18

MEDICINSKA ISTRAIVANJA

V J E S N I K

Subota, 25. svibnja 2002.

ZNANOST

Valerije Vrek

Danski su autori, Olsen i Gotzsche, pokazali da redoviti pregledi mamografijom uzrokuju poveanu smrtnost kod ena/ Medicinske institucije u suradnji s medijima i politikim strukturama intenzivno su ukljuene u promociji mamografije/ Tu promociju posebno podupire takozvana industrija mamografije koju ine multinacionane kompanije (Siemens, DuPont, General Electric, Eastman Kodak) koje proizvodnjom skupih instrumenata i filmova godinje zarauju milijarde dolara/ S druge strane, mnogi lijenici, znanstvenici i niz nezavisnih institucija upozoravaju na tetnost mamografije, te predlau alternativne metode redovitog pregleda dojki koje su bezopasne, efikasne i besplatne/ Budui da takav projekt direktno ugroava financijske interese industrije mamografije i popratnih medicinskih servisa, odbaen je kao neozbiljan i neznanstveni pristup
nezavisnih institucija upozoravaju na tetnost mamografije, te predlau alternativne metode redovitog pregleda dojki koje su bezopasne, efikasne i besplatne. Godinji kliniki pregled dojki u kombinaciji s mjesenim samopretragama jednostavan je projekt i zahtjeva jedino uvjebanost medicinskog osoblja te informiranost i poduku ena. Budui da takav projekt direktno ugroava financijske interese industrije mamografije i popratnih medicinskih servisa, odbaen je kao neozbiljan i neznanstveni pristup. Usprkos injenici da i slubeni statistiki podaci Amerikog drutva za rak (iz 1985. godine), govore da su 90 posto ena, koje su oboljele od raka, same otkrile tumor na dojki. Samuel Epstein, profesor na Sveuilitu u Chicagu, najdosljedniji je u kritici mamografije. Prema njegovim rijeima, mamografija nije tehnika za prevenciju niti za ranu dijagnozu raka. est je sluaj da je tek otkriveni tumor na dojki zapravo star preko 8 godina. Kako mamografija poveava rizik od raka Mamografija je rendgensko zraenje (visokoenergetske x-zrake) dojki i to esto u dozama tisuu puta veim (oko 1 rad) od onih na, dodatna snimanja, neugodne biopsije ili ak nepotrebnu kemoterapiju i mastektomiju.

Mamografija - za zdravlje opasna, za biznis unosna

rema najnovijim istraivanjima, iji su rezultati P nedavno objavljeni u najsta-

rijem i najpoznatijem medicinskom asopisu Lancet, vrlo je upitna korist mamografije u prevenciji raka dojke. tovie, danski su autori, Olsen i Gtzsche, pokazali da redoviti pregledi mamografijom uzrokuju poveanu smrtnost kod ena! Slubena medicina ve dvadesetak godina zastupa mamografiju kao metodu izbora za pravovremeno otkrivanje raka dojki kod ena starijih od etrdeset godina. Smatra se da je potrebno provoditi redovita snimanja dojki kako bi se smanjila smrtnost od raka. Stoga su medicinske institucije u suradnji s medijima i politikim strukturama intenzivno ukljuene u promociji mamografije.

Uoena je poveana smrtnost kod ena koje su prakticirale preventivno rendgensko snimanje dojki

Mamografija - tetna ali unosna Tu promociju posebno podupire takozvana industrija mamografije koju ine multinacionane kompanije (Siemens, DuPont, General Electric, Eastman Kodak) koje proizvodnjom skupih instrumenata i filmova godinje zarauju milijarde dolara. S druge strane, mnogi lijenici, znanstvenici i niz

