O R G A N I Z A C I J A Z A P R O M I C A N J E S J E V E R N O - A T L A N T S K I H I N T E G R A C I J A ( O P S A )

N O R T H A T L A N T I C I N T E G R A T I O N S P R O M O T I O N O R G A N I Z A T I O N ( N A P O )

23. ožujka 2009.

Mjesečni OPSA bilten
Broj 4., godina 2.

NATO INTERVJUI
NATO INTERVIEWS

Češka smatra važnom ulogu Hrvatske u

U OVOM BROJU:
Inside this issue:
KAREL KÜHNL
Veleposlanik Republike Češ-
ke u Republici Hrvatskoj
Ambassador of the Czech
Republic to the Republic of
Croatia
daljnjem razvoju Europe i NATO-a
Intervju s Karelom Kühnlom
Veleposlanikom Republike Češke u Hrvatskoj
Povodom desete obljetnice češkog član-
stva u NATO-u, ali i češkog predsjedniš-
tva u Europskoj uniji, za bilten NATO
intervjue razgovarali smo s veleposlani-
kom Češke Republike u Republici Hrvats-
koj, Njegovom Ekscelencijom gospodi-
nom Karelom Kühnlom.

OPSA: Češka republika je preuzela

ROBERT MIKAC
Autor knjige “Afganistan:
Nikad završeni sukob”, bivši
zapovjednik voda vojne poli-
cije u V. hrvatskom kontin-
gentu u NATO misiji ISAF u
Afganistanu
Author of book “Afghanistan:
A Newer Ending War” and ex
commander of the Military
police unit at the 5th Croatian
Contingent at NATO ISAF
Mission in Afghanistan
NATO intervjue možete čitati i
na popularnom servisu Scribd,
na adresi:
www.scribd.com/OPSA-NAPO
predsjedništvo Europskom unijom po-
četkom ove godine. Koja su pitanja naj-
važnija za vas u ovih šest mjeseci? Mo-
žete li pobliže reći zašto ste odabrali tri
E: ekonomija, energija i Europa u svije-
tu kao svoje prioritete?
Kühnl: Sasvim su slučajno ova tri E pos-
tala aktualna i akutna, ali mi smo ih pripre-
mali već ranije, dakako. Ekonomija je iza-
brana jer vjerujemo da samo ekonomski
jaka EU može preuzeti kontrolu nad stvari-
ma oko nas, u širem svijetu. Ekonomski
snažna EU treba preuzeti cijeli proces re-
valorizacije i predstavljanja četiri sloboda:
slobode kretanja roba, kapitala, usluga i
ljudi, jer konkurencija koju stvaraju te
slobode je jedini način napretka europske
ekonomije. Naravno, taj ekonomski E pos-
tao je aktualniji zbog trenutačne financij-
ske i ekonomske krize. Jedna od zadaća
trenutačnog predsjedavanja jest pronalaže-
nje kratkoročnih i dugoročnih mjera za
nadvladavanjem trenutačne krize. To nije
samo zadaća EU, nego mora i jest zadatak
šire međunarodne zajednice.
Kad govorimo o energiji, odmah se sjeti-
mo plinske krize, koja nije bila iznenađe-
nje. Nije prva takva kriza, možda najvidlji-
vija, ali ne prva. Energija ima dva stupa.
Jedna je energetska sigurnost koja znači da
Veleposlanik Karel Kühnl
moramo pripremiti projekte koje bi omo-
gućile Europi alternativne izvore energije i
preko više plinovoda koji bi prolazili teri-
torijem više zemalja. Dio tog stupa je rad
na boljim vezama i boljoj suradnji među
državama, u električnoj energiji, kao i pli-
novodima, jer prva akcija u takvoj krizi
jest solidarnost. Ukoliko želimo solidar-
nost na djelu, moraju postojati veze, mora-
mo biti tehnički sposobnosti pomoći zem-
ljama koje nemaju dovoljno energije. U
tom se polju mora još puno raditi.
Drugi je stup energije je klimatska promje-
na. Reduciranje emisije plinova je iznimno
važno, pa smo počeli rad na koordinaciji
akcija i stavova EU prema kopenhanškom
summitu koji će se održati krajem godine.
Nastavak na strani 5
 2

NATO INTERVJUI
Mikac: Boravak u misiji u Afganistanu je ogromna
promidžba naše države
Intervju s Robertom Mikcem, autorom knjige "Afganistan: Nikad završeni sukob"

