tvornice i primi lijep sveanj novanica. No, AL-76 je bio jo uporniji. Sve ga je rie obuzimao neobian dojam udnoga okolia. Ne, moram imati Disinto odmah. Bolje je da potraim dalje. Payne je poao za njim i uhvatio ga za hladni lakat. Morate ostati! Tada je neto kljocnulo u robotovu mozgu, sva neobinost se saela u mjehuri koji se rasprsnuo i mozak mu je poeo normalnije funkcionirati. Okrenuo se prema Payneu: Sluajte... ja mogu izraditi Disinto i ovdje, sam... I pokrenuti ga. Payne se iznenadio. Ne znam kako... odvratio je. Ne brinite. AL-76 je gotovo osjetio kako su se matrice njegova pozitronskog mozga rasporedile u novu shemu. Postao je raspoloen. Mogu ja to i sam. Pogledao je u baraku. Ovdje imate sve to mi je potrebno. Payne je pogledao gvouriju u baraci: rastavljeni radio-aparati, hladnjak bez vrata, zarali automobilski motori, stara plinska pe, kilometri smotane i nesmotane ice i tone razlinog metala, na koji so ni staretinar ne bi osvrnuo. Zbilja? vise je zapitao nego odgovorio. Dva sata poslije toga, skoro istovremeno, dogodile su sa dvije stvari. Najprije je Sam Tobe, u filijali Petersboroa za United States - 119 -

Robots primio videofonski poziv nekog Randolpha Paynea iz Hannaforda u vezi s robotom. Tobe je zamumljao, prekinuo vezu i spojio Paynea s jednim od potpredsjednika koji se morao pozabaviti tim stvarima. Nije to uinio bez razloga. U toku tjedna poeli su stizati izvjetaji sa svih strana o tome da su neki vidjeli robota. Tobeu je toga bilo navrh glave. Ve se poelo govoriti o istrazi u Kongresu, premda su se robotiari i fiziari-matematiari zaklinjali svime i svaime da je robot potpuno neopasan. Uzme li se u obzir stanje duhova, nije bilo udno to su generalnom direktoru bila potrebna tri sata da se sabere, nakon ega se poeo pitati kako je Payne znao da robot treba doi na Lunarnu stanicu 17 i kako je saznao da je serijski broj robota AL-76 jer te pojedinosti nisu objavljene. I nakon jedne minute preao je u akciju. No, u meuvremenu se zbio i drugi dogaaj. Pa yne je zakljuio da je sugovornik prekinuo vezu jer sumnja, pa je poao u svoju baraku s foto-aparatom. Ona gospoda e teko porei takvu autentinu sliku. Robot je bio u punom poslu. Polovica Payneovih gvourija bila je razbacana oko barake. Usred toga radilita AL-76 je baratao radiolampama, eljeznim polugama, bakrenom icom i svom silom otpadaka. Nije obraao panju na Paynea, pa je ovaj legao na trbuh i uperio foto-aparat u robota da bi dobio to bolju snimku. I upravo tada se na zavoju pojavio Lemuel Olivier Cooper i skamenio se opazivi prizor. On je odluio posjetiti Pa ynea zbog tostera, koji je odjednom poprimio neugodna osobinu: rasprivao je umetnuti kruh im bi ga stavio a toster. Dolazio je polako, etajui, a sad se vraao u punom trku, takvom brzinom nad kojom bi se zamislio trener trkaa atletiara. Nije se zaustavljao sve dok nije banuo u ured erifa Saundersa, ostavi putem bez eira i bez tostera. Odmah se naslonio na zid. erif ga je morao pridrati i barem minutu Lemuel Olivier nije mogao govoriti. A kad se napokon malo smirio i popio viski, poeo je isprekidano: Monstrum... dva i pol metra visok... razvalio je cijelu baraku... jadni stari Payne... Malo-pomalo uspjeli su izvui suvislu priu. Golemi monstrum od metala, visok dva i pol metra, stoji pred Payneovom barakom, a sam nesretni Payne lei potrbuke, sad je ve samo krvavi osakaeni mrtvac. udovite je unitilo baraku u nastupu razarake groznice. Tada je pojurilo prema Lemuelu Olivieru Cooperu, koji mu - 120 -