Mamografija je rendgensko zraenje (visokoenergetske x-zrake) dojki i to esto u dozama tisuu puta veim (oko 1 rad) od onih koje se koriste pri snimanju plua

koje se koriste pri snimanju plua. Budui da se enama preporua redovito snimanje dojki, kumulativni efekti zraenja kroz niz go-

dina poveavaju rizik od pojave raka dojki. Posebno su mlae ene sklone razvoju raka izazvanog zraenjem dojki. Osim toga, oko 2 pos-

to svih ena nosioci su tzv. A-T gena (ataxia-telangiectasia) koji ih ini vrlo osjetljivima na kancerogene uinke rendgenskog zraenja. Poseban problem mamografije su lano negativni i lano pozitivni mamogrami. Gusta struktura dojki i mnogobrojne lijezde, te poveana proliferacija tkiva u kasnijem menstrualnom ciklusu oteava snimanje dojki. Kod ena poslije menopauze koje provode estrogensku terapiju takoer je oteano snimanje pa su rezultati esto lano negativni. Kod ena prije menopauze esti su lano pozitivni nalazi, to uzrokuje nepotrebnu uznemirenost i stres kod e-

Prigovori se uporno ignoriraju Postoji niz drugih prigovora protiv upotrebe mamografije koje dio slubene medicine uporno ignorira i proglaava arlatanstvom. Tako se gui rasprava o goruem zdravstvenom problemu samo ove godine u SAD bit e preko 200 tisua novih sluajeva raka dojke (u Hrvatskoj preko 2 tisue). Sve argumente to kritiari mamografije ve godinama uzaludno iznose potvrdili su nedavno objavljeni rezultati danskih znanstvenika Olsena i Gotzschea. U vrlo opsenoj analizi svih klinikih podataka (studija obuhvaa preko 500 tisua ena) dobiveni rezultati upuuju na zakljuak da upotreba mamografije uope ne rjeava problem raka dojke kod ena. Naprotiv, uoena je poveana smrtnost kod ena koje su prakticirale preventivno rendgensko snimanje dojki. Razlozi su viestruki. U prvom redu su teke komplikacije u kardiovaskularnom sustavu izazvane radioterapijom. Zatim slijedi poveana uestalost agresivnih oblika naknadnih terapija (biopsije i kirurko odstranjivanje doj-

ki) uslijed nedovoljno sigurnih nalaza na mamogramu. Naime, vrlo se esto snimanjem otkrivaju spororastui tumori koji se nikada ne razviju u invanzivni oblik raka, ili pak stanine promjene koje histoloki odgovaraju raku, ali su bioloki benigne. Gotovo pedeset posto ena dobilo je barem jedan lano pozitivni nalaz od 10 izvrenih snimanja. Konano, autori razmatraju i poveanu smrtnost kod ena uslijed psiholokih trauma i stresa uzrokovanog lano pozitivnim nalazima. Objavljeni rezultati uznemirili su znanstvenu javnost, posebno stoga to je taj rad objavljen u asopisu Lancet, uporitu slubene ortodoksne medicine. Nije izostala ni reakcija amerikog Nacionalnog instituta za rak koji je slubeno prihvatio mogunost da ne postoje dovoljno vrsti dokazi u korist mamografije. New York Times, medijski pokrovitelj sklon slubenoj medicini, nazvao je mamografiju jednostavno opasnom metodom. Tako je mamografija, kljuna karika u strategiji ortodoksne borbe protiv raka dojke, bar nakratko, postala labava. O enama ni rijei. Od njih se, valjda, oekuje da i dalje posluno skupljaju mamograme.

PREISPITIVANJE GRANICA OPE TEORIJE RELATIVNOSTI

o 2006. godine trebao bi biti dovren dosad najD precizniji sat na svijetu. Taj ureaj primarni referentni atomski sat u svemiru (PARCS) bit e postavljen na Meunarodnoj svemirskoj stanici u orbiti oko Zemlje. Uza to to e sluiti Meunarodnom centru za tono vrijeme, tim bi se ureajem trebale preispitati granice Einsteinove ope teorije relativnosti. Najprecizniji sat kojim danas raspolaemo je cezijev atomski sat smjeten u Francuskom uredu za utege i mjere (BIPM). Taj ured distribuira svoja mjerenja diljem svijeta putem satelita i Interneta. No problem je to na tonost tog sata utjeu Zemljina gravitacija i magnetizam. NASA-ini znanstvenici smatraju da bi se posta-

