1.

UVOD
Tema ovog seminarskog rada je Zakon o raunovodstvu. Temeljna svrha i njegov cilj su da se upozna sam pojam raunovodstva,te njegove temeljne odredbe. Samo raunovodstvo je vrlo kompleksna tema, a ovim radom pokut emo se poblie upoznati s ovim bitnim Zakonom. Rad je napisan indukcijsko-dedukcijskom metodom.

2. TEMELJNE ODREDBE ZAKONA O RAUNOVODSTVU

lanak 1. Zakon o raunovodstvu ureuje obveznike primjene, knjigovodstvene isprave, poslovne knjige, popis imovine i obveza, financijske izvjetaje, klasifikaciju obveznika, standarde financijskog izvjetavanja, Odbor za standarde financijskog izvjetavanja, javnu objavu financijskih izvjetaja i kaznene odredbe. lanak 2. 1. Obveznik primjene ovoga Zakona je svaka pravna osoba u smislu odredbi Zakona o trgovakim drutvima sa sjeditem u Republici Hrvatskoj kao i fizika osoba upisana u sudski registar kao trgovac pojedinac u smislu odredbi Zakona o trgovakim drutvima koji je obveznik poreza na dobit s prebivalitem u Republici Hrvatskoj. 2. Obveznik primjene ovoga Zakona je i fizika osoba, udruga graana i ustanova koja samostalno obavlja djelatnost s ciljem ostvarivanja dobiti ako je posebnim propisom odreena kao obveznik plaanja poreza na dobit. 3. Odredbe ovoga Zakona odnose se i na tuzemne poslovne jedinice nerezidenta ako je posebnim propisom odreeno da su obveznici poreza na dobit. 4. Odredbe ovoga Zakona odnose se i na organizacijske dijelove rezidenta u inozemstvu ako prema inozemnim propisima ne postoji obveza voenja poslovnih knjiga i sastavljanja financijskih izvjetaja.

5. Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na dravni proraun, proraune jedinica lokalne i regionalne samouprave, izvanproraunske fondove, tijela dravne uprave i dravne vlasti, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, ustanove u djelatnosti zdravstva, vjerske zajednice, politike stranke i sindikate. 6. Obveznici primjene ovoga Zakona duni su voditi poslovne knjige prema temeljnim naelima urednog knjigovodstva i sastavljati financijske izvjetaje, tako da u njima budu vidljivi poslovni dogaaji u svezi s imovinom, obvezama, kapitalom te informacijama o uspjenosti poslovanja. 7. Knjigovodstvo mora biti tako ustrojeno da treoj strunoj osobi omogui uvid u poslovne dogaaje. Poslovni dogaaji moraju se moi pratiti prema njihovu nastajanju.

3. KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE
lanak 3. 1. Unos podataka u poslovne knjige obveznika primjene ovoga Zakona temelji se na urednim i vjerodostojnim knjigovodstvenim ispravama. 2. Knjigovodstvena isprava jest pisani dokaz ili memorirani elektroniki zapis o nastalom poslovnom dogaaju, a slui kao podloga za unoenje podataka u poslovne knjige i nadzor nad obavljenim poslovnim dogaajem. 3. Za poetni unos podataka elektronikom obradom obvezna je knjigovodstvena isprava iz stavka 1. ovoga lanka.

lanak 4. 1. Knjigovodstvena isprava sastavlja se na mjestu i u vrijeme nastanka poslovnog dogaaja, osim onih isprava koje se sastavljaju u raunovodstvu obveznika primjene ovoga Zakona. 2. Sadraj knjigovodstvene isprave mora biti takav da nedvojbeno i istinito predstavlja poslovni dogaaj i da obuhvaa sve podatke potrebne za unos u poslovne knjige. 3. Knjigovodstvena isprava sastavlja se u jednom primjerku ili u vie primjeraka (izvornik i kopije ili vie otisaka). Ako je potrebna naknadna izmjena knjigovodstvene isprave ispostavlja se novi dokument kojim se korigira izvornik. 4. Otprema knjigovodstvene isprave sastavljene u jednom primjerku doputena je ako su podaci iz takve isprave pohranjeni na nain da su u svako vrijeme dostupni. 5. Knjigovodstvena isprava moe se sastaviti ili napisati elektronikim raunalom, pisaim strojem i runo. Odgovorna osoba ispravu o poslovnom dogaaju sastavljenu ili napisanu elektronikim raunalom moe potpisati vlastoruno ili elektronikim potpisom sukladno Zakonu o elektronikom potpisu. 4