je jedva uspio umai. erif Saunders je stegao opasa preko svoje trbuine. To je ovjek-stroj koji je pobjegao iz tvornice u Petersborou. Primili smo obavijest u subotu. Jake, pozovite sve mukarce iz grofovije Hannaford koji mogu drati oruje. Neka budu u mojem uredu u podne... No, prije toga skoknite do udovice Payne i oprezno joj saopite novost. Prialo se da je Mirandy Payne, doznavi katastrofalna novost, imala dovoljno vremena da se uvjeri da li je polica ivotnog osiguranja njezina mua u redu, poalivi to premija nije vea, a zatim je pustila tako dug i potresan krik da bi joj na njemu zavidjela i najucviljenija udovica. Nekoliko sati poslije toga, Randolph Payne, nemajui pojma da je strano osakaen i mrtav, zadovoljno je promatrao negative. Oni su nesumnjiv dokaz. Mogao bi ih nazvati: Robot paljivo razgleda praznu cijev, Robot spaja dvije ice, Robot rastavlja hladnjak itd. Da bi izradio slike, poao je iza zavjese u tamnu komoru, a zatim je iziao da zapui i malo proavrlja s robotom AL-76. Nije imao ni pojma da su iza oblinjih stabala nervozni farmeri, naoruani razlinim orujem. Nije imao ni pojma da pola tuceta robotiara, pod vodstvom Sama Tobea, juri 190 na sat samo da bi se upoznali s njim. I dok se drama pribliavala vrhuncu, Randolph Payne, potegavi uz av hlaa ibicu, pripali lulu i pone znatieljno promatrati AL-76. Robot je bio zaista neobian. Payne je bio majstor za izradu i popravak, ali nikad u svom ivotu nije vidio takvu letjelicu koja bi bila nalik na grdosiju kakvu je AL-76 upravo izraivao. Problijedjeli bi od zavisti i najokorjeliji pristae apstraktne umjetnosti, od toga bi se zgrualo mlijeko u vimenima krava na kilometar daleko. Bila je to zaista grdosija! Na vrstom postolju, posvuda ra, dizao se nevjerojatan splet ica, kotaa, cijevi i neznanih strahota, a na kraju svega neto nalik na zvunik. Payne je poelio da zaviri u taj zvunik, ali se suzdrao, jer je iz iskustva znao da i bezazlene stvari mogu eksplodirati. Hej, Al! pozvao ga je. Robot je podigao glavu leei na zemlji dok je stavljao na mjesto metalnu polugu. to hoete, Payne? to je to? zapita ga ovjek.

- 121 -

Upravo sam izradio Disinto kako bih se mogao prihvatiti posla. Ustao je, buno opraio koljena da je zveknulo i ponosno pogledao svoje djelo. To je usavreni serijski model. I mislite da e to raditi? Nema sumnje. Kako znate? Pa mora. Ja sam ga izradio, zar ne? Sad mi jo nedostaje samo neto. Imate li baterijsku svjetiljku? Mislim da imam. I Payne je poao u baraku, pa se vratio sa svjetiljkom Robot je tada olabavio dno kuita i neto radio ondje. Bio je gotovo za pet minuta, zatim je ustao i odmaknuo se nekoliko koraka. Sve je spremno. Sad u se prihvatiti posla. Moete gledati ako elite. Payne je neko vrijeme procjenjivao plemenitost ove ponude. Zar nije opasno? Djeja igra! Oh! Payne se slabano nasmijeio i potraio zaklon Iza najdebljeg stabla Hajde, pokuajte, imam povjerenja u vas. AL-76 je uperio ploicu u zbrkanu gomilu eljeza i pokrenuo prst... Obru borbene farmerske linije polako se zatvarao oko Payneove barake. Krv potomaka junakih pionira sad je lupala uznemireno u njihovim venama, a koa im se najeila dok su se uljali od stabla do stabla. Kad dadem znak, otvarajte vatru naredio je erif. Ciljajte u oi. Jacob Linker koga su prijatelji zvali Laki Jake pribliio se. A ako je taj ovjek-stroj ve pobjegao? Jedva je uspio sakriti izraz melankoline nade u glasu. Ne znam odvratio je erif ali mislim da nije, jer bismo ga tada sreli. Ipak, nita se ne uje, a ini mi se da nismo daleko od Payneove barake. Bilo je nepotrebno podsjeati na to, jer je i erifu u grlo stajao vor koji je jedva progutao. - 122 -

