VIRUSI I ANTIVIRUSI

Uvod:
-Osim ogromnih mogunosti za rad i zabavu koje internet prua, njegova ekspanzija polovinom devedesetih godina donijela je i neto to izaziva zabrinutost: raunarske viruse. -Kada prave virus, hakeri u stvari otvaraju izvorni kod programa i u njega ugrauju svoj zlonamjerni kd, odnosno virus. -Kada korisnik pokrene drugi program virus se razmnoava, odnosno automatski se, bez znanja korisnika, ugrauje u pokrenuti program. -Dakle, sutina je u tome da vie nije potrebno pokrenuti program koji je nosilac virusa, ve virus dalje radi sam i prenosi se sa jednog programa na drugi. Veoma brzo itav sadraj raunara postaje zaraen.

ta su raunarski virusi?
-Raunarski su opasni programi, koji svakodnevno irom svijeta priinjavaju ogromnu tetu. -Virus u va raunar moe da dospije na razliite naine, a najee se deava da ih korisnici nesvjesno preuzmu sa interneta. -Ukoliko raunarski virus na bilo koji nain dospije u raunar, ogromna je vjerovatnoa da e se sa raunarom dogoditi neto to vi nikako ne elite. -Na primjer, moe se desiti da virus obrie kompletan sadraj raunara (sve fajlove i foldere).

Povijest virusa
-Termin virus u pismenom je obliku prvi upotrijebio Fred Cohen 1984. godine u svom djelu "Experiments with Computer Viruses. -Program nazvan "Elk Cloner" prvi je virus koji se pojavio "u divljini", tj. izvan jednog raunala ili laboratorija gdje je kreiran. -Napisao ga je Rich Skrenta 1982. godine a irio se Apple DOS 3.3 operacijskim sistemom pomou disketa. -Vano je napomenuti da svaki operacijski sistem koji dozvoljava izvoenje vanjskih programa moe teoretski dozvoliti pokretanje virusa.

Priroda virusa
-Virusi se esto ponaaju maliciozno, unitavaju podatke. -No neki od njih su dobroudni ili jednostavno iritantni (npr. pokazuju poruke korisniku). -No neki od njih su dobroudni ili jednostavno iritantni (npr. pokazuju poruke korisniku). -Meutim, oni su rijetki, takoer troe sistemske resurse i mogu sluajno otetiti sustav koji inficiraju.

Struktura virusa
Zadatak replikatora je:
-Veina virusa se sastoji samo od pronalazaa (finder) i replikatora (replicator). -Pronalaza nalazi nove datoteke za inficiranje. -Svaki put kada nae izvrnu datoteku poziva replikator da je inficira. 1.otvori novu datoteku

2. privrsti virusni kod na izvrnu datoteku

3. sauva poetnu taku izvrenja 4. mijenja poetnu taku izvrenja tako da pokazuje na novu lokaciju na kojoj se nalazi virusni kod, 5. sauva stari start izvrne take tako da se odmah nakon pokretanja virus proiri na tu lokaciju, 6. sauva promjene u izvrnoj datoteci i 7. vrati se pronalazau kako bi mu pronaao nove datoteke za inficiranje.

Crvi

Trojanski konji

-Crv (eng. worm) je nasljednik virusa.

-Za pokretanje ove vrste virusa nije potreban ljudski faktor. -Upravo ta injenica ini ih brim od klasinog virusa. -Jedan primjer je crv Mydoom, koji je u jednom danu 2004. godine ugrozio etvrt miliona raunara.

-Trojanski konji su vrsta virusa koja se rijetko razmnoava. -Trojanski konji najee slue da bi svom tvorcu slali informacije iz raunara u kojima se nalaze. -Ovakvi virusi najee se dobijaju preko elektronske pote.

Vrste virusa
OverWriting virusi: Companion virusi: -Ovi virusi stvaraju klonove fajlova,tako da kada pokrenete neki fajl ustvari pokrene klona tj. virus. Camouflage virusi:

-Najprostiji virusi ija je uloga da pronau odreene vrste fajlova i da prepiu dio koda programa.
Source code virusi:

-Ovi virusi napadaju izvorne kodove programa.

Macro virusi: -Obini fajlovi podataka ne mogu biti virusi , ali uz pomo skript jezika mogu veoma lahko postati, takvi su marco virusi.

-Programeri pokuavaju da napiu takve viruse koji e izgledati kao obian fajl i pokrenue samo lanu uzbunu kod antivirusnog softvera , dok e sa druge strane biti pravi virus.

Kako da znam da li imam crva ili neki virus?

Va raunar moe da uspori, da prestane da reaguje ili sistem moe poeti da pada i da se ponovo pokree svakih nekoliko minuta. Ponekad virus napada datoteke koje su vam potrebne za konfigurisanje raunara. U tom sluaju moe da se desi da pritisnete dugme za ukljuivanje raunara i ugledate samo prazan ekran.