Primarni referentni atomski sat u svemiru bit e postavljen na Meunarodnoj svemirskoj stanici u orbiti oko Zemlje / Uza to to e sluiti Meunarodnom centru za tono vrijeme, tim bi se ureajem trebale preispitati granice Einsteinove ope teorije relativnosti/ Cilj ovog ureaja je i pronicanje u prirodu vremena i njegovu meuovisnost s gravitacijom. Zato e biti postavljen jo jedan ultra-precizan sat radi usporedbe mjerenja. Taj e drugi sat u osnovi biti vodikov atomski sat/ Naime, Einsteinova teorija predvia da dva sata, bez obzira jesu li istog ili razliitog tipa, u istim uvjetima pokazuju isto vrijeme. Usporedba mjerenja cezijevog i vodikovog sata pokazat e je li ta teorija tona ili nije
vljanjem atomskog sata u orbitu oko Zemlje izbjegle te smetnje. Vodikov atomski sat Definicija sekunde, koja danas vrijedi, kae da je to vrijeme potrebno za prijelaza izmeu dva hiperfina stanja u temeljnom stanju atoma cezija -133. Na Zemlji gravitacija uzrokuje skretanje cezijevih atoma od centra detektora, to oteava mjerenje. Nadalje, zbog Zemljinog magnetskog polja dolazi do veeg broja sudara meu cezijevim atomima, to takoer utjee na tonost. Naravno, sva e se mjerenja pratiti sa Zemlje putem satelitskog sustava za globalno pozicioniranje (GPS). Taj se sustav ve koristi za usrednjavanje vremena s vie od 200 atomskih satova rasporeenih diljem svijeta, ime se dobiva tzv. meunarodno atomsko vrijeme. Pomou dva referentna atomska sata (smjetena u francuskom BIPM-u), te pomou astronomskih mjerenja ekscentrinosti rotacije Zemlje, to se vrijeme stalno ispravlja. No, ve sam put signala od sata do satelita, pa do BIPM-a i opet natrag, donosi pogreke. Signal s orbitalnog atomskog sata trebat e prijei samo kratak put kroz atmosferu, tako da e vrijeme mjereno takvim satom biti jo preciznije. Cilj ovog ureaja je i pronicanje u prirodu vremena i njegovu meuovisnost s gravitacijom. Zato e biti postavljen jo jedan ultra-precizan sat radi usporedbe mjerenja. Taj e drugi sat u osnovi biti vodikov atomski sat. Razlika je u tome to su prijelazi izmeu hiperfinih stanja u vodikovom atomu mnogo bra od onih u ceziju, tako da je vodikov sat precizniji. No, problem je s vodikovim satom to u roku od nekoliko dana u uvjetima na povrini Zemlje postaje nestabilan. Sat na Zemlji sporiji od onoga u orbiti? Usporedbom mjerenja oba sata znanstvenici e moi testirati Einsteinovu opu teoriju relativnosti, jedan od temelja suvremene fizike. Naime, Einsteinova teorija predvia da dva sata, bez obzira jesu li istog ili razliitog tipa, u istim uvjetima pokazuju isto vrijeme. Usporedba mjerenja cezijevog i vodikovog sata pokazat e je li ta teorija tona ili ne. Ta, na prvi pogled banalna tvrdnja, zapravo je vrlo vana za nae shvaanje svemira, u osnovi kojeg stoji da prostor i vrijeme zapravo ine jednu neodvojivu cjelinu, prostor-vrijeme, kojeg jaka gravitacijska polja zvijezda i galaktika zakrivljuju, stvarajui na taj nain strukturu svemira. Ako je sve to tono, sat smjeten na Zemlji trebao bi biti sporiji od onoga u orbiti. Nikola Bilikov