Vratite se na svoje mjesto i drite prst na okidau! Pribliili su se proplanku i erif Saunders je zakiljio prema baraci iza debla. Opazio je kako se golemi ovjek-stroj, koji mu je bio okrenut leima, sagnuo prema velikoj spravi od koje bi ti se zgruala krv neznana porijekla i jo neznanije upotrebe. erif Saunders se pojavio iza debla i podigao svoj automat. Robot mu je jo bio okrenut leima i rekao je glasno svima: Gledajte! I u trenutku kad je erif otvorio usta da kae pali!, metalni su prsti robotovi pritisnuli dugme. Nemogue je opisati to se zatim dogodilo, unato prisutnosti sedamdesetak oevidaca na mjestu dogaaja. U toku sljedeih dana, mjeseci i godina nijedan od sedamdesetorice nije znao rei ni rijei o dogaaju. Ipak, oslonimo li se na injenice, evo ukratko to se dogodilo: erif Saunders je otvorio usta, AL-76 je pritisnuo dugme, Disinto je poeo funkcionirati i 70 stabala, dvije staje, tri krave i tri etvrtine breuljaka Duckhill nestalo je u prorijeenom zraku. erifova su usta ostala otvorena neko vrijeme, ali iz njih nije izlazila nikakva zapovijed. I tada je u zraku nastao darmar, pitanje, briznule su crvene brazde i zabrazdale atmosferu od barake, ali od hrabre erifove ete tada ni traga ni glasa. Po tlu su ostale raznovrsne puke, pedesetak eira, nekoliko nedopuenih cigara i nekoliko drugih predmeta. Ali nijednog ovjeka. Osim Lakog Jakea, nikoga od njih nitko nije vidio tri dana, a i na bi Jake doivio tu sudbinu da nije iznenada dojurio na mjesto dogaaja Sam Tobe sa estoricom ljudi iz tvornice u Petersborou i oni su zaustavili kometski let Jakeov, jer je on naletio na trbuinu Sama Tobea. Kad se sabrao, Tobe ga zapita: Gdje je baraka Randolpha Paynea? Jakeove su oi naas bljesnule. Produite samo onamo odakle sam ja doao. I rekavi to, nestane u vidu lastina repa, postavi uskoro samo tokica na obzorju. Toliko o erifovoj junakoj eti. No, ostao je jo Randolph Rayne, ije su reakcije i sudbina bili malo drukiji. Za njega je onih pet sekundi otkako je robot pritisnuo dugme pa do nestajanja pola breuljka Duckbill znailo potpunu prazninu. Na poetku je bio iza stabla, a na kraju se naao na najvioj grani toga stabla, na visini od - 123 -

