Broj 106

SLU@BENI GLASNIK
REPUBLIKE SRPSKE
Srijeda, 30. novembar 2005. godine BAWA LUKA Broj 106 God. XIV Jezik srpskog naroda JP Slu`beni glasnik Republike Srpske, Bawa Luka, Pave Radana 32A Telefon/faks: (051) 311-532, 302-708
@iro-ra~uni: Razvojna banka AD Bawa Luka - NLB Group 562-099-00004292-34 Zepter komerc banka AD Bawa Luka 567-162-10000010-81 Nova bawalu~ka banka AD Bawa Luka 551-001-00029639-61
1194
Na osnovu ~lana 53. stav 1. ta~ka 8. Poslovnika Narodne skup{tine Republike Srpske (Slu`beni glasnik Republike Srpske, broj 22/05) Zakonodavni odbor Narodne skup{tine Republike Srpske, na sjednici 14. novembra 2005. godine, utvrdio je novi pre~i{}eni tekst Zakona o penzijskom i invalidskom osigurawu (Slu`beni glasnik Republike Srpske, br. 32/00, 40/00, 37/01, 32/02, 40/02, 47/02, 110/03 i 67/05), u kojem je ozna~en dan stupawa na snagu navedenog zakona. Broj: 02/3-1466-2/05 14. novembra 2005. godine Bawa Luka Predsjednik Zakonodavnog odbora, Vojin Zejak, s.r.
na druga lica, niti se mogu nasqe|ivati. Dospjela nov~ana primawa koja nisu ispla}ena zbog smrti korisnika mogu se nasqe|ivati. Prava iz penzijskog i invalidskog osigurawa ne mogu zastarjeti, osim dospjelih i neispla}enih penzija i drugih nov~anih primawa, u slu~ajevima i pod uslovima utvr|enim zakonom. ^lan 6. Ste~ena prava iz penzijskog i invalidskog osigurawa mogu prestati samo u slu~ajevima utvr|enim ovim zakonom. Kori{}ewe prava koja pripadaju na osnovu ovog zakona moè se ograni~iti samo u slu~ajevima i pod uslovima utvr|enim ovim zakonom. ^lan 7. Primawa iz penzijskog i invalidskog osigurawa mogu biti predmet izvr{ewa i obezbje|ewa, u skladu sa zakonom. ^lan 8. Za ostvarivawe prava iz penzijskog i invalidskog osigurawa, kao i utvr|enih potreba i interesa u oblasti ovog osigurawa, osniva se Fond za penzijsko i invalidsko osigurawe Republike Srpske (u daqem tekstu: Fond). Djelatnost Fonda je od posebnog dru{tvenog interesa. ^lan 9. Fond se osniva za cijelo podru~je Republike. Fond ima svojstvo pravnog lica i upisuje se u registar kod nadle`nog suda. Sjedi{te Fonda utvr|uje se statutom Fonda. ^lan 10. Fond je obavezan da o svom radu obavje{tava lica osigurana na penzijsko i invalidsko osigurawe i korisnike prava iz ovog osigurawa, kao i nadle`ne organe u Republici. II - OSIGURANICI 1. Obavezno osigurawe ^lan 11. Osiguranicima, u smislu ovog zakona, smatraju se lica koja su obavezno osigurana na penzijsko i invalidsko osigurawe u Fondu i lica kojima je, u skladu sa ovim zakonom, priznato svojstvo osiguranika u dobrovoqnom osigurawu. Obavezno su osigurani na penzijsko i invalidsko osigurawe: 1) lice u radnom odnosu; 2) lice koje samostalno, u skladu sa zakonom, obavqa zanatsko-preduzetni~ku djelatnost (u daqem tekstu: preduzetnik);
ZAKON
O PENZIJSKOM I INVALIDSKOM OSIGURAWU
- Pre~i{}eni tekst-
I - OSNOVNE ODREDBE ^lan 1. Ovim zakonom ustanovqava se obavezno penzijsko i invalidsko osigurawe i ure|uju prava i obaveze po osnovu tog osigurawa. Ovim zakonom ustanovqava se i mogu}nost da se lica koja nisu obuhva}ena obaveznim osigurawem osiguraju na penzijsko i invalidsko osigurawe (u daqem tekstu: dobrovoqno osigurawe). ^lan 2. Obaveznim penzijskim i invalidskim osigurawem obezbje|uju se, na osnovu rada i na na~elima uzajamnosti i solidarnosti, prava za slu~aj starosti, smawewa i gubitka radne sposobnosti i smrti osiguranika, u skladu sa ovim zakonom, radi obezbje|ewa socijalne sigurnosti osiguranih lica i ~lanova wihove porodice. ^lan 3. Prava iz penzijskog i invalidskog osigurawa sti~u se i ostvaruju pod uslovima utvr|enim ovim zakonom, a obim prava zavisi, po pravilu, od duìne penzijskog staà i visine plata koje je osigurano lice ostvarilo u toku radnog vijeka, odnosno od osnovica na koje je upla}ivan doprinos za penzijsko i invalidsko osigurawe. ^lan 4. Sredstva za penzijsko i invalidsko osigurawe obezbje|uju, u skladu sa zakonom, osigurana lica, poslodavci i Republika Srpska (u daqem tekstu: Republika). ^lan 5. Prava iz penzijskog i invalidskog osigurawa neotu|iva su li~na materijalna prava i ne mogu se prenositi
Strana 2 - Broj 106
SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE
Srijeda, 30. novembar 2005.
3) lice koje obavqa sve{teni~ku du`nost ili vjersku slu`bu. ^lan 12. Osiguranik u smislu ~lana 11. stav 2. ta~ka 1. ovog zakona je: 1) lice zaposleno u preduze}u i drugoj organizaciji koja obavqa privrednu djelatnost, udruèwu, banci, organizaciji za osigurawe, zadruzi, ustanovi, fondu i drugoj organizaciji koja obavqa djelatnost javnih slu`bi, dràvnom organu, organu politi~ko-teritorijalne zajednice i kod drugih doma}ih pravnih i fizi~kih lica (u daqem tekstu: poslodavac); 2) oficiri, podoficiri, oficiri po ugovoru i vojnici po ugovoru; 3) lice zaposleno kod preduzetnika; 4) lice izabrano ili imenovano na odgovaraju}u javnu funkciju, ako za taj rad prima platu; 5) zaposleno lice upu}eno na rad u inostranstvo, odnosno lice zaposleno kod poslodavca koji obavqa djelatnost u inostranstvu, pod uslovom da nije obavezno osigurano po propisima dràve u koju je upu}eno na rad, odnosno u kojoj je zaposleno, ako me|unarodnim ugovorom nije druga~ije odre|eno; 6) dràvqanin Republike koji je na teritoriji Republike zaposlen kod stranih ili me|unarodnih organizacija ili ustanova, stranih diplomatskih ili konzularnih predstavni{tava, ili je zaposlen kod drugih stranih pravnih ili fizi~kih lica, ako me|unarodnim ugovorom nije druga~ije odre|eno; 7) strani dràvqanin i lice bez dràvqanstva koji su na teritoriji Republike zaposleni kod stranih pravnih ili fizi~kih lica, ako me|unarodnim ugovorom nije druga~ije odre|eno, kao i kod me|unarodnih organizacija ili ustanova, diplomatskih ili konzularnih predstavni{tava, ako je takvo osigurawe predvi|eno me|unarodnim ugovorom. ^lan 13. Osiguranik iz ~lana 12. ovog zakona obavezno je osiguran na penzijsko i invalidsko osigurawe i po prestanku radnog odnosa za vrijeme dok ostvaruje nov~anu naknadu po propisima o radnim odnosima, zapo{qavawu i zdravstvenom osigurawu, ako je na tu naknadu obra~unat i upla}en doprinos za penzijsko i invalidsko osigurawe. ^lan 14. Preduzetnik u smislu ovog zakona je: 1) zanatlija, ugostiteq, prevoznik i drugo lice koje obavqa privrednu, uslu`nu ili drugu djelatnost, ako je djelatnost koju obavqa registrovana u skladu sa propisima; 2) drugo lice koje, u skladu sa propisima, samostalno u vidu zanimawa obavqa profesionalnu djelatnost; 3) osniva~, odnosno vlasnik radwe, poqoprivrednog gazdinstva, ili wihovog dijela, pod uslovom da nije obavezno osiguran po drugom osnovu. ^lan 15. Osiguranik iz ~lana 11. stav 2. ta~ka 3. ovog zakona je lice koje na osnovu rje{ewa nadle`nog vjerskog organa, odnosno vjerske zajednice obavqa sve{teni~ku du`nost ili vjersku slu`bu. 2. Obavezno osigurawe lica dok se nalaze u odre|enim okolnostima ^lan 16. Obavezno su osigurani na penzijsko i invalidsko osigurawe za slu~aj invalidnosti prouzrokovane povredom na radu i profesionalnom bole{}u, dok se nalaze u odre|enim okolnostima (u daqem tekstu: osiguranik u odre|enim okolnostima):
1) lice koje na teritoriji Republike u~estvuje u akciji spasavawa ili odbrane od elementarnih nepogoda (poàr, poplava, zemqotres i druge nepogode prouzrokovane vi{om silom), ili u akciji preduzetoj radi spasavawa ìvota gra|ana ili otklawawa materijalne {tete na imovini; 2) ~lan dobrovoqnog vatrogasnog dru{tva za vrijeme ga{ewa poàra, spasavawa qudi i imovine ugroène poàrom i drugim elementarnim nepogodama, uklawawa posqedica elementarnih nepogoda, odlaska na vje`bu i povratku sa vje`be, kao i za vrijeme obrazovawa za vatrogasnu slu`bu koje organizuje vatrogasno dru{tvo; 3) lice koje na zahtjev nadle`nih dràvnih organa pruì pomo} tim organima, ako tom prilikom bude povrije|eno ili se razboli; 4) u~enik i student za vrijeme prakti~ne nastave, odnosno za vrijeme stru~ne prakse kod poslodavca; 5) lice za vrijeme obavqawa obaveznog rada prilikom izdràvawa kazne zatvora, maloqetni~kog zatvora i za vrijeme izvr{ewa vaspitne mjere u vaspitnoj ustanovi, ustanovi za prevaspitavawe ili u posebnoj vaspitnoj ustanovi; 6) nezaposleno lice za vrijeme prekvalifikacije ili dokvalifikacije, na koju je upu}eno od strane organizacije za zapo{qavawe; 7) lice za vrijeme obavqawa poslova kod poslodavca, bez zasnivawa radnog odnosa (volonterski rad), u skladu sa propisima o radnim odnosima; 8) lice za vrijeme omladinskog radnog angaòvawa posredstvom zadruge u~enika, studenata i nezaposlene omladine; 9) lice za vrijeme u~e{}a u javnim radovima, koje organizuje politi~ko-teritorijalna zajednica; 10) lice za vrijeme vr{ewa obavezne vojne slu`be i vr{ewa drugih obaveza u oblasti odbrane, utvr|enih zakonom; 11) lice za vrijeme u~e{}a u omladinskoj radnoj akciji, odnosno radnom kampu i takmi~ewu (proizvodnom, sportskom i dr.); 12) lice za vrijeme vr{ewa odre|enih javnih funkcija ili gra|anskih du`nosti po pozivu organa politi~koteritorijalne zajednice (u svojstvu poslanika, svjedoka, sudije porotnika, vje{taka ili tuma~a i dr.); 13) dijete sa te{ko}ama u razvoju, za vrijeme stru~nog osposobqavawa, nakon zavr{ene osnovne {kole. Ta~ka 4. stav 1. ovog ~lana primjewuje se i na dràvqanina Republike kad se, saglasno propisima Republike, {koluje u inostranstvu ili kad u inostranstvu sti~e odgovaraju}u praksu poslije zavr{enog {kolovawa, ako je prije odlaska u inostranstvo imao prebivali{te na teritoriji Republike. Ta~ka 4. stav 1. ovog ~lana primjewuje se i na stranog dràvqanina koji se {koluje ili sti~e odgovaraju}u praksu poslije zavr{enog {kolovawa na teritoriji Republike, pod uslovom da dràva ~iji je on dràvqanin priznaje isto pravo dràvqanima Republike, ako me|unarodnim ugovorom nije druga~ije odre|eno. 3. Dobrovoqno osigurawe ^lan 17. Lice koje obavqa poqoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimawe i lice koje nije obavezno osigurano na penzijsko i invalidsko osigurawe, u smislu ~lana 11. ovog zakona, moè se dobrovoqno osigurati na penzijsko i invalidsko osigurawe, ako: 1) na dan podno{ewa zahtjeva za prijem na osigurawe ima navr{enih najmawe 15 godina ìvota; 2) ima op{tu zdravstvenu sposobnost; 3) ima prebivali{te na teritoriji Republike.
Broj 106 - Strana 3
Poqoprivrednom djelatno{}u, u smislu ovog zakona, smatra se zemqoradwa, sto~arstvo, ribogojstvo, p~elarstvo, peradarstvo, proizvodwa jaja, pili}a i dr., ako lice obavqawem te djelatnosti ostvaruje sredstva za ìvot. Poqoprivredna djelatnost smatra se, u smislu ovog zakona, jedinim zanimawem ako se na osnovu uvjerewa nadle`nog op{tinskog organa uprave utvrdi da lice koje obavqa djelatnost iz stava 1. ovog ~lana ostvaruje prihod iskqu~ivo bavqewem tom djelatno{}u. Poqoprivredna djelatnost smatra se, u smislu ovog zakona, glavnim zanimawem, ako se na osnovu uvjerewa nadle`nog op{tinskog organa uprave utvrdi da lice koje obavqa djelatnost iz stava 1. ovog ~lana, ostvaruje od te djelatnosti ve}i prihod od prihoda ostvarenih po drugom osnovu. Dobrovoqno osigurawe obezbje|uje se po~ev{i od dana podno{ewa zahtjeva za prijem u osigurawe. III - UTVR\IVAWE SVOJSTVA OSIGURANIKA ^lan 18. Svojstvo osiguranika u penzijskom i invalidskom osigurawu utvr|uje Fond, i to: - osiguranika iz ~lana 12. ovog zakona - na osnovu prijave osigurawa koju podnosi poslodavac; - osiguranika iz ~lana 13. ovog zakona - na osnovu prijave osigurawa koju podnosi organizacija za zapo{qavawe; - osiguranika iz ~lana 14. ovog zakona - na osnovu prijave osigurawa koju podnosi osiguranik; - osiguranika iz ~lana 15. ovog zakona - na osnovu prijave osigurawa koju podnosi nadle`ni organ vjerske zajednice; - osiguranika iz ~lana 17. ovog zakona - na osnovu zahtjeva za prijem u osigurawe, prijave osigurawa i odgovaraju}ih dokaza o ispuwavawu uslova za sticawe svojstva osiguranika, koju podnosi lice za koje se utvr|uje svojstvo osiguranika. Prijava osigurawa za utvr|ivawe svojstva osiguranika podnosi se u roku od osam dana od dana sticawa osnova po kome se osigurava. Ako Fond u slu~ajevima iz stava 1. alineje 1. do 4. ovog ~lana ne utvrdi svojstvo osiguranika o tome donosi rje{ewe. ^lan 19. Svojstvo osiguranika u slu~ajevima iz ~lana 17. ovog zakona Fond utvr|uje rje{ewem. Radi utvr|ivawa svojstva osiguranika u slu~ajevima iz ~lana 16. ovog zakona organizacije, organi i teritorijalno-politi~ke zajednice obavezni su da Fondu, do 10. u mjesecu za protekli mjesec, dostave spisak lica koja su se nalazila u okolnostima navedenim u istom ~lanu. IV - DOPRINOSI ZA PENZIJSKO I INVALIDSKO OSIGURAWE ^lan 20. Sredstva za ostvarivawe prava iz penzijskog i invalidskog osigurawa obezbje|uju se uplatom doprinosa i iz drugih izvora utvr|enih ovim zakonom. Doprinosi za penzijsko i invalidsko osigurawe utvr|uju se tako da se ostvarenim doprinosima, zajedno sa ostalim prihodima, obezbje|uje izvr{avawe obaveza Fonda utvr|enih zakonom. 1. Osnovica za obra~unavawe i pla}awe doprinosa ^lan 21. Osnovice i stopa za obra~un doprinosa za penzijsko i invalidsko osigurawe utvr|uju se zakonom. Stopa doprinosa iz stava 1. ovog ~lana za osiguranike koji rade na radnim mjestima, odnosno poslovima na kojima se sta` osigurawa ra~una sa uve}anim trajawem uve}ava se srazmjerno stepenu uve}awa staà.
Osnovica za obra~un doprinosa za penzijsko i invalidsko osigurawe za osiguranike o dobrovoqnom osigurawu ne moè biti mawa od iznosa za utvr|ivawe penzijskog osnova iz ~lana 234. ovog zakona. 2. Obveznici uplate doprinosa ^lan 22. Obveznici uplate doprinosa su: 1) za osiguranike iz ~lana 12. ovog zakona - poslodavac, odnosno isplatilac plate ili naknade plate; 2) za osiguranika iz ~lana 13. ovog zakona - isplatilac naknade; 3) za osiguranika iz ~lana 14. ovog zakona - sam osiguranik; 4) za osiguranika iz ~lana 15. ovog zakona - vjerska zajednica; 5) za osiguranika iz ~lana 16. ta~ka 1. ovog zakona organizacija koja organizuje akcije spasavawa ili odbrane od elementarnih nepogoda; 6) za osiguranika iz ~lana 16. ta~ka 2. ovog zakona op{tina na ~ijem je podru~ju organizovano dobrovoqno vatrogasno dru{tvo; 7) za osiguranika iz ~lana 16. ta~ka 3. ovog zakona dràvni organ na ~iji zahtjev osiguranik pruì pomo}; 8) za osiguranika iz ~lana 16. ta~ka 4. ovog zakona {kola, odnosno fakultet koji organizuje prakti~nu nastavu; 9) za osiguranika iz ~lana 16. ta~ka 5. ovog zakona kazneno-popravna, odnosno vaspitna ustanova u kojoj je osiguranik smje{ten; 10) za osiguranika iz ~lana 16. ta~ka 6. ovog zakona organizacija za zapo{qavawe koja je uputila osiguranika na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju; 11) za osiguranika iz ~lana 16. ta~ka 7. ovog zakona organizacija, odnosno poslodavac kod kojeg osiguranik volontira; 12) za osiguranika iz ~lana 16. ta~ka 8. ovog zakona omladinska, odnosno u~eni~ka zadruga; 13) za osiguranika iz ~lana 16. ta~ka 9. ovog zakona politi~ko-teritorijalna zajednica koja je organizovala javne radove; 14) za osiguranika iz ~lana 16. ta~ka 10. ovog zakona - Republika; 15) za osiguranika iz ~lana 16. ta~ka 11. ovog zakona - organizator omladinske radne akcije, odnosno takmi~ewa; 16) za osiguranika iz ~lana 16. ta~ka 12. ovog zakona - organ politi~ko-teritorijalne zajednice koji je uputio poziv osiguraniku; 17) za osiguranika iz ~lana 16. ta~ka 13. ovog zakona - organizacija, odnosno poslodavac kod koga se dijete osposobqava. 3. Uplata doprinosa ^lan 23. Obveznik uplate doprinosa koji svoje finansijsko poslovawe ne vodi preko organizacije za platni promet obavezan je da doprinos za penzijsko i invalidsko osigurawe uplati do sedmog datuma u mjesecu, za protekli mjesec. ^lan 24. Obveznik uplate doprinosa koji ne uplati doprinos u roku dospjelosti obavezan je da uz dospjeli iznos doprinosa plati kamatu po kamatnoj stopi propisanoj vaè}im propisima. ^lan 25. Obveznik je duàn da doprinos za penzijsko i invalidsko osigurawe uplati za sve zaposlene radnike -
Strana 4 - Broj 106
osiguranike prilikom isplate plata i drugih primawa po osnovu rada na koja se, u skladu sa zakonom, pla}a doprinos. Ako poslodavac zaposlenim radnicima u odre|enom mjesecu nije isplatio platu i druga primawa po osnovu rada, duàn je da uplati doprinos do 15. u mjesecu za prethodni mjesec, prema osnovici koju predstavqa iznos plate na koju radnik ima pravo za taj mjesec, prema zakonu i kolektivnom ugovoru. Izuzetno, poslodavac koji do dana stupawa na snagu ovog zakona nije uplatio doprinos, u smislu stava 1. ovog ~lana, moè uplatiti doprinos za jednog ili vi{e radnika za odre|eni period unazad, ako tim radnici sti~u pravo na dio staà osigurawa koji im nedostaje za ostvarivawe prava na penziju. Ukoliko ne postoji poslodavac, doprinos moè uplatiti pravni sqedbenik poslodavca ili sam radnik. Odredbe stava 2. ovog ~lana mogu se primjewivati najdaqe godinu dana od dana stupawa na snagu ovog zakona. ^lan 26. Fond vodi evidenciju i vr{i kontrolu obra~unavawa i pla}awa doprinosa za penzijsko i invalidsko osigurawe. Kontrolu iz stava 1. ovog ~lana vr{i ovla{}eni radnik Fonda (u daqem tekstu: kontrolor), uvidom u poslovne kwige i odgovaraju}u finansijsku dokumentaciju obveznika pla}awa doprinosa, i to iskqu~ivo u poslovnim prostorijama i u prisustvu ovla{}enog radnika obveznika pla}awa doprinosa. O utvr|enom stawu kontrolor sastavqa zapisnik. Ako utvrdi da je obveznik pla}awa doprinosa obra~unao i uplatio mawi iznos na ime doprinosa od onog koji je bio duàn da uplati, zapisnikom }e odrediti rok za uplatu utvr|enog iznosa dugovawa, koji ne moè biti kra}i od tri, niti duì od 15 dana. Ako obveznik uplate doprinosa ne uplati utvr|eni iznos dugovawa u roku odre|enom zapisnikom o izvr{enoj kontroli, Fond dostavqa zapisnik Poreskoj upravi, radi prinudne naplate utvr|enog iznosa dugovawa. Prinudna naplata iz stava 4. ovog ~lana prioritetno se izvr{ava. V - PENZIJSKI STA@ 1. Sta` osigurawa ^lan 27. U sta` osigurawa ra~una se vrijeme koje je osiguranik proveo poslije navr{ene 15. godine ìvota u obaveznom i dobrovoqnom osigurawu, u skladu sa ~l. 11. do 15. i ~lanom 17. ovog zakona, kao i sta` koji je dokupqen u skladu sa ~lanom 43. ovog zakona. ^lan 28. Vrijeme koje je osiguranik proveo u radnom odnosu kod dva ili vi{e poslodavaca u kra}em radnom vremenu od punog radnog vremena (nepuno radno vrijeme) ra~una se u sta` osigurawa srazmjerno radnom vremenu provedenom na radu u odnosu na puno radno vrijeme. Osiguraniku vrijeme provedeno u radnom odnosu u vremenu duèm od punog radnog vremena ne ra~una se u sta` osigurawa. ^lan 29. U sta` osigurawa ra~una se sve vrijeme provedeno u radnom odnosu sa punim radnim vremenom. Kao vrijeme provedeno u radnom odnosu sa punim radnim vremenom podrazumijeva se i vrijeme koje je osiguranik proveo u radnom odnosu sa skra}enim radnim vremenom, ako je radno vrijeme, u smislu propisa o radnim odnosima, izjedna~eno sa punim radnim vremenom.
^lan 30. Vrijeme koje je osiguranik proveo na radu sa skra}enim radnim vremenom, koje nije u smislu ~lana 29. stav 2. ovog zakona izjedna~eno sa punim radnim vremenom prera~unava se na puno radno vrijeme. ^lan 31. Osiguraniku kod kojeg je nastala invalidnost po osnovu koje se sti~e pravo na invalidsku penziju, u sta` osigurawa ra~una se vrijeme do dana prestanka radnog odnosa, a osiguraniku koji obavqa samostalnu djelatnost - do dana prestanka obavqawa djelatnosti po osnovu koje je osiguran. ^lan 32. U sta` osigurawa ra~una se vrijeme koje je osiguranik proveo: 1) na bolovawu poslije prestanka radnog odnosa ili drugog rada po osnovu kojeg je bio osiguran; 2) na prekvalifikaciji ili dokvalifikaciji na koju je upu}en kao invalid rada poslije prestanka radnog odnosa, ili kao vojni invalid, kao civilni invalid rata, kao slijepo lice, lice oboqelo od distrofije i srodnih mi{i}nih i neuromi{i}nih oboqewa, paraplegije, cerebralne i dje~ije paralize; 3) kao u~esnik u {trajku koji je organizovan u skladu sa zakonom kojim je ure|eno pravo radnika na {trajk. ^lan 33. U sta` osigurawa ra~una se vrijeme provedeno u osigurawu, po osnovu obavqawa samostalne djelatnosti, sve{teni~ke du`nosti, odnosno vjerske slu`be, kao i vrijeme provedeno u dobrovoqnom osigurawu. Osiguraniku koji obavqa samostalnu djelatnost u sta` osigurawa ra~una se i vrijeme za koje je privremeno prekinuo obavqawe djelatnosti, u skladu sa zakonom, izuzev vremena provedenog na odsluèwu vojnog roka, ako je za to vrijeme uplatio doprinos za penzijsko i invalidsko osigurawe. ^lan 34. U sta` osigurawa ra~una se vrijeme za koje je osiguranik bio prijavqen organizaciji za zapo{qavawe poslije prestanka radnog odnosa, u skladu sa propisima o zapo{qavawu. 2. Sta` osigurawa koji se ra~una sa uve}anim trajawem ^lan 35. Sta` osigurawa sa uve}anim trajawem ra~una se osiguranicima koji su radili puno radno vrijeme: 1) sa tjelesnim o{te}ewem od najmawe 70%; 2) kao vojni invalidi od I do VI grupe; 3) kao civilni invalidi rata od I do VI grupe; 4) kao slijepa lica, lica oboqela od distrofije i srodnih mi{i}nih i neuromi{i}nih oboqewa, paraplegije, cerebralne i dje~ije paralize i multiple skleroze, kao i osiguraniku koji je ostvario nov~anu naknadu za pomo} i wegu za vrijeme trajawa radnog odnosa, bez obzira na procenat tjelesnog o{te}ewa. Osiguraniku iz stava 1. ovog ~lana svakih 12 mjeseci rada ra~una se kao 15 mjeseci staà osigurawa. ^lan 36. Sta` osigurawa sa uve}anim trajawem ra~una se i osiguraniku koji radi na naro~ito te{kim i po zdravqe {tetnim radnim mjestima, ili u odre|enim djelatnostima na naro~ito te{kim poslovima i na poslovima na kojima poslije navr{ewa odre|enih godina ìvota osiguranik ne moè uspje{no da obavqa svoju profesionalnu djelatnost. Stepen uve}awa staà osigurawa iz stava 1. ovog ~lana zavisi od teìne {tetnosti rada, odnosno prirode posla i moè iznositi najvi{e do 50%.
Broj 106 - Strana 5
Odredba stava 1. ovog ~lana }e se primjewivati od 29. decembra 2003. godine. ^lan 37. Kao radna mjesta, odnosno poslovi na kojima se sta` osigurawa ra~una sa uve}anim trajawem zato {to je rad na wima naro~ito teàk i {tetan po zdravqe mogu se utvrditi radna mjesta na kojima postoje sqede}i uslovi: 1) da u vezi s obavqawem poslova postoje znatniji {tetni uticaji na zdravstveno stawe i radnu sposobnost radnika i pored toga {to su primijewene sve op{te i posebne za{titne mjere utvr|ene propisima, kao i druge mjere koje mogu uticati na otklawawe i smawivawe {tetnih uticaja; 2) da se poslovi pod te{kim i po zdravqe {tetnim uslovima obavqaju neposredno pored izvora {tetnih uticaja u neprekidnom toku procesa rada; 3) da poslove na radnom mjestu pod okolnostima iz t. 1. i 2. ovog stava obavqa isti osiguranik u toku punog radnog vremena, uzimaju}i kao puno radno vrijeme i skra}eno radno vrijeme odre|eno za pojedine poslove zbog posebnih uslova rada. Kao radna mjesta, odnosno poslovi na kojima se sta` osigurawa ra~una sa uve}anim trajawem zato {to je vijek vr{ewa profesionalne djelatnosti ograni~en navr{ewem odre|enih godina ìvota mogu se utvrditi radna mjesta u onim zanimawima u kojima, zbog prirode i teìne posla, fiziolo{ke funkcije organizma opadaju u toj mjeri da osiguraniku onemogu}avaju daqe uspje{no vr{ewe iste profesionalne djelatnosti. ^lan 38. Radna mjesta na kojima se sta` osigurawa ra~una sa uve}anim trajawem i stepen uve}awa staà po tom osnovu utvr|uje ministarstvo nadle`no za poslove rada, na zahtjev poslodavca, inspektora rada, sindikata ili zainteresovanog radnika, a na osnovu analize i mi{qewa ovla{}ene nau~ne ili stru~ne organizacije. Vlada Republike Srpske (u daqem tekstu: Vlada) donosi bliè propise: - o utvr|ivawu radnih mjesta na kojima se sta` osigurawa ra~una sa uve}anim trajawem, - o uslovima koje moraju ispuwavati organizacije za obavqawe djelatnosti iz stava 1. ovog ~lana. ^lan 39. Osiguranicima iz ~l. 35. i 36. ovog zakona sta` osigurawa ra~una se sa uve}anim trajawem samo za vrijeme koje su efektivno proveli na radu. Kao vrijeme efektivno provedeno na radu, smatra se i vrijeme koje je osiguranik proveo na godi{wem odmoru i pla}enom odsustvu do 36 radnih dana u toku jedne kalendarske godine, u skladu sa Zakonom. ^lan 40. Radna mjesta na kojima se sta` osigurawa ra~una sa uve}anim trajawem, kao i stepen uve}awa staà osigurawa podlijeù reviziji. Pod revizijom radnih mjesta na kojima se sta` osigurawa ra~una sa uve}anim trajawem i revizijom stepena uve}awa staà osigurawa, u smislu ovog zakona, smatra se ponovna ocjena postojawa uslova iz ~lana 37. ovog zakona. Revizija radnih mjesta iz stava 1. ovog ~lana vr{i se na na~in i po postupku predvi|enom ovim zakonom, za wihovo utvr|ivawe. Revizija radnih mjesta na kojima se sta` osigurawa ra~una sa uve}anim trajawem, koja su utvr|ena u skladu sa ovim zakonom, izvr{i}e se najkasnije u roku od 10 godina od dana stupawa na snagu ovog zakona, a nakon toga najmawe svakih 10 godina. Revizija radnih mjesta na kojima se sta` osigurawa ra~una sa uve}anim trajawem, koja su utvr|ena do 31. marta 1992. godine, izvr{i}e se najkasnije u roku od pet godina od dana stupawa na snagu ovog zakona.
^lan 41. Sta` osigurawa u smislu ~l. 27. do 36. ovog zakona ra~una se osiguraniku, za vrijeme za koje je pla}en doprinos za penzijsko i invalidsko osigurawe. 3. Poseban sta` ^lan 42. U poseban sta` u dvostrukom trajawu ra~una se: 1) pripadniku oruànih snaga biv{e SFRJ - vrijeme u~e{}a u oruànim sukobima na teritoriji Hrvatske, poslije 17. avgusta 1990. godine; 2) pripadniku Vojske Republike Srpske i pripadniku Ministarstva unutra{wih poslova Republike Srpske vrijeme neposredne ratne opasnosti i ratnog stawa na teritoriji biv{e Bosne i Hercegovine, poslije 4. avgusta 1991. godine; 3) pripadniku Vojske i pripadniku Ministarstva unutra{wih poslova biv{e Republike Srpske Krajine vrijeme u~e{}a u oruànim sukobima na teritoriji biv{e SFRJ poslije 4. avgusta 1991. godine, pod uslovom da imaju prebivali{te na teritoriji Republike; 4) gra|aninu Republike - vrijeme u~e{}a u antifa{isti~koj i oslobodila~koj borbi tokom 20. vijeka kao pripadniku srpske, crnogorske, Vojske u otaxbini i Jugoslovenske vojske. Licima iz stava 1. t. 1. i 2. ovog ~lana ra~una se u poseban sta` u dvostrukom trajawu i vrijeme provedeno u zarobqeni{tvu, kao i vrijeme provedeno na lije~ewu i medicinskoj rehabilitaciji zbog posqedica bolesti ili povreda zadobijenih u oruànim sukobima i zarobqeni{tvu. Poseban sta` u smislu stava 1. t. 1. i 2. i stava 2. ovog ~lana utvr|uje se na osnovu pravosna`nog rje{ewa o kategorizaciji boraca, koje donosi ministarstvo nadle`no za pitawe boraca. Uvjerewe o pripadni{tvu oruànim snagama iz stava 1. ta~ka 3. ovog ~lana izdaje Biro biv{e Republike Srpske Krajine. Poseban sta` u smislu stava 1. t. 1, 2. i 3. i stava 2. ovog ~lana pripada zakqu~no sa danom demobilizacije, odnosno sa danom osloba|awa iz zarobqeni{tva ili zavr{etka lije~ewa i medicinske rehabilitacije, a najdaqe do 30. juna 1996. godine. 4. Dokup staà ^lan 43. Za osiguranika koji ne ispuwava uslove propisane za ostvarivawe prava za starosnu penziju poslodavac, odnosno sam osiguranik moè dokupiti nedostaju}i sta`, ako tim staòm ispuwava uslove za ostvarivawe prava na penziju, a najvi{e tri godine. Dokup staà, u smislu stava 1. ovog ~lana, moè se vr{iti godinu dana od dana stupawa na snagu ovog zakona. Fond op{tim aktom utvr|uje visinu, na~in i rok za uplatu sredstava za dokup staà, s tim da se visina sredstava utvr|uje tako da se ostvarenim sredstvima obezbje|uje izvr{ewe obaveza Fonda nastale priznavawem tog staà. U penzijski sta` ra~una se samo ono vrijeme dokupqenog staà za koje su obaveze po tom osnovu upla}ene u cijelosti. VI - MATI^NA EVIDENCIJA ^lan 44. Fond za penzijsko i invalidsko osigurawe Republike Srpske (u daqem tekstu: Fond) vodi mati~nu evidenciju o osiguranicima, obveznicima uplate doprinosa i korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osigurawa.
Strana 6 - Broj 106
