54

310

Na tragu duha...
Od psihologije do duhovnosti Anselm Grn
Meu duhovnim piscima dananjice Anselm Grn sasvim sigurno zasluuje posebnu pozornost. Istaknuto mjesto to ga zauzima na tom podruju ne dolazi samo od velike rairenosti njegovih spisa, od njegove velike plodnosti i poznatosti. Napisao je, naime, nekoliko desetaka knjiga i manjih djela prevedenih na gotovo tridesetak jezika i tiskanih, ukupno, u milijunima primjeraka. Uz jednostavnost, razumljivost, pristupanost i jasnou pisanja te okrenutost bitnim pitanjima, osobita je odlika njegova djela u tome to u njegovu najboljem dijelu povezuje duhovnost i modernu dubinsku psihologiju, duboko svjestan injenice koliko poznavanje ljudske due, cjelokupne ovjekove naravi, pomae i olakava duhovni napredak ovjeka. Ovdje emo se, sasvim kratko, jer samo tako moemo, upoznati u najosnovnijim crtama tek s nekim od njegovih radova. Napomenimo da je Anselm Grn benediktinac, da je studirao filozofiju, teologiju i ekonomiju te da ivi i djeluje u benediktinskoj opatiji Mnsterschwarzach u Njemakoj. No njegovo se djelovanje protee daleko izvan granica njegove zemlje. U mnogim je zemljama odravao i jo uvijek odrava predavanja, seminare i susrete, izvanredno prihvaen od mnogobrojne publike. Njegova se karizma potvrdila i u Zagrebu, gdje je 14. studenoga 2003. odrao u Tribini grada Zagreba na Kaptolu, pred dupko punom dvoranom, u organizaciji Kranske sadanjosti i Teovizije, predavanje o duhovnosti odozdo, temi koju posebno obrauje u svojoj knjizi istoga naslova, objavljenoj od Kranske sadanjosti u hrvatskom prijevodu. Ta izdavaka kua, kao i Teovizija, objavila je niz njegovih djela, od kojih emo spomenuti samo neka: ivot iz smrti, Duhovne vjebe u svakodnevici, Slike o Isusu, Putovi k slobodi, Unutarnji poticaji.

Oprostiti samome sebi

Meu Grnovim knjigama, koje do trenutka pisanja ovih redaka jo nisu objavljene na hrvatskom, vrijedno je moda najprije spomenuti onu koju je pod naslovom Oprosti samome sebi, objavio na njemakom 2002. godine u Mnsterschwarzachu Vier-Trme-Verlag, koji je na tom jeziku izdao veinu autorovih djela. Naslov ove knjige mogao bi u prvi mah iznenaditi sve one koji nisu svjesni u kojoj je mjeri vano, ponekad ak presudno, prihvatiti samoga sebe, pa prema tome i oprostiti samome sebi, da bismo mogli prihvatiti druge, te dakako opratati im. Sve polazi od osnovne injenice da ne samo treba ljubiti druge kao same sebe, nego da je to ak nemogue ako se ne ljubi sebe, ne potuje sebe, ne polazi u svemu, pa tako i u pristupu drugima, iz dubine vlastita bia, nae osobe, naega ja. Mnogi ljudi ne

55 prihvaaju, kao prvo, vlastiti ivotni put, ono to im je ivot pruio i ono to su mu oni, moda
311

nedovoljno ili krivo, pruili. Neki ak ne mogu oprostiti Bogu to im je dan onakav ivot kakav imaju. Pomirenje sa samim sobom ukljuuje to da kaem da onome to sam postao, onome to jesam, vlastitim sposobnostima i mogunostima, ali i svojim nedostacima i slabostima, vlastitim osjetljivim zonama, strahovima, depresivnim tendencijama, odnoajnim nesposobnostima, slabim snagama otpora, svim vrstama krhkosti. Osim toga, mnoge ljude mui osjeaj krivnje koji ponekad nema nita zajedniko s njihovom stvarnom krivnjom, to jest odgovornou. Prvi je korak na tom polju da ovjek pristupi samome sebi s blagou i razumijevanjem, da se ni ne opravdava, ali ni ne optuuje, da prihvati i shvati vlastito nezadovoljstvo, tjeskobu i nestrpljivost, sve ono to se protivi slici koju je stvorio u sebi o samome sebi, i to u dvostrukom smislu: ponajprije, da shvati iluzornost idealne slike o sebi, o onome to je mislio da bi mogao i trebao biti ili postati, a u tome nije uspio; zatim, da se mirno suoi s vlastitim osjeajima krivnje, manjka, nedostatka, promaaja i neuspjeha kojih ima u svaijem ivotu. Osvajanje svijesti o sebi, to punija i dublja svijest o tome to sam i kakav sam prvi je korak i u svakom iole realnom duhovnom napretku. Put osvajanja svijesti dug je i sloen proces. Ljudi imaju veinom mnogo iluzija na tom podruju. Misle da poznaju sami sebe, da su se pomirili sami sa sobom, da su prihvatili svoje tamne strane, no one ih, htjeli to ili ne, neprestano ili povremeno podsjeaju na sebe u trenucima u kojima izbijaju na povrinu svijesti nezadovoljstva, slabosti, agresivnost, instinkti pojave koje bi mnogi najradije zanijekali ili ih, to najee ine, potisnuli u podsvijest, u kojoj one i nadalje ive i ostaju aktivne dok ponovo ne prodru na povrinu svijesti. Rei da samome sebi ukljuuje prihvaanje onoga to je C. G. Jung nazvao sjenom onim to ne podnosimo u sebi, to bismo htjeli iskljuiti iz vlastite egzistencije, to se ne slae sa slikom koju smo stvorili o sebi i za koju bismo htjeli da je drugi imaju o nama.