petnaest metara. Isti impuls koji je potisnuo etu predstavnika zakona vodoravno, podigao je njega od tla do najvie grane. Kako se naao gore? Je li se uspuzao, skoio, poletio? Nije to znao i nije ga bilo briga. Znao je samo da je robot, koji se neko vrijeme nalazio u njegovu vlasnitvu, unitio neko imanje i znao je da su mu propale nade u nagradu. Obuzeo ga je nemir kad je pomislio kako e ga neprijateljski nastrojena gomila goniti da bi ga linovala, kako e biti zakonskih gonjenja, optubi za zloin, i vie od svega ga je grizao strah od onoga to e rei Mirand y Payne. Hej, vi, robote! viknuo je iz svega glasa. Unitite tu spravu, ujete li?! Smrvite je u prainu! Zaboravite da sam ja umijean u sve to! Nemojte o tome nikome govoriti! Zaboravite sve to, jeste li uli?! Nije ekao rezultat svojih nareenja, jer su ona bila spontana. Nije pri tom znao ni da robot uvijek slua ovjekova nareenja ako ona nisu opasna po ivot drugog ljudskog bia. I zato se AL-76 bacio na posao da uniti Disinto, mirno i metodino. A kad je zgazio i posljednje ostatke, na mjesto dogaaja stigli su Sam T obe i njegovi ljudi. Payne je osjetio da su stigli pravi vlasnici robota pa je strugnuo i ne ekajui svoju nagradu. Austin Wilde, inenjer robotike, okrenuo se prema Samu Tobeu: Jeste li izvukli neto iz robota? Tobe je odmahnuo glavom. Nita, ba nita. Zaboravio je sve to se dogodilo otkako je iziao iz tvornice. Netko mu je naredio da zaboravi, inae se njegovo sjeanje ne bi moglo samo tako isprazniti. emu je nalikovala ona gomila eljeza oko koje je neto radio? Kaete: gomila eljeza, ali to mora da je bio Disinto prije nego to ga je unitio, i volio bih svojim rukama zadaviti onoga tko mu je naredio da ga uniti. Gledajte ovo! Stigli su do pola breuljka Duckhill, na mjesto gdje je vrh bio jednostavno skalpiran. Wilde je stavio ruku na glatku povrinu stijene. Kakav je to Disinto bio! Presjekao je brdo kao britvom! Zbog ega bi ga konstruirao? Wilde je slegnuo ramenima. Ne bih znao. Neto u njegovoj okolici potaklo mu je - 124 -

pozitronski mozak lunarnog tipa da izradi Disinto od starog eljeza. Nemamo izgleda da ustanovimo to, sad kad je robot sve zaboravio. Nikad ga ne bismo mogli rekonstruirati. Nije vano. Vano je da smo pronali robota. Ne shvaate to govorite primijetio je Wilde sa aljenjem. Bez sumnje niste vidjeli Disinto u akciji na Mjesecu. Oni deru energiju, pa ak ne rade ako je napon manji od milijun volta. Ali ovaj je Disinto funkcionirao po drukijem principu. Prouavao sam ostatke mikroskopom, i hoete li da vam kaem kakav je bio izvor energije koji sam otkrio? U emu se sastojao? Evo, jednostavno u ovome. Nikad neemo saznati kako je uspio dobiti toliku snagu. I Austin Wilde prui svome kolegi izvor energije koji je omoguio Disintu da odree pola brda u pola sekunde: dvije baterije za depnu svjetiljku!
Objavljeno prema dogovoru s GPA Mnchen.

- 125 -

Robert T. Kurosaka: A lot to Learn


Preveo Hrvoje Pri

Treba znati
Materijalizator je bio dovren. Ned Quini odstupi, obrie ruke i stade se diviti gigantskoj mrei brojanika, arulja i prekidaa. Nekoliko je godina i znaajna sredstva ulagao u svoj projekt Najzad je bio gotov. Ned navue metalnu kacigu na glavu i spoji kablove s kontrolnom ploom. Ukljuio je prekida i rekao: Novanice od deset dolara. Zaulo se zujanje. U prijemniku se pojavio komadi papira. Ned ga je pregledao. Pravi. Martini rekao je. Zujanje. Nekakva barica formirala se u prijemniku. Ned bezglasno prokune. Morao je jo mnogo toga nauiti. Boca Schlitza ree. Zujanje, a onda se pojavila poznata smea boca. Ned je kuao sadraj i nasmijeio se. Nastavio je eksperiment. Poveao je prijemnik i pripremio se za najvei pokus. Uz neogranieno bogatstvo, njegova naredna elja ponikla je prirodno iz bludnih misli smjetenih duboko u svakome od nas. Ukljuio je materijalizator, duboko udahnuo i rekao: Djevojka. Zujanje se pojaalo i prestalo. U prijemniku je stajala divna djevojka. Bila je gola jer Ned nije spomenuo odjeu. Imala je pjegice i pletenice. Bilo joj je samo osam godina. Pakao! ote se psovka Nedu Quinnu. Zzzzzzzzzz... Vatrogasci su pronali dva pougljenjena kostura meu krhotinama koje su jo tinjale. - 126 -