OPSA: Nedavno ste objavili knjigu
"Afganistan: nikad završen sukob" u
kojoj dajete geopolitičku sliku Afga-
nistana. Što vas je ponukalo da napi-
šete tu knjigu i koja je glavna teza
koja se u njoj pojavljuje?
Mikac: Prvo, hvala vam na pozivu za
razgovor te ujedno na početku koristim
priliku da pozdra-
vim vaše čitatelje.
Odluka za pisanje
knjige je polako
sazrijevala. Nisam
mislio da odmah
napisati knjigu
dok sam bio u
misiji, već nakon
povratka po sumi-
ranju dojmova te
uz mnoge druge
utjecaje želio sam
svoje iskustvo i
naučeno podijeliti
s drugima. Knji- Robert Mikac, 2005. god. no i obveza. Svi smo mi dolazili
gom sam nastojao
približiti zemlju, ljude te kako unutar- ipak ponešto različitih pripremljenosti,
nja dinamika društva uz mnoge vanjske
utjecaje utječe na sadašnjost i buduć-
nost Afganistana. Želio sam ukazati na
povijesne uzroke današnjih problema
koji se generiraju na tom prostoru, po-
put terorizma, vjerskog ekstremizma,
proliferacije oružja za masovno uništa-
vanje, endemskog siromaštva.
Mišljenja sam da se u regiji općenito
svjetske sile bave otklanjanjem poslje-
dica današnjih svjetskih problema koje
su i sami djelomično kreirali dok se
potpuno zanemaruju uzroci. Puno toga
sam želio reći u knjizi no kad me pitate i razmjenu iskustava.
za glavnu tezu te ako moram izdvojiti
samo jednu, ili recimo glavnu, to bi bila pripremila sve svoje poslove i zadaće
da se na vojnim principima zasnovanim
rješenjima ne može pobijediti ni riješiti tnost zadaća koje vojnopolicijski dio
terorizam i ekstremizam. Za takvo neš-
to je potrebno puno više od "borbe pro-
tiv terorizma" na način kako se vodi u
Afganistanu.
OPSA: Knjigu ste napisali iz poseb-
nog kuta gledanja. Naime, vi ste bili
zapovjednik voda Vojne policije 5.
hrvatskog kontigenta u sklopu NA-
TO-ve misije ISAF u Afganistanu.
Kako hrvatski vojnik živi u Afganis-
tanu? Koje su zadaće Vojne policije,
kakvi su odnosi sa Saveznicima, a
kakvi s domaćim stanovništvom?
Mikac: Tijekom misije sam
obnašao dvije dužnosti, bio sam
kao što ste i rekli zapovjednik
nacionalnog voda vojne policije
te isto tako i zapovjednik multi-
nacionalnog voda vojne policije
unutar Kabulske multinacional-
ne brigade (KMNB). Moj multi-
nacionalni vod je bio sačinjen
od pripadnika šest nacija
(Danska, Njemačka, Italija, Ru-
munjska, Bugarska i Hrvatska).
Tolika multinacionalnost unutar
jednog voda je bila veliki izazov
iz drugačijih sredina, sličnih no
spremnosti i znanja no ipak svi s ciljem
da damo svoj doprinos u misiji.
Moje mišljenje je da naši vojnici, a
mogu govoriti za one koji su u Kabulu,
žive izvrsno. Naš kamp je unutar puno
veće baze kao jedan od dvadesetak dru-
gih kampova. Uređenost i opremljenost
našeg kampa je na najvišoj mogućoj
razini koja se može postići u jednoj
takvoj misiji. Vrlo često naše kolege iz
drugih kontingenata posjećuju naše
pripadnike u našem kampu, tako da nije
samo mjesto za odmor već i za druženje
Hrvatska vojna policija je za misiju
koje obnaša i u RH. Tako je polivalen-
hrvatskog kontingenta može pružiti u
misiji iznenađujuće velik i širok. Tek
da spomenem neke od poslova koje
obnašamo u misiji: 24/7 vođenje multi-
nacionalne stanice vojne policije pri
KMNB-u, kontrola ulaska osoba kako u
bazu tako i u zapovjednu zgradu, provo-
đenje vojnopolicijskih patrola po Kabu-
lu i okolici, vojnopolicijski uviđaji na-
kon raznih vrsta incidenata kako u Ka-
bulu tako i u bazi, poslovi kriminalistič-
ke vojne policije, rad s vojnopolicijskim
psima (za detekciju eksploziva, za de-
tekciju droga, zaštitno-napadačke rad-
nje), rad časnika u stožerima ISAF-a i
KMNB-a, časnici za vezu s Kabulskom
gradskom policijom, časnici za vezu s
drugim strukturama ISAF-a, briga o
unutarnjoj sigurnosti baze glavnog sto-
žera ISAF-a, zaštita VIP osoba, tran-
sport novca, osiguranje konvoja koji
prolaze kroz naše područje odgovornos-
ti, radnje na kontrolnoj točci, obuka
Kabulske gradske policije,…
Odnos sa saveznicima u misiji je vrlo
dobar, vojnici svih zemalja se međusob-
no uvažavaju. Za vojnike je odlazak u
misiju prilika da rade i surađuju s kole-
gama iz drugih država i to je jedan od
velikih motiva.
Domaće stanovništvo koliko sam imao
priliku vidjeti cijeni napor koji se ulaže
u zemlju, konkretno nas vojnika, koji
smo dio šireg spektra provođenja sigur-
nosti. Kontakti s lokalnim stanovniš-
tvom, to je moje iskustvo, nisu ipak bili
prečesti, sad mi je žao zbog toga, no
ono što sam uspio vidjeti u tom segmen-
tu i čuti iz razgovora je da velika većina
podržava naš boravak u misiji te kažu
da sutra odu međunarodne snage da bi
prekosutra ponovno počeo sveopći rat.
Jasno uvijek imate one ljude kojima
kakav, takav mir i javna sigurnost ne
odgovaraju. No općenito sam mišljenja
da su Afganistanci već pomalo umorni
od "neučinkovitosti" stranih snaga. Na-
kon početka rata krajem 2001. godine
mnogi su mislili da je napokon došao
kraj njihovom stradavanju no nakon
početnih uspjeha situacija se svake go-
dine pogoršava.
Nastavak na strani 3