6. Valjanom podlogom unosa podataka smatra se i knjigovodstvena isprava dobivena telekomunikacijskim putem pod uvjetom da poiljatelj uredno odloi i uva izvornu knjigovodstvenu ispravu, odnosno da je pohrani na elektronikom nositelju podataka. 7. Kao temelj za evidentiranje podataka u poslovnim knjigama mogu se koristiti podaci primljeni na odgovarajuem nositelju elektronike obrade podataka. Za istinitost i tonost evidentiranih podataka odgovara osoba koja je obraivala podatke, odnosno zastupnik po zakonu obveznika primjene ovoga Zakona. 8. Fotokopije izvornih knjigovodstvenih isprava mogu se koristiti kao podloga za obradu podataka pod uvjetom da je na njima navedena naznaka mjesta uvanja izvorne knjigovodstvene isprave, razlog uporabe fotokopije, te potpis odgovorne osobe, osim kada se evidentiraju poslovni dogaaji vezani uz poreze.

lanak 5. Zastupnik po zakonu obveznika primjene ovoga Zakona ili osobe na koje je prenesena ovlast potpisom na ispravi jame da je ona vjerodostojna i uredna. Isprave sastavljene na raunalu mogu umjesto potpisa imati faksimil ili drugu prepoznatljivu oznaku ovlatenih osoba koje su sastavile ispravu, odnosno samo ime i prezime ovlatene osobe za izdavanje isprave o nastalom poslovnom dogaaju uz postupak propisan za elektroniki potpis.

lanak 6. 1. Prije unosa u poslovne knjige knjigovodstvena isprava mora se kontrolirati u smislu njezine sutinske, raunske i logine kontrole. 2. Kontrolu obavljaju osobe imenovane za kontrolu istinitosti svake pojedine vrste knjigovodstvenih isprava o nastalom poslovnom dogaaju koji ima utjecaj na imovinu, obveze, kapital, prihode, rashode, dobit ili gubitak.

3. Kontrolirana knjigovodstvena isprava i prezentirana informatika ili telekomunikacijska transakcija mora biti sastavljena tako da je nepristrana struna osoba, koja nije sudjelovala u poslovnom dogaaju, moe koristiti za nesmetanu spoznaju o prirodi poslovnog dogaaja. 4. Kontrola isprava mora zadovoljiti zahtjeve iz lanka 5. i 6. ovoga Zakona.

lanak 7. 1. Knjigovodstvene isprave uvaju se kao izvorne isprave, na nositelju podataka elektronikog zapisa, nositelju mikrografske obrade ili na drugi prikladan nain. Knjigovodstvene isprave uvaju se u ovim rokovima: isplatne liste, analitika evidencija plaa, dnevnica i honorara za koje se plaaju obvezni doprinosi uvaju se trajno, isprave na temelju kojih su podaci uneseni u poslovne knjige uvaju se sedam godina, isprave platnog prometa u ovlatenim financijskim institucijama uvaju se sedam godina, prodajni blokovi i kontrolni blokovi, pomoni obrauni i sline isprave uvaju se sedam godina. 2. Rok uvanja poinje tei istekom poslovne godine na koju se odnose knjigovodstvene isprave iz stavka 1. ovoga lanka. Nakon proteka toga roka uvaju se sukladno posebnim propisima.

3. POSLOVNE KNJIGE

lanak 8. 1. Poslovne knjige vode se sukladno naelima sustava dvojnog knjigovodstva. 2. Poslovne knjige ine: dnevnik, glavna knjiga i pomone knjige. 3. Dnevnik je poslovna knjiga u koju se unose knjigovodstvene promjene slijedom vremenskog nastanka. Ustrojava se kao jedinstvena poslovna knjiga ili kao vie knjiga specijaliziranih za promjene na pojedinim skupinama bilannih zapisa ili za izvanbilanne zapise. 4. Glavna knjiga jest sustavna knjigovodstvena evidencija promjena nastalih na imovini, obvezama, kapitalu, rashodima, prihodima i rezultatu poslovanja. Glavnu knjigu ine dva meusobno autonomna dijela, i to: bilanni zapisi i izvanbilanni zapisi. 5. Pomone knjige se u pravilu ustrojavaju zasebno. 6. Pomone knjige koje se odnose na imovinu materijalnog oblika iskazuju se u naturalnim i vrijednosnim iznosima.

lanak 9. 1. Neovisno o tehnici unosa poslovnih promjena, poslovne knjige moraju biti utemeljene na naelu nepromjenjivog zapisa o nastalom poslovnom dogaaju.