^lan 45. Mati~na evidencija se formira i vodi po jedinstvenim metodolo{kim principima. Uno{ewe podataka u mati~nu evidenciju vr{i se prema Jedinstvenom kodeksu {ifara. Podaci se unose u mati~nu evidenciju na osnovu prijava podnesenih na propisanim obrascima, koje se mogu dostavqati i putem magnetnih medija. Podaci iz mati~ne evidencije koriste se i za statisti~ka istraìvawa i druge slu`bene potrebe. ^lan 46. U mati~nu evidenciju unose se podaci o: 1) osiguranicima iz penzijskog i invalidskog osigurawa (u daqem tekstu: osiguranici); 2) korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osigurawa (u daqem tekstu: korisnici prava); 3) obveznicima uplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osigurawe (u daqem tekstu: obveznici uplate doprinosa). ^lan 47. Svojstvo osiguranika za lice za koje je podnesena prijava na osigurawe utvr|uje se izdavawem potvrde o prijemu na osigurawe i uno{ewem podataka u mati~nu evidenciju, bez izdavawa rje{ewa ukoliko zakonom nije druga~ije propisano. Prilikom prijave na osigurawe vr{i se provjera podataka sadrànih u prijavi. Prije uno{ewa podataka u mati~nu evidenciju o osiguranicima, Fond ima pravo da vr{i pregled poslovnih kwiga i evidencija iz oblasti rada kod organizacija i drugih obveznika obra~una i uplate doprinosa, radi kontrole tih podataka. ^lan 48. Lice za koje obveznik podno{ewa prijava nije podnio prijavu na osigurawe moè podnijeti zahtjev za utvr|ivawe svojstva osiguranika. Fond }e pokrenuti postupak za utvr|ivawe svojstva osiguranika i kada, prilikom kontrole ili na drugi na~in, utvrdi da prijava na osigurawe i / ili odjava sa osigurawa nije podnesena za lice koje ima pravo na penzijsko i invalidsko osigurawe. U slu~ajevima iz st. 1. i 2. ovog ~lana Fond donosi rje{ewe o utvr|ivawu svojstva osiguranika. ^lan 49. Kad se svojstvo osiguranika utvr|uje po isteku rokova odre|enih za podno{ewe prijava na osigurawe, Fond je duàn da pokrene postupak za naplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osigurawe za period za koji se naknadno utvr|uje svojstvo osiguranika. Stav 1. ovog ~lana ne}e se primjewivati kod dokazivawa staà putem svjedoka u smislu ~lana 166. st. 2. i 4. ovog zakona. ^lan 50. Stru~na slu`ba Fonda je obavezna, godinu dana prije ispuwewa uslova za sticawe prava na starosnu penziju, obavijestiti pismeno osiguranika, na wegov zahtjev, o ~iwenicama relevantnim za ostvarivawe tog prava, radi uvida o registrovanim podacima u mati~noj evidenciji. 1. Podaci koji se unose u mati~nu evidenciju ^lan 51. U mati~nu evidenciju unose se sqede}i podaci o osiguranicima: 1) prezime i ime; 2) mati~ni broj gra|anina; 3) li~ni broj osiguranika; 4) pol; 5) dràvqanstvo;
6) zanimawe; 7) {kolska sprema; 8) osnov osigurawa; 9) o staù osigurawa, platama, naknadama plate, osnovicama osigurawa i drugim naknadama koje se uzimaju za obra~un penzijskog osnova; 10) o invalidima rada - korisnicima prava po osnovu preostale radne sposobnosti; 11) o poslovima na kojima se sta` osigurawa ra~una sa uve}anim trajawem; 12) o posebnom staù i u~e{}u u ratu; 13) o broju ~asova provedenih na radu u punom radnom vremenu, kra}em od punog radnog vremena, duèm od punog radnog vremena i dopunskom radu, broju ~asova za koje je obra~unata naknada plate i o ostvarenoj plati; 14) o osiguranicima s tjelesnim o{te}ewem od najmawe 70%, vojnim invalidima od I do VI grupe, civilnim invalidima rata od I do VI grupe, slijepim licima, licima oboqelim od distrofije ili srodnih mi{i}nih i neuromi{i}nih oboqewa i od paraplegije, cerebralne i dje~ije paralize i skleroze multipleks; 15) radno vrijeme radnika - ~asova dnevno; 16) datum stupawa radnika na rad - u osigurawe; 17) datum prestanka rada - osigurawa; 18) vrijeme provedeno na sluèwu vojnog roka nakon navr{ene 20. godine ìvota; 19) u vezi sa ocjenom radne sposobnosti; 20) registarski broj obveznika uplate doprinosa. ^lan 52. U mati~nu evidenciju korisnika prava, pored podataka iz ~lana 51. ovog zakona, unose se i sqede}i podaci: 1) vrsta penzije; 2) pravni osnov za ostvarivawe prava na penziju; 3) datum sticawa prava na penziju, datum po~etka isplate, prekida i ponovne isplate penzije, kao i datum prestanka prava na penziju; 4) datum nastanka i uzrok invalidnosti - smrti i dijagnoza bolesti; 5) penzijski osnov i iznos penzije na dan sticawa prava; 6) isplatna adresa. ^lan 53. U mati~nu evidenciju o korisnicima porodi~ne penzije, za umrlog osiguranika ili za umrlog korisnika li~ne penzije, kao i za korisnike porodi~ne penzije unose se sqede}i podaci: 1) prezime i ime umrlog osiguranika ili korisnika li~ne penzije i korisnika porodi~ne penzije; 2) mati~ni broj gra|anina i li~ni broj osiguranika ili lica po osnovu koga je ostvareno pravo na porodi~nu penziju i korisnika porodi~ne penzije; 3) pol umrlog osiguranika ili korisnika li~ne penzije; 4) srodstvo sa umrlim osiguranikom, odnosno korisnikom penzije od koga izvodi pravo na porodi~nu penziju; 5) datum sticawa prava na penziju, datum od kada se penzija ispla}uje i datum prestanka prava na penziju; 6) o iznosu porodi~ne penzije. 2. Formirawe i vo|ewe mati~ne evidencije ^lan 54. Mati~na evidencija se formira uno{ewem podataka o obveznicima uplate doprinosa, osiguranicima i korisnicima prava na osnovu odgovaraju}ih prijava.
Broj 106 - Strana 7
Prijave za ustrojavawe mati~ne evidencije obveznik uplate doprinosa podnosi nadle`noj podru~noj organizacionoj jedinici Fonda. U mati~nu evidenciju unose se i sve promjene podataka iz ~l. 51, 52. i 53. ovog zakona. ^lan 55. Fond obveznicima uplate doprinosa odre|uje registarski broj. Registarski broj obveznika uplate doprinosa sastoji se od oznake Republike Srpske (u daqem tekstu: Republika), op{tine, teku}eg rednog broja registra obveznika uplate doprinosa i kontrolnog broja. Pored registarskog broja o obveznicima uplate doprinosa, Fond u evidenciju unosi i jedinstveni identifikacioni broj. ^lan 56. U ciqu formirawa i vo|ewa mati~ne evidencije o obveznicima uplate doprinosa, osiguranicima i korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osigurawa nadle`noj filijali Fonda podnose odgovaraju}e prijave, i to: 1) obveznik uplate doprinosa: - prijavu o po~etku poslovawa, prestanku poslovawa ili promjene u toku poslovawa, - prijavu na osigurawe, odjavu osigurawa i prijavu promjene podataka u osigurawu, - prijavu podataka o ostvarenoj plati, naknadama plate i staù osigurawa, - prijavu podataka o osiguranicima - invalidima rada i - prijavu o promjeni navedenih podataka; 2) Zavod za zapo{qavawe Republike Srpske: - prijavu na osigurawe, odjavu osigurawa i prijavu promjena u osigurawu za nezaposlena lica koja su u skladu sa Zakonom osigurana na penzijsko i invalidsko osigurawe, kao i o wihovoj naknadi koja sluì za utvr|ivawe penzijskog osnova; 3) Fond: - prijavu o utvr|ivawu posebnog staà, - druge prijave kada je za to ovim zakonom ovla{}en; 4) osiguranik koji je sam obveznik uplate doprinosa: - prijavu o po~etku, prestanku i promjenama o obvezniku uplate doprinosa i - prijavu na osigurawe, odjavu osigurawa i promjenama podataka u osigurawu. Pod obveznikom uplate doprinosa, u smislu stava 1. ta~ka 1) ovog ~lana, podrazumijevaju se preduze}e i druga organizacija koja obavqa privrednu djelatnost, udruèwe, banka, organizacija za osigurawe, zadruga, ustanova, zavod, fond i druga organizacija koja obavqa djelatnost javnih slu`bi, dràvni organ, organ politi~ko-teritorijalne zajednice i lokalne samouprave i drugo doma}e i strano pravno i fizi~ko lice koje zapo{qava radnike. Fond za osiguranike u smislu stava 1. ta~ka 3) ovog ~lana popuwava prijave i u mati~nu evidenciju unosi podatke o utvr|enom staù osigurawa i posebnom staù za osiguranike koji su sami obveznici pla}awa doprinosa, kao i osnovici koja sluì za utvr|ivawe penzijskog osnova. ^lan 57. U prijave podataka za mati~nu evidenciju o osiguranicima podaci se unose na osnovu javnih isprava i zakonom pripisanih evidencija i drugih zvani~nih evidencija koje vode obveznici obra~una i uplate doprinosa - poslodavci i obveznici podno{ewa prijava podataka.
^lan 58. Za ta~nost podataka unesenih u prijave podataka za mati~nu evidenciju o osiguranicima odgovoran je podnosilac prijave. Fond je duàn da provjerava ta~nost podataka unesenih u prijave podataka za mati~nu evidenciju i da vr{i uvid u evidenciju i dokumentaciju na kojima se zasnivaju podaci uneseni u prijavu. ^lan 59. Prijave podataka za mati~nu evidenciju o osiguranicima podnose se nadle`noj organizacionoj jedinici Fonda, i to: 1) za osiguranika - radnika iz ~lana 12. ovog zakona prema sjedi{tu poslodavca, odnosno wegove organizacione jedinice (filijala, ekspozitura, ispostava, poslovnica, predstavni{tvo, zastupni{tvo i druga poslovna i radna jedinica); 2) za osiguranike preduzetnike iz ~lana 14. ovog zakona - prema mjestu u kome je osiguranik registrovao obavqawe djelatnosti po osnovu koje je osiguran; 3) za osiguranike vjerske slu`benike - prema sjedi{tu administrativnog organa vjerske zajednice; 4) za osiguranike u dobrovoqnom osigurawu - prema prebivali{tu osiguranika; 5) za nezaposlena lica koja su u skladu sa Zakonom osigurana na penzijsko i invalidsko osigurawe - prema sjedi{tu organizacione jedinice nadle`ne slu`be za zapo{qavawe. Izuzetno od odredaba stava 1. ovog ~lana, za lica zaposlena u zajedni~kim organima Bosne i Hercegovine i Br~ko Distrikta prijave podataka za mati~nu evidenciju o osiguranicima podnose se nadle`noj organizacionoj jedinici Fonda prema mjestu prebivali{ta zaposlenog. Rje{ewe, odnosno odobrewe o po~etku, promjeni i prestanku, kao i privremenom prestanku i ponovnom po~etku obavqawa poslovawa obveznika, uplate doprinosa, dostavqa Fondu organ uprave koji je izdao rje{ewe, odnosno odobrewe ili drugi nadle`ni organ, u roku od osam dana. ^lan 60. Podatke iz prijava iz ~lana 56. ovog zakona Fond unosi u mati~nu evidenciju. ^lan 61. Ukoliko Fond, prilikom provjere podataka, u smislu ~lana 58. ovog zakona, utvrdi da prijava nije pravilno popuwena, naloì}e podnosiocu prijave da izvr{i ispravku u roku od 15 dana. Ako podnosilac prijave ne otkloni nedostatke u prijavi u tom roku, Fond }e odbiti prijem prijave i o tome donijeti rje{ewe, koje ima karakter upravnog akta. ^lan 62. Fond je duàn da osiguraniku, na wegov zahtjev, izda uvjerewe o podacima unesenim u mati~nu evidenciju. Uvjerewe iz stava 1. ovog ~lana ima karakter javne isprave. Osiguranik ima pravo da zahtijeva da Fond donese rje{ewe o podacima o osigurawu i penzijskom staù unesenim u mati~nu evidenciju. Fond je duàn da ovo rje{ewe donese u roku od 30 dana od prijema zahtjeva. Rje{ewe iz stava 3. ovog ~lana ima karakter upravnog akta i protiv wega podnosilac zahtjeva ima pravo àlbe u skladu sa zakonom. ^lan 63. Podaci uneseni u mati~nu evidenciju osiguranicima na na~in utvr|en ovim zakonom mogu se naknadno mijewati u sqede}im slu~ajevima: 1) ako nadle`ni organ naknadno u propisanom postupku utvrdi promjenu podataka;
Strana 8 - Broj 106
2) ako su podaci uneseni u mati~nu evidenciju na osnovu la`nih isprava; 3) ako se naknadno, provjerom podataka ili na drugi na~in, utvrdi da su u mati~nu evidenciju uneseni neispravni, neta~ni ili nepotupni podaci; 4) u drugim slu~ajevima u kojim se po propisanom postupku mogu upotrijebiti pravna sredstva. ^lan 64. Prijave podataka za vo|ewe evidencije iz ~lana 56. ovog zakona dostavqaju se u sqede}im rokovima: 1) prijava po~etka poslovawa, prijava prestanka poslovawa i prijava promjena u poslovawu obveznika uplate doprinosa u roku od osam dana od dana po~etka poslovawa, odnosno od dana prestanka poslovawa ili od dana nastale promjene u poslovawu, prema rje{ewu nadle`nog organa; 2) prijava na osigurawe, odjava sa osigurawa i prijava promjene u toku osigurawa u roku od osam dana od dana zaposlewa ili po~etka obavqawa djelatnosti po osnovu koje je osiguran, odnosno od dana prestanka zaposlewa ili obavqawa djelatnosti po osnovu koje je bio osiguran, odnosno od dana nastale promjene u osigurawu; 3) prijava podataka o ostvarenoj plati, naknadama plate i drugim naknadama i staù osigurawa, odnosno osnovicama najkasnije do 31. marta teku}e godine za proteklu kalendarsku godinu; 4) prijava podataka za dokup staà za starosnu penziju u roku od 30 dana od dana prijema pravosna`nog rje{ewa o priznatom staù osigurawa; 5) prijava podataka za osiguranika invalida rata u roku od 30 dana od dana prijema pravosna`nog rje{ewa o utvr|enoj invalidnosti osiguranika i pravu po tom osnovu; 6) prijava o promjeni podataka iz ta~ke 3) ovog ~lana u roku od osam dana od dana utvr|ene promjene, odnosno od dana prijema pravosna`nog rje{ewa kojim je utvr|ena promjena podataka. ^lan 65. Podaci za korisnike prava unose se u mati~nu evidenciju prilikom ostvarivawa prava na osnovu pravosna`nog rje{ewa Fonda ili drugog nadle`nog organa. ^lan 66. Prijave podataka za formirawe i vo|ewe mati~ne evidencije o osiguranicima, na osnovu kojih su podaci uneseni u mati~nu evidenciju, ~uvaju se najmawe 40 godina, ra~unaju}i od dana sticawa prava utvr|enih na osnovu tih podataka i deset godina nakon prestanka prava. ^lan 67. Umjesto originalnih prijava podataka, podaci iz prijava se mogu ~uvati na magnetnim medijima. ^lan 68. Uni{tavawe originalnih prijava na osnovu kojih su uneseni podaci u mati~nu evidenciju vr{i stru~na komisija, koju obrazuje Fond. Predsjednik komisije je predstavnik Arhiva Republike Srpske. ^lan 69. Fond je ovla{}en da odjavi osiguranika sa osigurawa po slu`benoj du`nosti ili na wegov zahtjev u sqede}im slu~ajevima: 1) kada je obveznik uplate doprinosa prestao sa poslovawem na osnovu rje{ewa nadle`nog organa, a nije podnio odjavu; 2) kada je obveznik uplate doprinosa prestao sa poslovawem iz nepoznatih razloga ili u slu~aju vi{e sile; 3) kada obveznik uplate doprinosa nije odjavio osiguranike, a prijavio je prestanak poslovawa.
^lan 70. U slu~ajevima iz ~lana 69. stav 1. t. 1) i 2) ovog zakona, Fond }e odjaviti osiguranika sa osigurawa, rje{ewem. Fond }e rje{ewem utvrditi prestanak poslovawa obveznika uplate doprinosa i odjaviti osiguranika sa osigurawa u slu~aju iz ~lana 69. stav 1. ta~ka 2) ovog zakona. Rje{ewe iz st. 1. i 2. ovog ~lana imaju snagu upravnog akta protiv kojeg se moè izjaviti àlba, u skladu sa zakonom. ^lan 71. U ciqu trajnog i sigurnog obezbje|ewa i za{tite podataka Fond najmawe po jedan primjerak prijava propisanih ovim zakonom deponuje u trezore ili u druge odgovaraju}e depoe na teritoriji Republike (magnetni mediji i dr.). ^lan 72. Svi statisti~ki podaci i informacije koji se prikupqaju, evidentiraju i obra|uju u Fondu i kod poslodavaca moraju biti prikazani po polu. Statisti~ki podaci i informacije od op{teg zna~aja, koje se prikupqaju, evidentiraju i obra|uju u skladu sa stavom 1. ovog ~lana, moraju biti dio statisti~ke evidencije i dostupni javnosti. ^lan 73. Rje{ewe, odnosno odobrewe o po~etku, promjeni i prestanku kao i privremenom prestanku i ponovnom po~etku obavqawa poslovawa za preduzetnika dostavqa Fondu organ uprave koji je izdao rje{ewe, odnosno odobrewe u roku od osam dana. VII - PRAVA IZ PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURAWA I USLOVI ZA WIHOVO OSTVARIVAWE ^lan 74. Prava iz penzijskog i invalidskog osigurawa, prema ovom zakonu su: 1) za slu~aj starosti - starosna penzija; 2) za slu~aj invalidnosti - invalidska penzija, prekvalifikacija ili dokvalifikacija i raspore|ivawe, odnosno zaposlewe na drugom odgovaraju}em poslu, kao i pravo na nov~anu naknadu po osnovu kori{}ewa prava na prekvalifikaciju, dokvalifikaciju ili raspore|ivawa, odnosno zapo{qavawa na drugom odgovaraju}em poslu, ili po osnovu ~ekawa na raspore|ivawe, odnosno zaposlewe na drugom radnom mjestu; 3) za slu~aj smrti osiguranika, odnosno korisnika li~ne penzije - porodi~na penzija. A) STAROSNA PENZIJA 1. Uslovi za sticawe prava na starosnu penziju ^lan 75. Pravo na starosnu penziju sti~e osiguranik kad navr{i 65 godina ìvota i najmawe 20 godina staà osigurawa. Osiguranik iz stava 1. ovog ~lana koji nema 20 godina staà osigurawa sti~e pravo na starosnu penziju kad navr{i 65 godina ìvota i najmawe 25 godina penzijskog staà. Osiguranik koji navr{i 40 godina staà osigurawa sti~e pravo na starosnu penziju, bez obzira na godine ìvota. Osiguranik kojem je utvr|en poseban sta` u dvostrukom trajawu, u smislu ~lana 42. ovog zakona, sti~e pravo na starosnu penziju kad navr{i 40 godina penzijskog staà, bez obzira na godine ìvota. Izuzetno od uslova za sticawe prava na starosnu penziju iz st. 1. i 3. ovog ~lana, osiguranik èna, ako to
Broj 106 - Strana 9
zahtijeva, sti~e pravo na starosnu penziju kad navr{i 60 godina ìvota i najmawe 20 godina staà osigurawa ili kad navr{i 35 godina staà osigurawa, bez obzira na godine ìvota, u skladu sa odredbama ovog zakona. ^lan 76. Osiguranik koji je proveo najmawe 15 godina efektivnog rada na naro~ito te{kim i po zdravqe {tetnim poslovima, iz ~lana 37. ovog zakona, sti~e pravo na starosnu penziju, pod uslovom da je navr{io 55 godina ìvota i najmawe 30 godina penzijskog staà. Odredba stava 1. ovog ~lana, u pogledu godina ìvota i godina penzijskog staà, primjewuje se i na osiguranika koji je najmawe 15 godina efektivno radio sa punim radnim vremenom u svojstvu osiguranika iz ~lana 36. stav 1. ovog zakona. 2. Penzijski osnov za odre|ivawe starosne i invalidske penzije ^lan 77. Penzijski osnov za odre|ivawe starosne i invalidske penzije predstavqa prosje~an iznos neto plata osiguranika, nov~anih i nenov~anih prihoda i naknada koje je osiguranik ostvario u skladu sa ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu na koje je obra~unat i upla}en doprinos za penzijsko i invalidsko osigurawe (u daqem tekstu: plata), odnosno neto osnovica sigurawa, po~ev od 1. januara 1970. godine, do dana ostvarivawa prava, s tim {to se za utvr|ivawe penzijskog osnova ne uzimaju plate niti osnovice osigurawa iz 1992. i 1993. godine. Ako Fond, odnosno osiguranik ne raspolaè podacima o plati za utvr|ivawe penzijskog osnova, u skladu sa ~lanom 82. ovog zakona, za godine za koje se ne raspolaè podacima o plati osiguranika, kao plata uzima se iznos prosje~ne plate u SRBiH, odnosno Republici za te godine uve}an, odnosno umawen za onoliko koliko je plata usiguranika ve}a, odnosno mawa od prosje~ne plate u SRBiH, odnosno Republici u godini koja prethodi godini za koju ne postoje podaci o plati, a ako podaci ne postoje za vi{e uzastopnih godina, onda se kao plata uzima iznos prosje~ne plate ostvarene u SRBiH, odnosno Republici iz tih godina uve}an, odnosno umawen za onoliko koliko je plata osiguranika prosje~no ve}a, odnosno mawa od prosje~ne plate, u godini za koju se raspolaè podacima o plati osiguranika. ^lan 78. Platom, odnosno osnovicom osigurawa, u smislu ~lana 77. ovog zakona, smatra se prosje~an mjese~ni neto iznos plate koju je osiguranik ostvario u skladu sa propisima i kolektivnim ugovorom za rad u punom radnom vremenu, vremenu kra}em od punog radnog vremena i u vremenu duèm od punog radnog vremena, prera~unatom na puno radno vrijeme, kao i prosje~an mjese~ni iznos osnovice osigurawa za koju je osiguranik upla}ivao doprinos za penzijsko i invalidsko osigurawe. ^lan 79. U prosje~an mjese~ni iznos neto plate koja sluì za utvr|ivawe penzijskog osnova, ura~unava se i osnov za odre|ivawe naknade plate za vrijeme: 1) odsustvovawa sa rada, u skladu sa propisima o radnim odnosima; 2) privremene sprije~enosti za rad, u skladu sa propisima o zdravstvenom osigurawu; 3) ostvarivawa prava po osnovu preostale radne sposobnosti, u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osigurawu. ^lan 80. Osiguraniku koji je u kalendarskoj godini iz koje se plata uzima za utvr|ivawe penzijskog osnova bio
istovremeno zaposlen kod dva ili vi{e poslodavaca sa nepunim radnim vremenom, penzijski osnov se utvr|uje na osnovu neto plata ostvarenih kod svih poslodavaca. ^lan 81. Ako ovim zakonom nije druga~ije odre|eno, plata, odnosno osnovica osigurawa iz godine u kojoj osiguranik sti~e pravo na penziju, ne uzima se za utvr|ivawe penzijskog osnova. ^lan 82. Plate i osnovice osigurawa koje se u smislu ~l. 77. do 81. ovog zakona uzimaju za utvr|ivawe penzijskog osnova, valorizuju se prema kretawu prosjeka neto plata svih zaposlenih u biv{oj Bosni i Hercegovini i u Republici i na taj na~in dovode na nivo neto plata u Republici, u kalendarskoj godini koja prethodi godini po~etka primjene odredaba ~l. 77. do 87. ovog zakona, koja se uskla|uje svake godine prema stopi rasta plate u godini u kojoj osiguranik sti~e pravo na penziju. Mogu}nost uskla|ivawa koeficijenata valorizacije iz stava 1. ovog ~lana razmatra Upravni odbor Fonda svake godine, a isti se obavezno uskla|uje kada se steknu uslovi za to. ^lan 83. Koeficijente za valorizaciju plata u smislu ~lana 82. ovog zakona utvr|uje Fond svake kalendarske godine na osnovu statisti~kih podataka o kretawu neto plata, koje objavquje Zavod za statistiku Republike Srpske. ^lan 84. Osiguraniku koji je do dana nastanka invalidnosti ostvario platu samo u kalendarskoj godini, u kojoj je nastala invalidnost penzijski osnov za odre|ivawe invalidske penzije ~ini mjese~ni prosjek neto plata osiguranika, ostvarenih do dana nastanka invalidnosti. ^lan 85. Osiguraniku koji do dana nastanka invalidnosti nije ostvario platu ni za jedan mjesec penzijski osnov za odre|ivawe invalidske penzije ~ini plata koja bi mu, prema kolektivnom ugovoru, pripadala za radno mjesto na koje je bio raspore|en na dan nastanka invalidnosti, a za osiguranika koji je osiguran po drugom osnovu, izuzev osiguranika iz ~lana 16. ovog zakona, osnovica osigurawa propisana za uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osigurawe. ^lan 86. Kao penzijski osnov za odre|ivawe invalidske penzije osiguraniku iz ~lana 16. ovog zakona uzima se prosje~na neto plata u Republici, u godini koja je prethodila godini u kojoj je kod osiguranika nastala invalidnost, prema podacima Republi~kog zavoda za statistiku, a ako je to za osiguranika povoqnije, neto plata ili osnovica osigurawa na koju je upla}en doprinos za penzijsko i invalidsko osigurawe. ^lan 87. Penzijski osnov pripadnika oruànih snaga Republike, koji je u oruàne snage stupio prije 20. maja 1992. godine i ostao u oruànim snagama neprekidno do 15. decembra 1995. godine, ili do ispuwewa uslova za sticawe prava na penziju, kao i u~esnika NOR-a prije 9. septembra 1943. godine, ne moè biti mawi od prosje~ne neto plate u Republici u godini koja je prethodila godini u kojoj sti~e pravo na penziju, uve}ane za 30%. Penzijski osnov pripadnika oruànih snaga Republike, koji je u oruàne snage stupio 20. maja 1992. godine i kasnije, i ostao u oruànim snagama neprekidno do 15. decembra 1995. godine, ili do ispuwewa uslova za ostvarivawe prava na penziju, kao i u~esnika NOR-a poslije 9. septembra 1943. godine, ne moè biti mawi od prosje~ne neto plate u Republici, u godini koja prethodi godini u kojoj se sti~e pravo na penziju.
Strana 10 - Broj 106
Penzijski osnov nosioca Partizanske spomenice 1941., utvr|en na na~in iz stava 1. ovog ~lana, uve}ava se za 30%. 3. Odre|ivawe visine starosne penzije ^lan 88. Starosna penzija odre|uje se u procentu od penzijskog osnova, zavisno od duìne penzijskog staà i kalendarske godine u kojoj se ostvaruje pravo na penziju. Starosna penzija za 20 godina penzijskog staà pripada osiguraniku u visini 45% od penzijskog osnova i za svaku narednu punu godinu penzijskog staà procenat za odre|ivawe penzije pove}ava se za: ako se pravo na penziju ostvaruje u: % - 1,70 2002. godini, - 1,60 2003. godini, - 1,50 2004. godini i narednim godinama. Osiguraniku iz stava 2. ovog ~lana koji na dan ostvarivawa prava na starosnu penziju ima navr{enih {est i vi{e, ali mawe od 12 mjeseci preko punih godina penzijskog staà, procenat za odre|ivawe penzije dodatno se po tom osnovu pove}ava za: % ako se pravo na penziju ostvaruje u: - 0,85 2002. godini, - 0,80 2003. godini, - 0,75 2004. godini i narednim godinama. Penzija odre|ena od penzijskog osnova na na~in iz st. 2. i 3. ovog ~lana ne moè za puni penzijski sta` iznositi vi{e od: % ako se pravo na penziju ostvaruje u - 79,00 2002. godini, - 77,00 2003. godini, - 75,00 2004. godini i narednim godinama. ^lan 89. Pripadniku oruànih snaga Republike, koji je stupio u oruàne snage Republike prije 20. maja 1992. godine i ostao u oruànim snagama neprekidno do 15. decembra 1995. godine ili do ispuwewa uslova do sticawa prava na penziju, kao i u~esniku NOR-a prije 9. septembra 1943. godine, koji prema ukupnom penzijskom staù ne moè ostvariti penziju u procentu koji po ovom zakonu pripada za puni penzijski sta`, penzija se uve}ava za 60%, s tim da penzija ne moè iznositi vi{e od: % ako se pravo na penziju ostvaruje u - 79,00 2002. godini, - 77,00 2003. godini, - 75,00 2004. godini i narednim godinama. Pripadniku oruànih snaga Republike, koji je stupio u oruàne snage Republike 20. maja 1992. godine ili kasnije i ostao u oruànim snagama neprekidno do 15. decembra 1995. godine ili do ispuwewa uslova do sticawa prava na penziju, kao i u~esniku NOR-a poslije 9. septembra 1943. godine, koji prema ukupnom penzijskom staù ne moè ostvariti penziju u procentu koji po ovom zakonu pripada za puni penzijski sta`, penzija se uve}ava za 10% za svaku kalendarsku godinu u~e{}a u oruànim snagama Republike ili u~e{}a u NOR-u, s tim da penzija ne moè iznositi vi{e od procenata iz stava 1. ovog ~lana. ^lan 90. Zagarantovana starosna penzija, za pun penzijski sta` propisan ovim zakonom, ne moè biti nià od prosje~ne penzije u Republici ispla}ene za decembar prethodne godine. Najnià penzija ne moè biti nià od 50% prosje~ne penzije u Republici ispla}ene za decembar prethodne godine.
B) PRAVA PO OSNOVU INVALIDNOSTI 1. Pojam invalidnosti ^lan 91. Invalidnost, u smislu ovog zakona, kod osiguranika iz ~lana 12. ovog zakona, postoji kada se utvrdi da je kod wega, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stawu prouzrokovanih povredom na radu, profesionalnom bole{}u, povredom van rada ili bole{}u, koje se ne mogu otkloniti lije~ewem ili mjerama medicinske rehabilitacije, nastao gubitak ili smawewe sposobnosti za rad na radnom mjestu na kojem je bio raspore|en na dan ocjewivawa radne sposobnosti (u daqem tekstu: svoj posao). Smawewe sposobnosti za rad u smislu stava 1. ovog ~lana postoji kada osiguranik sa radnim naporom koji ne ugroàva wegovo zdravstveno stawe moè, sa ili bez prekvalifikacije ili dokvalifikacije, da radi na drugom radnom mjestu sa punim radnim vremenom (u daqem tekstu: preostala sposobnost za drugi posao). Gubitak sposobnosti za rad kod osiguranika, u smislu stava 1. ovog ~lana, postoji kad se utvrdi da osiguranik trajno nije sposoban za svoj posao niti za drugi posao sa punim radnim vremenom, sa ili bez prekvalifikacije ili dokvalifikacije. ^lan 92. Invalidnost u smislu ovog zakona, kod lica koja na dan podno{ewa zahtjeva za ostvarivawe prava nije imalo svojstvo osiguranika, postoji kad se utvrdi da kod wega, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stawu, prouzrokovanih povredom van rada ili bole{}u, koje se ne mogu otkloniti lije~ewem ili mjerama medicinske rehabilitacije, postoji nesposobnost za posao koji je obavqalo neposredno prije posqedweg osigurawa. Ako lice iz stava 1. ovog ~lana ne raspolaè dokazom o poslovima koje je obavqalo neposredno prije osigurawa, ocjewivawe radne sposobnosti vr{i se prema zanimawu i kvalifikaciji tog lica. Podatke iz st. 1. i 2. ovog ~lana u propisani obrazac upisuje organizacija u kojoj je nezaposleno lice imalo posqedwe zaposlewe, a ako je organizacija prestala sa radom, podatke upisuje organizacija za zapo{qavawe, odnosno Fond, ukoliko se to lice ne nalazi na evidenciji nezaposlenih. ^lan 93. Invalidnost, u smislu ovog zakona, kod preduzetnika, postoji kad se utvrdi da je kod wega zbog trajnih promjena u zdravstvenom stawu prouzrokovanih povredom na radu, profesionalnom bole{}u, povredom van rada ili bole{}u, koje se ne mogu otkloniti lije~ewem ili mjerama medicinske rehabilitacije, nastalo smawewe ili gubitak sposobnosti za obavqawe djelatnosti po osnovu koje je osiguran na penzijsko i invalidsko osigurawe na dan ocjewivawa radne sposobnosti. Smawewe sposobnosti za obavqawe zanatsko-preduzetni~ke djelatnosti, u smislu stava 1. ovog ~lana, postoji kad se utvrdi da osiguranik sa radnim naporom koji ne ugroàva wegovo zdravstveno stawe moè, sa ili bez prekvalifikacije, odnosno dokvalifikacije da obavqa drugu samostalnu djelatnost ili da radi na drugom radnom mjestu sa punim radnim vremenom. Gubitak sposobnosti za obavqawe zanatsko-preduzetni~ke djelatnosti, u smislu stava 1. ovog ~lana, postoji kad se utvrdi da osiguranik trajno nije sposoban da obavqa djelatnost po osnovu koje je bio osiguran na dan ocjewivawa radne sposobnosti, niti drugu djelatnost sa punim radnim vremenom, sa ili bez prekvalifikacije ili dokvalifikacije, odnosno da kod wega ne postoji ni preostala sposobnost u smislu stava 2. ovog ~lana. ^lan 94. Invalidnost, u smislu ovog zakona, kod osiguranika vjerskog slu`benika, postoji kad se utvrdi da je kod wega,
Broj 106 - Strana 11