NATO INTERVJUI
Mikac: Boravak u misiji u Afganistanu je ogromna
promidžba naše države
Nastavak sa strane 2
OPSA: NATO se
nalazi u nezavidnom
položaju u Afganista-
nu; treba više resur-
sa, a istovremeno se
suočava s komplek-
snim geostrateškim
izazovima, nezahval-
nom kontekstu tre-
nutačnih međunaro-
dnih odnosa, finan-
cijskom krizom. Prema vašem miš-
ljenju, kakav bi pristup Afganistanu
trebao biti?
Mikac: Izvrsno pitanje, mislim da
mnogi u samom NATO-u nisu načisto
kako dalje. Puno puta se iz NATO-a
čulo da imaju tri prioriteta, a to su: Af-
ganistan, Afganistan, Afganistan. Mož-
da se varam, možda postoji jasna vizija
unutar Saveza po pitanju Afganistana,
no slika koja se šalje je drugačija. Defi-
nitivno članice NATO-a ali i pridružene
članice ulažu puno truda u zemlju no
zbog specifičnosti i težine situacije ti
napori nisu dostatni. NATO općenito
zbog vlastitih organizacijskih slabosti u
odlučivanju i mobiliziranju resursa, nije
uspio napraviti značajnije pomake u
borbi protiv terorista. Čelnici NATO-a
svojom misijom smatraju izgradnju in-
stitucija, stabilizaciju i obnovu zemlje.
Snage NATO-a su nedostatne i za to jer
je vojnika za takvu misiju u Afganistanu
općenito premalo, no veći su problem
nacionalna ograničenja pojedinih članica
koje su na to područje poslale velike
kontingente, ali ne dopuštaju da se nji-
hovi vojnici upuštaju u borbene aktiv-
nosti. NATO je svoje aktivnosti u Afga-
nistanu usmjerio na održavanje statusa
quo. Iz mnogostrukih studija ali i izvješ-
ća s terena jasno je da se mnogi proble-
mi u Afganistanu generiraju iz pakistan-
skih nekontroliranih područja uz grani-
cu. Iz tih područja razni militantni prela-
ze u Afganistan, napadaju javnu sigur-
nost, napadaju saveznike i domaće sna-
ge sigurnosti te se ponovno povlače u
Pakistan. Dopustite mi slobo-
du izražavanja, mislim da dok
i NATO vojnici ginu od tih
ubačenih elemenata iz Pakis-
tana, NATO nema strategiju
prema Pakistanu. Općenito,
potrebno je redefinirati vlasti-
te strategije prema Afganista-
nu jer postojeće stanje nije
održivo. Saveznici su sve više
svjesni da se njihovu angaž-
manu u Afganistanu ne nazire
kraj, a vidjeli smo da nisu
spremni na veća žrtvovanja
vlastitih snaga kako bi se pokušalo pobi-
jediti protivnike jer bi takva pobjeda bila
preskupo plaćena. Saveznici ne mogu
vječno ostati u Afganistanu i obavljati
one zadaće koje su dužne obaviti afgani-
stanske snage sigurnosti. Isto tako, ni
afganistanski proračun ne može održava-
ti tako glomazan a neučinkovit sigurnos-
ni aparat. Reforma sigurnosnog sektora
u Afganistanu nije dala očekivane rezul-
tate, a novoosnovane snage sigurnosti,
koje su trebale biti nositeljima državne i
javne sigurnosti, taj zadatak nisu uspjele
ispuniti. Potreban je drugačiji pristup,
realnost na terenu je drugačija nego što
izgleda iz centara moći.
OPSA: Postoji li mogućnost pobjede
nad lordovima rata i trgovine opiju-
mom?
Mikac: Ne, koliko god to bilo nekom
teško prihvatiti, lordovi rata su trenutno
stvarni vladari domaće scene i ništa ih
ne može zaustaviti. Barem ne dosadaš-
njim načinima. Da nikog ne imenujemo
poimenično, već ako se zadržavamo na
općenitoj razini, lordovi rata su utkani u
svaku poru afganistanskog društva i
nemoguće ih je iskorijeniti. Oni su dio
folklora, dio stoljetne tradicije i način
života. O lordovima rata, trgovini opi-
jumom, čak i suradnji pojedinih savez-
ničkih postrojbi s njima su napisane
studije i studije. Tu nema pomoći. Sam
Afganistan je pseudodržava, koja je
jako daleko i nikad vjerojatno neće
postati zemlja liberalne demokracije
3
kakve mi znamo, tamo moć pogotovo
ona koja dolazi povezana s oružanom
snagom kroji sudbine naroda stoljećima
i ništa se tu neće tako brzo promijeniti.
Na žalost opća nesigurnost je sveprisut-
na i sila jačeg prevladava. U zemlji gdje
je korupcija na svim razinama opća po-
java a ne fenomen, gdje vlada velika
nepismenost, očajni uvjeti života, glad,
neimaština, gdje vanjske sile dolaze
ratovati a ne graditi, u takvoj zemlji
lordovi rata su domaći igrači. Trgovina
opijumom je kompleksan problem,
mnoge zemlje koje stalno galame zbog
makovih polja u Afganistanu bi prvo
trebale poraditi na smanjenju potražnje
u svojim redovima; ako suzbiju potraž-
nju i proizvodnja će splasnuti. Jedan od
pet stupova reforme sigurnosnog sekto-
ra u Afganistanu je i borba protiv narko-
tika, što je ispalo totalni debakl. Zašto?
Ne samo zbog toga koliko je u tu borbu
protiv narkotika uloženo toliko je i do-
biveno, nego isto tako jer je problem
puno zamršeniji. Nakon besprijekorne
akcije Koalicije voljnih te svrgavanja
talibana i protjerivanja Al-Qaide, savez-
nici su zemljoradnicima obećali alterna-
tivne poljoprivredne kulture, stada kra-
va i ovaca, i još ponešto no u konačnosti
ništa od toga nije dostavljeno. Isto tako
ono što i Afganistanci proizvedu ne
može se skladištiti jer nema skladišta,
ne može se transportirati jer prometnice
su u očajnom stanju i na njima vrebaju
drumski razbojnici. U cijelom Afganis-
tanu tek je oko 10 posto obradivih povr-
šina, ostalo tlo je nepogodno za bilo
koju kulturu. Problem predstavljaju i
izrazito velika sušna razdoblja a neka-
dašnje brane, vodene kanale, stoljetna
kaskadna polja, voćnjake i šume su
Sovjeti nemilice uništavali tijekom sov-
jetsko-afganistanskog rata. Pored toga
Afganistan je izrazito brdovita zemlja s
prosječnom visinom od preko 1500 m/
nm. I pored sve te nesreće jedino što
uspijeva u tako teškim uvjetima je mak.
Dodatno, zemljoradnike lordovi rata
prisiljavaju na uzgajanje maka jer ih
inače likvidiraju za primjer drugima.
Nastavak na strani 4