2. Unos podataka u poslovne knjige ustrojava se i obavlja tako da osigurava: zahtjeve kontrole unesenih podataka, ispravnost unosa podataka, uvanje podataka, mogunost uporabe podataka, mogunost dobivanja uvida u promet i stanje konta glavne knjige, mogunost uvida u kronologiju obavljenog unosa poslovnih dogaaja. 3. Naknadni ispravak unesenog podatka provodi se kao nova knjigovodstvena stavka tako da bude vidljiv uinak promjene iz razlike novog i prethodnog podatka.

lanak 10. 1. Raspored konta u glavnoj knjizi temelji se na unaprijed pripremljenom kontnom planu. 2. Razradu kontnog plana sainjava svaki obveznik primjene ovoga Zakona prema svojim potrebama pri emu mora osigurati podatke za pozicije svih obveznih financijskih izvjetaja propisanih ovim Zakonom.

lanak 11. 1. Poslovne knjige se vode i zakljuuju za poslovnu godinu, koja je jednaka kalendarskoj godini. 2. Poslovna godina se moe razlikovati od kalendarske godine. 3. Otvaranje poslovnih knjiga obavlja se nastupom poslovne godine na temelju bilance krajem proteklog razdoblja, odnosno na temelju popisa imovine i obveza kod novoosnovanih

obveznika primjene ovoga Zakona. Konta rashoda i prihoda otvaraju se na temelju knjigovodstvene isprave o poslovnom dogaaju. 4. Pomone knjige otvaraju se donosom odgovarajuih stanja prema stanju istih knjiga za proteklu godinu, odnosno na temelju popisa imovine i obveza kod novoosnovanih obveznika primjene ovoga Zakona.

lanak 12. 1. Na kraju poslovne godine obveznik primjene ovoga Zakona duan je poslovne knjige zakljuiti te ih uvati sukladno odredbama ovoga Zakona. 2. Ako se knjigovodstveni podaci obrauju pomou elektronikog raunala, glavnu knjigu treba otiskati po provedenom zakljuenju i zatim uvezati. 3. Vrijeme uvanja poslovnih knjiga iznosi: za glavnu knjigu i dnevnik najmanje jedanaest godina, za pomone knjige najmanje sedam godina. 4. Rok uvanja poinje zadnjim danom poslovne godine na koju se odnose poslovne knjige, obrauni i poetna bilanca.

4. POPIS IMOVINE I OBVEZA

lanak 13. 1. Na poetku poslovanja obveznik primjene ovoga Zakona mora popisati imovinu, obveze te navesti njihove pojedinane vrijednosti. 2. Najmanje jednom godinje obveznik primjene ovoga Zakona duan je uskladiti knjigovodstveno stanje sa stvarnim stanjem imovine i obveza utvrenim popisom. 3. Obveznik primjene ovoga Zakona koji provodi popis imovine i obveza i tijekom poslovne godine duan je na kraju poslovne godine uskladiti knjigovodstveno stanje sa stvarnim stanjem imovine i obveza utvrenim popisom.

lanak 14. Popis imovine i obveza obavlja se i u sluajevima promjene cijena proizvoda i robe, statusnih promjena, otvaranja postupka likvidacije i steaja.

10

5. FINANCIJSKI IZVJETAJI

lanak 15. 1. Financijski izvjetaji su: bilanca, raun dobiti i gubitka, izvjetaj o novanom toku, izvjetaj o promjenama kapitala i biljeke uz financijske izvjetaje. 2. Financijski izvjetaji sastavljaju se za poslovnu godinu koja je kalendarska godina. 3. Iznimno od stavka 2. ovoga lanka obveznici primjene ovoga Zakona koji odlue sastavljati financijske izvjetaje za razdoblje koje nije jednako kalendarskoj godini, ili zbog sezonske prirode djelatnosti, mogu financijske izvjetaje sastavljati za poslovnu godinu koja je razliita od kalendarske godine. 4. Oblik i sadraj financijskih izvjetaja sukladan je odredbama Meunarodnih standarda financijskog izvjetavanja ili odredbama posebnih propisa koji ureuju poslovanje pojedinih obveznika primjene ovoga Zakona. 5. Nadzorne institucije financijskog sektora ovlatene su donositi posebne propise kojima se ureuju oblik i sadraj financijskih izvjetaja. 6. Financijske izvjetaje potpisuje zakonski predstavnik obveznika primjene ovoga Zakona. 7. Financijski izvjetaji uvaju se 11 godina i u izvorniku.