zbog trajnih promjena u zdravstvenom stawu prouzrokovanih povredom na radu, povredom van rada ili bole{}u, koje se ne mogu otkloniti lije~ewem ili mjerama medicinske rehabilitacije, nastalo smawewe ili gubitak sposobnosti za obavqawe sve{teni~ke du`nosti, odnosno vjerske slu`be koju je obavqao na dan ocjewivawa radne sposobnosti. Smawewe sposobnosti za obavqawe sve{teni~ke du`nosti, odnosno vjerske slu`be, u smislu stava 1. ovog ~lana, postoji kada osiguranik sa radnim naporom, koji ne ugroàva wegovo zdravstveno stawe moè da obavqa druge sve{teni~ke du`nosti ili vjersku slu`bu sa punim radnim vremenom, sa ili bez prekvalifikacije, odnosno dokvalifikacije. Gubitak sposobnosti za obavqawe sve{teni~ke du`nosti, odnosno vjerske slu`be, u smislu stava 1. ovog ~lana, postoji kad se utvrdi da osiguranik trajno nije sposoban da obavqa sve{teni~ku du`nost ili vjersku slu`bu po osnovu koje je osiguran, na dan ocjewivawa radne sposobnosti, odnosno kad se utvrdi da kod wega ne postoji ni preostala radna sposobnost u smislu stava 2. ovog ~lana. ^lan 95. Invalidnost, u smislu ovog zakona, kod osiguranika osiguranog u odre|enim okolnostima, postoji kad se utvrdi da kod osiguranika, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stawu, prouzrokovanih povredom uzro~no vezanom za okolnosti iz ~lana 16. ovog zakona, koje se ne mogu otkloniti lije~ewem ili mjerama medicinske rehabilitacije, postoji nesposobnost za privre|ivawe na dan ocjewivawa radne sposobnosti. Invalidnost, osiguranika iz stava 1. ovog ~lana, koji je istovremeno osiguran kao osiguranik radnik ili preduzetnik, ili osiguranik vjerski slu`benik, ili osiguranik zemqoradnik, utvr|uje se po odredbama ~l. 91. do 94. i ~lana 96. ovog zakona, ako to osiguranik zahtijeva. ^lan 96. Invalidnost u smislu ovog zakona, kod osiguranika zemqoradnika, postoji kad se utvrdi da osiguranik zbog trajnih promjena u zdravstvenom stawu prouzrokovanih povredom na radu, profesionalnom bole{}u, povredom van rada ili bole{}u, koje se ne mogu otkloniti lije~ewem ili mjerama medicinske rehabilitacije, nije sposoban da obavqa poqoprivrednu djelatnost po osnovu koje je osiguran na dan ocjewivawa radne sposobnosti, odnosno da je potpuno nesposoban za poslove koje redovno i svakodnevno obavqa u svom poqoprivrednom doma}instvu. ^lan 97. Invalidnost, u smislu ovog zakona, kod osiguranika u dobrovoqnom osigurawu, postoji kad se utvrdi da kod osiguranika zbog trajnih promjena u zdravstvenom stawu prouzrokovanih povredom van rada ili bole{}u, koje se ne mogu otkloniti lije~ewem ili mjerama medicinske rehabilitacije, postoji nesposobnost za privre|ivawe na dan ocjewivawa radne sposobnosti. 2. Povreda na radu ^lan 98. Povredom na radu, u smislu ovog zakona, smatra se svaka povreda osiguranika, prouzrokovana neposrednim i kratkotrajnim mehani~kim, fizi~kim ili hemijskim djelovawem, povreda prouzrokovana naglim promjenama poloàja tijela, iznenadnim optere}ewem tijela ili drugim promjenama fiziolo{kog stawa organizma, ako je takva povreda uzro~no vezana za obavqawe poslova na odre|enom radnom mjestu, odnosno za djelatnost po osnovu koje povrije|eno lice ima svojstvo osiguranika prema ovom zakonu. Povredom na radu smatra se i povreda prouzrokovana na na~in predvi|en u stavu 1. ovog ~lana koju osiguranik pretrpi na redovnom putu od stana do mjesta rada i
obratno, na putu preduzetom radi stupawa na posao koji mu je obezbije|en, odnosno radi obavqawa djelatnosti po osnovu koje je osiguran. Povredom na radu smatra se i povreda, odnosno bolest koju osiguranik pretrpi u okolnostima iz ~lana 16. ovog zakona. ^lan 99. Kao povreda na radu smatra se i povreda koju osiguranik pretrpi: 1) na putu od stana, odnosno mjesta rada do mjesta gdje se obavqa qekarski pregled i obratno, kao i za vrijeme boravka na mjestu gdje se pregled obavqa, ako je pozvan ili upu}en na pregled, ili ako se bez poziva, odnosno uputnice koristi hitnom medicinskom pomo}i; 2) na putu od stana, odnosno mjesta rada do organizacije zdravstva u koju je upu}en na lije~ewe i obratno, kao i za vrijeme boravka u organizaciji zdravstva radi lije~ewa ili medicinske rehabilitacije; 3) na putu od stana, odnosno mjesta rada, ili od mjesta gdje se obavqa pregled ili lije~ewe, do organizacije gdje nabavqa proteze ili druga ortopedska pomagala i obratno, kao i za vrijeme boravka u toj organizaciji. Povreda koju pretrpi osiguranik-invalid rada u vezi sa kori{}ewem prava na profesionalnu rehabilitaciju smatra se povredom na radu ako nastane: 1) na putu od stana do mjesta odre|enog za prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju i obratno; 2) za vrijeme prekvalifikacije ili dokvalifikacije kod poslodavca; 3) na putu od stana do poslodavca ili slu`be Fonda i obratno, kada dolazi da se prijavi radi zaposlewa. Ne smatra se povredom na radu, u smislu stava 1. ovog ~lana, povreda koja nastane kao posqedica neadekvatnog lije~ewa, odnosno nepravilne primjene odre|enih sredstava lije~ewa ili metoda lije~ewa. ^lan 100. Sa povredom na radu, u smislu ovog zakona, izjedna~ena je povreda: 1) zadobijena za vreme u~e{}a u oruànim sukobima na teritoriji biv{e Bosne i Hercegovine, pripadnika Vojske Republike Srpske i pripadnika Ministarstva unutra{wih poslova Republike, kao i druge povrede i oboqewa koja su nastala kao posqedica vr{ewa poslova i zadataka u oblasti odbrane i uslova ìvota u zarobqeni{tvu, 2) koju su gra|ani Republike kao pripadnici Jugoslovenske armije zadobili za vrijeme oruànih sukoba na teritoriji Hrvatske. Stav 1. ovog ~lana primewuje se i na pripadnike Vojske Republike Srpske Krajine iz ~lana 42. stav 1. ta~ka 3. ovog zakona. 3. Profesionalne bolesti ^lan 101. Profesionalne bolesti u smislu ovog zakona su odre|ene bolesti koje su kod osiguranika nastale kao posqedica duèg neposrednog uticaja procesa rada i uslova rada na odre|enim poslovima ili djelatnostima. Listu profesionalnih bolesti i poslova na kojima se te bolesti pojavquju i uslove pod kojima se smatraju profesionalnim bolestima utvr|uje ministarstvo nadle`no za poslove penzijskog i invalidskog osigurawa. 4. Ocjewivawe radne sposobnosti ^lan 102. Utvr|ivawe invalidnosti i drugih osnova za sticawe i ostvarivawe prava iz penzijskog i invalidskog osigurawa vr{e organi vje{ta~ewa Fonda.
^lan 103. Organe vje{ta~ewa Fonda, na~in i postupak vje{ta~ewa i kontrole utvr|uje Fond op{tim aktom, u skladu sa ovim zakonom. ^lan 104. Invalid rada prema ovom zakonu je osiguranik koji je na osnovu invalidnosti stekao pravo na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju ili pravo na raspore|ivawe na drugi odgovaraju}i posao, odnosno zaposlewe prema preostaloj radnoj sposobnosti ili pravo na invalidsku penziju. V) PRAVA PO OSNOVU PREOSTALE SPOSOBNOSTI ZA RAD ^lan 105. Osiguranik iz ~l. 12, 14. i 15. ovog zakona kod kojeg postoji preostala sposobnost za rad ima pravo: 1) na raspore|ivawe na odgovaraju}e radno mjesto, odnosno pravo na odgovaraju}e zaposlewe; 2) na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju; 3) na odgovaraju}e nov~ane naknade, u skladu sa ovim zakonom. Pravo iz stava 1. ta~ke 1. ovog ~lana obezbje|uje se osiguraniku dok ne ispuni uslove za sticawe prava na penziju, a pravo iz ta~ke 2. do navr{enih 55 godina ìvota pod uslovom da se, s obzirom na preostalu radnu sposobnost, osiguranik moè osposobiti za rad na drugom radnom mjestu sa punim radnim vremenom. Prava iz stava 1.ovog ~lana, ako ovim zakonom nije druga~ije odre|eno, osiguraniku obezbje|uje poslodavac. ^lan 106. Osiguraniku koji na dan nastanka invalidnosti ispuwava uslove za sticawe prava na starosnu penziju ne obezbje|uju se prava po osnovu preostale sposobnosti za rad iz ~lana 105. stav 1. ovog zakona. ^lan 107. Osiguranik kome se po ovom zakonu obezbje|uju prava po osnovu preostale sposobnosti za rad ostvaruje ta prava bez obzira na duìnu penzijskog staà navr{enog do dana nastanka invalidnosti.
1. Raspore|ivawe na drugo radno mjesto
2. Prekvalifikacija ili dokvalifikacija ^lan 110. Osiguranik koji je stekao pravo na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, a ima na propisan na~in ste~enu stru~nu spremu za radno mjesto na kome je radio prije nastanka invalidnosti, osposobqava se za rad na drugom radnom mjestu za koje se traì isti stepen stru~ne spreme. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog ~lana, osiguraniku se moè, na wegov zahtjev, priznati pravo na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju za rad na drugom radnom mjestu za koje se traì stru~na sprema vi{a od wegove stru~ne spreme, ako je takvo osposobqavawe opravdano s obzirom na stru~nost i godine ìvota osiguranika, i ako je obezbije|eno zaposlewe nakon zavr{ene prekvalifikacije ili dokvalifikacije. Osiguranik koji nema stru~nu spremu za radno mjesto za koje je ocjewivana radna sposobnost moè se osposobqavati za rad na drugom radnom mjestu za koje je potrebna stru~na sprema koja odgovara stru~noj spremi potrebnoj za radno mjesto na kome je radio na dan nastanka invalidnosti ako, s obzirom na li~na svojstva, starost, obrazovawe i zdravstveno stawe, postoji mogu}nost da se osposobi za takvo radno mjesto i ako postoji realna mogu}nost zaposlewa osiguranika nakon zavr{ene prekvalifikacije ili dokvalifikacije. Ako takve mogu}nosti ne postoje, osiguranik se osposobqava za radno mjesto za koje je potreban neposredno niì stepen stru~ne spreme od stru~ne spreme propisane za radno mjesto na kojem je radio na dan ocjewivawa radne sposobnosti. Osposobqavawe za radno mjesto za koje se traì stru~na sprema nià od one koja odgovara radnom mjestu za koje osiguranik ima pravo na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, u smislu stava 2. ovog ~lana, moè se obavqati samo sa pristankom osiguranika. ^lan 111. Osiguranik koji je na dan nastanka invalidnosti radio na radnom mjestu za koje se ne traì stru~na sprema (nekvalifikovani radnik), a koji s obzirom na stawe invalidnosti, odnosno prestale radne sposobnosti, ne moè raditi na drugom radnom mjestu za koje se ne traì stru~na sprema, osposobqava se priu~avawem za rad na radnom mjestu za koje se traì stru~na sprema prvog ili drugog stepena. Osiguranik iz stava 1. ovog ~lana moè se, izuzetno, osposobqavati za radno mjesto za koje je propisana stru~na sprema tre}eg ili ~etvrtog stepena, ako je zavr{io obavezno osnovno obrazovawe i ako mu je obezbije|eno zaposlewe nakon zavr{ene prekvalifikacije ili dokvalifikacije. ^lan 112. Osiguraniku koji je prekvalifikacijom ili dokvalifikacijom osposobqen za rad na drugom radnom mjestu obezbje|uje se zaposlewe na radnom mjestu za koje se traì stru~na sprema koju je stekao prekvalifikacijom ili dokvalifikacijom. ^lan 113. Osiguranik koji je stekao pravo na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, pa po svojoj voqi ne zapo~ne kori{}ewe prava u roku od mjesec dana od dana kada mu je dostavqeno rje{ewe o upu}ivawu na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, ili je zapo~eo prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju u tom roku, ali je po svojoj voqi prekinuo, ne moè po osnovu iste invalidnosti ponovo ste}i pravo na prekvalifikaciju ili dokalifikaciju i pravo na naknadu plate u vezi s tim pravom. 3. Sprovo|ewe prekvalifikacije ili dokvalifikacije ^lan 114. Prekvalifikacija ili dokvalifikacija osiguranika obavqa se:
^lan 108. Osiguraniku sa preostalom radnom sposobno{}u za rad na drugom radnom mjestu, koji ima odgovaraju}u stru~nu spremu za radno mjesto na kojem je radio prije nastanka invalidnosti, obezbje|uje se raspore|ivawe ili zapo{qavawe na radnom mjestu za koje se traì stru~na sprema koja odgovara stru~noj spremi radnog mjesta, odnosno djelatnosti za koju je ocjewivana radna sposobnost. Raspored, odnosno zapo{qavawe osiguranika iz stava 1. ovog ~lana na radno mjesto za koje se traì stru~na sprema nià od one koja odgovara stru~noj spremi radnog mjesta, odnosno djelatnosti prema kojoj je ocjewivana radna sposobnost moè se izvr{iti samo uz pristanak osiguranika. ^lan 109. Poslodavac je obavezan osiguraniku sa preostalom sposobno{}u za rad na drugom radnom mjestu obezbijediti raspore|ivawe na drugi posao, odnosno prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, pod uslovima i na na~in koji su utvr|eni op{tim aktom poslodavca, odnosno kolektivnim ugovorom, u skladu sa zakonom. Obaveza poslodavca iz stava 1. ovog ~lana postoji i za osiguranika koji se prekvalifikacijom ili dokvalifikacijom osposobio za obavqawe drugog posla prema preostaloj sposobnosti za rad.
1) prakti~nim radom, uz odgovaraju}i program, kod poslodavca, ako osiguranik sa preostalom sposobno{}u nije na propisan na~in stekao stru~nu spremu; 2) stru~nim osposobqavawem u organizacijama privrede i dru{tvenih djelatnosti, u odgovaraju}im stru~nim {kolama ili u drugim vaspitno-obrazovnim ustanovama, uz odgovaraju}i program kojim se omogu}uje sticawe znawa i vje{tina za obavqawe poslova odgovaraju}eg zanimawa ili za obavqawe odgovaraju}ih poslova; 3) prakti~nim radom, odnosno u~ewem za odre|eno zanimawe u organizaciji za profesionalnu rehabilitaciju i zapo{qavawe invalida rada i drugih invalidnih lica. ^lan 115. Poslodavac u~estvuje u sprovo|ewu invalidskog osigurawa tako {to neposredno preduzima odgovaraju}e mjere za spre~avawe nastanka invalidnosti, provodi prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju i raspore|uje, odnosno zapo{qava invalida rada, u skladu sa ~lanom 105. stav 3. ovog zakona. ^lan 116. Kad je, radi uspje{nog sprovo|ewa prekvalifikacije ili dokvalifikacije i produktivnog zapo{qavawa invalida rada, potrebno adaptirati sredstva rada i prilagoditi uslove rada potrebama i mogu}nostima invalida rada, Fond sporazumno sa poslodavcem kod kojeg se osiguranik nalazi na prekvalifikaciji ili dokvalifikaciji, odnosno kod kojeg je invalid rada u radnom odnosu u~estvuje u obezbje|ivawu potrebnih sredstava. ^lan 117. Organizacija za zapo{qavawe du`na je da pruà pomo} Fondu u obavqawu poslova u vezi sa prekvalifikacijom ili dokvalifikacijom i zapo{qavawem invalida rada i, u tom ciqu, du`na je Fondu davati podatke o radnim mjestima za koje se traè radnici. ^lan 118. Na~in sprovo|ewa prekvalifikacije ili dokvalifikacije i zapo{qavawa invalida rada, rokovi za stupawe na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, trajawe prekvalifikacije ili dokvalifikacije, kao i bliì uslovi za weno sprovo|ewe i zapo{qavawe invalida rada, kada ta prava obezbje|uje Fond, odre|uju se ugovorom koji zakqu~uje Fond sa poslodavcem kod koga se vr{i prekvalifikacija, odnosno dokvalifikacija osiguranika sa preostalom radnom sposobno{}u. Ugovor iz stava 1. ovog ~lana Fond zakqu~uje, prema potrebi, i sa organizacijom za profesionalnu rehabilitaciju i zapo{qavawe invalida rada. ^lan 119. Fond ima pravo i obavezu da kod poslodavca provjerava da li se prekvalifikacija ili dokvalifikacija i zapo{qavawe invalida rada sprovode u skladu sa zakonom i zakqu~enim ugovorom i da u tu svrhu traì potrebna obavje{tewa i podatke. ^lan 120. Poslodavac je obavezan u izvr{ewu ugovora iz ~lana 118. stav 1. ovog zakona: 1) primiti na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju invalida rada, odnosno osiguranika upu}enog za osposobqavawe, prema odredbama zakona i zakqu~enog ugovora; 2) uredno izvr{avati obaveze koje proizilaze iz zakona i zakqu~enog ugovora o sprovo|ewu prekvalifikacije ili dokvalifikacije i zaposlewa invalida rada; 3) uredno voditi propisane evidencije i podnositi prijave o invalidima rada koji su kod wega na prekvalifikaciji ili dokvalifikaciji ili u radnom odnosu.
Odredbe stava 1. ovog ~lana primjewuju se i na organizacije za profesionalnu rehabilitaciju i zapo{qavawe invalida, stru~ne {kole i na druge vaspitno-obrazovne ustanove, kada osposobqavaju invalide rada. ^lan 121. Korisnik prava na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, odnosno prava na zapo{qavawe, koje obezbje|uje Fond, koji u roku od jedne godine od dana dono{ewa rje{ewa o priznavawu prava nije upu}en na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, odnosno na zaposlewe, uputi}e se na pregled radi ponovne ocjene preostale sposobnosti za rad i odre|ivawa odgovaraju}eg radnog mjesta za koje se moè osposobiti, odnosno na kojem se moè zaposliti. Na ponovni pregled uputi}e se i korisnik prava na zaposlewe kad stru~na slu`ba Fonda, postupaju}i prema ~lanu 123. ovog zakona, ocijeni da se invalid rada ne}e mo}i osposobiti za rad na odre|enom radnom mjestu, odnosno da ne obavqa sa uspjehom posao na koji je upu}en. Inicijativu za ponovni pregled invalida rada u slu~ajevima iz st. 1. i 2. ovog ~lana moè dati poslodavac, ako on obezbje|uje pravo na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, odnosno zaposlewe. ^lan 122. Radi stvarawa i unapre|ivawa uslova za prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju invalida rada, Fond pomaè osnivawe organizacija za profesionalnu rehabilitaciju i zapo{qavawe invalida rada. U ostvarivawu tog ciqa, Fond sara|uje sa organizacijama za zapo{qavawe, dru{tveno-politi~kim zajednicama, kao i sa drugim organizacijama i wihovim udruèwima, u ciqu udruìvawa sredstava za osnivawe pomenutih organizacija. ^lan 123. Stru~na slu`ba Fonda prati sprovo|ewe prekvalifikacije ili dokvalifikacije i pruà stru~nu pomo} organizaciji, odnosno poslodavcu kod kojih se invalidi rada osposobqavaju. 4. Prevencija invalidnosti ^lan 124. Osiguranik kod kojeg je utvr|eno postojawe opasnosti od nastanka invalidnosti ima pravo na raspore|ivawe, odnosno zaposlewe na drugom radnom mjestu, kao i pravo na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju. 5. Nov~ane naknade u vezi sa preostalom radnom sposobno{}u ^lan 125. Osiguranik koji je po osnovu preostale sposobnosti za rad stekao pravo na raspore|ivawe, odnosno zaposlewe na drugom radnom mjestu ili pravo na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju ima pravo na: 1) naknadu plate od dana nastanka invalidnosti do dana rasporeda ili zapo{qavawa na drugom radnom mjestu, odnosno do upu}ivawa na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, kao i naknadu plate od dana zavr{ene prekvalifikacije ili dokvalifikacije do rasporeda ili zaposlewa na drugom radnom mjestu (u daqem tekstu: naknada zbog ~ekawa); 2) naknadu plate za vrijeme prekvalifikacije ili dokvalifikacije (u daqem tekstu: naknada za vrijeme prekvalifikacije); 3) naknadu plate zbog mawe plate na drugom radnom mjestu (u daqem tekstu: naknada zbog mawe plate). Naknadu plate iz stava 1. ovog ~lana obezbje|uje i ispla}uje na teret svojih sredstava: 1) poslodavac - za radnike u radnom odnosu;
2) vjerska zajednica - za osiguranika iz ~lana 15. ovog zakona, 3) preduzetnici - sami za sebe, ukoliko zapo{qavaju radnike. Fond obezbje|uje i ispla}uje naknadu plate preduzetniku koji na dan nastanka invalidnosti nema zaposlenih radnika, pod uslovom da je na propisani na~in odjavio obavqawe preduzetni{tva i uplatio doprinos do dana prestanka obavqawa djelatnosti. ^lan 126. Osnov za odre|ivawe naknada plate iz ~lana 125. ovog zakona predstavqa prosjek neto plate koju je osiguranik ostvario u godini koja prethodi godini u kojoj je kod wega nastala invalidnost, s tim {to se ta plata, radi odre|ivawa visine naknade, valorizacijom dovodi na nivo neto plata poslodavca za mjesec za koji se odre|uje i ispla}uje naknada. Valorizacija u smislu stava 1. ovog ~lana vr{i se tako {to se prosje~na mjese~na neto plata invalida rada koju je ostvario na radnom mjestu u godini koja prethodi godini u kojoj je kod wega nastala invalidnost, uskla|uje sa kretawem prosje~nih neto plata kod poslodavca, i tako dovodi na nivo plata za mjesec za koji se odre|uje i ispla}uje naknada. Kada naknada plate pada na teret Fonda, valorizacija u smislu stava 1. ovog ~lana, vr{i se u skladu sa kretawem neto plata svih zaposlenih u Republici. ^lan 127. Osiguraniku kod kojeg je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom bole{}u naknada zbog ~ekawa i naknada za vrijeme prekvalifikacije ili dokvalifikacije pripada u visini 100% od osnova utvr|enog na na~in iz ~lana 126. ovog zakona. Osiguraniku kod kojeg je invalidnost prouzrokovana bole{}u ili povredom van rada visinu naknade utvr|uje poslodavac, a vjerska zajednica za osiguranika iz ~lana 15. ovog zakona, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom, s tim {to ova naknada ne moè biti nià od 50% od osnova iz ~lana 126. ovog zakona. Naknada zbog ~ekawa i naknada za vrijeme prekvalifikacije, koja se u smislu ~lana 125. stav 3. ovog zakona ispla}uje preduzetniku na teret sredstava Fonda, a uzrok invalidnosti je bolest ili povreda van rada, iznosi 50% od osnovice prema kojoj je osiguranik pla}ao doprinos za penzijsko i invalidsko osigurawe u posqedwih 12 mjeseci, umawene za poreze i doprinose koji se obra~unavaju na platu. ^lan 128. Naknada zbog ~ekawa pripada od dana nastanka invalidnosti do dana upu}ivawa osiguranika na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju ili raspore|ivawa, odnosno zaposlewa na drugom radnom mjestu. Pravo na naknadu ne pripada osiguraniku za vrijeme dok ostvaruje naknadu plate prema propisima o zdravstvenom osigurawu, propisima o radnim odnosima i propisima o zapo{qavawu. Pravo na naknadu zbog mawe plate pripada invalidu rada samo za dane provedene na radu, i to u visini razlike izme|u plate ostvarene na drugom radnom mjestu i osnova iz ~lana 126. ovog zakona. ^lan 129. Pravo na naknadu zbog mawe plate ima invalid rada od dana raspore|ivawa, odnosno zaposlewa na drugom radnom mjestu, ako na drugom radnom mjestu ostvaruje platu mawu od osnova iz ~lana 126. ovog zakona. ^lan 130. Naknada plate iz ~lana 125. stav 1. t. 1. i 2. ovog zakona dospijeva za isplatu posqedweg dana svakog kalendarskog mjeseca, a ispla}uje se unazad.
Naknada plate iz ~lana 125. stav 1. ta~ka 3. ovog zakona dospijeva za isplatu istog dana sa kojim dospijeva isplata plate. Naknada po osnovu preostale sposobnosti za rad, koja se obezbje|uje na teret sredstava Fonda, ispla}uje se ako je za osiguranika iz ~lana 13. ovog zakona u cjelini izmirena obaveza prema Fondu. G) INVALIDSKA PENZIJA 1. Uslovi za sticawe prava ^lan 131. Pravo na invalidsku penziju ima osiguranik iz ~l. 12. do 17. ovog zakona: 1) kod kojeg je nastao gubitak sposobnosti za rad, gubitak sposobnosti za obavqawe djelatnosti po osnovu koje je osiguran ili gubitak sposobnosti za privre|ivawe; 2) kod kojeg je utvr|ena preostala sposobnost za rad, uz prethodnu prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, ali mu se ne obezbje|uje pravo na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju zato {to je na dan nastanka invalidnosti stariji od 55 godina ìvota. ^lan 132. Invalid rada koji je stekao pravo na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju ne moè na osnovu tako utvr|ene invalidnosti ste}i pravo na invalidsku penziju, kad poslije toga navr{i godine ìvota iz ~lana 134. stav 2. ovog zakona, poslije kojih se ne obezbje|uje pravo na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju. Invalidu rada koji je osposobqen prekvalifikacijom ili dokvalifikacijom za rad na drugom radnom mjestu, kod kojeg poslije navr{ene 50. godine ìvota, zbog nastale promjene u stawu invalidnosti, nastane gubitak sposobnosti za rad na radnom mjestu za koje je osposobqen, sti~e pravo na invalidsku penziju ako nije sposoban za rad na drugom radnom mjestu, bez ponovne prekvalifikacije ili dokvalifikacije. ^lan 133. Osiguranik iz ~l. 12. do 16., kao i osiguranik iz ~lana 17. ovog zakona, koji je osiguran na dobrovoqno osigurawe po osnovu obavqawa poqoprivredne djelatnosti, sti~e pravo na invalidsku penziju, ako je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom bole{}u, bez obzira na duìnu penzijskog staà. Osiguranik iz ~l. 12. do 15. i ~lana 17. ovog zakona sti~e pravo na invalidsku penziju, ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili bole{}u, pod uslovom da ima navr{en penzijski sta` koji pokriva najmawe jednu tre}inu wegovog radnog vijeka. Izuzetno od stava 2. ovog ~lana, osiguranik kod koga je invalidnost nastala prije navr{enih 30 godina ìvota, a prouzrokovana je bole{}u ili povredom van rada, sti~e pravo na invalidsku penziju, pod uslovom da penzijski sta` pokriva najmawe jednu ~etvrtinu wegovog radnog vijeka. ^lan 134. Kao radni vijek u smislu ~lana 133. ovog zakona, uzima se period od navr{ene 20. godine ìvota osiguranika do dana kad je kod wega nastala invalidnost, s tim {to se taj period ra~una samo u punim godinama. Osiguraniku koji je nakon navr{ene 20. godine ìvota bio na redovnom {kolovawu i takvim {kolovawem stekao vi{u stru~nu spremu, kao radni vijek ra~una se period od navr{ene 23. godine ìvota, a osiguraniku koji je stekao visoku stru~nu spremu - od navr{ene 26. godine ìvota do dana kad je kod wega nastala invalidnost. Osiguraniku koji je nakon navr{ene 20. godine ìvota bio na odsluèwu vojnog roka radni vijek utvr|en na na~in iz st. 1. i 2. ovog ~lana umawuje se za
SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE D) PORODI^NA PENZIJA
onoliko vremena koliko je osiguranik proveo na odsluèwu vojnog roka, ako za to vrijeme nije bio dobrovoqno osiguran na penzijsko i invalidsko osigurawe. 2. Odre|ivawe visine invalidske penzije ^lan 135. Invalidska penzija u slu~aju invalidnosti prouzrokovane bole{}u ili povredom van rada odre|uje se u odgovaraju}em procentu od penzijskog osnova utvr|enog u smislu ~l. 77. do 87. ovog zakona, zavisno od duìne penzijskog staà kalendarske godine u kojoj se ostvaruje pravo na penziju. Invalidska penzija za penzijski sta` do 20 godina pripada osiguraniku u visini 50% od penzijskog osnova i za svaku punu godinu penzijskog staà procenat za odre|ivawe penzije pove}ava se za: % ako se pravo na penziju ostvaruje u: - 1,45 2002. godini, - 1,35 2003. godini, - 1,25 2004. godini i narednim godinama. Osiguraniku iz stava 2. ovog ~lana koji na dan ostvarivawa prava na invalidsku penziju ima navr{enih {est i vi{e, ali mawe od 12 mjeseci preko punih godina penzijskog staà, procenat za odre|ivawe penzije dodatno se po tom osnovu pove}ava za: % ako se pravo na penziju ostvaruje u: - 0,725 2002. godini, - 0,675 2003. godini, - 0,625 2004. godini i narednim godinama. Penzija odre|ena od penzijskog osnova na na~in iz st. 2. i 3. ovog ~lana ne moè za puni penzijski sta` iznositi vi{e od: % ako se pravo na penziju ostvaruje u - 79,00 2002. godini, - 77,00 2003. godini, - 75,00 2004. godini i narednim godinama. Invalidska penzija, u slu~aju invalidnosti prouzrokovane povredom na radu ili profesionalnom bole{}u, odre|uje se od penzijskog osnova utvr|enog u smislu ~l. 77. do 87. ovog zakona, bez obzira na duìnu penzijskog staà, u procentima iz stava 4. ovog ~lana. ^lan 136. Osiguraniku kod koga je invalidnost po osnovu kojim sti~e pravo na invalidsku penziju prouzrokovana djelimi~no povredom na radu ili profesionalnom bole{}u, a delimi~no bole{}u ili povredom van rada, invalidska penzija odre|uje se kao jedna penzija, koja se sastoji od srazmjernog dijela invalidske penzije, obra~unate za slu~aj povrede na radu ili profesionalne bolesti, i od srazmjernog dijela invalidske penzije obra~unate za slu~aj invalidnosti prouzrokovane bole{}u ili povredom van rada. Invalidska penzija u slu~aju iz stava 1. ovog ~lana odre|uje se tako {to se prethodno odredi invalidska penzija koja bi osiguraniku pripadala da je ukupna invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom bole{}u i invalidska penzija koja bi osiguraniku pripadala da je ukupna invalidnost prouzrokovana bole{}u ili povredom van rada. Tako obra~unati iznosi penzije pomnoè se sa procentom koji odgovara uticaju povrede na radu ili profesionalne bolesti, odnosno sa procentom uticaja povrede van rada ili bolesti, na ukupnu invalidnost. ^lan 137. Odredbe ~l. 77. do 87. ovog zakona shodno se primjewuju i kod odre|ivawa invalidske penzije osiguranika iz ~lana 16. ovog zakona, koji je bio osiguran kao osiguranik iz ~l. 12. do 15. i ~lana 17. istog zakona.