NATO INTERVJUI
Mikac: Boravak u misiji u Afganistanu je ogromna
promidžba naše države
Nastavak sa strane 3
OPSA: Da li biste opet isli u misiju u
Afganistan i zašto?
Mikac: Da, svakako. Kako više nisam
pripadnik OS RH te mi odlazak u Afga-
nistan nije ostvariv na taj način, plani-
ram sam sebi pronaći angažman. Sad
me zanima civilna misija, bilo putem
UN-a ili neke druge velike organizaci-
je. Mislim da bih mogao pomoći na
terenu, želim dati doprinos te želim
vidjeti kako misija izgleda iz civilne
perspektive. Evo ako netko od čitatelja
ima saznanja kako to ostvariti, izuzetno
bih cijenio da me kontaktira.
OPSA: U Hrvatskoj se teško stječe
dojam da je Afganistan nešto važno.
Ipak, glasovi u javnosti su često ne-
gativni, proizlaze od anti-NATO kru-
gova. Koju bi poruku uputili hrvats-
koj javnosti o našem učešću u vojnoj
operaciji ISAF i drugim budućim
operacijama NATO-a?
Mikac: Da, imate pravo. U Hrvatskoj
se mogu čuti i to vrlo dobra i argumen-
tirana mišljenja kako za tako i protiv
našeg sudjelovanja u Afganistanu. Ka-
ko se mogu čuti kvalitetna razmišljanja
za i protiv isto tako ima i onih potpuno
neargumentiranih. RH je istakla u svim
Na predstavljanju knjige “Afganistan: Nikad završen sukob”
4
svojih strateškim dokumentima da ima
dva cilja naviše razine, ulazak u EU i
NATO. Jasno da se pojedini ili mnogi
građani naše zemlje ne slažu s time, to
je njihovo pravo no realnost je trenutno
drugačija. Mi smo u Afganistanu ne
samo zbog NATO-a kako bi neki mogle
reći, tamo smo djelomično i zbog NA-
TO-a, ali to nije jedini uzrok. Ne ulaze-
ći sad u to kome NATO služi i čije inte-
rese brani, onda bi naš razgovor otišao
u sasvim drugom smjeru. Odlučili smo
da želimo pripadati organizaciji kolek-
tivne sigurnosti tako da je onda Afgani-
stan dio te šire priče. Hrvatska nije otok
i ne može u današnjem svijetu punom
asimetričnih ugroza čekati da se one
pojave na našim granicama, onda je
prekasno i onda teško da bismo mogli
nešto učiniti. Ovako pokušavamo biti
dio šireg dijela voljnih snaga koje se
pokušavaju s problemima baviti na nji-
hovim izvorima. Koliko mi u tome mo- troju OS RH, donose nova znanja, nove
žemo utjecati na nešto te koliko smo spoznaje i ideje. Boravak u misiji je
prepoznatljivi to je tema za neki drugi ogromna promidžba naše države a isto
razgovor. Nitko mi ne može reći da naš tako i iskustva iz misije donose unapre-
doprinos na terenu nije vrijedan, vrijed- đenje naše opreme, razumijevanja pos-
nost je mnogostruka. Prvo, smatram da tojećih geostrateških i geopolitičkih
je vrijedno pokušati pomoći napaćenim zbivanja. Da podvučem, jasno da ništa
ljudima, potom, boravak u misiji izgra- na ovom nepravednom svijetu nije ide-
đuje pripadnike naših OS, strahovito alno no naše prednosti boravka u Afga-
puno učimo i posljedično napredujemo. nistanu višestruko premašuju nedostat-
Nema te mirotvorne obuke ni tečaja u ke.
RH koji vojniku mogu pružiti kao bora-
vak u misiji. Povratom iz misije, naši
NI/OPSA
pripadnici postaju zamašnjak u preus-
U Afganistanu, susret s lokalnim mještanininom