lanak 16. Poslovne knjige, financijski izvjetaji i druga izvjea sastavljaju se na hrvatskom jeziku, latinikim pismom i u hrvatskoj valutnoj jedinici.

11

6. KLASIFIKACIJA OBVEZNIKA

lanak 17. Obveznici primjene ovoga Zakona klasificiraju se na: 1) male ako ne prelaze dva od tri sljedea kriterija: a) ukupna aktiva iznosi 27 milijuna kuna, b) prihod iznosi 54 milijuna kuna, c) imaju 50 zaposlenika, 2) srednje ako prelaze dva od tri kriterija za male obveznike, a nikad ne prelaze dva od tri sljedea kriterija: a) ukupna aktiva iznosi 108 milijuna kuna, b) prihod iznosi 216 milijuna kuna, c) imaju 250 zaposlenika, 3) velike ako prelaze dva od tri sljedea kriterija: a) ukupna aktiva iznosi 108 milijuna kuna, b) prihod iznosi 216 milijuna kuna, c) imaju 250 zaposlenika. Kriteriji klasifikacije iz stavka 1. ovoga lanka podrazumijevaju stanja i iznose na dan 31. prosinca godine koja prethodi godini za koju se radi klasifikacija.

12

Osim velikih obveznika primjene ovoga Zakona iz stavka 1. ovoga lanka, velikim obveznicima smatraju se i: sve banke, stambene tedionice, drutva za osiguranje, leasing drutva, drutva za upravljanje investicijskim fondovima i investicijski fondovi s pravnom osobnosti, drutva za upravljanje investicijskim fondovima i zasebna imovina bez pravne osobnosti kojom upravljaju, drutva za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima i zasebna imovina bez pravne osobnosti kojom upravljaju, drutva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima i zasebna imovina bez pravne osobnosti kojom upravljaju, mirovinska osiguravajua drutva, svi obveznici koji izrauju konsolidirane financijske izvjetaje sukladno MSFI, svi drugi obveznici iz djelokruga nadlenosti nadzornih institucija iz lanka 15. stavka 5. ovoga Zakona.

13

7. STANDARDI FINANCIJSKOG IZVJETAVANJA

lanak 18. 1. U Republici Hrvatskoj primjenjuju se Meunarodni standardi financijskog izvjetavanja (u daljnjem tekstu: MSFI) za sljedee obveznike primjene ovoga Zakona: velike, obveznike iji vrijednosni papiri kotiraju na burzama ili se spremaju za uvrtenje u burzovnu kotaciju u Republici Hrvatskoj na slubenim tritima te na kotaciji za javna dionika drutva sukladno odgovarajuim odredbama Zakona o tritu vrijednosnih papira. 2. Obveznici koji ne ispunjavaju uvjete iz stavka 1. ovoga lanka mogu odabrati primjenu MSFI u cijelosti ili standarde financijskog izvjetavanja koje donosi Odbor za standarde financijskog izvjetavanja sukladno MSFI. 3. MSFI i standarde financijskog izvjetavanja iz stavka 2. ovoga lanka objavljuje Odbor za standarde financijskog izvjetavanja u Narodnim novinama.

lanak 19. 1. Ovim se Zakonom osniva Odbor za standarde financijskog izvjetavanja (u daljnjem tekstu: Odbor). 2. Odbor je struno tijelo od devet lanova, koje na prijedlog ministra financija imenuje i razrjeava Vlada Republike Hrvatske. Mandat lanova Odbora traje pet godina. 3. Za lana Odbora moe biti imenovan dravljanin Republike Hrvatske koji ima visoku strunu spremu, odgovarajue struno znanje i radno iskustvo iz podruja financija, raunovodstva i revizije, to ga ini sposobnim i dostojnim biti njegovim lanom. 14