1. ^lanovi porodice koji sti~u pravo na porodi~nu penziju ^lan 138. U slu~aju smrti osiguranika ili korisnika starosne i invalidske penzije (u daqem tekstu: korisnik li~ne penzije), pravo na porodi~nu penziju, pod uslovima utvr|enim ovim zakonom, sti~u: 1) udovica, odnosno udovac; 2) razvedeni supru`nik, ako mu je odlukom suda utvr|eno pravo na izdràvawe; 3) dijete, ro|eno u braku ili van braka, usvojeno dijete ili pastor~e; 4) otac i majka, o~uh i ma}eha, usvojilac osiguranika ili korisnika li~ne penzije, koje je osiguranik ili korisnik li~ne penzije izdràvao do svoje smrti; 5) dijete bez oba roditeqa ili dijete koje ima jednog ili oba roditeqa koji su potpuno i trajno nesposobni za rad, koje je osiguranik ili korisnik li~ne penzije izdràvao do svoje smrti. ^lan porodice osiguranika koji je osiguran u odre|enim okolnostima sti~e pravo na porodi~nu penziju, pod uslovima utvr|enim ovim zakonom, ako je smrt nastupila zbog povrede za vrijeme trajawa okolnosti iz ~lana 16. ovog zakona ili usqed oboqewa koje je nastalo neposredno i iskqu~ivo kao posqedica nesre}nog slu~aja ili vi{e sile, za vrijeme trajawa okolnosti po osnovu koje je bio osiguran na dan smrti. ^lanovi porodice koji su pravosna`nom presudom osu|eni za umi{qajno krivi~no djelo li{avawa ìvota osiguranika ili korisnika li~ne penzije ne mogu ste}i pravo na porodi~nu penziju po osnovu wihove smrti. ^lan 139. Smatra se da je osiguranik, odnosno korisnik li~ne penzije izdràvao ~lana porodice, u smislu ovog zakona, ako prosje~ni mjese~ni prihod ~lana porodi~nog doma}instva u kome ìvi podnosilac zahtjeva za ostvarivawe prava na porodi~nu penziju, u godini u kojoj je nastupila smrt osiguranika, odnosno korisnika li~ne penzije, ne prelazi 25% prosje~ne neto plate u Republici, u mjesecu u kome je nastupila smrt osiguranika, odnosno korisnika li~ne penzije. Izuzetno, od stava 1. ovog ~lana, otac i majka pripadnika oruànih snaga Republike, koji je poginuo u vr{ewu vojne du`nosti u periodu od 17. avgusta 1990. do 30. juna 1996. godine, sti~u pravo na porodi~nu penziju bez obzira na godine ìvota i na visinu prihoda porodi~nog doma}instva, ukoliko ispuwavaju ostale uslove propisane ovim zakonom za sticawe prava na porodi~nu penziju. ^lan 140. Porodi~nim doma}instvom u smislu ~lana 139. stav 1. ovog zakona smatraju se supru`nici i wihova djeca (ro|ena u braku i van braka, usvojena i pastor~ad), otac i majka, o~uh i ma}eha, usvojilac i usvojenik. 2. Uslovi za sticawe prava ^lan 141. ^lan porodice umrlog osiguranika ili korisnika li~ne penzije sti~e pravo na porodi~nu penziju: 1) ako je osiguranik na dan smrti ispuwavao uslove propisane ovim zakonom za sticawe prava na starosnu ili invalidsku penziju; 2) ako je umrli na dan smrti bio korisnik li~ne penzije. Umrlim u smislu stava 1. ovog ~lana smatra se i nestalo lice koje je u zakonom propisanom postupku progla{eno umrlim.
^lan 142. ^lan porodice sti~e pravo na porodi~nu penziju, bez obzira na duìnu penzijskog staà osiguranika, ako je smrt osiguranika nastupila kao posqedica povrede na radu ili profesionalne bolesti. Pod uslovima iz stava 1. ovog ~lana pravo na porodi~nu penziju sti~e i ~lan porodice pripadnika biv{e Jugoslovenske armije ili pripadnika oruànih snaga Republike, koji je dràvqanin Republike, ~ija je smrt nastupila kao posqedica rawavawa ili bolesti za vrijeme ratnih dejstava na teritoriji biv{e Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije i biv{e Bosne i Hercegovine, u periodu od 17. avgusta 1990. godine do 30. juna 1996. godine, ako je bolest koja je uzrokovala smrt uzro~no-posqedi~no vezana za ratna dejstva i ukoliko to pravo ne ostvari po drugim propisima. Uzro~no-posqedi~nu vezu bolesti koja je uzrokovala smrt sa ratnim dejstvima utvr|uje organ vje{ta~ewa iz ~lana 102. ovog zakona, na osnovu odgovaraju}e dokumentacije. ^lan 143. Kod odre|ivawa visine porodi~ne penzije smrt osiguranika izjedna~ena je sa gubitkom sposobnosti za rad. ^lan 144. Udovica sti~e pravo na porodi~nu penziju: 1) ako je na dan smrti supruga navr{ila 45 godina ìvota; 2) ako je na dan smrti supruga bila potpuno nesposobna za privre|ivawe ili ako je takva nesposobnost nastala u roku jedne godine od dana smrti supruga; 3) ako je poslije smrti supruga ostalo jedno ili vi{e djece koja ispuwavaju uslove za sticawe prava na porodi~nu penziju po tom suprugu, a udovica obavqa roditeqske du`nosti prema toj djeci. Udovica koja u toku kori{}ewa prava na porodi~nu penziju djece, ste~enu po stavu 1. ta~ke 3. ovog ~lana, navr{i 45 godina ìvota, zadràva pravo na porodi~nu penziju trajno. Ako udovici pravo na porodi~nu penziju prestane prije navr{ene 45. godine ìvota, moè ponovo ostvariti pravo na porodi~nu penziju kad navr{i 45 godina ìvota. Udovica koja je ispuwavala uslove za sticawe prava na porodi~nu penziju po stavu 1. ta~ka 3. ovog ~lana, ali nije ostvarila pravo na porodi~nu penziju jer je bila u radnom odnosu, moè ste}i pravo na porodi~nu penziju i nakon prestanka prava na porodi~nu penziju djece, pod uslovima utvr|enim ovim zakonom. Udovica koja u toku kori{}ewa prava na porodi~nu penziju, ostvarenu po stavu 1. ta~ka 3. ovog ~lana, postane potpuno nesposobna za privre|ivawe, zadràva pravo na porodi~nu penziju dok postoji takva nesposobnost. Udovica koja u toku kori{}ewa prava po ovom osnovu navr{i 45 godina ìvota zadràva trajno pravo na porodi~nu penziju. ^lan 145. Udovica koja do smrti supruga nije navr{ila 45 godina ìvota, ali je imala navr{enih 40 godina ìvota, sti~e pravo na porodi~nu penziju kad navr{i 45 godina ìvota. ^lan 146. Udovica koja je do smrti supruga ili do prestanka prava na porodi~nu penziju navr{ila 40 godina ìvota, sti~e pravo na porodi~nu penziju prije navr{enih 45 godina ìvota, ako postane potpuno nesposobna za privre|ivawe. ^lan 147. Udovica sti~e pravo na porodi~nu penziju kad je dijete umrlog osiguranika ili korisnika li~ne penzije ro|eno prije isteka 300 dana od wegove smrti, a pravo na
porodi~nu penziju u ovom slu~aju pripada od dana smrti osiguranika ili korisnika li~ne penzije. ^lan 148. Udovac sti~e pravo na porodi~nu penziju: 1) ako je na dan smrti supruge navr{io 55 godina ìvota; 2) ako je na dan smrti supruge bio potpuno nesposoban za privre|ivawe, ili ako je takva nesposobnost nastala u roku jedne godine poslije smrti supruge; 3) ako je poslije smrti supruge ostalo jedno ili vi{e djece koja imaju pravo na porodi~nu penziju po tom suprugu, a udovac obavqa roditeqsku du`nost prema toj djeci. Udovac koji u toku kori{}ewa prava na porodi~nu penziju, ste~enu po odredbama stava 1. t. 2. i 3. ovog ~lana, navr{i 55 godina ìvota zadràva pravo na porodi~nu penziju trajno. Ako udovcu pravo na porodi~nu penziju prestane prije navr{ene 55. godine ìvota, moè ponovo ostvariti pravo kad navr{i 55 godina ìvota. Udovac koji je ispuwavao uslove za sticawe prava na porodi~nu penziju po stavu 1. ta~ka 3. ovog ~lana, ali nije ostvario pravo na porodi~nu penziju, jer je bio u radnom odnosu, moè ste}i pravo na porodi~nu penziju i nakon prestanka prava na porodi~nu penziju djece, pod uslovima utvr|enim ovim zakonom. Udovac koji u toku kori{}ewa prava na porodi~nu penziju po stavu 1. ta~ka 3. ovog ~lana postane potpuno nesposoban za privre|ivawe zadràva pravo na porodi~nu penziju dok postoji takva nesposobnost. Udovac koji u toku kori{}ewa prava po ovom osnovu navr{i 55 godina ìvota zadràva trajno pravo na porodi~nu penziju. ^lan 149. Udovac koji do smrti supruge nije navr{io 55 godina ìvota, ali je imao navr{enih 50 godina ìvota, sti~e pravo na porodi~nu penziju kad navr{i 55 godina ìvota. ^lan 150. Udovac koji je do smrti supruge ili do prestanka prava na porodi~nu penziju navr{io 50 godina ìvota sti~e pravo na porodi~nu penziju prije navr{enih 55 godina ìvota ako postane potpuno nesposoban za privre|ivawe. ^lan 151. Pravo na porodi~nu penziju pod uslovima iz ~l. 144. do 150. ovog zakona sti~e i supru`nik iz razvedenog braka, ako mu je pravosna`nom sudskom odlukom utvr|eno pravo na izdràvawe. Ako pravo na porodi~nu penziju ima supru`nik umrlog osiguranika, odnosno korisnika li~ne penzije i razvedeni supru`nik iz stava 1. ovog ~lana, porodi~na penzija odre|uje se u visini koja pripada za jednog ~lana porodice. ^lan 152. Pravo na porodi~nu penziju u smislu ~l. 144. i 148. ovog zakona sti~e ~lan porodice koji nije u radnom odnosu, odnosno koji nije preduzetnik. ^lan 153. Dijete sti~e pravo na porodi~nu penziju i pravo mu pripada do navr{ene 15. godine ìvota, a ako je na redovnom {kolovawu, za sve vrijeme {kolovawa, ali najdaqe do navr{ene 26. godine ìvota. ^lan 154. Korisniku porodi~ne penzije kome je {kolovawe na vi{oj {koli, odnosno fakultetu prekinuto zbog upu}ivawa na odsluèwe vojnog roka, po propisima o vojnoj obavezi, porodi~na penzija ispla}uje se i za vrije-
me sluèwa vojnog roka u visini 50% od iznosa koji mu pripada po odredbama ovog zakona. Ako porodi~nu penziju, pored korisnika iz stava 1. ovog ~lana, ostvaruju i drugi ~lanovi porodice umrlog osiguranika, odnosno korisnika li~ne penzije, ili ako korisnik iz stava 1. ovog ~lana ima ~lanove porodice koje izdràva, porodi~na penzija ispla}uje se u punom iznosu. ^lan 155. [kolovawem, u smislu ovog zakona, ne smatra se {kolovawe koje dijete zapo~ne u {koli nièg ranga, odnosno u drugoj {koli istog ranga koju je ve} zavr{ilo. ^lan 156. Dijete koje postane nesposobno za samostalan ìvot i rad do godina ìvota iz ~lana 153. ovog zakona, do kojih se djeci obezbje|uje pravo na porodi~nu penziju, pravo na porodi~nu penziju pripada za sve vrijeme dok nesposobnost traje, kao i poslije toga ako je sposobnost za samostalan ìvot i rad nastala poslije navr{enih 45 godina ìvota (èna), odnosno 55 godina ìvota (mu{karac). Dijete koje postane nesposobno za samostalan ìvot i rad poslije godina ìvota iz ~lana 153. ovog zakona, do kojih se djeci obezbje|uje pravo na porodi~nu penziju, a prije smrti osiguranika, odnosno korisnika li~ne penzije, sti~e pravo na porodi~nu penziju ako je osiguranik, odnosno korisnik li~ne penzije izdràvao takvo dijete do svoje smrti. ^lan 157. ^lanovi porodice iz ~lana 138. stav 1. t. 4. i 5. ovog zakona sti~u pravo na porodi~nu penziju pod istim uslovima u pogledu godina ìvota, nesposobnosti za samostalan ìvot i rad ili nesposobnosti za privre|ivawe, kao i ~lanovi porodice iz t. 1. i 3. istog ~lana. 3. Odre|ivawe porodi~ne penzije ^lan 158. Porodi~na penzija odre|uje se: 1) poslije smrti osiguranika - od invalidske penzije koja bi osiguraniku pripadala za slu~aj gubitka sposobnosti za rad; 2) poslije smrti korisnika li~ne penzije - od penzije koja je umrlom pripadala na dan smrti. ^lan 159. Porodi~na penzija odre|uje se u odgovaraju}em procentu od li~ne penzije iz ~lana 158. ovog zakona, zavisno od broja ~lanova porodice koji imaju pravo na porodi~nu penziju, i iznosi: - 70% za jednog ~lana porodice, - 80% za dva ~lana porodice, - 90% za tri ~lana porodice, - 100% za ~etiri i vi{e ~lanova porodice. ^lan 160. Penzije odre|ene po odredbama ovog zakona uskla|uju se godi{we prema kretawu neto plata u Republici. Uskla|ivawe iz stava 1. ovog ~lana vr{i se tako {to se penzije pove}avaju ili smawuju prema kretawu neto plata u Republici u godini koja prethodi godini za koju se vr{i isplata penzija. Mogu}nost uskla|ivawa penzija iz stava 1. ovog ~lana razmatra Upravni odbor Fonda svake godine, a iste se obavezno uskla|uju kada se steknu uslovi za to. ^lan 161. Penzije ostvarene prema penzijskom osnovu utvr|enom primjenom koeficijenata iz ~lana 83. ovog zakona za 2003, 2004. i 2005. godinu ne}e se uskla|ivati u
smislu ~lana 160. ovog zakona, dok se penzije odre|ene prema penzijskom osnovu utvr|enom primjenom koeficijenata valorizacije za 2002. godinu uskla|ivawem ne dovedu na nivo tih penzija. VIII - USKLA\IVAWE PENZIJA ^lan 162. Penzije koje se utvr|uju u skladu sa odredbama ovog zakona uskla|uju se mjese~no, a prema stawu sredstava u Fondu namijewenih za isplatu penzija. Ako Fond ne raspolaè sredstvima za penzije koja su jednaka rashodima, vr{i}e se ponovni obra~un penzija tako {to }e se iznos penzije za taj mjesec pomnoìti sa odre|enim koeficijentom. Sredstva za penzije ukqu~uju sredstva prikupqena po osnovu doprinosa, naknada iz buxeta Republike i ostalih prihoda Fonda (u daqem tekstu: raspoloìva sredstva). Rashodi (u daqem tekstu: rashodi) ukqu~uju tro{kove obrade penzija kao i tro{kove tehni~kih usluga Fonda (u daqem tekstu: administrativni tro{kovi), te iznos penzija utvr|en u skladu sa ovim zakonom za mjesec za koji se vr{i isplata penzija. U slu~aju kada su raspoloìva sredstva mawa od rashoda, koeficijent iz stava 2. ovog ~lana utvr|uje se tako {to se sredstva potrebna za administrativne tro{kove i sredstva potrebna za isplate svih penzija do najnièg iznosa za taj mjesec oduzimaju od raspoloìvih sredstava. Iznos penzija potreban za isplatu penzija na nivou najniè penzije svim penzionerima utvr|uje se tako {to se broj korisnika penzije pomnoì sa iznosom najniè penzije iz ~lana 90. stav 2. ovog zakona. Iznos preostao nakon oduzimawa administrativnih tro{kova i najniìh penzija od sredstava raspoloìvih za taj mjesec dijeli se sa iznosom potrebnim za isplatu penzija svim penzionerima za taj mesec, u iznosu koji utvr|uje ovaj zakon, nakon oduzimawa iznosa administrativnih tro{kova i iznosa potrebnog za isplatu penzija na nivou najniè penzije svim penzionerima. Kada su raspoloìva sredstva mawa od rashoda, sve penzije, izuzev najniè penzije, mnoè se sa koeficijentom iz stava 3. ovog ~lana. Koeficijent se primjewuje na razlike izme|u svake pojedina~ne penzije u iznosu potrebnom u skladu sa ovim zakonom za mjesec za koji se vr{i isplata penzija i najniè penzije. U slu~aju kada su raspoloìva sredstva ve}a od rashoda, koeficijent iz stava 2. ovog ~lana utvr|uje se tako {to se od raspoloìvih sredstava oduzimaju sredstva potrebna za administrativne tro{kove. Iznos dobijen oduzimawem sredstava potrebnih za pokrivawe administrativnih tro{kova od raspoloìvih sredstava dijeli se sa iznosom potrebnim za isplatu penzija svim penzionerima za taj mjesec, a na temequ penzije u iznosu utvr|enom u skladu sa ovim zakonom, nakon oduzimawa administrativnih tro{kova. Kada su raspoloìva sredstva ve}a od rashoda, koeficijent se primjewuje na sve penzije. Svaka pojedina~na penzija utvr|ena u skladu sa ovim zakonom mnoì se sa koeficijentom iz stava 5. ovog ~lana. IX - OSTVARIVAWE, KORI[]EWE, PONOVNO ODRE\IVAWE I GUBITAK PRAVA 1. Pokretawe postupka ^lan 163. Prava iz penzijskog i invalidskog osigurawa moè ostvariti lice kome je, prema odredbama ovog zakona, utvr|eno svojstvo osiguranika, ako ovim zakonom nije druga~ije utvr|eno. ^lan 164. Prava iz penzijskog i invalidskog osigurawa koja obezbje|uje Fond ostvaruju se na na~in utvr|en ovim zakonom i propisima o op{tem upravnom postupku.
Prava iz penzijskog i invalidskog osigurawa koja obezbje|uje poslodavac ostvaruju se na na~in utvr|en op{tim aktom poslodavca, u skladu sa propisima o radnim odnosima i ovim zakonom. ^lan 165. Postupak za ostvarivawe prava na starosnu i invalidsku penziju pokre}e se na zahtjev osiguranika. Zahtjev za ostvarivawe prava na starosnu penziju moè se podnijeti nakon prestanka osigurawa. Postupak za ostvarivawe prava na porodi~nu penziju pokre}e se na zahtjev ~lana porodice umrlog osiguranika, odnosno ~lana porodice umrlog korisnika li~ne penzije. Postupak za utvr|ivawe penzijskog staà pokre}e se na zahtjev osiguranika, odnosno korisnika penzije, kao i na zahtjev ~lana porodice umrlog osiguranika, odnosno korisnika penzije. Postupak za ostvarivawe prava na starosnu ili invalidsku penziju i za utvr|ivawe penzijskog staà pokre}e se i na zahtjev lica koje smatra da ispuwava uslove za ostvarivawe prava utvr|enih ovim zakonom, ako je lice imalo svojstvo osiguranika po ranijim propisima. ^lan 166. Prava iz penzijskog i invalidskog osigurawa ostvaruju se na osnovu podataka registrovanih u mati~noj evidenciji i isprava kojima se dokazuju ~iwenice i podaci od zna~aja za sticawe, trajawe i prestanak prava odre|enih ovim zakonom. Izuzetno od stava 1. ovog ~lana, sta` osigurawa moè se dokazivati i putem izjava svjedoka, ukoliko Fond ili podnosilac zahteva nisu u mogu}nosti da obezbijede odgovaraju}u dokumentaciju zbog toga {to je dokumentacija uni{tena u ratnim dejstvima. Podnosilac zahtjeva za utvr|ivawe staà osigurawa u smislu stava 2. ovog ~lana obavezan je uz zahtjev dostaviti i uvjerewe nadle`nog organa iz kojeg se vidi da je dokumentacija uni{tena u ratnim dejstvima. Sta` osigurawa na osnovu izjava svedoka moè se dokazivati samo ako je navr{en na teritoriji biv{e Bosne i Hercegovine. Sta` osigurawa u smislu stava 2. ovog ~lana utvr|uje se rje{ewem Fonda. 2. Ostvarivawe prava ^lan 167. Pravo na li~nu i porodi~nu penziju pripada od dana kada su ispuweni uslovi za sticawe prava koji su propisani ovim zakonom. Ako je zahtjev za ostvarivawe prava na starosnu i porodi~nu penziju podnesen nakon ispuwewa uslova za ostvarivawe prava, pravo na isplatu penzije pripada od dana podno{ewa zahtjeva, ako je podnosilac ispuwavao uslove za sticawe prava i na taj dan. Izuzetno od stava 2. ovog ~lana pravo na isplatu porodi~ne penzije iza smrti osiguranika ili korisnika li~ne penzije pripada od dana smrti osiguranika ili korisnika li~ne penzije, ako je zahtjev za ostvarivawe prava na porodi~nu penziju podnesen u roku od 60 dana od dana smrti. ^lan 168. Pravo na raspored, odnosno zaposlewe na drugom odgovaraju}em radnom mjestu i pravo na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju pripada od dana nastanka invalidnosti. ^lan 169. Pravo na nov~anu naknadu po osnovu preostale sposobnosti za rad pripada, i to: - naknada zbog mawe plate - od dana rasporeda, odnosno zaposlewa na drugom odgovaraju}em radnom mjestu;
- naknada za vrijeme prekvalifikacije - od dana stupawa na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju; - naknada za ~ekawe - od prvog narednog dana poslije prestanka isplate plate na radnom mjestu na koje je osiguranik bio raspore|en do dana nastanka invalidnosti. ^lan 170. Invalidu rada koji ne stupi na drugo odgovaraju}e radno mjesto u roku utvr|enom rje{ewem o rasporedu, odnosno zaposlewu prestaje pravo na naknadu za ~ekawe, prvog narednog dana po isteku tog roka, izuzev ako na radno mjesto nije stupio zbog razloga koji su van wegove voqe. ^lan 171. Prava ste~ena po osnovu invalidnosti i drugih osnova utvr|enih u postupku vje{ta~ewa pripadaju dok postoje ~iwenice na osnovu kojih je pravo ostvareno. Ako je promjena invalidnosti, iz stava 1. ovog ~lana, po osnovu koje se ranije pravo mijewa ili sti~e drugo pravo, utvr|ena po slu`benoj du`nosti, pravo pripada od prvog dana narednog mjeseca poslije nastale promjene. Odredbe st. 1. i 2. ovog ~lana ne odnose se na ste~eno pravo na invalidsku penziju, izuzev ako korisnik penzije sam to zahtijeva. ^lan 172. Lica iz ~lana 17. stav 1. ovog zakona i lica koja na dan podno{ewa zahtjeva za ostvarivawe prava nisu imala svojstvo osiguranika ne mogu ostvarivati prava po osnovu preostale radne sposobnosti, osim u slu~aju iz ~lana 131. stav 1. ta~ka 2. Zakona o penzijskom i invalidskom osigurawu. ^lan 173. Lice koje ispuni uslove za sticawe prava na penziju po vi{e osnova utvr|enih ovim zakonom moè, po vlastitom izboru, koristiti samo jedno od tih prava. Pravo izbora ima i ~lan porodice u slu~aju kad prema ovom zakonu postoji mogu}nost ostvarivawa prava na porodi~nu penziju po dva osnova. ^lan 174. Korisniku starosne penzije koji je penziju ostvario prije navr{enih 40 godina penzijskog staà, odnosno 65 godina ìvota i korisniku invalidske penzije koji zasnuje radni odnos ili po~ne da obavqa zanatsko-preduzetni~ku djelatnost po osnovu koje je obavezno osiguran na teritoriji Bosne i Hercegovine penzija se ne ispla}uje za to vrijeme, a najduè do ispuwavawa uslova za starosnu penziju propisanu ovim zakonom. Korisniku porodi~ne penzije koji zasnuje radni odnos ili zapo~ne da obavqa zanatsko-preduzetni~ku djelatnost penzija se ne ispla}uje. ^lan 175. Ako pravo na porodi~nu penziju ostvaruje vi{e ~lanova porodice, a neki od wih ìve odvojeno, porodi~na penzija se dijeli na jednake dijelove. Porodi~na penzija dijeli se na jednake dijelove i kad se nekom od sauìvalaca obustavi isplata porodi~ne penzije. ^lan 176. Kad porodi~nu penziju koriste dva ili vi{e ~lanova porodice, a nekom od wih prestane pravo na penziju, preostalim ~lanovima koji imaju pravo na porodi~nu penziju ponovo se odre|uje penzija. Tako odre|ena penzija pripada od dana kada je sauìvaocu prestalo pravo na porodi~nu penziju. ^lan 177. U slu~aju kad pravo na penziju ostvaruju razvedeni supru`nik i supru`nik, porodi~na penzija odre|uje se kao jedna penzija koja pripada za jednog ~lana porodice, a zatim se dijeli na jednake dijelove.
3. Ponovno odre|ivawe penzije ^lan 178. Korisniku starosne ili invalidske penzije koji zasniva radni odnos ili otpo~ne da obavqa djelatnost po osnovu koje je obavezno osiguran odredi}e se, na wegov zahtjev, novi iznos penzije prema novom penzijskom osnovu i ukupnom penzijskom staù pod uslovom da je naknadno navr{eni sta` osigurawa duì od godine dana. ^lan 179. Korisniku penzije koji podnese zahtjev za izmjenu ranijeg rje{ewa o pravu, na osnovu ~iwenica koje su nastupile poslije dono{ewa rje{ewa o priznavawu prava na penziju, pravo pripada od prvog dana narednog mjeseca kad je korisnik penzije podnio zahtjev za pokretawe postupka. Prilikom rje{avawa zahtjeva iz stava 1. ovog ~lana primijeni}e se propisi koji su vaìli na dan podno{ewa zahtjeva. 4. Isplata po osnovu prava iz penzijskog i invalidskog osigurawa ^lan 180. Penzija i ostala nov~ana primawa iz penzijskog i invalidskog osigurawa utvr|uju se u mjese~nom iznosu i ispla}uju se unazad, u teku}em mjesecu za protekli mjesec. Dospjela primawa iz stava 1. ovog ~lana koja nisu mogla biti ispla}ena zbog okolnosti koje je prouzrokovao korisnik primawa ne mogu se naknadno isplatiti. ^lan 181. Fond je obavezan korisniku prava ispla}ivati penziju, bez obzira na mjesto prebivali{ta ili boravka. Isplata penzije u inostranstvu vr{i se u skladu sa odredbama me|unarodnih sporazuma o socijalnom osigurawu, a u slu~aju kad sporazum nije zakqu~en, isplata se vr{i po principu reciprociteta. ^lan 182. Dospjela primawa po osnovu prava ste~enih prema ovom zakonu ne ispla}uju se korisniku koji se, bez opravdanog razloga, ne odazove u odre|enom roku pozivu na pregled radi utvr|ivawa da li su nastale promjene u okolnostima koje uti~u na pravo ili vrstu prava, za sve vrijeme dok se ne odazove pozivu. Obustavqena primawa u smislu stava 1. ovog ~lana ispla}uju se naknadno korisniku prava koji se odazove pozivu u roku od 30 dana, ako nije do{lo do promjene u okolnostima koje uti~u na pravo i visinu prava. Korisniku prava koji se odazove na poziv poslije 30 dana primawa mogu se isplatiti samo od dana odazivawa na poziv. ^lan 183. Korisnik prava iz penzijskog i invalidskog osigurawa obavezan je da u roku od osam dana prijavi svaku ~iwenicu koja je od uticaja na kori{}ewe ili obim prava. Korisnik penzije kome se penzija ispla}uje van Republike, bez obzira na na~in isplate, obavezan je da na kraju kalendarske godine dostavi Fondu potvrdu o ìvotu. 5. Prestanak prava ^lan 184. Prava iz penzijskog i invalidskog osigurawa prestaju smr}u korisnika prava, s tim {to se penzija koja pripada za mjesec u kojem je nastupila smrt korisnika penzije ispla}uje ~lanovima porodice umrlog za cijeli mjesec.
Prava iz penzijskog i invalidskog osigurawa prestaju i u slu~aju kad se naknadno utvrdi da nisu bili ispuweni uslovi za sticawe prava. Postupak za prestanak prava u smislu stava 2. ovog ~lana pokre}e se po slu`benoj du`nosti, bez obzira na rok koji je protekao od dana dono{ewa rje{ewa kojim je priznato pravo. Prava iz stava 2. ovog ~lana prestaju prvog dana narednog mjeseca u odnosu na mjesec u kojem je doneseno rje{ewe o prestanku prava. ^lanu porodice kod kojeg u toku kori{}ewa prava na porodi~nu penziju zbog nastalih promjena vi{e ne postoje uslovi za kori{}ewe prava, pravo na porodi~nu penziju prestaje od dana nastale promjene, bez obzira kad je pokrenut postupak. Prava iz penzijskog i invalidskog osigurawa prestaju i po zahtjevu korisnika prava, od prvog narednog dana po podno{ewu zahtjeva za prestanak prava, bez obzira na razlog, ako u zahtjevu nije naveden datum za prestanak prava. ^lan 185. Pravo na porodi~nu penziju prestaje udovici mla|oj od 45 godina, odnosno udovcu mla|em od 55 godina ìvota, koji stupe u brak, izuzev ako pravo na porodi~nu penziju nisu ostvarili zbog potpune nesposobnosti za privre|ivawe. Udovici, odnosno udovcu iz stava 1. ovog ~lana koji po osnovu smrti bra~nog druga iz novog braka ne ostvari pravo na porodi~nu penziju uspostavqa se pravo na ranije ostvarenu porodi~nu penziju ako na dan smrti drugog bra~nog druga ima djecu iz prvog braka koja koriste pravo na porodi~nu penziju, pod uslovom da prema toj djeci vr{i roditeqske du`nosti. X - POSTUPAK ZA RJE[AVAWE I ZA[TITA PRAVA ^lan 186. O pravima iz penzijskog i invalidskog osigurawa i o utvr|ivawu penzijskog staà odlu~uje Fond. ^lan 187. U postupku ostvarivawa prava iz penzijskog i invalidskog osigurawa u Fondu se obezbje|uje dvostepenost. U postupku ostvarivawa prava iz penzijskog i invalidskog osigurawa koja osiguranik ostvaruje kod poslodavca za{tita prava obezbje|uje se pod uslovom i na na~in utvr|en op{tim aktom poslodavca, u skladu sa kolektivnim ugovorom i zakonom. ^lan 188. Protiv prvostepenog rje{ewa moè se izjaviti àlba organu odre|enom op{tim aktom Fonda. @alba ne odlaè izvr{ewe rje{ewa, izuzev u slu~aju kad se àlbom pobija utvr|ena invalidnost i opasnost od nastanka invalidnosti. ^lan 189. Na osnovu kona~nog rje{ewa o priznavawu prava na raspore|ivawe ili zapoq{avawe na drugom odgovaraju}em radnom mjestu, prava na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, kad ta prava obezbje|uje poslodavac, poslodavac raspore|uje osiguranika na odgovaraju}e radno mjesto ili mu obezbje|uje prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, kao i odgovaraju}e nov~ane naknade i za{titu prava, pod uslovima i na na~in koji su utvr|eni op{tim aktom poslodavca, u skladu sa kolektivnim ugovorom i ovim zakonom. Kada pravo na zapo{qavawe na drugom odgovaraju}em radnom mjestu ili pravo na prekvalifikaciju, odnosno dokvalifikaciju i odgovaraju}e nov~ane naknade prema ovom zakonu obezbje|uje Fond, Fond
odlu~uje o upu}ivawu osiguranika na zapo{qavawe, prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju i odre|uje odgovaraju}e nov~ane naknade. ^lan 190. Prvostepeno rje{ewe Fonda podlijeè reviziji koju vr{i organ odre|en op{tim aktom Fonda. Revizija ne odlaè izvr{ewe rje{ewa. ^lan 191. Ako protiv prvostepenog re{ewa nije izjavqena àlba a revizija ne bude izvr{ena u roku od tri mjeseca od dana isteka roka za àlbu, smatra se da je revizija izvr{ena i data saglasnost na rje{ewe. ^lan 192. Protiv rje{ewa Fonda donesenog po àlbi i rje{ewa donesenog u vr{ewu revizije, moè se podnijeti tu`ba nadle`nom sudu u roku od 30 dana od dana dostavqawa rje{ewa. ^lan 193. U postupku ostvarivawa prava iz penzijskog i invalidskog osigurawa Fond je obavezan da osiguranicima i korisnicima prava pruà stru~nu pomo}. XI - OBEZBJE\IVAWE SREDSTAVA ^lan 194. Sredstva za ostvarivawe prava iz penzijskog i invalidskog osigurawa utvr|enih ovim zakonom i drugih funkcija Fonda obezbje|uju se iz: 1) doprinosa osiguranika i poslodavaca; 2) buxeta Republike; 3) prodaje dru{tvenog kapitala i dru{tvenih preduze}a ili wihovih dijelova u postupku privatizacije, u skladu sa zakonom; 4) imovine kojom raspolaè Fond; 5) dividendi na dionice izdate od preduze}a, ustanova i drugih institucija po osnovu ranijih ulagawa sredstava penzijskog i invalidskog osigurawa u infrastrukturne, zdravstvene i druge objekte; 6) neto dobiti ostvarene iz portfeqa hartija od vrijednosti koje su prenesene na Fond, po osnovu odredaba ~lana 26. Zakona o privatizaciji dràvnog kapitala u preduze}u; 7) nov~anih sredstava prikupqenih po osnovu odredaba ~lana 27. Zakona o privatizaciji dràvnog kapitala u preduze}ima; 8) drugih izvora, u skladu sa zakonom i drugim propisima. ^lan 195. Sredstva za penzijsko i invalidsko osigurawe mogu se koristiti samo za namjene odre|ene ovim zakonom, i to za: 1) isplatu penzija i nov~anih naknada; 2) prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, odnosno odgovaraju}e zapo{qavawe invalida rada; 3) zdravstvenu za{titu korisnika penzija; 4) izgradwu i adaptaciju poslovnih objekata Fonda; 5) nabavku opreme za rad stru~ne slu`be Fonda; 6) tro{kove rada organa i stru~ne slu`be Fonda; 7) tro{kove isplate penzija; 8) javno informisawe, saradwu sa medijima i sl. U okviru ìro ra~una Fonda postoji dio ra~una preko koga se vr{i finansirawe svih tro{kova stru~ne slu`be Fonda. ^lan 196. Sredstva za penzijsko i invalidsko osigurawe mogu se koristiti i za dru{tveni standard korisnika penzi-