NATO INTERVJUI
Češka smatra važnom ulogu Hrvatske u daljnjem razvoju
Europe i NATO-a
Nastavak sa strane 1
Tamo će se nastaviti tamo gdje je
Kyoto stao, dakle nastat će novi kriteri-
ji iznad zadaća iz Kyota.
Europa u svijetu sadrži ne samo blisku
suradnju na različitim razinama s našim
najvažnijim partnerima kao što su
SAD, Rusija, Kina, južnoameričke dr-
žave, Afrika i druge pa će ovdje biti
puno sastanaka. Drugi dio tog trećeg E
je proširenje EU, odnosno širenje na
Hrvatsku i Tursku pri čemu je Hrvatska
u znatnoj prednosti. Tursku shvaćamo
kao strateškog partnera pa ćemo nasto-
jati da s Turskom otvorimo ili zatvori-
mo barem jedno ili dva poglavlja. Hr-
vatska je dio takozvanog Zapadnog
Balkana ili Jugoistočne Europe, najda-
lje je došla u pregovorima i
iznimno je važna za pruža-
nje perspektive članstva za
sve države u regiji. Ta per-
spektiva je najbolji alat za
stabilizaciju regije i pripre-
manje za uključenost u eu-
ropske i euroatlantske insti-
tucije. Vjerujemo da će Hr-
vatska zadovoljiti kriterije
do kraja godine i da Hrvats-
ka ima sposobnost zaključiti
preliminarna poglavlja do
kraja godina. Bilateralan
problem sa Slovenijom
stvara zakašnjenje na tom Veleposlanik Kühnl i Predsjednik Stjepan Mesić
putu i rado bismo vidjeli
rješenje. Supstancijalni problemi u pog-
lavljima konkurencije i pravosuđe i
ljudska prava stvaraju zakašnjenja i na
hrvatskoj strani, ali smatram da ona
nisu fatalna. Ukoliko postoji dobra vo-
lja na obje strane, onda će se ta poglav-
lja moći otvoriti tijekom budućeg pred-
sjedništva.
Što se tiče Slovenije, potičemo aktiv-
nosti gospodina Rehna jer je Komisija
najbolja institucija za taj problem. Sada Ulazak Francuske u vojnu strukturu
je na Sloveniji i Hrvatskoj da prihvate
savjet i rad tročlane komisije.
OPSA: Specifično, smatrate li Zajed-
ničku vanjsku i sigurnosnu politiku
(CFSP) EU-a kao stabilnu politiku u
Europi, naročito prema Zapadnom
Balkanu? U tom smislu bih htio spo-
menuti prioritete koje su spomenuli
češki premijer Mirek Topolanek i
vicepremijer Alexandr Vondra, od-
nosno rješavanje spora između Hr-
vatske i Slovenije i uloge EU u BiH.
Kühnl: Temeljno, EU nije sigurnosna
organizacija, nego je to NATO. Među-
tim, EU ima snažan sigurnosni učinak.
Članstvo u EU je okruženo okvirom
koji je isprepleten tolikim vezama da je
tehnički nemoguće da nastane konflikt
među članicama. Naravno, EU nije
sebična u tom smislu, nego smatra važ-
nim pitanjem sigurnost cijelog konti-
nenta. Stoga je EU prisutna na Kosovu
u BiH i ostat će tamo jer je teško očeki-
vati da će netko preuzeti njezinu ulogu.
EU ima velik potencijal koji koristimo
za pomoć zemljama u potrebi, ali i da
radi komplementarno s NATO-om.
Savez je na neki način "hard power", a
EU je više "soft power", iako ne uvijek,
kao u operaciji Althea. Važno je stvoriti
sinergiju, dobru volju na obje strane.
NATO-a neće značiti samo napredak za
NATO, nego i za CFSP, jer će odstrani-
ti, recimo, mentalne zapreke.
5
OPSA: Početkom godine je glavni
tajnik NATO-a Jaap de Hoop Schef-
fer rekao da mu je žao što nije uspio
približiti više NATO i EU. Unatoč
bliskoj suradnji pojavljuju se proble-
mi, kao oni u polju razmjene obavješ-
tajnih podataka i informacija čemu se
protive neke članice EU-a. Kako Češ-
ka gleda na to iz perspektive članstva
i EU-a i NATO-a? Postoje li neki sig-
nali za rješenjem problema između
dviju međunarodnih organizacija?
Kühnl: Mi radimo na komplementar-
nosti u obje organizacije i to djeluje u
nekim slučajevima. Takav je dogovor
Berlin Plus u kojemu EU koristi NATO-
ove kapacitete. Vrlo je teško govoriti o
tome, ali je i važno, jer svaka upotreba
sile ovisi o savršenom planiranju. Sura-
dnja u nekim slučajevima ne djeluje, ali
je suradnja ipak učinkovita u praksi.
Postoje neki politički problemi o kojima
je teško raspravljati. Jedan od problema
je što članstvo u EU i članstvo u NA-
TO-u nisu identični, a drugi je problem
onaj koji ste već spomenuli u pitanju.
Dakle, više se radi o političkom nego
praktičnom problemu. Zapravo, surad-
nja ide prilično dobrim putem.
OPSA: Nakon što je Barack Obama
postao predsjednikom SAD-a, novi
signali iz Bijele kuće su postavili pita-
nje da li će se otkazati instalacija de-
set antiraketnih projektila u Poljskoj
i radar u Češkoj. Možete li komenti-
rati razloge za ovaj zastoj i postoji li u
Češkoj sada dovoljno potpore tom
projektu?
Kühnl: Projekt ne kasni jer ni prije nije
bilo točno određenih datuma. Nova ad-
ministracija u Washingtonu, kao što bi
napravila i svaka druga administracija,
pregledava i ocjenjuje projekte iz per-
spektive procjene rizika protiv kojih je
štit uperen.
Nastavak na strani 6