Svemirski sat - ureaj koji e testirati Einsteina

NOVI PROJEKTI NASA-e I ESA-e

bliskoj budunosti amerika svemirska agenciU ja NASA te europska sve-

Nakon 2010. mogua otkria planeta na kojima postoji ivot/ NASA-ini su strunjaci ve izabrali tim koji e predvoditi projekt Svemirske interferemetrijske misije (SIM) u sklopu NASA-inog programa Origins (Porijeklo) koji se bavi osnovnim pitanjima o pojavi ivota u svemiru/ SIM bi trebala biti lansirana 2009. godine, te bi uz potragu za novim planetima slinim Zemlji, trebala precizno izmjeriti poloaje i udaljenosti zvijezda u naoj galaksiji
terferemetrije za koju je Albert Michelson 1907. godine dobio Nobelovu nagradu. Princip interferemetrije je slijedei: valovi svjetlosti ponaaju se kao valovi na vodi. Ako svjetlost sa jednog izvora do teleskopa doe svojim valom u maksimumu, a drugi u minimumu, ta e se dva snopa zbrojiti te e doi do ponitavanja svjetlosti. Na taj e nain svjetlost sa zvijezde biti eliminirana te e se vidjeti malene planete u njezinoj blizini. Nakon SIM-a na scenu stupa misija Pronalaza zemaljskih planeta PZP, koji e izvriti analizu atmosferskih spektara tih planeta iz kojih bi znanstvenici mogli dobiti odgovor na pitanje o moguem ivotu na pojedinoj planeti. Iz svakog se spektra mogu saznati prijeko potrebni podaci. Tako se iz temperature planeta moe zakljuiti postoji li voda u tekuem stanju. Izraena razina ugljik-dioksida pokazuje da planet ima atmosferu, dok ozon ukazuje na prisustvo kisika, najvjerojatnije proizvedenog iz ivog bia. Vodena bi para pak pokazala postojanje oceana. PZP bi trebao oiviti 2011. godine, a najvei su problemi zasad novana sredstva te tehnologija potrebna da bi se projekt ostvario, a koja je jo u fazi razvoja. Amerika svemirska

U potrazi za planetima nalik Zemlji

mirska agencija ESA, namjeravaju u svemir lansirati veliki broj teleskopa, koji bi u orbitama oko drugih zvijezda nalik naem Suncu, trebali traiti planete sline Zemlji. Tako neki od posebno ambicioznih projekata, a koji su planirani iza 2010. godine, imaju za cilj otkriti da li se na nekoj od tih planeta krije ivot ili pak uvjeti za njegov nastanak. Takvo bi otkrie izmeu ostaloga moglo dati i novu perspektivu o Sunevom Sustavu, kao i o nama samima. NASA-ini su strunjaci ve izabrali tim koji e predvoditi projekt Svemirske interferemetrijske misije (SIM) u sklopu NASAinog programa Orgins (Porijeklo) koji se bavi osnovnim pitanjima o pojavi ivota u svemiru. SIM bi trebala biti lansirana 2009. godine, te bi uz potragu za novim planetima slinim Zemlji, trebala precizno izmjeriti poloaje i udaljenosti zvijezda u naoj galaksiji. SIM se sastoji od vie teleskopa ija bi svjetlost trebala eliminirati svjetlost primarnih zvijezda a koje time zaklanjaju prisustvo malih planeta. Princip optike interferemetrije Cjelokupni se sistem zasniva na principu optike in-

o francuskoj svemirskoj agenciji CNES koja je izumila mali teleskop, promjera svega 27 centimetara, koji se trenutno nalazi u orbiti Zemlje, a namijenjen je iskljuivo za potragu novih planeta. I COROT e raditi na principu metode tranzita. ESA-ina potraga za manjim planetima Osim ovog u planu su jo dva projekta: EDDINGTON I DARWIN. Prvi je jo u fazi nacrta, a trebao bi biti lansiran izmeu 2007. i 2013. godine, dok bi infracrveni svemirski interferemetar Darwin trebao zaivjeti tek iza 2015 godine. O tonom e se datumu odluiti 2003. godine. Rije je o est infracrvenih teleskopa povezanih u jedinstvenu strukturu, a ukupna mo teleskopa bila bi ekvivalentna 91 metarskom teleskopu. Svi su spomenuti projekti namijenjeni uglavnom pronalaenju manjih planeta, to je dosada bilo oteano. Naime, do sada je glavna metoda za otkrivanje planeta bila traenje malih oscilacija u zvjezdanim orbitama koje nastaju zbog gravitacijskog utjecaja prateeg planeta. Meutim, glavni problem ove metode je da moe otkriti samo jako velike planete koje rotiraju oko zvijezde na maloj udaljenosti. Priredio Mladen Bokuli zraenje bez problema prolazi kroz stijene i metale, ali e vidjeti vodu, ugljik i slino. Osobito je zgodno to se stijene mogu promatrati bez otvaranja ambalae u kojoj su donesene, recimo iz svemira, pa i bez opasnosti od kontaminacije uzorka neim. Postupak je slian medicinskoj raunalnoj tomografiji (CT). Uzorak se okree pod neutronskom zrakom, a digitalna kamera stvara niz dvodimenzionalnih slika. Te se slike uklapaju u trodimenzionalan prikaz ili niz narezaka kakav se dobiva medicinskim CT-om. Neutronski reaktor kojim eksperimentiraju na Davisu napravljen je od starijeg ureaja koji je sluio za traenje moguih sitnih pukotina na dijelovima za zrakoplove. Priredio Darko Brdari