ja, mjere i akcije koje neposredno doprinose spre~avawu i smawewu invalidnosti, za nau~noistraìva~ki rad na razvoju i na unapre|ewu sistema penzijskog i invalidskog osigurawa, kao i za razne vidove pomo}i korisnicima prava i ~lanovima wihovih porodica (za tro{kove sahrane, pomo} u slu~aju teè bolesti i dr.). ^lan 197. U Fondu se mogu obrazovati sredstva rezerve izdvajawem odre|enog procenta iz sredstava ostvarenih iz doprinosa za penzijsko i invalidsko osigurawe i od ostvarenog vi{ka prihoda nad rashodima utvr|enog zavr{nim ra~unom Fonda. Procenat izdvajawa za rezervu odre|uje upravni odbor Fonda. Sredstva rezerve sluè za poboq{awe likvidnosti Fonda i mogu se koristiti kao obrtna sredstva za izvr{ewe teku}ih obaveza. ^lan 198. Slobodna sredstva Fonda iz ~lana 197. ovog zakona koriste se za prevenciju invalidnosti, zapo{qavawe, prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju invalida rada, za{titu i zbriwavawe ostarjelih i iznemoglih korisnika penzija i druge namjene. ^lan 199. Republika obezbje|uje Fondu sredstva za pokri}e rashoda po osnovu posebnog staà utvr|enog u smislu ~lana 42. ovog zakona, kao i za pokri}e tro{kova za prava koja se po ovom zakonu ili drugim propisima obezbje|uju samo odre|enim kategorijama osiguranika ili se obezbje|uju u ve}em obimu u odnosu na ostale osiguranike. Fond vodi posebnu evidenciju o sredstvima za pokri}e prava iz stava 1. ovog ~lana na osnovu koje svaka tri mjeseca ispostavqa ra~un Republici. XII - IMOVINA OD PRIVATIZACIJE ^lan 200. Akcije preduze}a iz ~lana 26. st. 1. i 2. i nov~ana sredstva ostvarena prodajom dràvnog kapitala iz ~lana 27. Zakona o privatizaciji dràvnog kapitala u preduze}ima (u daqem tekstu: imovina od privatizacije), pripadaju Fondu kao svojina, sa pravom raspolagawa i upravqawa u skladu sa zakonom. ^lan 201. Od akcija preduze}a iz prethodnog ~lana Fond formira portfeq hartija od vrijednosti. U poslovawu portfeqom hartija od vrijednosti iz prethodnog stava Fond je duàn primjewivati odredbe Zakona o hartijama od vrijednosti i Zakona o centralnom registru hartija od vrijednosti. U raspolagawu i upravqawu imovinom od privatizacije Fond vodi investicionu politiku u skladu sa principima sigurnosti, likvidnosti i rentabilnosti. Akcije preduze}a koje Fond dobije po osnovu ~lana 26. st. 1. i 2. Zakona o privatizaciji dràvnog kapitala u preduze}ima Fond moè prodati na trì{tu hartija od vrijednosti putem berze. ^lan 202. Za raspolagawe nov~anim sredstvima koje Fond prima po osnovu ~lana 27. Zakona o privatizaciji dràvnog kapitala u preduze}ima Fond je duàn otvoriti poseban ra~un. O imovini iz privatizacije, kao i prihodima i rashodima nastalim po osnovu transakcija i upravqawa tom imovinom Fond je duàn da vodi posebnu ra~unovodstvenu evidenciju i priprema finansijske izvje{taje, odvojeno od ostale imovine, obaveza, prihoda i rashoda Fonda.
Na ra~unovodstvenu evidenciju i finansijske izvje{taje iz prethodnog stava shodno se primjewuju zakonski i drugi propisi iz oblasti ra~unovodstva, kao i propisi Komisije za hartije od vrijednosti, koji se odnose na privatizacione investicione fondove. ^lan 203. Upravni odbor Fonda odlu~uje o investicionoj politici, odnosno o na~inu raspolagawa imovinom od privatizacije. S ciqem efikasnog upravqawa imovinom iz privatizacije obrazuje se posebna komisija od pet ~lanova iz reda ekonomskih i pravnih stru~waka, koja ima savjetodavnu ulogu. ^lanove komisije iz prethodnog stava imenuje Upravni odbor Fonda. ^lan 204. U roku od 30 dana od dana stupawa na snagu ovog zakona Fond je duàn formirati poseban organizacioni dio, koji }e obavqati poslove upravqawa imovinom od privatizacije, kao i poslove kwigovodstvene i druge evidencije, te zaposliti najmawe dva investiciona menaxera. Investicioni menaxeri iz prethodnog stava moraju ispuwavati uslove utvr|ene Zakonom o hartijama od vrijednosti i propisima Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske za obavqawe ovih poslova. ^lan 205. Direktor Fonda imenuje predstavnike Fonda u skup{tinama akcionarskih dru{tava, ~ije akcije Fond drì u svom portfequ. ^lan 206. Najvi{e 10% imovine od privatizacije moè biti uloèno u hartije od vrijednosti jednog emitenta ili s wim povezanih pravnih lica u smislu Zakona o preduze}ima. Po osnovu raspolagawa imovinom od privatizacije moè se posjedovati najvi{e 20% osnovnog kapitala jednog emitenta ili s wim povezanih pravnih lica. Nov~ana sredstva iz ~lana 27. Zakona o privatizaciji dràvnog kapitala u preduze}ima i nov~ana sredstva dobijena prodajom hartija od vrijednosti iz portfeqa Fond moè plasirati i oro~avati kod poslovnih banaka. ^lan 207. Tromjese~ne, polugodi{we i godi{we finansijske izvje{taje o imovini od privatizacije Fond podnosi na odobravawe Vladi Republike Srpske. ^lan 208. Pokri}e tro{kova upravqawa imovinom od privatizacije vr{i se iz ostvarenih prihoda po osnovu dràwa i transakcija sa imovinom od privatizacije. O raspolagawu ostvarenih neto dobitaka iz godi{weg obra~una za imovinu od privatizacije odlu~uje Upravni odbor Fonda. Ostvarena neto dobit se moè koristiti za poboq{awe likvidnosti Fonda, pove}awe rezervi Fonda, isplatu penzija i poboq{awe materijalnog poloàja korisnika penzija. XIII - ORGANI I STRU^NA SLU@BA FONDA ^lan 209. Organi Fonda su upravni odbor, nadzorni odbor i direktor. ^lan 210. Fondom upravqa Upravni odbor. Upravni odbor Fonda sastoji se od devet ~lanova, ukqu~uju}i i predsjednika.
Pet ~lanova Upravnog odbora imenuje se iz reda osiguranika, a ~etiri iz reda korisnika penzije. ^lan 211. Upravni odbor Fonda ima sqede}a prava i du`nosti: 1) donosi statut Fonda, uz saglasnost Vlade; 2) donosi druge op{te akte Fonda; 3) predlaè stope doprinosa za penzijsko i invalidsko osigurawe; 4) donosi plan i program rada Fonda; 5) donosi finansijski plan Fonda; 6) usvaja izvje{taje o poslovawu i zavr{ni ra~un Fonda; 7) odlu~uje o investicionim ulagawima; 8) odlu~uje o prodaji osnovnih sredstava Fonda ~ija kwigovodstvena vrijednost prelazi 5.000 KM; 9) odlu~uje o drugim pitawima odre|enim statutom Fonda. ^lan 212. Godi{wi plan i program rada, kao i godi{wi izvje{taj o poslovawu, Fond dostavqa Vladi. ^lan 213. Nadzor nad radom i poslovawem Fonda vr{i Nadzorni odbor. Nadzorni odbor Fonda sastoji se od tri ~lana, ukqu~uju}i i predsjednika. Dva ~lana Nadzornog odbora imenuju se iz reda osiguranika, a jedan iz reda korisnika penzije. ^lan 214. Direktor Fonda zastupa i predstavqa Fond u odnosima sa tre}im licima, rukovodi radom i poslovawem Fonda i radom stru~ne slu`be Fonda, odgovara za zakonitost rada Fonda i obavqa druge poslove, u skladu sa zakonom i Statutom Fonda. Za direktora Fonda moè biti imenovan diplomirani pravnik ili diplomirani ekonomista sa pet godina radnog iskustva na rukovode}im poslovima. Direktora Fonda imenuje i razrje{ava Vlada putem javnog konkursa, prema postupku propisanom zakonom. Imenovawe direktora Fonda vr{i se na vrijeme od ~etiri godine, s tim da moè biti razrije{en i prije isteka vremena na koje je imenovan. ^lan 215. Predsjednika i ~lanove Upravnog odbora i predsjednika i ~lanove Nadzornog odbora Fonda imenuje i razrje{ava Vlada putem javnog konkursa, prema postupku propisanom zakonom. Imenovawe se vr{i na vrijeme od ~etiri godine, s tim da mogu biti razrije{eni i prije isteka vremena na koje su imenovani. Predsjednik i ~lanovi Upravnog odbora imenuju se iz reda lica koja imaju visoko obrazovawe i zna~ajno radno iskustvo u oblasti socijalnog osigurawa. Predsjednik i ~lanovi Nadzornog odbora imenuju se iz reda diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista koji imaju zna~ajno radno iskustvo u oblasti javnih finansija i penzijskog i invalidskog osigurawa. ^lan 216. Statutom Fonda bliè se ure|uju prava i du`nosti organa Fonda. ^lan 217. Upravne, finansijske, administrativne i druge stru~ne poslove Fonda obavqa jedinstvena stru~na slu`ba Fonda. Organizacija stru~ne slu`be Fonda ure|uje se statutom i Pravilnikom o unutra{woj organizaciji Fonda.
^lan 218. Nadzor nad zakonito{}u rada Fonda vr{i ministarstvo nadle`no za poslove penzijskog i invalidskog osigurawa. XIV - NAKNADA [TETE ^lan 219. Osiguranik kojem je na teret sredstava penzijskog i invalidskog osigurawa izvr{ena isplata na koju nije imao pravo po ovom zakonu obavezan je vratiti Fondu primqeni iznos, ako je: 1) na osnovu neistinitih ili neta~nih podataka koje je znao ili je morao znati da su neistiniti, odnosno neta~ni, ili na drugi protivpravan na~in, ostvario pravo iz penzijskog i invalidskog osigurawa, ili je ostvario pravo u ve}em obimu nego {to mu po ovom zakonu pripada; 2) koristio pravo zbog toga {to nije prijavio promjene koje uti~u na gubitak ili obim prava, a znao je, ili je morao znati, za te promjene; 3) poslije ostvarivawa prava na penziju stupio u radni odnos ili po~eo obavqati zanatsko-preduzetni~ku djelatnost po osnovu koje postoji obaveza osigurawa, a tu ~iwenicu nije prijavio Fondu; 4) primio nov~ani iznos ve}i od iznosa koji mu pripada po ovom zakonu. ^lan 220. Fond ima pravo na naknadu {tete nanesene Fondu od poslodavca: 1) ako {teta nastane zbog toga {to nisu dati podaci ili {to su dati neistiniti ili neta~ni podaci o ~iwenicama koje uti~u na sticawe ili odre|ivawe prava; 2) ako je isplata iz sredstava Fonda izvr{ena na osnovu neistinitih ili neta~nih podataka u prijavi o stupawu osiguranika u radni odnos; 3) ako je isplata iz sredstava Fonda izvr{ena zbog toga {to nije podnesena prijava o promjenama koje uti~u na gubitak ili obim prava osiguranika, ili odjava o prestanku radnog odnosa osiguranika ili {to je prijava, odnosno odjava podnesena poslije propisanog roka; 4) ako je {teta Fondu nanesena zbog toga {to nisu izvr{ene zakonske ili ugovorom preuzete obaveze u vezi sa prekvalifikacijom ili dokvalifikacijom, zapo{qavawem invalida rada ili osiguranika kod kojeg je utvr|ena opasnost od nastanka invalidnosti. Osiguranik koji je prema ovom zakonu ili drugim propisima obavezan sam da podnosi prijavu, odnosno odjavu, ili da daje odre|ene podatke u vezi sa svojim osigurawem, obavezan je u slu~ajevima iz stava 1. ovog ~lana sam nadoknaditi {tetu koja je nanesena Fondu. Poslodavac odgovara za {tetu u slu~ajevima iz stava 1. ovog ~lana bez obzira na krivicu, a osiguranik ako je znao ili je morao znati da su dati podaci neistiniti ili neta~ni, odnosno ako je znao ili morao znati da promjene uti~u na gubitak ili obim prava, a te promjene nije prijavio Fondu. ^lan 221. Fond ima pravo na naknadu {tete nanesene Fondu od lica koje prouzrokuje invalidnost, tjelesno o{te}ewe ili smrt osiguranika. Za {tetu koju je, u slu~ajevima iz stava 1. ovog ~lana, prouzrokovao radnik u radnom odnosu u vezi sa radom, odgovara poslodavac kod kojeg se radnik koji je prouzrokovao {tetu nalazi u radnom odnosu. Fond ima pravo na naknadu {tete u slu~ajevima iz stava 1. ovog ~lana i neposredno od radnika ako je radnik {tetu prouzrokovao namjerno ili iz krajwe nepa`we.
Odgovornost za {tetu iz st. 2. i 3. ovog ~lana je solidarna. ^lan 222. Fond ima pravo na naknadu {tete nanesene Fondu od poslodavca i u slu~aju ako su invalidnost ili smrt osiguranika nastali zbog toga {to nisu bile sprovedene mjere za{tite na radu ili {to nisu izvr{ene mjere za za{titu gra|ana. ^lan 223. Fond ima pravo na naknadu {tete nanesene Fondu i neposredno od osiguravaju}e organizacije kod koje je u~inilac {tete osiguran. Fond ima pravo na naknadu {tete od organizacije osigurawa imovine i lica ~ije je sjedi{te na teritoriji Republike, ako je {teta prouzrokovana upotrebom vozila ~iji vlasnik, odnosno korisnik nije osigurao vozilo od odgovornosti ili ako je {teta prouzrokovana upotrebom nepoznatog vozila ili vozilom stranog dràvqanina, lica bez dràvqanstva kao i vozilom koje je angaòvano od strane Organizacije ujediwenih nacija ili druge me|unarodne organizacije. U slu~aju iz stava 2. ovog ~lana organizacija osigurawa imovine i lica obavezna je isplatiti naknadu {tete kao da je bio sklopqen ugovor o osigurawu. ^lan 224. Ako je Fondu {teta prouzrokovana upotrebom vozila sa inostranom registracijom za koje postoji vaqana me|unarodna isprava ili dokaz o postojawu osigurawa vozila od odgovornosti, od{tetni zahtjev podnosi se jednoj od organizacija za osigurawe imovine i lica sa sjedi{tem na teritoriji Republike. Za naknadu {tete koja je prouzrokovana upotrebom vozila iz stava 1. ovog ~lana primjewuje se odredba ~lana 223. stav 2. ovog zakona. ^lan 225. Fond ima pravo na naknadu {tete u slu~ajevima predvi|enim ovim zakonom bez obzira na to {to su primawa koja predstavqaju {tetu obuhva}ena osigurawem na teret penzijskog i invalidskog osigurawa. Naknada stvarne {tete na koju Fond ima pravo u slu~ajevima utvr|enim ovim zakonom obuhvata tro{kove i puni iznos primawa koja se ispla}uju iz penzijskog i invalidskog osigurawa, i to: 1) nov~ana primawa ispla}ena po osnovu priznatog prava na penziju, nov~anu naknadu za tjelesno o{te}ewe i nov~anu naknadu za pomo} i wegu, zajedno sa doprinosima koji se uspla}uju na ta nov~ana primawa; 2) tro{kove prekvalifikacije ili dokvalifikacije i zapo{qavawa invalida rada, kao i nov~ane naknade u vezi sa kori{}ewem prava po osnovu preostale sposobnosti za rad. Zahtjevom za naknadu {tete moè se obuhvatiti ukupni iznos {tete ili iznos dijela {tete (pojedina~no primawe) koja se odnosi na odre|eni period. ^lan 226. Potraìvawa naknade {tete prema odredbama ovog zakona zastarijevaju istekom rokova utvr|enih propisima o obligacionim odnosima. Rokovi zastarjelosti potraìvawa za naknadu {tete, u smislu odredaba ovog zakona, po~iwu te}i: 1) u slu~ajevima iz ~lana 219. t. 1. do 3. i ~lana 220. stav 1. t. 1. do 3. ovog zakona - od dana kad je u upravnom postupku postalo kona~no rje{ewe kojim je utvr|eno da ispla}ivano primawe ne pripada ili da pripada u mawem obimu; 2) u slu~ajevima iz ~lana 219. ta~ka 4. ovog zakona - od dana kad je izvr{ena posqedwa nepravilna, odnosno nepripadaju}a isplata primawa;
3) u slu~ajevima iz ~lana 220. stav 1. ta~ka 4. i ~l. 221. i 222. ovog zakona - od dana kada je u upravnom postupku postalo izvr{no rje{ewe kojim je osiguraniku priznato pravo na primawe iz penzijskog i invalidskog osigurawa; 4) u slu~ajevima kada se zahtijeva naknada {tete za pojedina ispla}ena primawa - od dana izvr{ene isplate svakog pojedina~nog primawa. ^lan 227. Kada se utvrdi da je {teta nastala, Fond poziva osiguranika, odnosno korisnika primawa, poslodavca, politi~ko-teritorijalnu zajednicu ili organizaciju osigurawa imovine i lica, uz navo|ewe odgovaraju}ih dokaza, da u odre|enom roku nadoknade {tetu. Ako {teta ne bude dobrovoqno nadokna|ena u odre|enom roku, a iz pismenih isprava nesporno proizilazi da je korisnik prava primio odre|eni iznos iz sredstava Fonda na koji nije imao pravo, Fond naknadu {tete ostvaruje obustavom od budu}ih primawa korisnika prava. Po ovom osnovu moè se od korisnika prava obustaviti najvi{e do jedne tre}ine mjese~nih primawa. Ukoliko je {tetu u~inilo lice koje ne ostvaruje redovna mjese~na primawa kod Fonda, {teta se ostvaruje podno{ewem tu`be nadle`nom sudu. ^lan 228. Fond za potraìvawa iz ~l. 219. do 225. ovog zakona ima pravo na kamate, u skladu sa zakonom, koje teku od narednog dana od dana nastanka {tete. XV - KAZNENE ODREDBE ^lan 229. Poslodavac i drugo pravno lice kazni}e se za prekr{aj nov~anom kaznom od 2.000 do 10.000 KM, ako: 1) ne podnese prijavu osigurawa ili odjavu osigurawa, ili ih podnese poslije isteka propisanog roka, ili sa neta~nim podacima; 2) ako spre~ava uvi|aj na licu mjesta ili pregled poslovnih kwiga i evidencija koje se odnose na podatke u vezi sa penzijskim i invalidskim osigurawem; 3) ako uskrati davawe podataka o osiguraniku i korisniku prava; 4) ako Fondu ili osiguraniku da neta~no obavje{tewe ili neta~ne podatke za utvr|ivawe prava iz penzijskog i invalidskog osigurawa; 5) ako davawem neistinitih i neta~nih podataka omogu}i osiguraniku ili drugom licu kori{}ewe prava koja mu po ovom zakonu ne pripadaju ili ne pripadaju u odre|enom obimu; 6) ako ne vodi ili vodi neuredno propisane evidencije o osiguranicima, ukqu~uju}i i posebne evidencije o invalidima rada; 7) ako nepravilno obra~unava i upla}uje doprinose i ne uplati dospjeli doprinos za penzijsko i invalidsko osigurawe u propisanom roku, ili ga ne uplati u cijelom iznosu, ili nema evidencije o upla}enim doprinosima; 8) ako ne zadrì u radnom odnosu ili ne rasporedi na odgovaraju}e radno mjesto invalida rada, odnosno osiguranika kod kojeg je nastala invalidnost ili opasnost od nastanka invalidnosti; 9) ako ne obezbijedi prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju invalidu rada, odnosno osiguraniku kod kojeg postoji invalidnost ili opasnost od nastanka invalidnosti; 10) ako rasporedi invalida rada ili osiguranika kod kojeg postoji opasnost od nastanka invalidnosti na radno mjesto ili mu odredi radno vrijeme protivno odredbama ovog zakona.
Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se i odgovorno lice poslodavca ili drugog pravnog lica nov~anom kaznom u iznosu od 500 do 2.000 KM. Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se i lice koje je samo obveznik uplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osigurawe nov~anom kaznom od 1.000 do 3.000 KM. ^lan 230. Nov~anom kaznom od 5.000 KM do 15.000 KM kazni}e se za prekr{aj dràvni organ, javna slu`ba ili pravno lice - poslodavac ako: 1. ne razvrstava po polu statisti~ke podatke i informacije koji se prikupqaju, evidentiraju i obra|uju, 2. ne omogu}i javnosti uvid u statisti~ke podatke koji se vode shodno ovom zakonu. Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se nov~anom kaznom od 100 KM do 1.000 KM i odgovorno lice u dràvnom organu, javnoj slu`bi ili pravnom licu - poslodavcu, kao i pojedincu koji samostalno obavqaju djelatnosti li~nim radom sredstvima u svojini gra|ana. XVI - PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 231. Penzije ostvarene po propisima koji su vaìli do dana stupawa na snagu ovog zakona odredi}e se u skladu sa odredbama ovog zakona. Penzije ostvarene do dana primjene odredaba ~l. 77. do 87. ovog zakona odredi}e se kao i penzije iz stava 1. ovog ~lana. Starosne penzije ostvarene do dana stupawa na snagu Zakona o penzijskom i invalidskom osigurawu (Slu`beni glasnik Republike Srpske, broj 32/00) sa penzijskim staòm mawim od 20 godina odredi}e se u procentima utvr|enim za taj sta` po propisima koji su vaìli do dana stupawa na snagu navedenog zakona, a izuzetne penzije koje su ostvarene bez staà odredi}e se u procentima utvr|enim za 15 godina penzijskog staà. Penzije koje su odre|ene i ostvarene u procentu ve}em od 75% za puni penzijski sta` svode se na procente utvr|ene za odgovaraju}u godinu tako da od 2004. godine starosna i invalidska penzija ne moè iznositi vi{e od 75% od penzijskog osnova. Korisniku penzije (èni) koji je pravo na penziju ostvario do dana stupawa na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osigurawu (Slu`beni glasnik Republike Srpske, broj 32/02), penzija }e se odrediti prema ukupnom penzijskom staù u procentima utvr|enim po propisima koji su bili na snazi do dana stupawa na snagu navedenog zakona, s tim da penzija za puni penzijski sta` ne moè iznositi vi{e od procenata iz ~lana 88. stav 4. i ~lana 135. stav 4. ovog zakona. ^lan 232. Penzijski sta` na osnovu kojeg se sti~u i ostvaruju prava iz penzijskog i invalidskog osigurawa, po odredbama ovog zakona, navr{en do stupawa na snagu ovog zakona ra~una se po odredbama Zakona o osnovnim pravima iz penzijskog i invalidskog osigurawa (Slu`beni list SFRJ, br. 23/82, 77/82, 75/85, 8/87, 65/87, 87/89 i 44/90), Zakona o penzijskom i invalidskom osigurawu (Slu`beni list SRBiH, br. 38/90 i 22/91), Zakona o penzijskom i invalidskom osigurawu vojnih osiguranika (Slu`beni list SFRJ, br. 7/85, 74/87 i 20/89) i Zakona o penzijskom i invalidskom osigurawu (Slu`beni glasnik Republike Srpske, br. 27/93, 14/94, 10/95 i 22/96). ^lan 233. Izuzetno od ~lana 75. st. 1. i 2. ovog zakona, pravo na starosnu penziju sti~e osiguranik kad navr{i: - u 2001. godini 60 godina ìvota,
- u 2002. godini 61 godinu ìvota, - u 2003. godini 62 godine ìvota, - u 2004. godini 63 godine ìvota, - u 2005. godini 64 godine ìvota, ^lan 234. Osiguraniku koji nije ostvario platu poslije 1. januara 1970. godine penzijski osnov se utvr|uje u odgovaraju}em procentu od prosje~ne neto plate ostvarene u Republici u mjesecu koji prethodi mjesecu u kojem osiguranik ostvaruje pravo na penziju i iznosi: - 100% za osiguranika sa visokom stru~nom spremom, - 80% za osiguranika sa vi{om stru~nom spremom i VKV radnika, - 70% za osiguranika sa sredwom stru~nom spremom i KV radnika i - 60% za osiguranika sa niòm stru~nom spremom i PK i NK radnika. ^lan 235. Korisniku koji nije ostvario platu poslije 1. januara 1970. godine, kao i korisniku za koga ne postoje podaci o plati ostvarenoj u tom periodu penzijski osnov se utvr|uje u odgovaraju}em procentu od prosje~ne neto plate ostvarene u Republici u godini koja prethodi godini u kojoj se odre|uje penzija i iznosi: - 160% za korisnika sa visokom stru~nom spremom, - 115% za korisnika sa vi{om stru~nom spremom i VKV radnika, - 85% za korisnika sa sredwom stru~nom spremom i KV radnika, - 55% za korisnika sa niòm stru~nom spremom i PK i NK radnika. ^lan 236. Nov~ana naknada za tjelesno o{te}ewe i nov~ana naknada za pomo} i wegu, ostvarena po propisima iz penzijskog i invalidskog osigurawa vaè}im do dana stupawa na snagu ovog zakona, ispla}iva}e se korisnicima do 31. decembra 2001. godine u iznosu koji im je pripadao na dan stupawa na snagu ovog zakona. ^lan 237. Odredbe ~l. 77. do 87. ovog zakona primjewuju se od 1. januara 2002. godine. Odredbe ~lana 231. Zakona primjewuju se od 1. oktobra 2002. godine. ^lan 238. Do dana primjene odredaba ~l. 77. do 87. ovog zakona penzijski osnov za odre|ivawe penzije utvr|uje se tako {to se odgovaraju}i koeficijent iz stava 2. ovog ~lana pomnoì sa iznosom koji predstavqa 40% prosje~ne plate ostvarene u Republici u mjesecu koji prethodi mjesecu u kome osiguranik ostvaruje pravo na penziju. Koeficijenti za utvr|ivawe penzijskog osnova iz stava 1. ovog ~lana su: 1) za osiguranika - nekvalifikovanog radnika 1,30; 2) za osiguranika - polukvalifikovanog (priu~enog) radnika 1,50; 3) za osiguranika - kvalifikovanog radnika i osiguranika sa sredwom stru~nom spremom 2,00; 4) za osiguranika - visokokvalifikovanog radnika i osiguranika sa vi{om stru~nom spremom 2,70; 5) za osiguranika sa visokom stru~nom spremom 3,80; 6) za osiguranika sa visokom stru~nom spremom sa stru~nim nazivom specijaliste i za osiguranika sa nau~nim stepenom magistra nauka 4,20; 7) za osiguranika sa nau~nim stepenom doktora nauka 4,50.
Pod stru~nom spremom osiguranika u smislu stava 2. ovog ~lana podrazumijeva se zavr{ena {kola, odnosno fakultet, akademija ili drugi odgovaraju}i oblik obrazovawa i {kolovawa, kao i stru~na sprema ste~ena polagawem odgovaraju}eg ispita ili priznata u skladu sa propisima biv{e SFRJ i propisima biv{e Bosne i Hercegovine. Ako osiguranik, zbog posqedica oruànih sukoba, nije u mogu}nosti da pribavi zvani~nu ispravu o stru~noj spremi, stru~na sprema moè se dokazivati na osnovu podataka iz radne kwiìce, mati~ne kwige zaposlenih poslodavca kod kojeg je osiguranik bio u radnom odnosu i podataka o stru~noj spremi iz listinga (izvoda) iz mati~ne evidencije aktivnih osiguranika koji se vodio u radnoj organizaciji Elektro-ra~unskom centru zdravstvenog i penzijskog i invalidskog osigurawa Sarajevo. Koeficijent za odre|ivawe penzijskog osnova za pripadnika Vojske Republike Srpske i pripadnika Ministarstva unutra{wih poslova Republike koji su stupili u vojsku, odnosno u organe unutra{wih poslova prije 20. maja 1992. godine i ostali u oruànim snagama neprekidno do 30. juna 1996. godine, ili do ispuwewa uslova za ostvarivawe prava na penziju, kao i za u~esnika NOR-a prije 9. septembra 1943. godine, ne moè biti niì od koeficijenta propisanog u stavu 2. ovog ~lana za osiguranika sa sredwom stru~nom spremom. Penzije odre|ene u skladu sa st. 1. i 2. ovog ~lana uskla|uju se mjese~no na na~in utvr|en u ~lanu 162. ovog zakona. ^lan 239. Do dana primjene ~l. 77. do 87. ovog zakona penzije oficira i podoficira Vojske Republike Srpske obra~unava}e se primjenom najniè cijene rada na sqede}e koeficijente: 1) za podoficire (~inovi vodnik do zastavnik) 2,00; 2) za oficire ~ina: - poru~nika 2,20, - kapetana 2,40, - majora 2,80, - potpukovnika 3,00, - pukovnika 4,00, - general-majora 4,20, - generalpotpukovnika 4,30, - generalpukovnika 4,50. ^lan 240. Lice koje po ovom zakonu nema svojstvo osiguranika, ali je svojstvo osiguranika imalo prema ranijim propisima, moè ostvariti pravo na penziju, a ~lanovi porodice prava na porodi~nu penziju, pod uslovima utvr|enim ovim zakonom. ^lan 241. Penzijski sta` koji su dràvqani Republike navr{ili u drugim republikama biv{e SFRJ do dana wihovog dràvnog osamostaqewa i u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daqem tekstu: Federacija) uzima se samo kod utvr|ivawa uslova za sticawe prava. U pogledu priznavawa staà osigurawa koji je navr{en u dràvama iz stava 1. ovog ~lana poslije wihovog osamostaqivawa i u Federaciji Bosne i Hercegovine, do zakqu~ivawa odgovaraju}ih sporazuma sa tim dràvama i Federacijom Bosne i Hercegovine, primjewuje se princip reciprociteta. ^lan 242. Zahtjev za ostvarivawe prava na penziju osiguranika koji je do 30. aprila 1992. godine dio penzijskog staà ostvario na sada{woj teritoriji Federacije Bosne i
Hercegovine i koji po propisima o penzijskom i invalidskom osigurawu Federacije ima pravo na srazmjerni dio penzije, Fond }e rije{iti tako {to }e odrediti srazmjerni dio penzije za dio penzijskog staà ostvarenog u Republici, kao i za dio penzijskog staà ostvarenog na sada{woj teritoriji Republike, prije 30. aprila 1992. godine. Za ostvarivawe prava na penziju za dio penzijskog staà ostvarenog na sada{woj teritoriji Federacije Fond }e osiguranika uputiti na ostvarivawe prava kod nadle`nog nosioca penzijskog i invalidskog osigurawa u Federaciji. Ako je ukupan period osigurawa koji je do 30. aprila 1992. godine ostvaren na sada{woj teritoriji Federacije bio kra}i od {est mjeseci, Fond }e taj period osigurawa, prilikom odre|ivawa penzije, uzeti u obzir kao sta` ostvaren na teritoriji Republike. Fond se moè sporazumjeti sa nosiocem penzijskog i invalidskog osigurawa u Federaciji da osiguranik jedinstvenim zahtjevom ostvaruje pravo na srazmjerni dio penzije u smislu st. 1. i 2. ovog ~lana, kao i o drugim pitawima od zajedni~kog interesa koja su u vezi sa postupkom ostvarivawa prava iz oblasti penzijskog i invalidskog osigurawa. ^lan 243. Pod uslovima i u slu~ajevima iz ~lana 242. stav 1. ovog zakona, Fond }e za sada{we korisnike penzija odrediti nove iznose penzije nakon wihovog ostvarivawa prava na srazmjerni dio penzije kod nosioca osigurawa u Federaciji, a korisnike penzija koje su ostvarene za ukupan sta` na sada{woj teritoriji Federacije Fond }e uputiti na ostvarivawe prava kod nadle`nog nosioca osigurawa u Federaciji, s tim {to im pravo na isplatu penzije po rje{ewima donesenim prije stupawa na snagu ovog zakona prestaje u Fondu s danom otpo~iwawa isplate penzije kod nosioca penzijskog i invalidskog osigurawa u Federaciji. ^lan 244. Odredbe ~l. 242. i 243. ovog zakona primijeni}e se nakon zakonskog ure|ivawa prava osiguranika na srazmjerni dio penzije u Federaciji. ^lan 245. Sve nekretnine koje su nabavqene iz sredstava biv{ih zavoda za socijalno osigurawe, komunalnih zavoda, Samoupravne interesne zajednice penzijskog i invalidskog osigurawa Bosne i Hercegovine, kao i Dru{tvenog fonda za penzijsko i invalidsko osigurawe Bosne i Hercegovine, a nalaze se na teritoriji Republike, prenose se u svojinu i na upravqawe i raspolagawe Fondu. Nekretnine - domovi penzionera u Prijedoru, Bawoj Luci, Doboju i Trebiwu prenose se u svojinu Republike. ^lan 246. Izuzetno od ~l. 75. i 77. ovog zakona, Vlada moè, izuzetno, licu koje ima posebne zasluge za dru{tveni, politi~ki, privredni i kulturni razvoj Republike, kao i odbranu Republike, priznati pravo na starosnu penziju bez obzira da li ispuwava uslove za sticawe prava po ovom zakonu ili odrediti ve}i iznos penzije od iznosa koji bi pripadao po odredbama ovog zakona. ^lanovima porodice umrlog lica iz stava 1. ovog ~lana Vlada moè, izuzetno, priznati pravo na porodi~nu penziju bez obzira da li ispuwavaju uslove za sticawe prava po ovom zakonu ili odrediti ve}i iznos porodi~ne penzije od iznosa koji bi pripadao po odredbama ovog zakona. Pod ~lanovima porodice u smislu stava 2. ovog ~lana podrazumijevaju se bra~ni drug, djeca i roditeqi. Penzija iz st. 1. i 2. ovog ~lana ne moè iznositi vi{e od trostrukog iznosa prosje~ne plate ostvarene u