NOVO! 500 strana, 16x24 cm

Prvi broj SCIENCE FICITON almanaha pojavie se u aprilu ove godine, a vi ve sada moete obezbcditi svoj primerak po prelplatboj ceni od 700 dinara. Sadraj: ROMAN Vonda Mclntyre GUJA SNA (Hugo i Nebula za 1979. Takoe i Nebula 1973. za prvu glavu romana! NOVELE Robert Silverberg U ELJUSTIMA ENTROPIJE Philip Jose Farmer SKICE MEU RUEVINAMA MOGA UMA George R.R. Martin PESMA ZA LEJU (Hugo 1974) James Tiptree jr. ENA KOJU MUKARCI NISU PRIMEIVALI Stanislav Lem EKI John Varley U PEHARU Gordon Eklund AKO BI ZVEZDE BILE BOGOVI (Nebula 1974.) PRIE Robert Sheckley SEDMA RTVA Joanna Russ KADA SE PROMENILO (Nebula 1972.) Harlan Ellison GLEDAJUI UNAZAD: 80 SEKUNDI C.J. Cherryh KASANDRA (Hugo 1978.) Dmitrij Belenkin SNEGOVI OLIMPA Edgar Alan Poe U MALSTREMSKOM VRTLOGU James Tiptree jr. PROBUDIO SAM SE I NAAO OVDE, NA HLADNOJ STRANI BRDA INTERVJU George R.R. Martin o sebi i svom pisanju TEORIJA Ursula LeGuin SF I GOSPOA BRAUN Peter Nicholls MONSTRUMI I KRITIARI DODATAK SPISAK SVIH DOBITNIKA HUGO I NEBULA NAGRADA SA NOMINACIJAMA Sve ostale informacije moete dobiti kod izdavaa, adresa: Boban Kneevi Potanski fah 19, 11070 NOVI BEOGRAD telefon: (011) 150-615

- 127 -

Nove knjige u SF biblioteci

POLARIS
Kliford Simak Tranzitna stanica
Ulazei u svoju treu kalendarsku godinu izlaenja, biblioteka naunofantastinih romana POLARIS ponovo prireuje svojim itaocima jedno izuzetno prijatno iznenaenje. Posle dela Klarka, Asimova i Herberta, red je doao na jo jednog barda amerike naune fantastike, autora znamenitog romana GRAD, Kliforda Simaka, koji uiva zavidnu popularnost kod domaih poklonika SF anra. Posredi je jedan od njegovih najizvrsnijih romana, TRANZITNA STANICA (WAY STATION), za koji je Simaku 1964 pripao SF oskar, nagrada Hjugo Gernsbek. Knjiga e biti objavljena do kraja aprila 1984. godine, a pretplatna cena iznosi uistinu skromnih 490 dinara. Ne propustite priliku da se to pre pretplatite na ovo izuzetno SF ostvarenje koje e biti tampano u ogranienom tirau.

PRETPLATNICA
Ovim se neopozivo pretplaujem na ........... primeraka knjige Kliforda Simaka Tranzitna stanica po pretplatnoj ceni od 490 dinara. Uplatu u izvriti u roku koji e biti naznaen na popunjenoj potanskoj uputnici dobijenoj od izdavaa. Ime i prezime: ...................................................................................... Potanski broj i mesto: ......................................................................... Ulica: ........................................................................... broj: ............... Telefon: ..................... Broj line karte: ................. Izdata: ................. Pretplatnicu popuniti to itkije i iskljuivo tampanim slovima i poslati na adresu: ZORAN ZIVKOVIC, SENJACKA 32 11000 BEOGRAD. (Ukoliko ve posedujete na pretplatniki broj, obavezno ga navedite.)

- 128 -

You might also like