NATO INTERVJUI
Češka smatra važnom ulogu Hrvatske u daljnjem razvoju
Europe i NATO-a
Nastavak sa strane 5
Procjenjuje i financijsku stranu projek-
ta, praktične prednosti projekta i tako
dalje. Prema riječima potpredsjednika
Bidena, SAD stoje uz deklaraciju NA-
TO-a iz Bukurešta i projekt ide dalje,
odnosno kako točno kaže gospodin
Biden, nastavit će se rad, ukoliko se
pokaže djelotvornim. To nije baš razli-
čito od prošle administracije. Naravno,
nema žurbe i mi moramo pričekati.
Svatko je spreman prihvatiti sustav ako
se pokaže da on doista radi.
Moram priznati da je manji dio javnosti
nije sklon radaru u Češkoj, radi se o
teškom izazovu za Vladu, ali za to i
postoje odgovorne vlade koje ne izbje-
gavaju ni teške rasprave.
OPSA: No, kao što ste rekli, stav no-
ve administracije u SAD-u nije previ-
še različit od prethodne. Da li se radi
samo o novim, uvjerljivijim riječima
iz Washingtona ili doista dolazi do
reevaluacije?
Kühnl: Ostaje za vidjeti. Osobno sam
vidio mnoge promjene u američkoj
administraciji i svaka od njih na
“Savez je na neki način "hard
power", a EU je više "soft power",
iako ne uvijek, kao u operaciji Althe-
a. Važno je stvoriti sinergiju, dobru
volju na obje strane. Ulazak Fran-
cuske u vojnu strukturu NATO-a ne-
će značiti samo napredak za NATO,
nego i za CFSP, jer će odstraniti,
recimo, mentalne zapreke.”
- Veleposlanik Karel Kühnl
početku ostavlja sva vrata otvorenima.
Zapravo to je jako pametno jer svaka
nova administracija, pogotovo ako se
mijenja stranka na vlasti, mora promis-
liti cijelu sliku događaja. Specifično se
obvezati znači zatvoriti druga vrata.
Smatram da je stav nove administracije
6
sveobuhvatnim i pamet-
nim što ostavlja otvorena
sva vrata. Što će biti re-
zultat, koji će stav biti
zauzet u ovoj specifičnoj
stvari oko štita tek će se
vidjeti, ali ukoliko nova
administracija zaključi da
potencijalna prijetnja od
balističkih projektila u
rukama pojedinih grupa i
zemalja jest stvarna, onda
će svaka administracija
morati djelovati da smanji
tu prijetnju.
Veleposlanik Kühnl i ministar Gordan Jandroković
OPSA: Bili ste ministar obrane prije
vojnim predstavnikom slobode. U biv-
nego što ste došli kao veleposlanik u
šoj Jugoslaviji taj osjećaj možda nije bio
Hrvatsku, jednu od tri zemlje koje su
toliko prisutan kao u ostalim komunis-
bile u MAP-u. To, vjerojatno, nije
tičkim zemljama. To bi mogao biti je-
bilo slučajno...
dan od psiholoških stavova i nema pre-
više veze sa znanjem koje je prilično
Kühnl: U neku ruku i jest, ali ja sam usporedivo.
bio sretan što sam došao u Zagreb, iz
nekoliko razloga, ne samo što će Hr-
Kad sam službeno posjetio Hrvatsku
vatska postati članicom NATO-a. Tu je
2006., kao ministar obrane, imao sam
i EU. Zagreb se činio i dokazao kao
raspravu sa studentima, mislim na Fa-
zanimljivo mjesto gdje se može puno
kultetu političkih znanosti. U raspravu
toga raditi i gdje se diplomat ne dosa-
su nastala neka iznenađujuća pitanja.
đuje. Možda se može gledati na moj
Neki su studenti nekako smatrali NATO
dolazak kao bivšeg ministra obrane kao
identičnim sa SAD-om. Iako one preds-
signal kako Češka smatra važnom ulo-
tavljaju najveći dio NATO-a, radi se o
gu Hrvatske u daljnjem razvoju Europe
sigurnosnoj organizaciji gdje svaki član
i NATO-a.
ima veće pravo veta nego u EU. Dakle,
svaki član ima prilično veliku ulogu.
OPSA: Vjerujem da ulazak Hrvatske Druga je stvar bio stav u nekoliko pita-
u NATO smatrate pozitivnim kora- nja koji je odavao da će članstvo u NA-
kom i za Hrvatsku i za regiju, htio TO-u odvući Hrvatsku u Irak i to je
bih da mi usporedite opće poznava- trebalo na licu mjesta objasniti jer, na-
nje NATO-a u široj javnosti u vaše ravno, vojna operacija u Iraku nije NA-
vrijeme kao ministra obrane i istog TO-ova operacija. Sretan sam što sam
znanja koje primjećujete u Hrvatskoj tada odgovarao na ta pitanja jer se s
danas. Biste li rekli da se radi o istoj njima vjerojatno ne bih suočavao u Češ-
razini znanja? koj. Zato smatram rad organizacije kao
što je vaša iznimno važnom jer u NA-
TO-u svaka zemlja, pa i ona najmanja,
Kühnl: Razina znanja je prilično ista. ima svoje mjesto, ima svoj glas i ne
Možda psihološki stav nije posve uspo-
može biti zaobiđena ili nadglasana.
rediv iz povijesnih razloga. Za većinu
Čeha je pripadnost Varšavskom paktu
bila primorana, pa se NATO smatra Nastavak na strani 8
 7