Republici u mjesecu koji prethodi mjesecu za koji se ispla}uje penzija. Penzije iz st. 1. i 2. ovog ~lana uskla|uju se u skladu sa ~lanom 162. ovog zakona. O ostvarivawu prava na penziju iz stava 1. ovog ~lana odlu~uje Vlada na prijedlog komisije koju obrazuje u tu svrhu. ^lan 247. Sa danom po~etka primjene ovog zakona prestaju da se primjewuju: - Zakon o osnovnim pravima iz penzijskog i invalidskog osigurawa (Slu`beni list SFRJ, br. 23/82, 77/82, 75/85, 8/87, 65/87, 87/89 i 44/90) i Zakon o penzijskom i invalidskom osigurawu (Slu`beni list SRBiH, br. 38/90 i 22/91), izuzev odredaba koje se odnose na ra~unawe penzijskog staà, - odredbe ~l. 55. i 56. Zakona o unutra{wim poslovima (Slu`beni glasnik Republike Srpske, broj 21/98) i - odredbe ~l. 113, 114, 180. do 191, 194. i ~l. 197. do 200. Zakona o Vojsci (Slu`beni glasnik Republike Srpske, broj 31/96). ^lan 248. Sa danom stupawa na snagu ovog zakona prestaje da vaì Zakon o penzijskom i invalidskom osigurawu (Slu`beni glasnik Republike Srpske, br. 27/93, 14/94, 10/95 i 22/96). ^lan 249. Propise iz ~lana 38. stav 2. ovog zakona donije}e Vlada u roku od tri mjeseca od dana stupawa na snagu ovog zakona. ^lan 250. Nadzor nad primjenom Zakona o penzijskom i invalidskom osigurawu vr{i ministarstvo nadle`no za poslove penzijskog i invalidskog osigurawa. ^lan 251. U roku od tri mjeseca od dana stupawa na snagu ovog zakona ministar nadleàn za poslove penzijskog i invalidskog osigurawa propisa}e obrasce za vo|ewe mati~ne evidencije. Fond donosi kodeks {ifara za uno{ewe podataka u mati~nu evidenciju iz ~lana 45. stav 1. ovog zakona. ^lan 252. Stupawem na snagu ovog zakona prestaje da vaì Zakon o mati~noj evidenciji o osiguranicima i uìvaocima prava iz penzijskog i invalidskog osigurawa (Slu`beni glasnik Republike Srpske, broj 3/97). ^lan 253. Ovaj zakon stupio je na snagu 30. septembra 2000. godine, odnosno 12. novembra 2000. godine, 11. avgusta 2001. godine, 20. juna 2002. godine, 13. avgusta 2002. godine, 28. decembra 2003. godine i 29. jula 2005. godine.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vije}u od pet sudija, u predmetu broj AP 1064/04, rje{avaju}i apelaciju Olivera Rodi}a, na osnovu ~lana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, ~lana 59. stav 2. alineja 2. i ~lana 61. st. 1. i 3. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (Slu`beni glasnik Bosne i Hercegovine, broj 60/05), u sastavu: - Mato Tadi}, predsjednik, - Miodrag Simovi}, potpredsjednik, - Hatixa Haxiosmanovi}, potpredsjednik, - Valerija Gali}, sudija, - Jovo Rosi}, sudija, na sjednici odrànoj 13. oktobra 2005. godine, d o n i o j e
ODLUKU
O MERITUMU Odbija se kao neosnovana apelacija Olivera Rodi}a podnesena protiv Presude Vrhovnog suda Republike Srpske broj K`93/04 od 12. oktobra 2004. godine i Presude Okru`nog suda u Bijeqini broj K-3/04 od 11. juna 2004. godine. Odluku objaviti u Slu`benom glasniku Bosne i Hercegovine, Slu`benim novinama Federacije Bosne i Hercegovine, Slu`benom glasniku Republike Srpske i u Slu`benom glasniku Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine. Obrazloèwe I - Uvod 1. Oliver Rodi} (u daqem tekstu: apelant) iz Bijeqine, koga zastupa Dragomir Dumi}, advokat iz Bijeqine, podnio je 2. decembra 2004. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daqem tekstu: Ustavni sud) apelaciju protiv Presude Vrhovnog suda Republike Srpske (u daqem tekstu: Vrhovni sud) broj K`93/04 od 12. oktobra 2004. godine i Presude Okru`nog suda u Bijeqini (u daqem tekstu: Okru`ni sud) broj K-3/04 od 11. juna 2004. godine. Apelant je dopunio apelaciju 7. i 21. decembra 2004. godine i 3. maja 2005. godine. II - Postupak pred Ustavnim sudom 2. Na osnovu ~lana 21. stav 1. tada vaè}eg Poslovnika Ustavnog suda, od Vrhovnog suda zatraèno je 31. januara 2005. godine da dostavi odgovor na apelaciju. 3. Vrhovni sud je dostavio odgovor na apelaciju 4. februara 2005. godine. 4. Na osnovu ~lana 26. stav 2. Pravila Ustavnog suda, odgovor na apelaciju dostavqen je apelantu 22. septembra 2005. godine. III - îweni~no stawe 5. îwenice predmeta koje proizilaze iz apelantovih navoda i dokumenata predo~enih Ustavnom sudu mogu da se sumiraju na sqede}i na~in. 6. Presudom Okru`nog suda broj K-3/04 od 11. juna 2004. godine apelant je progla{en krivim zato {to je kao saizvr{ilac upotrebom sile protiv drugog lica oduzeo tu|e pokretne stvari s namjerom da wihovim prisvajawem pribavi sebi i drugim protivpravnu imovinsku korist. Pri tome je jedno lice sa umi{qajem li{eno ìvota ~ime je po~inio krivi~no djelo - te{ki slu~ajevi razbojni~ke kra|e i razbojni{tva - iz ~lana 151. stav 2. u vezi sa ~lanom 150. Krivi~nog zakona Republike Srpske - Posebni dio i u vezi sa ~lanom 22. Krivi~nog zakona Republike Srpske, pa je primjenom odredbi ~l. 42. i 43. Krivi~nog zakona Republike Srpske osu|en na kaznu zatvora od sedam godina. U izre~enu kaznu apelantu je ura~unato vrijeme provedeno u pritvoru od 3. do 24. avgusta 1992. godine i od 11. juna 2004. godine, pa daqe. Apelant je obavezan da plati tro{kove krivi~nog postupka od 1.725 KM i na ime pau{ala 100 KM, te o{te}enima na ime nagrade i nu`nih izdataka punomo}nika 2.800 KM. O{te}eni su upu}eni na parnicu radi rje{avawa imovinsko-pravnog zahtjeva. 7. U obrazloèwu ove presude, izme|u ostalog, navedeno je da je sud donio odluku nakon analize svih dokaza sprovedenih tokom dokaznog postupka. Sud je izveo objektivne dokaze (fotodokumentacija, zapisnik o uvi|aju, potvrde o oduzimawu predmeta i dr.), dobio pismeni i usmeni nalaz vje{taka sudske medicine, te saslu{ao o{te}enu, suprugu ubijenog, kao svjedoka i vi{e drugih svjedoka. Daqe, navedeno je da se apelant branio }utwom, a su{tina odbrane koju je iznio branilac svodi se na poricawe da je apelant djelo izvr{io i da je prisustvovao doga|aju, odnosno da su izjave - obavje{tewa koje su u pretkrivi~nom postupku dali apelant i ostali u~esnici doga|aja date pod prisilom. Ove izjave - obavje{tewa sud je uzeo u obzir, a s ciqem provjere navoda iz apelantove odbrane, izveo je dokaz saslu{awem vi{e svjedoka i obrazloìo razloge za{to neke izjave prihvata, a neke ne. 8. Presudom Vrhovnog suda broj K`-93/04 od 12. oktobra 2004. godine djelimi~no je uvaèna apelantova àlba, te prvostepena presuda preina~ena u odluci o kazni, tako {to je apelant osu|en na kaznu zatvora od {est godina. U preostalom dijelu prvostepena presuda je ostala neizmijewena. 9. U obrazloèwu ove presude, izme|u ostalog, navedeno je da àlbene tvrdwe o nedostacima ~iweni~ne osnove prvostepene presude nemaju upori{te u sadràju sprovedenih dokaza na glavnom pretresu, niti kao osnovani mogu da se prihvate prigovori u àlbi o mawkavosti datih razloga u obrazloèwu presude za odlu~ne ~iwenice. Prvostepena presuda je dala uvjerqive razloge uz sadràjnu analizu sprovedenih dokaza koje
prihvata i ovaj sud. S obzirom na to da je pravosna`nim rje{ewem prvostepenog suda, u smislu odredbe ~lana 84. Zakona o krivi~nom postupku, odlu~eno da u postupku mogu da se koriste kao dokaz izjave - obavje{tewa koje su date organima unutra{wih poslova, a nakon toga pravilno razrije{eno sporno pitawe dopu{tenosti ovih dokaza, onda je prvostepeni sud bio u mogu}nosti da kvalitet ovih dokaza ocijeni na na~in primjenqiv za sve dokaze sprovedene na glavnom pretresu, uz ograni~ewe koje predvi|a odredba ~lana 86. Zakona o krivi~nom postupku, koje podrazumijeva zabranu da se osu|uju}a presuda zasniva iskqu~ivo na ovim izjavama - obavje{tewima. Me|utim, ispituju}i odluku o kazni, ovaj sud smatra da nisu u dovoqnoj mjeri do{le do izraàja olak{avaju}e okolnosti, pa je prvostepena presuda preina~ena u tom pogledu tako {to je apelant osu|en na kaznu zatvora, umjesto od sedam godina, kao u prvostepenoj presudi, od {est godina. IV - Apelacija a) Navodi iz apelacije 10. Apelant navodi povredu prava na pravi~no su|ewe iz ~lana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i ~lana 6. Evropske konvencije za za{titu qudskih prava i osnovnih sloboda (u daqem tekstu: Evropska konvencija). Tako|e, navodi da su osporene presude donesene iskqu~ivo na osnovu izjava - obavje{tewa koje su on i drugi u~esnici u doga|aju dali u pretkrivi~nom postupku organima unutra{wih poslova, iako na tim dokazima ne moè da se zasniva presuda, jer su oni te izjave-obavje{tewa dali pod prisilom po{to su prethodno bili pretu~eni. Daqe navodi da ga o{te}ena, koja je saslu{ana kao svjedok i koja je jedini o~evidac doga|aja, nije prepoznala kao izvr{ioca djela za koje se tereti. U dopuni apelacije od 21. decembra 2004. godine apelant je naveo da apelaciju nije podnio zbog pogre{no i nepotpuno utvr|enog ~iweni~nog stawa, ve} zbog kardinalnog kr{ewa najvi{ih pravnih akata koji ustanovquju i {tite qudska prava i osnovne slobode. U dopuni apelacije od 3. maja 2005. godine apelant je naveo da je podnio zahtjev za ponavqawe postupka o kom jo{ nije odlu~eno. b) Odgovor na apelaciju 11. Vrhovni sud konstatuje da se apelacija zasniva na prigovoru ~iweni~nog karaktera pri ~emu se razvija teza da je osporenim presudama pogre{no ocijewen iskaz svjedoka, o{te}ene, te da su osporene presude iskqu~ivo zasnovane na izjavama - obavje{tewima koje su date pod pritiskom organima unutra{wih poslova u pretkrivi~nom postupku. Ovi prigovori su isticani i u àlbi, te je u razlozima osporene presude sadràno obrazloèwe za neosnovanost takvih apelantovih tvrdwi. Ovaj sud smatra da su neosnovane tvrdwe o povredi ~lana 6. Evropske konvencije, jer su ispo{tovani standardi na kojim se temeqi pravo na pravi~no su|ewe, zbog ~ega predlaè da se apelacija odbije kao neosnovana. V - Relevantni propisi 12. Krivi~ni zakon Republike Srpske - Posebni dio (Slu`beni glasnik Republike Srpske, br. 15/92, 4/93, 17/93, 26/93, 14/94 i 3/96) Razbojni{tvo ^lan 150. Ko upotrebom sile protiv nekog lica ili prijetwom da }e neposredno napasti na ìvot ili tijelo oduzme tu|u pokretnu stvar s namjerom da wenim prisvajawem pribavi sebi ili drugom protivpravnu imovinsku korist, kazni}e se zatvorom od jedne do deset godina. Te{ki slu~ajevi razbojni~ke kra|e i razbojni{tva ^lan 151. stav 2. (2) Ako je pri izvr{ewu razbojni~ke kra|e ili razbojni{tva neko lice sa umi{qajem li{eno ìvota, u~inilac }e se kazniti zatvorom najmawe deset godina ili smrtnom kaznom. 13. Krivi~ni zakon Republike Srpske (Slu`beni glasnik Republike Srpske, broj 12/93) Saizvr{ila{tvo ^lan 22. Ako vi{e lica, u~estvovawem u radwi izvr{ewa ili na drugi na~in, zajedni~ki u~ine krivi~no djelo, svako od wih kazni}e se kaznom propisanom za to djelo. Ublaàvawe kazne ^lan 42. Sud moè u~iniocu da odmjeri kaznu ispod granice propisane zakonom ili primijeni blaù vrstu kazne:
1) kad zakon predvi|a da se u~inilac moè blaè da kazni; 2) kad utvrdi da postoje naro~ito olak{avaju}e okolnosti koje ukazuju da se i sa blaòm kaznom moè da postigne svrha ka`wavawa. Granice ublaàvawa kazne ^lan 43. stav 1. ta~ka 1. (1) Kad postoje uslovi za ublaàvawe kazne iz ~lana 42. ovog zakona, sud }e ublaìti kaznu u ovim granicama: 1) ako je za krivi~no djelo kao najmawa mjera kazne propisan zatvor u trajawu od tri ili vi{e godina, kazna moè da se ublaì do jedne godine zatvora; 14. Zakon o krivi~nom postupku (Slu`beni list SFRJ, br. 26/86, 74/87, 57/89 i 3/92) ^lan 84. stav 1. ta~ka 2. (1) Izuzetno, zapisnici i obavje{tewa izdvojeni prema odredbama ~lana 83. ovog zakona mogu da se koriste na glavnom pretresu i u postupku prema redovnim pravnim lijekovima samo: 2) ako na glavnom pretresu, po saslu{awu stranaka, vije}e odlu~i da u postupku mogu da se koriste zapisnici o ispitivawu okrivqenog koji su izdvojeni samo zbog povrede odredbe ~lana 218. stav 9. ovog zakona i obavje{tewa koja je okrivqeni dao organima unutra{wih poslova. Rje{ewe o kori{}ewu ovih izdvojenih zapisnika i obavje{tewa vije}e moè da donese samo u izuzetnim slu~ajevima ako se, i pored izvo|ewa dokaza kojima sud raspolaè, ne mogu da razjasne va`ne ~iwenice u postupku, a smatra se da bi kori{}ewe tih zapisnika i obavje{tewa doprinijelo razja{wewu stvari, a u pitawu su krivi~na djela za koja je propisana kazna zatvora od dvadeset godina ili teà kazna. (...) ^lan 86. Ako su kori{}eni izdvojeni zapisnici i obavje{tewa na osnovu ~lana 84. ovog zakona, osu|uju}a presuda ne moè da se zasniva iskqu~ivo na izjavama na koje se odnose ovi zapisnici i obavje{tewa. VI - Dopustivost 15. U skladu sa ~lanom VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, tako|e, ima apelacionu nadle`nost u pitawima koja su sadràna u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kog suda u Bosni i Hercegovini. 16. U skladu sa ~lanom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud moè da razmatra apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se wome osporava, iscrpqeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogu}i prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posqedwem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio. 17. U konkretnom slu~aju predmet osporavawa apelacijom je Presuda Vrhovnog suda broj K`-93/04 od 12. oktobra 2004. godine protiv koje nema drugih djelotvornih pravnih lijekova mogu}ih prema zakonu. Zatim, apelacija je podnesena 2. decembra 2004. godine, tj. u roku od 60 dana, kako je propisano ~lanom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda. Kona~no, apelacija ispuwava i uslove iz ~lana 16. st. 2. i 4. Pravila Ustavnog suda, jer nije o~igledno (prima facie) neosnovana, niti postoji neki drugi formalni razlog zbog koga apelacija nije dopustiva. 18. Imaju}i u vidu odredbe ~lana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, ~lana 16. st. 1, 2. i 4. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da predmetna apelacija ispuwava uslove u pogledu dopustivosti. VII - Meritum 19. Apelant osporava navedene presude, tvrde}i da je tim presudama povrije|eno wegovo pravo iz ~lana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i ~lana 6. stav 1. Evropske konvencije. 20. ^lan II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uìvaju qudska prava i slobode iz stava 2. ovog ~lana, {to ukqu~uje: (...) e) Pravo na pravi~no saslu{awe u gra|anskim i krivi~nim stvarima i druga prava u vezi sa krivi~nim postupkom. 21. ^lan 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi: Prilikom utvr|ivawa gra|anskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivi~ne optu`be protiv wega, svako ima pravo na pravi~no su|ewe i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim, zakonom ustanovqenim sudom (...).
22. Postupak pred sudovima u konkretnom slu~aju odnosi se na utvr|ivawe osnovanosti krivi~ne optu`be protiv apelanta, te je ~lan 6. stav 1. Evropske konvencije primjenqiv. Prema tome, Ustavni sud mora da preispita da li je postupak pred sudovima bio pravi~an onako kako to zahtijeva ~lan 6. stav 1. Evropske konvencije. 23. Pravi~nost postupka se ocjewuje na osnovu postupka kao cjeline (vidi, Evropski sud za qudska prava, Barbera, Messeque i Jabardo protiv [panije, presuda od 6. decembra 1988. godine, serija A, broj 146, stav 68. i Odluku Ustavnog suda broj U 63/01 od 27. juna 2003. godine, objavqenu u Slu`benom glasniku Bosne i Hercegovine, broj 38/03). 24. U su{tini, apelantovi prigovori se odnose na to da je sud osu|uju}u presudu zasnovao samo na izjavama obavje{tewima koja su data organima unutra{wih poslova, te da je pogre{no ocijenio izjavu svjedoka, o{te}ene, jer iz wenih navoda nije moglo da se zakqu~i da je ona prepoznala apelanta kao izvr{ioca djela za koje je osu|en. 25. Ustavni sud nije nadleàn da vr{i provjeru utvr|enih ~iwenica i na~ina na koji su redovni sudovi protuma~ili pozitivno-pravne propise osim ukoliko odluke tih sudova kr{e ustavna prava. To }e biti slu~aj kada odluka redovnog suda ne ukqu~uje ili pogre{no primjewuje ustavno pravo, kad je primjena pozitivno-pravnih propisa bila o~igledno proizvoqna, kad je sam relevantni zakon neustavan, ili kada je do{lo do povrede osnovnih procesnih prava, kao {to su pravo na pravi~an postupak, pravo na pristup sudu, pravo na djelotvoran pravni lijek i u drugim slu~ajevima (vidi Odluku Ustavnog suda U 29/02 od 27. juna 2003. godine, objavqenu u Slu`benom glasniku Bosne i Hercegovine, broj 31/03). 26. Me|utim, Ustavni sud mora da ispita postupak kojim su prvostepeni i drugostepeni sudovi odlu~ili da li da prihvate dokaze koji ugroàvaju pravi~nost postupka, da bi obezbijedili da postupak dono{ewa odluke bude adekvatan kako bi za{titio apelantova prava iz ~lana 6. stav 1. Evropske konvencije (vidi, Evropski sud za qudska prava, Edvards i Lewis protiv Ujediwenog Kraqevstva, aplikacija broj 39647/98 i 4046/98, presuda od 22. jula 2003. godine). 27. U krivi~nim predmetima po{tivawe prava na odbranu zahtijeva da svi dokazi, u principu, moraju da budu izvedeni u prisustvu optuènog, na javnoj raspravi gdje ih optuèni moè da ospori i dovede u pitawe (vidi, Evropski sud za qudska prava, ve} citirana presuda Barbera, Messeque i Jabardo protiv [panije, st. 68. i 78). Kori{}ewe izjava i drugih materijalnih dokaza koji su prikupqeni u fazi prije su|ewa kao dokaznog materijala, u principu, nije nekonzistentno sa standardima ~lana 6. Evropske konvencije sve dok se po{tuju prava odbrane. Ova prava zahtijevaju, u pravilu, mogu}nost da optuèni poku{a da ospori navode optu`be, kao i da ispituje svjedoke u nekoj od faza su|ewa. 28. U konkretnom slu~aju Okru`ni sud o kori{}ewu dokaza koji su prikupqeni u fazi prije su|ewa odlu~io je u skladu sa odredbama procesnog zakona. Osim toga, na glavnom pretresu sud je saslu{ao vi{e svjedoka da bi utvrdio kvalitet ovih dokaza. Osu|uju}a presuda ne zasniva se samo na tim dokazima ve} i na ostalim objektivnim i subjektivnim dokazima. Svi dokazi na kojima se zasniva osporena presuda izvedeni su na glavnom pretresu kome su prisustvovali apelant i wegov branilac. Iako se apelant na glavnom pretresu branio }utwom, nema nijednog razloga da se posumwa kako se osporena presuda zasniva na dokazima kori{}enim suprotno od standarda koje propisuje ~lan 6. Evropske konvencije. 29. U pogledu navoda iz apelacije da su redovni sudovi pogre{no ocijenili izjavu svjedoka, o{te}ene, Ustavni sud ne}e da se mije{a u to kojim su dokazima izvedenim u postupku sudovi povjerovali na osnovu slobodne sudske procjene. To je iskqu~ivo uloga redovnih sudova, ~ak i kada su izjave svjedoka na glavnom pretresu i pod zakletvom suprotne jedna drugoj (vidi Odluku Ustavnog suda broj AP 612/04 od 30. novembra 2004. godine i Evropski sud za qudska prava, Doorson protiv Holandije, presuda od 6. marta 1996. godine, objavqena u Izvje{tajima broj 1996-II, stav 78. i). U konkretnom slu~aju Ustavni sud nije prona{ao elemente koji bi ukazivali da je sudska ocjena dokaza bila o~igledno proizvoqna, ili da je dokazni postupak zloupotrijebqen na apelantovu {tetu u smislu prava na pravi~an postupak. Ustavni sud smatra da su sudovi dali jasne i precizne razloge za svoje stavove u obrazloèwima osporenih presuda, te da je prvostepeni sud za svaki dokaz koji je prihvatio, kao i onaj koji nije prihvatio, dao logi~no i uvjerqivo obrazloèwe koje ni u jednom dijelu ne izgleda proizvoqno ili neprihvatqivo samo po sebi.
30. Na osnovu svega navedenog, Ustavni sud zakqu~uje da nema kr{ewa apelantovog prava na pravi~no su|ewe iz ~lana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i ~lana 6. stav 1. Evropske konvencije. VIII - Zakqu~ak 31. Kori{}ewe dokaza prikupqenih u fazi prije su|ewa ne predstavqa samo po sebi kr{ewe prava na pravi~no su|ewe ukoliko se osu|uju}a presuda ne zasniva iskqu~ivo na tim dokazima. Ustavni sud ne}e da se mije{a u to kojim su dokazima izvedenim u postupku sudovi povjerovali na osnovu slobodne sudske procjene, jer nije prona{ao elemente koji bi ukazivali da je sudska ocjena dokaza bila o~igledno proizvoqna, ili da je dokazni postupak zloupotrijebqen na apelantovu {tetu u smislu prava na pravi~an postupak. Prema tome, nema kr{ewa prava na pravi~an postupak iz ~lana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i ~lana 6. stav 1. Evropske konvencije. 32. Na osnovu ~lana 61. st. 1. i 3. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlu~io kao u dispozitivu ove odluke. 33. Shodno ~lanu VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su kona~ne i obavezuju}e. Predsjednik Ustavnog suda BiH, Mato Tadi}, s.r. Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vije}u od pet sudija, u predmetu broj AP 1089/04, rje{avaju}i apelaciju Drage Trivi}a, na osnovu ~lana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, ~lana 59. stav 2. alineja 2. i ~lana 61. st. 1. i 3. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (Slu`beni glasnik Bosne i Hercegovine, broj 60/05), u sastavu: - Mato Tadi}, predsjednik, - Miodrag Simovi}, potpredsjednik, - Hatixa Haxiosmanovi}, potpredsjednik, - Valerija Gali}, sudija i - Jovo Rosi}, sudija, na sjednici odrànoj 13. oktobra 2005. godine, d o n i o j e
ODLUKU
O MERITUMU Odbija se kao neosnovana apelacija Drage Trivi}a, podnesena protiv Presude Vrhovnog suda Republike Srpske broj K`77/04 od 14. septembra 2004. godine i Presude Okru`nog suda u Bawoj Luci broj K-38/03 od 5. maja 2004. godine. Odluku objaviti u Slu`benom glasniku Bosne i Hercegovine, Slu`benim novinama Federacije Bosne i Hercegovine, Slu`benom glasniku Republike Srpske i u Slu`benom glasniku Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine. Obrazloèwe I - Uvod 1. Drago Trivi} (u daqem tekstu: apelant) iz Lakta{a, kog zastupa Mahmud Husexinovi}, advokat iz Bawe Luke, podnio je 14. decembra 2004. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daqem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Vrhovnog suda Republike Srpske (u daqem tekstu: Vrhovni sud) broj K`-77/04 od 14. septembra 2004. godine i Presude Okru`nog suda u Bawoj Luci (u daqem tekstu: Okru`ni sud) broj K-38/03 od 5. maja 2004. godine. Apelant je 23. marta 2005. godine dopunio apelaciju. II - Postupak pred Ustavnim sudom 2. Na osnovu ~lana 22. st. 1. i 2. Pravila Ustavnog suda, od Vrhovnog suda i u~esnika u postupku, Okru`nog tuìla{tva u Bawoj Luci (u daqem tekstu: Okru`no tuìla{tvo), zatraèno je 8. jula 2005. godine da dostave odgovore na apelaciju. 3. Odgovor na apelaciju Vrhovni sud je dostavio 20. jula 2005. godine, a Okru`no tuìla{tvo 15. jula 2005. godine. 4. Na osnovu ~lana 26. stav 2. Pravila Ustavnog suda, odgovori na apelaciju Vrhovnog suda i Okru`nog tuìla{tva su 21. jula 2005. godine dostavqeni apelantu. III - îweni~no stawe 5. îwenice predmeta, koje proizilaze iz apelantovih navoda i dokumenata predo~enih Ustavnom sudu, mogu da se sumiraju na sqede}i na~in. 6. Okru`ni sud je Presudom broj K-22/02 od 26. juna 2002. godine apelanta proglasio krivim zbog krivi~nog djela ubistvo u poku{aju iz ~lana 148. stav 1, u vezi sa ~lanom 20. Krivi~nog zakona Republike Srpske, i izrekao mu kaznu zatvo-
ra u trajawu od dvije godine, ura~unav{i u kaznu i vrijeme provedeno u pritvoru od 28. jula 2003. godine do 5. maja 2004. godine. Krivi~no djelo je izvr{eno tako {to je apelant u selu Bo{kovi}i, op{tina Lakta{i, 27. jula 2003. godine predwim desnim blatobranom svog automobila udario Milicu Babi} koja je od udarca zadobila teè tjelesne povrede. Zbog udara automobilom o{te}ena je probila predwe lijevo staklo automobila, a apelant je u takvom poloàju o{te}ene nastavio da se kre}e vozilom zbog ~ega je o{te}ena pala u kanal pored asfaltnog puta gdje je leàla u besvjesnom stawu do dolaska hitne pomo}i. O{te}ena je pri tom zadobila, pored brojnih kontuzija po tijelu, i te{ku tjelesnu povredu opasnu po ìvot u vidu nagwe~ewa mozga sa izqevom krvi izme|u tvrde mo`dane opne i mozga u lijevom ~eono-tjemeno-sqepoo~nom predjelu glave. 7. Okru`ni sud je, sem izre~ene kazne, obavezao apelanta da o{te}enoj na ime bolni~kog lije~ewa plati iznos od 1.760,40 KM, a u ostalom dijelu imovinskopravnog zahtjeva je o{te}ena upu}ena na parnicu. Apelant je istom presudom obavezan i da plati tro{kove krivi~nog postupka u iznosu od 550 KM u roku od 15 dana od dana pravosna`nosti presude pod prijetwom prinudnog izvr{ewa. 8. Vrhovni sud je, odlu~uju}i o apelantovoj àlbi protiv prvostepene presude, Presudom broj K`-77/04 od 14. septembra 2004. godine, apelantovu àlbu odbio kao neosnovanu i prvostepenu presudu potvrdio. U obrazloèwu ove presude se navodi kako je Vrhovni sud, cijene}i sve okolnosti i ~iwenice predmetnog slu~aja, utvrdio da su sve ~iwenice i dokazi u prvostepenom postupku u potpunosti utvr|eni, da nije povrije|en krivi~ni postupak i da je prvostepeni sud na pravilno i potpuno utvr|eno ~iweni~no stawe ispravno primijenio materijalno pravo kvalifikuju}i radwu optuènog kao poku{aj krivi~nog djela ubistva iz ~lana 148. stav 1. Krivi~nog zakona Republike Srpske. 9. Okru`ni sud je Rje{ewem broj KV-127/04 od 16. novembra 2004. godine, koje je potvr|eno Rje{ewem Vrhovnog suda broj K`146/04 od 8. februara 2005. godine, odbacio zahtjev branioca osu|enog za ponavqawe krivi~nog postupka. IV - Apelacija a) Navodi iz apelacije 10. Apelant se àli da su osporenim presudama povrije|ena wegova prava na slobodu i bezbjednost li~nosti iz ~lana II/3d) Ustava Bosne i Hercegovine i ~lana 5. Evropske konvencije za za{titu qudskih prava i osnovnih sloboda (u daqem tekstu: Evropska konvencija), te pravo na pravi~no su|ewe iz ~lana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i ~lana 6. Evropske konvencije. 11. Apelant navodi da je krivi~ni postupak vo|en mimo pravila propisanih Zakonom o krivi~nom postupku, {to je rezultiralo pogre{nom presudom i pogre{nom kvalifikacijom krivi~nog djela. Iz same àlbe na prvostepenu presudu je vidqivo koje su povrede u~iwene, zbog ~ega su i prvostepena i drugostepena presuda nezakonite. 12. Apelant predlaè da se, zbog povrede navedenih ustavnih prava, osporene presude ukinu i on oslobodi kazne za djelo koje je navodno u~inio. Na kraju, apelant smatra da cjelokupni postupak treba da se ukine i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovni postupak. b) Odgovor na apelaciju 13. U odgovoru na apelaciju Vrhovnog suda navodi se kako je taj sud dao sve potrebne odgovore na relevantna pitawa i navode apelanta istaknute u àlbi na prvostepenu presudu. Pri tome je ovaj sud zakqu~io da je prvostepena presuda zasnovana na potpuno i ispravno utvr|enom ~iweni~nom stawu uz pravilnu primjenu materijalnog prava, te da wome nije u~iwena bitna povreda odredbi krivi~nog postupka. Postupci pred prvostepenim i drugostepenim organima su sprovedeni u skladu sa zakonom i uz po{tovawe svih prava garantovanih Ustavom Bosne i Hercegovine, pa su navodi iz apelacije bez realnog osnova. 14. U odgovoru Okru`nog tuìla{tva na apelaciju se navodi da je ~iweni~no stawe u krivi~noj stvari apelanta, a shodno podignutoj a zatim i ~iweni~no ure|enoj optu`nici ovla{}enog tuìoca, pravilno i potpuno utvr|eno pred prvostepenim sudom. Sem toga, prvostepeni sud je prihvatio i pravnu kvalifikaciju krivi~nog djela jer je na{ao da se radi o krivi~nom djelu koje se optu`nicom stavqa apelantu na teret. Vrhovni sud je odbio apelantovu àlbu kao neosnovanu i potvrdio prvostepenu presudu. Okru`ni sud zakqu~uje da, u konkretnom slu~aju, nije bilo kr{ewa ustavnih prava apelanta.
V - Relevantni propisi 15. U Krivi~nom zakonu Republike Srpske (Slu`beni glasnik Republike Srpske, broj 49/03, u daqem tekstu: Krivi~ni zakon) relevantne odredbe glase: Poku{aj ^lan 20. (1) Ko sa umi{qajem zapo~ne izvr{ewe krivi~nog djela, ali ga ne dovr{i, kazni}e se za poku{aj krivi~nog djela za koje po zakonu moè da se izrekne kazna zatvora od tri godine ili teà kazna, a za poku{aj drugog krivi~nog djela samo kad zakon izri~ito propisuje ka`wavawe i za poku{aj. (2) U~inilac }e se za poku{aj kazniti u granicama kazne propisane za krivi~no djelo, a moè i blaè da se kazni. ^lan 148. (1) Ko drugog li{i ìvota, kazni}e se zatvorom najmawe pet godina. (2) Ako je djelo iz stava 1. ovog ~lana u~iweno pod osobito olak{avaju}im okolnostima, u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do sedam godina. 16. U Zakonu o krivi~nom postupku Republike Srpske (Slu`beni glasnik Republike Srpske, broj 50/03) relevantne odredbe glase: ^lan 14. Sud, tuìlac i drugi organi koji u~estvuju u postupku du`ni su da istinito i potpuno utvrde kako ~iwenice koje terete osumwi~enog, odnosno optuènog, tako i one koje im idu u korist. ^lan 15. Pravo suda, tuìoca i drugih organa koji u~estvuju u krivi~nom postupku da ocjewuju postojawe ili nepostojawe ~iwenica nije vezano ni ograni~eno posebnim dokaznim pravilima. ^lan 303. Bitna povreda odredbi krivi~nog postupka postoji: (...) j) ako je izreka presude nerazumqiva, protivrje~na sama sebi ili razlozima presude, ili presuda uop{te ne sadrì razloge ili u woj nisu navedeni razlozi o odlu~nim ~iwenicama. (...) ^lan 347. (1) Sud zasniva presudu samo na ~iwenicama i dokazima koji su izneseni na glavnom pretresu. (2) Sud je duàn da savjesno ocijeni svaki dokaz pojedina~no i u vezi sa ostalim dokazima i da na osnovu takve ocjene izvede zakqu~ak da li je neka ~iwenica dokazana. VI - Dopustivost 17. U skladu sa ~lanom VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, tako|e, ima apelacionu nadle`nost u pitawima koja su sadràna u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kog suda u Bosni i Hercegovini. 18. U skladu sa ~lanom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud moè da razmatra apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se wome osporava, iscrpqeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogu}i shodno zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posqedwem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio. 19. U konkretnom slu~aju, predmet osporavawa apelacijom je Presuda Vrhovnog suda broj K`-77/04 od 14. septembra 2004. godine, protiv koje nema drugih efektivnih pravnih lijekova mogu}ih po zakonu. îwenica da je apelant podnosio zahtjev za ponavqawe postupka koji je odba~en, ne uti~e niti zaustavqa rok od 60 dana od kojeg se ra~una blagovremenost apelacije. Zatim, apelant je osporenu presudu primio 27. oktobra 2004. godine, a apelacija Ustavnom sudu je podnesena 14. decembra 2004. godine, tj. u roku od 60 dana, kako je propisano ~lanom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda. Na kraju, apelacija ispuwava i uslove iz ~lana 16. stav 2. i 4. Pravila Ustavnog suda, jer je o~igledno da nije (prima facie) neosnovana, niti postoji neki formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva. 20. Imaju}i u vidu odredbe ~lana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, ~lana 16. st. 1, 2. i 4. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da predmetna apelacija ispuwava uslove u pogledu dopustivosti.
