Visinska Bolest

O emu se zapravo radi. Visinska bolest nije bolest u pravom smislu rijei. To je stanje organizma koji reaguje na neadekvatan nain na poveanje nadmorske visine. Kada se penje mo n a planinske vrhove, oragnizam je podvrgnut nizu razliitih prirodnih faktora. Jedan od najvanijih je promjena vazdunog pritiska. Na nultoj visini (visini mora) normalan vazduni pritisak iznosi 1013 mb. Sa poveanjem visine dolazi do njegovog smanjivanja.

Normalan vazduni pritisak na razliitim visinama prema Meunarodnoj avio kompaniji (International C

Visina (m)

Atmosferski pritisak (mb)

Stopa smanjenja pritiska

1 / 14

Visinska Bolest

1013

12 mb na svakih 100 m

1000

899

11 mb na svakih 100 m

2000

795

10 mb na svakih 100 m

3000

2 / 14

Visinska Bolest

701

9 mb na svakih 100 m

4000

616

8 mb na svakih 100 m

5000

540

7 mb na svakih 100 m

6000

472

6,7 mb na svakih 100 m

3 / 14

Visinska Bolest

Ove promjene utiu na ljudski organizam.Sa padom vazdunog pritiska dolazi do pada parcijalnog atmosferskog pritiska kiseonika. To konkretno znai da na veoj visini ima manje kiseonika. Samim tim u udahnutom vazduhu ima manje kiseonika nego na manjoj visini. Posljedica je logina. Krv je manje zasiena kiseonikom, a time i organi kojima je neophodan. Ako uzmemo u obzir da su penjanje, noenje ranca i sline aktivnosti veoma naporni, vidimo da su potrebe organizma za kiseonikom i energijom mnogo vee nego obino. Zbog ove nesrazmjere dolazi do raznih tegoba poznatim pod terminom - Planinska ili visinska bolest.

Mont Everest(8848 m), san svakog alpiniste. Problem visinske bolesti je jedan od najznaajnijih u Himalajima. Zanimljivo je da je normalan vazduni pritisak na "Krovu svijeta" samo 340 mb.

4 / 14

Visinska Bolest

U zavisnosti od visine, organizam se moe donekle prilagoditi uslovima koji tamo vladaju. Ova prilagodljivost je ustvari aklimatizacija. Osnovna reakcija organizma je pojaana ventilacija plua (pojaano disanje). Druga reakcija je pojaan rad srca. Srce kuca brei sa jaim kontrakcijama kako bi vie krvi dovelo do organa, a time i vie kiseonika. Osim toga poveeva se i krvni pritisak.

Jedan od najvanijih fiziolokih mehanizama odbrane organizma, na velikim visinama, je poveana aktivnost krvotvornih organa. Ona se manifestuje u poveanju broja eritrocita i koliine hemoglobina u krvi. Zahvaljujui tome krv je u stanju da prenese vie kisonika do organa i miia.

Ove promjene imaju efekta samo donekle. Na veim visinama je nemogue organizmu da se prilagodi dovoljno. Zato nastaju razliiti simptomi: glavobolja, munina, povraanje, gubitak apetita, vrtoglavica, lupanje srca, nesanica... pa sve do plune embolije koja moe dovesti do smrti (ovo vai za ekstremne visine iznad 8000 m).

Aconcagua(6956 m), najvii vrh Anda i June Amerike.

5 / 14

Visinska Bolest

U principu visinska bolest moe nastati iznad visine od 2500 m, a na visini od preko 3500 m u prosijeku jedan od dvoje planinara e osjetiti neke od simptoma. Pravi problemi se javljaju iznad 4500 m nadmorske visine.

Iznad visine od 3500 metara:

Tegoba

Procenat planinara koji su imali simptome

Glavobolja

96%

Nesanica

6 / 14

Visinska Bolest

70%

Gubitak apetitia

38%

Munina

35%

Javljaju se jo: suh kaalj, skraen dah, ponekad i gubitak mokrenja.

Prilikom ekstremnog planinarenja i prelaska u tzv. "Dead Zone" (iznad 8000 metara), u sluajevima kada organizam nije adekvatno pripremljen moe doi do embolije plua i cerebralne embolije. Simptomi su kratak dah, gruguljanje iz plua, modre usne. Tu su jo: ekstremna slabost, gubitak koordinacije pokreta, promjene u ponaanju. Sve ovo moe voditi u komu i jedini lijek je silazak na manje visine.

Kako znati da li vam je organizam u stanju visinske bolesti:

Simptom

7 / 14

Visinska Bolest

Broj bodova

Glavobolja

1 bod

Munina ili gubitak apetita

1 bod

Nesanica

1 bod

Vrtoglavica

1 bod

Otpornost na aspirin

8 / 14

Visinska Bolest

2 boda

Povraanje

2 boda

Nenormalna slabost

3 boda

Gubitak mokrenja

3 boda

Saberite bodove i uporedite rezultat sa sljedeom tabelom.

Ukupan broj bodova

Visinska bolest

9 / 14

Visinska Bolest

Tretman

1-3

Slaba

Aspirin ili Paracetamol

4-6

Srednja

Aspirin, odmor, zaustavljanje uspona

vie od 6

Jaka

Silazak

10 / 14

Visinska Bolest

PREVENCIJA:

Gore reeno zvui dosta sumorno i uplaie mnoge. Meutim, visinska bolest se moe lako izbjei. Treba samo imati dovoljno znanja i primjnjivati ga. Generalni savijet je penjati se lagano, kako bi dali dovoljno vremena organizmu da se prilagodi. Metod gore - dole je vrlo uspjean. To znai da se u toku dana treba penjati na vee visine, ali se uvee vraati nie i tamo prespavati.

Visinska bolest se moe lako izbjei ako se pridravate sljedeeg:

1.

Biti u to boljoj kondiciji

prije polaska na ekspediciju

2.

Piti velike koliine tenosti, dok boravimo na planini (3 - 5 l dnevno, a naroito minerale i vitamine)

11 / 14

Visinska Bolest

3.

Jesti dobro

4.

Odravati mokrenje

5.

Dobro se aklimatizovati (lagan uspon, metod gore - dole)

6.

esto se odmarati i udisati 10 - 12 puta duboko, kako bi se organizam snabdjeo veom koliinom kiseon

7.

Po potrebi uzimati aspirin ili paracetamol

12 / 14

Visinska Bolest

8.

Obratiti panju na simptome visinske bolesti i upravljati se prema tome

Sve ovo se odnosi na ekstremno planinarenje i penjanje na vrhove iznad 3500 m. Nai planinski vrhovi su dosta nii pa se planinska bolest ne javlja. Ipak nije na odmet imati bar osnovne informacije o uticaju visine na organizama.

Zlatna pravila visinske bolesti:

1. Normalno razviti visinsku bolest. Nije potrebno i umrijeti od nje.

2. Svaka bolest na visini iznad 2500 m je visinska bolest dok se ne dokae suprotno.

3. Nikad se ne penji na veu visinu ako ima simptome akutne visinske bolesti.

4. Ako se simptomi akutne visinske bolesti ne povlae nakon 24-48 sati ili se pogoravaju potreban je hitan silazak. Ne smije se ekati jutro. Potreban je silazak bar do zadnje visine gdje si se osjeao/la dobro nakon ustajanja.

13 / 14

Visinska Bolest

5. Osoba sa simptomima visinske bolesti ne smije se ostavljati sama.

Literatura: "Priroda, alpinizam, aklimatizacija i logorovanje", Zvonimir ivkovi, Beograd, 1979.

14 / 14