NATO INTERVJUI

U trenutku kada je pridruženje Republike Hrvatske članstvu u Sjevernoatlantskom savezu u potpunosti sigurno, dob-
ro je sjetiti se kako je put prema članstvu započeo davne 1994., kada je Hrvatska prvi puta službeno izrazila interes
za članstvo u Partnerstvu za mir. Te godine Hrvatska je još uvijek bila dijelom okupirana, ali Oružane snage RH su
svakim danom bile sve organiziranije i profesionalnije.
Nešto manje od deset godina nakon što je izražena želja da se Hrvatska priključi NATO-u, Hrvatski vojnici, pripad-
nici vojne policije, počeli su sudjelovati u najvećoj i najopsežnijoj misiji pod vodstvom NATO-a, ISAF u Afganista-
nu. Upravo su Hrvatski vojnici pokazali kako je Hrvatska po profesionalizmu, obučenosti i pripremljenosti vojnika
itekako već odavno dio NATO-a, a od ovog mjeseca u Afganistanu po prvi puta i Hrvatski časnik zapovijeda hrvats-
ko-američkim operativno-mentorskim timom za vezu (OMLT).
NATO nikako nije samo vojna organizacija, međutim, kada govorimo o toj organizaciji najprije se misli na vojno
osoblje, i to s pravom. Ti ljudi riskiraju najviše kako bi tisućama kilometara udaljeni od svog doma donosili mir ne
samo u dalekom svijetu, nego i kako bi osiguravali da sukobi i ratovi nikada više ne budu dio svakodnevnice u njiho-
voj domovini. To je žrtva koju su profesionalci spremni podnositi, a koju ostali ne smiju nikako i nikada zaboraviti.
Upravo stoga OPSA je za ovaj broj NATO intervjua odabrala i zamolila za intervju Roberta Mikca. Naše misli su s
Hrvatskim vojnicima koje podržavamo i kojima čestitamo na ulasku Hrvatske u NATO!
Projektu članstva Hrvatske u NATO-u pridonijele su sve vlade od 1994., ali naravno ponajviše dvije posljednje pod
vodstvom predsjednika Vlade, Ive Sanadera, kada se realno rješavalo najviše političkih problema kako bi Hrvatska
bila spremna za članstvo, što isto vrijedi i za aktualnog Predsjednika Republike Stjepana Mesića, ujedno Vrhovnog
zapovjednika Oružanih snaga RH.
Ne smije se zaboraviti niti brojne pojedince, naročito djelatnike Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija
te Ministarstva obrane RH koji su odgovornim obavljanjem svog posla doveli Hrvatsku do članstva u NATO-u.
Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija koristi ovu priliku da čestita svima navedenima skori ula-
zak Hrvatske u članstvo NATO-a. Vjerujemo kako Hrvatska od ulaska u Sjevernoatlantski savez postaje sigurnije
mjesto za život, ali i odgovornija zemlja, koja od ulaska u NATO preuzima i važnu ulogu u kreiranju sigurnijeg svi-
jeta. Građani su to spoznali te su recentne ankete odavale veliku podršku građana članstvu u NATO-u, što je pokaza-
lo i zrelost naših sugrađana...