Jedan od teleskopa u potrazi za novom Zemljom

agencija planira i projekt koji je nazvan Kepler, a rije je takoer o teleskopu koji bi bio u orbiti sunca i promatrao oko 100 tisua zvijezda u roku od etiri godine. Naime, planete bi se otkrivale standardnom metodom tranzita, to bi znailo da prilikom prelaska planete preko zvjezdinog diska ona gubi na sjaju, a to teleskop zamijeti. Iz promjene u sjaju moe se izraunati veliina planeta. Iz veliine i orbite znanstvenici bi mogli izraunati temperaturu, a iz nje postojanje vode. Ta bi misija na zadatak trebala krenuti idue godine. I europska svemirska agencija ima mnoge planove u otkrivanju drugih planeta, a trenutno aktivni projekt COROT planiran je za 2004. godinu. Naime, rije je vai mogu dobiti trodimenzionalnu sliku strukture stijene bez unitavanja rijetkog uzorka. Uobiajeni postupak je rezanje kamena na tanke ploice. Znanstvenici su neutronsku tomografiju iskuali traei bakterije unutar stijena naenih u sunim pustinjama Antarktike i pustinje Negev u Izraelu, kao i za analizu vulkanskih stijena i kamenja pokupljenog s velih morskih dubina. Nadaju se da e tako moi pratiti i promet vode unutar ivih biljaka, a sve je to, kau, tek poetak. Pomou neutronskog zraenja vrlo se detaljno moe pratiti voda i laki elementi poput vodika i ugljika, dakle tvari koje su glavna graa ivih bia. Neutroni prolaze i kroz metalnu ambalau. Za razliku od redngenskog zraenja koje prolazi kroz meka tkiva, a zapinju na teim elementima, neutronsko

VIJESTI IZ ZNANOSTI

Cilj ovog ureaja je i pronicanje u prirodu vremena i njegovu meuovisnost s gravitacijom

vije nove i vrlo velike ledene sante odlomile su D se ovoga mjeseca s Rossove

Nove goleme sante odlomile se od Antarktike

Signal s orbitalnog atomskog sata trebat e prijei samo kratak put kroz atmosferu, tako da e vrijeme mjereno takvim satom biti jo preciznije

ledene ploe na Antarktici. Znanstvenici kau da je to dio prirodnog procesa koji je vratio rub tog polja na oblik iz poetaka 20. stoljea. Nove sante dobile su nazive C-18 i C-19. Vei, C-19 dug je 199 kilometara, a irok 30,5, dok je C-18 otprilike 76 kilometara dug i 7,5 kilometara irok. Odlamanje je primjeeno s vie strana odjednom, no znanstvenici su osobito zadovoljni satelitskim snimkama to su omoguile detaljno praenje ranih faza procesa odlamanja koji nastaje rastom ledenih povrina. Tako je primjeeno da se

Reaktorom trae ivot u stijenama

odlamanje ovih santi znatno razlikuje od onoga koji je poetkom ove godine vien na primjeru ploe Larsen B za iji se lom vjeruje da je nastao zbog porasta temperature na Antarktikom poluotoku. Ova odlamanja Rossove ploe vraaju tu plou, koja je dosad rasla, otprilike na dimenzije koje su bile poznate od 1911. godine kada ih je opisao i kartografski zabiljei britanski istraiva Robert Falcon Scott.

Geolozi Sveuilita Davis u Kaliforniji posluili su se neutronskim zrakama za pogled unutar stijenja. Tom se metodom nadaju posluiti za traenje tragova ivota na stijenama pokupljenim s Marsa i najstarijim zemaljskim stijenama. Ovom metodom, nazvanom neutronskom tomografijom, istrai-