4. Odbor je ovlaten odobravati MSFI. 5. Prijevode MSFI na hrvatski jezik Odbor moe povjeriti treim osobama koje imaju pravo prijevoda od Meunarodnog odbora za standarde financijskog izvjetavanja. 6. Za odobravanje prijevoda Odbor moe naplatiti naknadu. 7. Odbor je ovlaten donositi standarde financijskog izvjetavanja za potrebe obveznika iz lanka 18. stavka 2. ovoga Zakona. 8. Odbor prevodi, tumai i objavljuje MSFI. 9. Oblik i sadraj financijskih izvjetaja donosi Odbor u skladu s MSFI. 10. Odbor se financira iz sredstava dravnog prorauna i vlastitih prihoda iz naknada. 11. lanovi odbora za svoj rad primaju naknadu. 12. Odbor donosi Pravilnik o nainu rada, a potvruje ga Vlada Republike Hrvatske. 13. Pravilnik sadri odredbe o ciljevima, nainu rada, donoenju odluka, financiranju, naknadama, prevoenju, usklaenju i tumaenju standarda financijskog izvjetavanja. 14. Odbor jednom godinje o svojem radu izvjeuje Vladu Republike Hrvatske.

8. JAVNA OBJAVA
lanak 20. Financijske izvjetaje javno objavljuju obveznici primjene ovoga Zakona ako posluju u pravnom obliku dionikog drutva.

15

9. KAZNENE ODREDBE

lanak 21. 1. Novanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit e se odgovorna osoba obveznika primjene ovoga Zakona za kazneno djelo neistinitog iskazivanja stanja imovine, obveza, prihoda i rashoda u financijskim izvjetajima s namjerom da se stekne imovinska korist za neiji raun ili nekome nanese teta. 2. Za kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se obveznik primjene ovoga Zakona novanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 500.000,00 kuna. 3. Novanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit e se obveznik primjene ovoga Zakona u ijim poslovnim knjigama knjigovodstveni dogaaji budu utemeljeni na nevjerodostojnoj dokumentaciji.

lanak 22. 1. Novanom kaznom od 10.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit e se za prekraj obveznik primjene ovoga Zakona ako: 1. ne sastavlja knjigovodstvene isprave (lanak 4. i 5.), 2. ne kontrolira knjigovodstvene isprave prije unosa u poslovne knjige (lanak 6.), 3. ne uva knjigovodstvene isprave (lanak 7.), 4. ne osigurava unos podataka na odgovarajue nositelje (lanak 9.), 5. ne vodi poslovne knjige (lanak 11.),

16

6. ne otvara poslovne knjige prema odredbama ovoga Zakona (lanak 11.), 7. ne zakljuuju poslovne knjige prema odredbama ovoga Zakona (lanak 12.), 8. ne uva poslovne knjige (lanak 12.), 9. ne obavlja raspored konta u glavnoj knjizi prema kontnom planu (lanak 10.), 10. ne obavlja popis imovine i obveza prema odredbama ovoga Zakona (lanak 13. i 14.), 11. ne sastavlja financijske izvjetaje (lanak 15.), 12. ne uva financijske izvjetaje (lanak 15.), 13. ne primjenjuje Meunarodne standarde financijskog izvjetavanja ili standarde financijskog izvjetavanja koje donosi Odbor (lanak 18.). 2. Novanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit e se za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka odgovorna osoba obveznika primjene ovoga Zakona. lanak 23. Provedbu ovoga Zakona nadziru tijela koja su sukladno posebnim propisima nadlena za nadzor poslovanja obveznika njegove primjene.

17

10. Zakljuak

Zakon o raunovodstvu ureuje obveznike primjene, knjigovodstvene isprave, poslovne knjige, popis imovine i obveza, financijske izvjetaje, klasifikaciju obveznika, standarde financijskog izvjetavanja, Odbor za standarde financijskog izvjetavanja, javnu objavu financijskih izvjetaja i kaznene odredbe. Ovaj Zakon je veoma kompleksna tema i bez njenog poznavanja je nemogue upustiti se u bilo kakav poduzetniki posao, jer bi svaki poduzetnik u svojim krugovima trebao imati dobrog raunovou koji poznaje ovaj Zakon te etike kodekse. No,Zakon o runovodsvu, kao i ostali zakoni trebaju se pratiti iz dana u dan te se obnavljati znanje o njima jer se zakoni neprestano mijenjanju, nadopunjuju.

18