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)

 OPSA bilteni su jedan od načina na koji infor-
miramo zainteresirane građane o NATO-u.
Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)
Prvi pokrenuti bilten je Euroatlantski tjednik
North Atlantic Integrations Promotion Organization (NAPO)
koji radimo jednom tjedno i šaljemo zaintere-
siranim primateljima svaki četvrtak. Bilten
Pošta: HR-10000 Zagreb, Poljana Zvonimira Dražića 9
NATO intervjui planiramo izdavati mjesečno i

E-pošta: opsa@opsa.hr u njemu objavljivati razgovore s osobama

koje su u mogućnosti i na poziciji da nam

Za sigurniji svijet u kojem živimo... daju više od informacije, da nam kažu svoje
vlastito mišljenje, komentar ili objašnjenje
aktualnih i važnih događaja i procesa, poseb-

- www.opsa.hr - no u svijetlu budućeg članstva Hrvatske u

NATO-u, ali i drugih povezanih pitanja…

Za ovaj broj:
Priredili: Vedran Obućina, Denis Avdagić
Uredio: Denis Avdagić
Slike: OPSA, R. Mikac, MZV.cz, Hrvatski vojnik, Jesenski i Turk
OPSA dopušta prenošenje tekstova uz navođenje izvora
Bilten NATO intervjui je informativni mjesečnik OPSA-e
Prijava za primanje ostvaruje se preko stranica www.opsa.hr

Češka smatra važnom ulogu Hrvatske u daljnjem razvoju

Europe i NATO-a
Nastavak sa strane 6
OPSA: Možete li specifično reći na
koji način Češka i Hrvatska mogu
surađivati unutar NATO-a na polju
sigurnosti?
Kühnl: Najvidljivija aktivnost NATO-a
su misije. Rekao bih da će to biti najšire
polje suradnje, jer pružanje sposobnosti
za misije je vrlo teško za male zemlje.
One ne mogu slati velike brigade, nego
moramo raditi zajedno. U nekim vojnim
hardwareima se ovdje može doći do
suradnje, kao što već sada radimo na
pružanju pomoći u helikopterima koji
su vrlo traženi u misijama. Moramo
raditi na specijalizaciji unutar malih
vojnih snaga. Češka je specijalizirana u
zaštiti protiv kemijskih, bioloških i nuk-
learnih oružja. Hrvatska će se možda
Postoji opasnost da javnost zabora-
vi na vojsku, stoga se vojska mora
otvoriti prema javnosti i tu moraju
biti uključeni političari.
- Veleposlanik Karel Kühnl
specijalizirati u sličnom području pa
možemo stvoriti zajedničke trupe unu-
tar misije. Također, možemo pružiti
naše iskustvo u finaliziranju profesio-
nalizacije vojske. U početku sve djelu-
je, jer je lakše raditi s ljudima koji žele
biti u vojsci, za razliku od onih koji
moraju biti tamo. Na tom početku ima
dosta ljudi, neke tehničke usluge se
brzo riješe. No, s vremenom, ljudi
shvate da je posao u vojsci težak rad,
iako s velikom plaćom i perspektivom.
Vojnici mogu biti premješteni prema
potrebama oružanih snaga, mogu biti
poslani u akcije i tako dalje. Nakon neko-
liko godina profesionalne vojske interes
je opao, iako još ne osjećamo nedostatak
snaga. Stoga je obveza obrambenog mini-
starstva javni rad na percepciji vojske, jer
ovdje osoba postaje profesionalac, a ne
običan ročnik. A oni imaju perspektivu i
nakon svog služenja u vojsci.
Postoji opasnost da javnost zaboravi na
vojsku, stoga se vojska mora otvoriti pre-
ma javnosti i tu moraju biti uključeni
političari. Oružane snage i u mirovno
vrijeme koštaju, to ne smijemo zaboraviti.
A novac se često daje za popularnije stva-
ri. Stoga je od iznimne važnosti izdvajati
za obranu, jer u NATO-u svi imaju obve-
ze i svi moraju doprinijeti temeljeno na
vlastitoj snazi i sposobnostima
Razgovarao: Vedran Obućina

NATO intervjui online (direktni pristup svim intervjuima iz biltena NATO intervjui):
Posjeti...
http://opsa.hr/index.php?option=com_content&task=category&sectionid=5&id=19&Itemid=71