VII - Meritum 21. Apelant osporava navedene presude tvrde}i da je tim presudama povrije|eno wegovo pravo na pravi~no su|ewe iz ~lana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i ~lana 6. Evropske konvencije. Pravo na pravi~an postupak 22. ^lan II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uìvaju qudska prava i osnovne slobode iz stava 2. ovog ~lana, a ona obuhvataju: () e) Pravo na pravi~no saslu{awe u gra|anskim i krivi~nim stvarima i druga prava u vezi sa krivi~nim postupkom. 23. ^lan 6. Evropske konvencije, u relevantnom dijelu, glasi: 1. Prilikom utvr|ivawa gra|anskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivi~ne optu`be protiv wega, svako ima pravo na pravi~no su|ewe i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim, zakonom ustanovqenim sudom. () 24. Postupak pred redovnim sudovima se, u konkretnom slu~aju, odnosi na utvr|ivawe osnovanosti krivi~ne optu`be protiv apelanta, te je ~lan 6. stav 1. Evropske konvencije primjewiv. Shodno tome, Ustavni sud mora da preispita da li je spor pred redovnim sudovima bio pravi~an, onako kako to zahtijeva ~lan 6. stav 1. Evropske konvencije. 25. Pravo na pravi~no su|ewe daje, inter alia, mogu}nost da se predo~e razlozi za dono{ewe sudske odluke u odre|enom pravcu, s obzirom da to omogu}ava apelantu da djelotvorno koristi raspoloìve pravne lijekove. Me|utim, ~lan 6. Evropske konvencije ne predvi|a da sud ispituje sve argumente koje su strane izloìle u toku postupka, nego samo argumente koje sud smatra relevantnim. Sud mora da uzme u obzir argumente strana u postupku, ali oni ne moraju svi da budu izneseni u obrazloèwu presude (vidi Ustavni sud, Odluka broj U 62/01 od 5. aprila 2002. godine, ta~ka 19, objavqena u Slu`benom glasniku Bosne i Hercegovine, broj 24/02). 26. Pravi~nost postupka se ocjewuje na osnovu postupka kao cjeline (vidi Evropski suda za qudska prava, Barbera, Messeque i Jabardo protiv [panije, presuda od 6. decembra 1988. godine, serija A, broj 146, stav 68. i Odluku Ustavnog suda broj U 63/01 od 27. juna 2003. godine, objavqenu u Slu`benom glasniku Bosne i Hercegovine, broj 38/03). 27. Prije svega, Ustavni sud primje}uje da je apelant odmah detaqno i podrobno obavije{ten o prirodi i razlogu optu`be protiv wega i osigurano mu je adekvatno vrijeme i uslovi potrebni za pripremawe odbrane. U toku cjelokupnog postupka ga je zastupao branilac. Dakle, nije bio naru{en princip da okrivqeni u toku postupka sam ispituje ili zahtijeva ispitivawe svjedoka optu`be i da se prisustvo i saslu{awe svjedoka odbrane odobri pod uslovima koji vaè i za svjedoka optu`be. I na kraju, po{to se radi o domicilnom licu, nije bilo potrebno da se apelantu obezbijedi tuma~ po{to se krivi~ni postupak vodio na jeziku koji apelant razumije. Isto tako navodi apelacije da su u~iwene bitne povrede krivi~nog postupka ne mogu da se prihvate, jer nisu u~iwene u postupku koji je prethodio dono{ewu prvostepene presude niti takve povrede sadrì osporavana presuda. îwenice u krivi~nom postupku mogu da se dokazuju svim dokaznim sredstvima koja izri~ito nisu iskqu~ena. Dakle, nijedan aspekt zahtjeva iz ~lana 6. Evropske konvencije konkretnim krivi~nim postupkom nije naru{en. 28. Apelant prvenstveno navodi da prvostepena presuda sadrì bitne povrede odredbi krivi~nog postupka iz ~lana 303. stav 1. ta~ka j) Zakona o krivi~nom postupku. Ovu povredu nalazi u odsustvu razloga o odlu~nim ~iwenicama koje bi ukazivale da pona{awe optuènog moè da se podvede pod prihva}enu pravnu kvalifikaciju krivi~nog djela. Analizom osporenih presuda nije utvr|ena navedena povreda procesnog zakona zbog ~ega apelantovi prigovori nemaju realno upori{te. Dokaze koji su izvedeni na glavnom pretresu prvostepeni sud je bri`qivo i savjesno procijenio i dao razloge da li ih i iz kojih razloga prihvata kao i to koje ~iwenice su na osnovu wih utvr|ene. U prvostepenoj presudi je cijeli kriti~ni doga|aj detaqno opisan i analiziran od momenta dolaska optuènog vozilom pred ku}u o{te}ene, ru{ewa kapije pa do polukru`nog kretawa vozila po livadi i naleta na o{te}enu. Procijeweni su svi nalazi vje{taka i iskazi svjedoka i na osnovu wih izveden zakqu~ak o postojawu eventualnog apelantovog umi{qaja da o{te}enu li{i ìvota. âk i pitawe motiva izvr{ewa krivi~nog djela, ~ije utvr|ivawe nije nu`no jer ne predstavqa obiqe`je krivi~nog djela, je tako|e ispitano, tako da navodi
apelacije i u tom pogledu nisu osnovani. Na kraju, cjelokupno pona{awe apelanta u toku izvr{ewa krivi~nog djela ukazuje da je on bio svjestan da zbog wegove radwe izvr{ewa, odnosno udara automobilom u o{te}enu, moè da nastupi wena smrt i da je na to pristao. Na pravilno i potpuno utvr|eno ~iweni~no stawe sud je pravilno primijenio zakon i apelantove radwe okvalifikovao kao poku{aj krivi~nog djela ubistva iz ~lana 148. stav 1. KZ Republike Srpske. 29. Apelant isti~e da su presude nejasne, nepotpune i protivrje~ne, ne navode}i u ~emu se ispoqavaju navedeni nedostaci. Shodno obrazloèwu presuda jasno je opisan cjelokupni plan i na~in izvo|ewa krivi~nog djela, tako da ne ostaje apsolutno nikakvih nedoumica u pogledu na~ina na koji je izvr{eno konkretno krivi~no djelo. Sam oblik vinosti koji je kod apelanta utvr|en, a rije~ je o eventualnom umi{qaju, dovoqno ukazuje i svjedo~i o stepenu apelantove krivice. Ocjewivawe kojim stepenom vinosti moè da se okvalifikuje pona{awe apelanta moè eventualno da uti~e na vrstu i visinu kazne, a ne nikako da se izvr{ilac ekskulpira za po~iweno krivi~no djelo. Upravo tako je Vrhovni sud postupio potvr|uju}i prvostepenom presudom kaznu izre~enu apelantu. U svjetlu iznesenih ocjena i zakqu~aka, jasno je da je apelant mogao od prvog trenutka da predvidi koje posqedice mogu da nastanu izvr{ewem krivi~nog djela. Ono {to je apelant u cijelosti u~inio presudno je omogu}ilo radwu krivi~nog djela, pa sudska odluka navodi sve potrebne razloge na kojima je zasnovana. 30. Ustavni sud napomiwe da nije nadleàn da vr{i provjeru utvr|enih ~iwenica i na~ina na koji su nièstepeni sudovi protuma~ili pozitivno-pravne propise, sem ukoliko odluke niìh sudova kr{e ustavna prava. To }e biti slu~aj kada odluka redovnog suda ne ukqu~uje ili pogre{no primjewuje ustavno pravo, kad je primjena pozitivno-pravnih propisa bila o~igledno proizvoqna, kad je relevantni zakon sam po sebi neustavan ili kada je do{lo do povrede osnovnih procesnih prava, kao {to su pravo na pravi~an postupak, pravo na pristup sudu, pravo na efektivan pravni lijek i u drugim slu~ajevima (vidi Ustavni sud, Odluka broj U 29/02 od 27. juna 2003. godine, objavqena u Slu`benom glasniku Bosne i Hercegovine, broj 31/03). 31. Ustavni sud utvr|uje da je u postupku pred sudovima data razumna mogu}nost i optu`bi i odbrani za izno{ewe navoda, ~iwenica i dokazne gra|e te da su ispuweni i drugi procesni zahtjevi iz ~lana 6. Evropske konvencije. Sudovi su primijenili odre|ene zakonske odredbe u predmetu, a sudske odluke navode sve potrebne razloge na kojima su zasnovane i dovoqno su obrazloène. Ustavni sud smatra da sudovi nisu zloupotrijebili pozitivno-pravne odredbe na kojima se zasniva odluka, te da Ustavni sud nije nadleàn da taj aspekat preispituje, sve dok primjena relevantnih zakonskih odredbi ne kr{i, Ustavom Bosne i Hercegovine, garantovana qudska prava. 32. Imaju}i u vidu postupak u cjelini, Ustavni sud zakqu~uje da u konkretnom slu~aju osporenim presudama nije povrije|eno pravo na pravi~no su|ewe iz ~lana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i ~lana 6. Evropske konvencije Ostali navodi 33. S obzirom na odlu~ewe u pogledu povrede prava na pravi~no su|ewe iz ~lana 6. Evropske konvencije, Ustavni sud zakqu~uje da nije neophodno da razmatra navodnu povredu prava na bezbjednost i slobodu li~nosti iz ~lana 5. Evropske konvencije, jer je pritvor na koji se apelant àli razmatran u sklopu odlu~ewa o po{tovawu zahtjeva prava na pravi~no su|ewe. VIII - Zakqu~ak 34. Ustavni sud zakqu~uje da, u konkretnom slu~aju, nema povrede prava na pravi~no su|ewe iz ~lana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i ~lana 6. stav 1. Evropske konvencije jer se apelant àli na povredu odredbi o krivi~nom postupku, nepotpuno utvr|eno ~iweni~no stawe i pogre{nu primjenu materijalnog prava u sudskim postupcima, a Ustavni sud nije utvrdio da postoje drugi elementi koji bi ukazivali da je postupak bio nepravi~an. 35. Na osnovu ~lana 61. st. 1. i 3. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlu~io kao u dispozitivu ove odluke. 36. Shodno ~lanu VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su kona~ne i obavezuju}e. Predsjednik Ustavnog suda BiH, Mato Tadi}, s.r. Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vije}u od pet sudija, u predmetu broj AP 1102/04, rje{avaju}i apelaciju Gorana Deli}a, na osnovu ~lana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine,
~lana 59. stav 2. alineja 2. i ~lana 61. st. 1. i 3. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (Slu`beni glasnik Bosne i Hercegovine, broj 60/05), u sastavu: - Mato Tadi}, predsjednik, - Miodrag Simovi}, potpredsjednik, - Hatixa Haxiosmanovi}, potpredsjednik, - Valerija Gali}, sudija i - Jovo Rosi}, sudija, na sjednici odrànoj 13. oktobra 2005. godine, d o n i o j e
ODLUKU
O MERITUMU Odbija se kao neosnovana apelacija Gorana Deli}a podnesena protiv Presude Okru`nog suda u Isto~nom Sarajevu broj K`-91/03 od 30. novembra 2004. godine. Odluku objaviti u Slu`benom glasniku Bosne i Hercegovine, Slu`benim novinama Federacije Bosne i Hercegovine, Slu`benom glasniku Republike Srpske i u Slu`benom glasniku Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine. Obrazloèwe I - Uvod 1. Goran Deli} (u daqem tekstu: apelant) je podnio 14. decembra 2004. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daqem tekstu: Ustavni sud) apelaciju protiv Presude Okru`nog suda u Isto~nom Sarajevu (u daqem tekstu: Okru`ni sud) broj K`-91/03 od 30. novembra 2004. godine. II - Postupak pred Ustavnim sudom 2. Na osnovu ~lana 21. st. 1. i 2. tada vaè}eg Poslovnika Ustavnog suda, od Okru`nog suda, Okru`nog tuìla{tva Isto~no Sarajevo i Osnovnog javnog tuìla{tva Vlasenica zatraèno je 10. februara 2005. godine da dostave odgovore na apelaciju. 3. Okru`ni sud je odgovor dostavio 4. marta 2005. godine, a Okru`no tuìla{tvo Isto~no Sarajevo 21. februara 2005. godine. 4. Na osnovu ~lana 26. stav 2. Pravila Ustavnog suda odgovori na apelaciju dostavqeni su apelantu 27. septembra 2005. godine. III - îweni~no stawe 5. îwenice predmeta koje proizilaze iz apelantovih navoda i dokumenata predo~enih Ustavnom sudu mogu da se sumiraju na sqede}i na~in. 6. Presudom Osnovnog suda u Vlasenici broj K-284/98 od 21. januara 2003. godine utvr|eno je da je apelant izvr{io krivi~no djelo razbojni{tva iz ~lana 223. stav 2. u vezi sa stavom 1. a u vezi sa ~lanom 23. Krivi~nog zakonika Republike Srpske i osu|en je na kaznu zatvora od dvije godine. Protiv ove presude apelant je izjavio àlbu Okru`nom sudu zbog bitne povrede odredbi Zakona o krivi~nom postupku iz ~lana 364. stav 1. ta~ka 11. i odluke o kazni. U àlbi nije izri~ito zahtijevao da sud na sjednicu Vije}a pozove wega i branioca. Predloìo je da se osporena presuda ukine i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovno su|ewe, ili da se uvaàvawem àlbe u dijelu odluke o kazni ona zna~ajno umawi. 7. Okru`ni sud je Presudom broj K@-91/03 od 30. novembra 2004. godine, na nejavnoj sjednici Vije}a, bez prisustva apelanta i tuìoca, odbio kao neosnovanu apelantovu àlbu i potvrdio presudu. Okru`ni sud je utvrdio da su navodi àlbe neosnovani, da je prvostepeni sud pravilno i potpuno utvrdio ~iweni~no stawe, da je pravilno primijenio zakonske propise na konkretan slu~aj i da u prvostepenom postupku nisu u~iwene bitne povrede krivi~nog postupka. IV - Apelacija a) Navodi iz apelacije 8. Apelant smatra da mu je navedenom presudom povrije|eno pravo na pravi~no su|ewe, tako {to mu je povrije|eno pravo na odbranu iz ~lana 6. stav 1. i stav 3. ta~ka c Evropske konvencije za za{titu qudskih prava i osnovnih sloboda (u daqem tekstu: Evropska konvencija). 9. U apelaciji apelant je naveo da je Okru`ni sud sjednicu Vije}a odrào u odsutnosti apelanta i wegovog branioca, a da je o sjednici obavije{ten i da je woj prisustvovao zamjenik okru`nog javnog tuìoca, koji je predloìo da se àlba odbije. Apelant daqe navodi da je time tuìocu bila data mogu}nost da se izja{wava o navodima àlbe, a apelantu i wegovom braniocu nije bilo omogu}eno da sjednici prisustvuju, izjasne se i, prema
potrebi, dopune svoju àlbu i iznesu odgovaraju}e predloge, {to je obaveza @albenog vije}a prema Zakonu o krivi~nom postupku. Time {to on i wegov branilac nisu obavije{teni o sjednici Vije}a, smatra apelant, sud ih je doveo u neravnopravan poloàj u odnosu na javnog tuìoca, ~ime je povrije|eno apelantovo pravo na odbranu. Apelant, tako|e, smatra da je àlbeni sud bio duàn da ga pozove na sjednicu Vije}a bez obzira na to da li je on to izri~ito traìo. b) Odgovor na apelaciju 10. U odgovoru na apelaciju Okru`ni sud isti~e da navodi iz apelacije nisu osnovani zbog toga {to je u konkretnom slu~aju postupak vo|en prema odredbama ranijeg Zakona o krivi~nom postupku. Daqe isti~e da ni apelant, a ni wegov branilac nisu izri~ito zahtijevali da budu obavije{teni o sjednici Vije}a tog suda, niti je sud ocijenio da bi wihovo prisustvo bilo korisno za razrje{ewe konkretne pravne stvari. Istakao je da je sjednica drugostepenog vije}a odràna u odsutnosti okru`nog javnog tuìoca, apelanta i wegovog branioca, te da su razmatrani pismeni navodi iz àlbe i odgovora na àlbu. Prema ocjeni navedenog suda, apelantovo pravo na odbranu nije povrije|eno, niti je on stavqen u neravnopravan poloàj u odnosu na javnog tuìoca, jer ni on nije prisustvovao sjednici Vije}a, {to je u odluci evidentno. Predloèno je da se apelacija odbije kao neosnovana. 11. Okru`no tuìla{tvo Isto~no Sarajevo ocjewuje da je Okru`ni sud postupio u skladu sa ~lanom 310 Zakona o krivi~nom postupku, pa s tim u vezi smatra da nije bilo kr{ewa navedenih ustavnih prava na koje se poziva apelant. V - Relevantni propisi 12. Zakon o krivi~nom postupku (Slu`beni list SFRJ, br. 26/86, 74/87, 57/89 i 3/90) ^lan 371. st. 1. i 2. u relevantnom dijelu glasi: (1) O sjednici vije}a obavijesti}e se onaj optuèni i wegov branilac, o{te}eni kao tuìlac ili privatni tuìlac koji je u roku predvi|enom za àlbu ili za odgovor na àlbu zahtijevao da bude obavije{ten o sjednici (...). Predsjednik vije}a ili vije}e moè da odlu~i da se o sjednici vije}a obavijeste stranke i kad nisu to zahtijevale (...). (2) Ako je optuèni u pritvoru ili na izdràvawu kazne a ima branioca, obezbijedi}e se prisustvo optuènog samo ako predsjednik vije}a ili vije}e smatra da je to svrhovito (...). 13. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o krivi~nom postupku (Slu`beni glasnik Republike Srpske, broj 26/93) ^lan 5. Ne}e se primjewivati re~enica prva u stavu 1, stav 4. i stav 7. ~lana 371. 14. Zakon o krivi~nom postupku (Slu`beni glasnik Republike Srpske, broj 50/03) stupio je na snagu 1. jula 2003. godine. ^lan 442. u relevantnom dijelu glasi: (1) Postupci u krivi~nim predmetima primqenim u rad kod sudova prije stupawa na snagu ovog zakona nastavi}e se prema odredbama ovog zakona, osim ako odredbama ovog ~lana nije druk~ije odre|eno. (3) Postupci u predmetima iz stava 1. ovog ~lana u kojima je optu`nica stupila na pravnu snagu nastavi}e se prema dosada{wim propisima, osim ako odredbama ove glave nije druk~ije odre|eno. VI - Dopustivost 15. U skladu sa ~lanom VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, tako|e, ima apelacionu nadle`nost u pitawima koja su sadràna u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kog suda u Bosni i Hercegovini. 16. U skladu sa ~lanom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud moè da razmatra apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se wome osporava, iscrpqeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogu}i prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posqedwem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio. 17. U konkretnom slu~aju predmet osporavawa apelacijom je Presuda Okru`nog suda broj K`-91/03 od 30. novembra 2004. godine protiv koje nema drugih djelotvornih pravnih lijekova mogu}ih prema zakonu. Zatim, osporenu presudu apelant je primio 13. decembra 2004. godine a apelacija je podnesena 14. decembra 2004. godine, tj. u roku od 60 dana, kako je propisano ~lanom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda. Kona~no, apelacija ispuwava
i uslove iz ~lana 16. st. 2. i 4. Pravila Ustavnog suda, jer nije o~igledno (prima facie) neosnovana, niti postoji neki drugi formalni razlog zbog koga apelacija nije dopustiva. 18. Imaju}i u vidu odredbe ~lana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, ~lana 16. st. 1, 2. i 4. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da predmetna apelacija ispuwava uslove u pogledu dopustivosti. VII - Meritum 19. Apelant osporava navedenu presudu tvrde}i da je tom presudom povrije|eno wegovo pravo na pravi~no su|ewe iz ~lana 6. st. 1. i 3c Evropske konvencije. 20. Ove odredbe Evropske konvencije odgovaraju ~lanu II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine. ^lan II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uìvaju qudska prava i slobode iz stava 2. ovog ~lana, {to ukqu~uje: () e) Pravo na pravi~no saslu{awe u gra|anskim i krivi~nim stvarima i druga prava u vezi sa krivi~nim postupkom. ^lan 6. st. 1. i 3c Evropske konvencije glasi: 1. Prilikom utvr|ivawa gra|anskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivi~ne optu`be protiv wega, svako ima pravo na pravi~no su|ewe i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim, zakonom ustanovqenim sudom. (...) 3. Svako ko je optuèn za krivi~no djelo ima sqede}a minimalna prava: c. da se brani sam ili uz pomo} branioca koga sam izabere ili, ukoliko ne raspolaè sredstvima da plati branioca, da ga dobije besplatno, kada to nalaù interesi pravde. 21. Postupak pred redovnim sudom u konkretnom slu~aju odnosi se na utvr|ivawe osnovanosti krivi~ne optu`be protiv apelanta, te je ~lan 6. Evropske konvencije primjenqiv. Prema tome, Ustavni sud mora da preispita da li je postupak pred redovnim sudom bio pravi~an, onako kako to zahtijeva ~lan 6. Evropske konvencije. 22. Pravi~nost postupka se ocjewuje na osnovu postupka kao cjeline (vidi, Evropski sud za qudska prava, Barbera, Messeque i Jabardo protiv [panije, presuda od 6. decembra 1988. godine, serija A, broj 146, stav 68, i Odluku Ustavnog suda broj U 63/01 od 27. juna 2003. godine, objavqenu u Slu`benom glasniku Bosne i Hercegovine, broj 38/03). 23. U konkretnom slu~aju apelant se àli na ~iwenicu da je Okru`ni sud donio presudu kojom je odbio wegovu àlbu bez mogu}nosti da on li~no u~estvuje u postupku, a istovremeno javnom tuìocu ta mogu}nost je data, pa je, kako smatra apelant, i presuda donijeta na predlog i u prisustvu javnog tuìoca. Ta okolnost dovela je do toga da mu nije bila data mogu}nost da pred drugostepenim krivi~nim vije}em iznese svoju odbranu i prezentuje navode àlbe koji se ti~u povrede odredbi Zakona o krivi~nom postupku i odluke o kazni zbog ~ega je doveden u neravnopravan poloàj u odnosu na javnog tuìoca. 24. U àlbi izjavqenoj Okru`nom sudu apelant je traìo da se prvostepena presuda ispita u pogledu bitne povrede odredaba Zakona o krivi~nom postupku i odluke o kazni. Rje{avaju}i apelantovu àlbu Okru`ni sud je potvrdio prvostepenu presudu, smatraju}i da je utvr|eno da àlbom nije dovedeno u pitawe da je apelant po~inio krivi~no djelo. Iz toga proizilazi da utvr|eno ~iweni~no stawe nije sporno, a povreda postupka na koje sud pazi po zvani~noj du`nosti nije bilo. U svojoj odluci Okru`ni sud navodi da kazna zatvora od dvije godine izre~ena apelantu za izvr{eno krivi~no djelo sasvim odgovara stepenu opasnosti i teìni djela, kao i stepenu krivi~ne odgovornosti, pri ~emu je prvostepeni sud na jasan i iscrpan na~in ocijenio sve okolnosti zna~ajne za odmjeravawe vrste i visine kazne. 25. Ustavni sud uzima u obzir da je apelant osu|en na kaznu zatvora od dvije godine, te smatra da je ishod su|ewa pred Okru`nim sudom za wega bio veoma zna~ajan (vidi odluke Evropskog suda za qudska prava, Ekbatani protiv [vedske, od 26. maja 1988, serija A, broj 134, i Kremzov protiv Austrije, od 21. septembra 1993, serija A, broj 268-B). 26. U vezi s op{tim zahtjevom ~lana 6. stav 1. Evropske konvencije za primjenu principa pravi~nosti, Ustavni sud isti~e da je jedan od najva`nijih principa ravnopravnost stranaka, tj. da svaka strana u postupku treba da ima iste mogu}nosti da izloì svoje argumente i da nijedna od wih ne smije da ima
nikakvu prednost u odnosu na svog protivnika. Princip ravnopravnosti stranaka podrazumijeva da obje stranke u postupku imaju pravo na informacije o ~iwenicama i navodima suprotne stranke i da svaka stranka ima jednake mogu}nosti da odgovori drugoj. 27. Pravo na pravi~no su|ewe, tako|e, podrazumijeva pravo da se prisustvuje sudovima vi{e instance koji odlu~uju o àlbama, osim kada je razmatrawe pred ovim sudovima ograni~eno na procesna ili ~isto pravna pitawa, kada prisustvo optuènog nije zna~ajno. 28. Ustavni sud, daqe, primje}uje da ~lan 6. stav 1. Evropske konvencije govori o javnoj raspravi, a Zakon o krivi~nom postupku navodi sjednicu vije}a suda. S obzirom na to da je Evropska konvencija, prema ~lanu II/2. Ustava Bosne i Hercegovine, direktno primjenqiva, ovaj pojam mora da se tuma~i u duhu pojma javne rasprave iz ~lana 6. stav 1. Evropske konvencije. 29. Praksa Evropskog suda za qudska prava, kada je rije~ o prisustvovawu podnosioca àlbe pred drugostepenim sudom, pokazuje da se mora primjewivati doma}e zakonodavstvo: Da li okrivqeni ima pravo da prisustvuje javnom saslu{awu i brani svoj slu~aj pred àlbenim sudom, (....) zavisi od posebnih odredbi doma}eg zakonodavstva posmatranog kao cjelina (vidi, Evropski sud za qudska prava, Ekbatani protiv [vedske, presuda od 26. maja 1988. godine, ta~ka 25). 30. ^lan 6. st. 1. i 3c Evropske konvencije uvijek je povrije|en kad apelant nije bio pozvan na sjednicu àlbenog vije}a, ako je to propisano doma}im zakonom, a odluka se ticala ~iwenica i navoda krivi~nog djela, okolnosti pod kojim je djelo u~iweno, kakvo je po~inio~evo li~no vi|ewe tih ~iwenica, a on je zahtijevao da bude prisutan radu àlbenog vije}a (vidi, Evropski sud za qudska prava, Delcourt protiv Belgije, presuda od 17. januara 1970. godine, A.11, strane 14. i 15. i Monnell i Morris protiv Velike Britanije, presuda od 2. marta 1987. godine, A.115, strana 25). 31. U tom kontekstu su i navodi iz ta~ke 57. presude Evropskog suda za qudska prava Monnell i Morris protiv Velike Britanije, koja glasi: U vezi sa aplikacijom kojom se traì dozvola da se prisustvuje àlbenom vije}u, àlbeni sud nije ponovo razmatrao ~iwenice slu~aja, niti pozivao svjedoke iako osnovi àlbe sadrè pitawa utvr|ivawa ~iwenica nasuprot tuma~ewu samog zakona. Ali, da bi se odlu~ilo u ovakvim postupcima, su{tinsko je da li je apelant pokazao da postoje osnovi koji bi opravdali saslu{awe o àlbi. Ako su razlozi koji se navode zasnovani na zakonu i zasluùju daqwu argumentaciju ili razmatrawe, prisustvo àlioca }e biti dozvoqeno. 32. Ustavni sud smatra da je u konkretnom predmetu Zakon o krivi~nom postupku ostavio dispoziciju predsjedniku Vije}a ili Vije}u drugostepenog suda da odlu~i o tome da li }e o sjednici Vije}a obavijestiti stranke ili }e odluku donijeti na
nejavnoj sjednici. Ustavni sud napomiwe da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o krivi~nom postupku (Slu`beni glasnik Republike Srpske, broj 26/93) stavqena van primjene ranija zakonska odredba prema kojoj se o sjednici vije}a obavje{tavao onaj optuèni i wegov branilac, o{te}eni kao tuìlac ili privatni tuìlac koji je u roku predvi|enom za àlbu ili za odgovor na àlbu zahtijevao da bude obavije{ten o sjednici. 33. Ustavni sud, u vezi sa ovim apelantovim navodima, zakqu~uje da time {to drugostepeni sud, nakon ocjene navoda àlbe, na sjednicu Vije}a nije pozvao apelanta, wegovog branioca niti javnog tuìoca, ve} je ocijenio pismene navode àlbe i pismene navode odgovora na àlbu, nije prekr{eno apelantovo pravo na pravi~no su|ewe. 34. Ustavni sud, daqe, zapaà da se navodi àlbe odnose na na~in na koji je prvostepeni sud ocijenio izvedene dokaze, te da àlba ne nudi nikakve nove ~iwenice niti dokaze koji nisu bili ve} prezentovani prvostepenom sudu. 35. U vezi sa navedenim Ustavni sud nagla{ava da u wegovoj nadle`nosti nije da preispituje na~in na koji su sudovi utvrdili ~iwenice predmeta, kao i dokaze koje su izveli ili koje nisu izveli, ukoliko takav postupak nije sadràvao povredu ustavnih prava. Tako|e, Ustavni sud napomiwe da nije nadleàn da preispituje tuma~ewe ili na~in na koji su redovni sudovi primijenili vaè}e zakone, osim u slu~aju ako to tuma~ewe, odnosno primjena, kr{i ustavna prava (vidi Odluku Ustavnog suda broj U 33/00 od 23. juna 2001. godine, objavqenu u Slu`benom glasniku Bosne i Hercegovine, broj 2/02). U konkretnom slu~aju Ustavni sud nije na{ao osnova da zakqu~i da je postupawe redovnih sudova bilo proizvoqno i da je dovelo do kr{ewa apelantovih ustavnih prava. 36. Na osnovu navedenog, Ustavni sud zakqu~uje da nema kr{ewa apelantovog prava na pravi~no su|ewe iz ~lana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i ~lana 6. st. 1. i 3c Evropske konvencije. VIII - Zakqu~ak 37. ^lan II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i ~lan 6. stav 1. i stav 3c Evropske konvencije nisu povrije|eni u slu~aju kad apelant nije bio pozvan na sjednicu àlbenog vije}a, kojoj nije prisustvovao ni ovla{}eni tuìlac, ako je takva mogu}nost propisana zakonom, a odluka se nije ticala ~iwenica i navoda krivi~nog djela. 38. Na osnovu ~lana 61. st. 1. i 3. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlu~io kao u dispozitivu ove odluke. 39. Shodno ~lanu VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su kona~ne i obavezuju}e. Predsjednik Ustavnog suda BiH, Mato Tadi}, s.r.
SADR@AJ
NARODNA SKUP[TINA REPUBLIKE SRPSKE 1194 Zakon o penzijskom i invalidskom osigurawu Pre~i{}eni tekst . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1 Odluka o meritumu broj: AP 1064/04 . . . . . . . . . . . . . . .26 Odluka o meritumu broj: AP 1089/04 . . . . . . . . . . . . . . .28 Odluka o meritumu broj: AP 1102/04 . . . . . . . . . . . . . . .30
USTAVNI SUD BiH
OGLASNI DIO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .16 strana
Osniva~: Narodna skup{tina Republike Srpske. Izdava~: Javno preduze}e Slu`beni glasnik Republike Srpske, Bawa Luka, po{tanski fah 88. @iro-ra~uni: 562-099-00004292-34 kod Razvojne banke AD Bawa Luka - NLB Group, 567-162-10000010-81 kod Zepter komerc banke AD Bawa Luka i 551-001-00029639-61 kod Nove bawalu~ke banke AD Bawa Luka. Ovla{}eni direktor i glavni i odgovorni urednik Perica Jovanovi}. Urednik Vi{wa Baji}-Preradovi}. Tehni~ki urednik Veseqko Kneèvi}. Telefon: (051) 311532, faks (051) 302-708 i 312-002, redakcija: (051) 311-545. Internet: http://www.slglasnik.org, E-mail: slglasnikrs@blic.net Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske broj 01-411/93 list je upisan u registar javnih glasila pod brojem 37. Na osnovu Mi{qewa Ministarstva nauke i kulture br. 06-6-61-561/02 Slu`beni glasnik Republike Srpske ne podlijeè pla}awu poreza na promet. [tampa AD Grafi~ar Doboj.