Kako se zatiti od virusa?

1. Ne preuzimajte programe sa sumnjivih Web lokacija, odnosno sa piratskih Web sajtova.

2. Ne otvarajte fajlove koji stiu elektronskom potom ako ne znate ko vam ih je poslao. 3. Ne otvarajte Wordove i Excelove fajlove koje ste dobili od nepoznatog poiljaoca ili preuzeli sa interneta bez prethodne provjere

Programi za zatitu od virusa

-Postoje dva naina zatite od virusa. Prvi nain je korienje takozvanog zatitnog (vatrenog) zida (eng. Firewall), a drugi nain je korienje nekog od mnogobrojnih antivirusnih programa -Postoje dva naina zatite od virusa. Prvi nain je korienje takozvanog zatitnog (vatrenog) zida (eng. Firewall), a drugi nain je korienje nekog od mnogobrojnih antivirusnih programa -Drugi nain zatite od virusa, je korienje antivirusnih programa. Pored toga to sprjeavaju ulazak virusa u raunar, antivirusni programi imaju mogunost otkrivanja i uklanjanja virusa u sluaju da su oni ve uli u raunar. -. Svaki program ili fajl koji ulazi u raunar prvo mora biti provjeren od strane antivirusnog programa, i to na osnovu definicija koje se nalaze u bazi podataka.

Antivirusni softver
-Antivirusni softver raunalni je program koji se koristi za skeniranje datoteka kako bi se identificirali i uklonili raunalni virusi kao i ostali zloudni softver (malware).

naini za otkrivanje virusa

Otkrivanje virusa pomou popisa virusa

Pristup na temelju sumnjivog ponaanja

Ostali naini otkrivanja virusa

-U pristupu otkrivanja virusa kada antivirusni softver pregledava datoteku koristi se popisom poznatih virusa koje je identificirao autor antivirusnog softvera. -Pristup na temelju sumnjivog ponaanja ne pokuava otkriti poznate viruse nego promatra ponaanje svih programa. -U raunalnom svijetu novi se virusi pojavljuju svakodnevno pa je ponekad teko odrediti koji je antivirusni softver najbolji.

O kriptografiji
-Kriptografija je nauka koja koristi matematiku i matematike metode za kriptiranje i dekriptiranje podataka. -Kriptografija nam omoguava pohranjivanje ili transportiranje "osjetljivih informacija" preko nesigurnih komunikacijskih kanala bilo to koritenjem staromodnih pisama, radio odailjaa ili u dananje vrijeme interneta na nain da niko ne moe proitati sadraj tajne informacije osim osobe kojoj je stvarno namijenjena. -Osnovni ciljevi kriptografije su: ---tajnost podataka: da podacima mogu pristupiti samo oni koji smiju ---integritet podataka: da se otkrije neovlatena promjena podataka ---provjera identiteta: dokazivanje da su stranke u komunikaciji zaista one koje tvrde da jesu ---neosporivost: onemoguava sudioniku komunikacije da zanijee svoje prethodne poruke

Moderna kriptografija
-Glavni problem u simetrinom ifriranju je rukovoenje tajnim iframa, kljuevima koju su koriteni za ifriranje i deifriranje poruka.

-Metoda je toliko promijenila rad sa kljuevima da ju David Kahn opisuje kao najvei, revolucionarni napredak u kriptografiji od renesanse.
-Problemi moderne kriptografije su svakako sigurnost, ali i zakonska ogranienja u mnogim zemljama.

-U SAD-u se recimo kriptografija smatra orujem.

-Od ostalih drava sa strogim zakonskim ogranienjima upotrebe kriptografije prednjai Kina ispred Bjelorusije, Mongolije, Rusije , Pakistana, Tunisa i drugih.

-Unato tome kriptografija se sve vie iri.

-ak ni ifriranje ne garantira privatnost jer se razbijanje ifri jako brzo razvija

Zakljucak

-Svakim danom se pojavi 15-20 novih virusa i to su uglavnom verzije nekih postojeih varijanti. -Vie ne moemo da govorimo o virusima kao jedinom problemu, sada sve te prijetnje momo da nazovemo zajednikim imenom maliciozni ili neeljeni kod. -Virus moe imati neki sadraj koji moe da izazove neku destruktivnu akciju na vaem raunaru. -Najnoviji virusi uglavnom slue kako bi otvorili vrata za instalaciju recimo nekog trojanca. -To to se nekome nije sruio sistem, ne znai da kompjuter nije zaraen i ne znai da se iz njegovog sistema ne crpe podaci.

Najbolja borba protiv virusa je, kao i u stvarnom svijetu, prevencija.