Broj 106

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Broj 106

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SLU@BENI GLASNIK

Strana 2 - Broj 106

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

Srijeda, 30. novembar 2005.

Srijeda, 30. novembar 2005.

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

Broj 106 - Strana 3

Strana 4 - Broj 106

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

Srijeda, 30. novembar 2005.

Srijeda, 30. novembar 2005.

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

Broj 106 - Strana 5

Strana 6 - Broj 106

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

Srijeda, 30. novembar 2005.

Srijeda, 30. novembar 2005.

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

Broj 106 - Strana 7

Strana 8 - Broj 106

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

Srijeda, 30. novembar 2005.

Srijeda, 30. novembar 2005.

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

Broj 106 - Strana 9

Strana 10 - Broj 106

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

Srijeda, 30. novembar 2005.

Srijeda, 30. novembar 2005.

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

Broj 106 - Strana 11

Strana 12 - Broj 106

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

Srijeda, 30. novembar 2005.

Srijeda, 30. novembar 2005.

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

Broj 106 - Strana 13

Strana 14 - Broj 106

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

Srijeda, 30. novembar 2005.

Srijeda, 30. novembar 2005.

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE D) PORODI^NA PENZIJA

Broj 106 - Strana 15

Strana 16 - Broj 106

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

Srijeda, 30. novembar 2005.

Srijeda, 30. novembar 2005.

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

Broj 106 - Strana 17

Strana 18 - Broj 106

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

Srijeda, 30. novembar 2005.

Srijeda, 30. novembar 2005.

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

Broj 106 - Strana 19

Strana 20 - Broj 106

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

Srijeda, 30. novembar 2005.

Srijeda, 30. novembar 2005.

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

Broj 106 - Strana 21

Strana 22 - Broj 106

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE