23.listopada 2012. , 2.predavanje prof.dr.sc.

Vinkovia
POVIJEST RADNOG PRAVA U HRVATSKOJ Do 1918. Godine u Hrvatskoj su postojala 3 pravna podruja: a) Dalmacija i Istra-OGZ (1811.) + Opi rudarski red 1885.g. i Obrtni red 1859. b) Hrvatska i Slavonija-novelirani OGZ +Obrtni red 1859. i Trgovaki zakonik c) Meimurje i Prekmurje-Corpus iuris Hungarici (teritorijalni razlozi) RAZDOBLJE KRALJEVINE JUGOSLAVIJE od 1919. g. primjenjuju se naredbe bana (drava podijeljena na banovine) regulirano je 8h radno vrijeme (u dravnim i lokalnim uredima, tvornikim kompleksima, rudarstvu, prometu) Uredba o ustanovljenju radnike komore 1921 .=osnovana je radnika komora Uredba o postupanju u sluaju nereda, pobune i trajka u rudnicima 1921. Vidovdanski ustav-poetak procesa unifikacije radnog zakonodavstva za cijeli teritorij Kraljevine 1929. estojanuarska diktatura-centralno ureenje radnih odnosa jaz izmeu normativnog i stvarnog stanja ratificirane konvencije MOR-a o zapoljavanju ena, nonom radu ena i djece, lijenikom pregledu djece i mladei POSLIJERATNO RAZDOBLJE stavljanje cjelokupnog zakonodavstva kapitalistike Jugoslavije i propisa donijetih za vrijeme rata izvan snage nastanak pravne praznine 1.poslijeratno razdoblje= do 1950.-ih-mogunost zasnivanja radnog odnosa bez neposrednog pristanka obiju stranaka 2.poslijeratno razdoblje= od 1950.-ih-razgranienje zakonodavnog djelokruga izmeu saveznih i republikih tijela (decentralizacija) Osnovni zakon o radnim odnosima 1965.-Hrvatska u skladu s njim donosi svoj vlastiti republiki zakon Zakon o udruenom radu 1976. Zakon o udruenom radu (HR) 1978. Zakon o osnovnim pravima iz radnog odnosa 1989. Zakon o radnim odnosima 1990.-1995. Zakon o radu (ZOR) 1995. ( u izradi zakona sudjelovao prof. Potonjak)prekretnica u kreiranju radnog zakonodavstva organizirano radno zakonodavstvo= sveobuhvatna i logiki razvijena cjelina posebno u domeni pojedinih radnih odnosa otkaz je mogu iz tono odreenih razloga i uz otkazne rokove radnicima je zajamen najnii osobni dohodak te je formalno uspostavljena sigurnost posla PRIJELAZNA FAZA RADNOG ZAKONODAVSTVA zapoinje 1990. usvajanjem Boinog ustava pa traje sve do usvajanja Zakona o radu iz 1995.g. u prijelaznom razdoblju preuzeti su u skladu s novim ustavom djelomice promijenjeni propisi bive drave ouvan je stanoviti pravni kontinuum 1

Zakonom o preuzimanju saveznih zakona iz oblasti radnih odnosa i zapoljavanja 1991. stvorena je klima za donoenje novog radnog zakonodavstva notifikacijom o sukcesiji RH je preuzela sve ratificarane meunarodne ugovore bive SFRJ koji nisu bili u surostnosti s novim politikim poretkom te tako je i uredila svoje lanstvo u MOR-u A) IZVORI RADNOG PRAVA

2 velike skupine:

A) MEUNARODNI (INOZEMNI)
a) UNIVERZALNI IZVORI-donijeti u okviru univerzalnih organizacija (heteronomni-dravni) Pravni izvori UN-a: 1. Opa deklaracija o pravima ovjeka 2. Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije ena 3. Meunarodni pakt o ekonomskim i kulturnim pravima 4. Meunarodni pakt o politikim i graanskim pravima 5. Konvencija o pravima djeteta b) SPECIJALIZIRANI IZVORI-donose ih specijalne meunarodne organizacije -podruje djelovanja im je ue specijalizirano WHO,WTO -MOR je istodobno i specijalizirana i univerzalna org. jer titi prava radnika i obuhvaa sve zemlje svijeta -MOR donosi konvencije i preporuke (rekomandacije) c) REGIONALNI MEUNARODNI IZVORI 1. VIJEE EUROPE- meunarodna organizacija kooperacijskog karaktera 1. Europska konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (zabrana ropstva i diskriminacije) 2. Europska socijalna povelja 1961. 3. Revidirana europska socijalna povelja 1965. - nekomunitarno pravo -izraz u raspravama 2. EU-specijaliziran supranacionalan identitet par exellance sa specifinimureenjem odnosa poput prenoenja suverenih prava na nadnacionalnu tvorevinu te s integracijom kao sredinjim ciljem - europski izvori prava-izraz u raspravama -1. primarni izvori = osnovni ugovori ( Ugovor EZ za ugljen i elik, EURATOM, Ugovor o europskoj ekonomskoj zajednici) -2.sekundarni izvori= Ugovor o EU, Povelja temeljnih prava EU, me. ugovori koje Unija sklapa s drugim dravama 2

a) uredbe: najuinkovitiji mehanizam gdje drava postupa stricto sensu ;regulativa se implementira kako je donijeta=samoprovedivi/samoizvrni izvori; ne trebaju dodatne impl. mehanizme b) direktive: od drave lanice se trai cilj koji drava eli postii; potreban je dodatan impl.mehanizam; nakon proteklog impl. roka drava se ne moe vie pozivati da nije impl.odreenu direktivu c) odluke, miljenja, preporuke i rezolucije: ogranien domaaj; upuene konkr.subjektima d)MEUNARODNI MULTIKULTURALNI I BILATERALNI UGOVORI - drave sklapaju ih meusobno ili s drugim me. organizacijama

B) TUZEMNI (DOMAI)
1. HETERONOMNI (dravni) - gr.heteronomos=razliit - akti dravne vlasti koji se primjenjuju : 1. Ustav 2. ustavni zakon 3. meunarodni ugovori 4. zakonik o radu-ukupna kodifikacija RP koja obuhvaa radne odnose (ZOR) 5. podzakonski akti 6. sudska praksa-supsidijaran i posredan izvor RP-a koji slui ujednaavanju sudske prakse 7. pravna znanost-supsidijaran izvor prava -moguno st pozivanja na znanstve no tumaenje 2. AUTONOMNI (profesionalni) a) UGOVORNI: 1. Ugovor o radu-izvor RP-a (ZOR), iako ga neki strunjaci ne smatraju izvorom prava 2. Kolektivni ugovor-a)obligatorni dio koji regulira odnose meu stranama koje su ga sklopile (vrijeme vaenja ugovora) b)normativni ugovor koji ureuje trajanje god.odmora 3

i plaa 3.Sporazum radnikog vijea i poslodavaca-radni sporazum i neki drugi oblici b)IZVANUGOVORNI IZVORI RP-a: - rezultat su jednostranog normativnog djelovanja: 1. statut (trgovaka drutva) 2. poslovnik 3. pravilnik-duan ga je donijeti poslodavac koji ima vie od 20radnika u suglasju s radnikim vijeem ili sindikatom 4.uputa o radu-podrazumijeva da se jednog ili skupinu radnika poalje da neto obave 5.okrunica-veoj skupini radnika se upuuje odreeni sadraj kojim se upozorava na odreeno ponaanje tokom rada (npr.okrunica o puenju) 6.kodeksi ponaanja-rezultat su djelovanja korporativne djelatnosti (multinacionalne kompanije poput Coca-cole, Plive, Adrisa) -zagovaranje odreene slobode i prava -definiranje korporativne politike -set pravila koji ne odstupa od zakonskog okvira, ali mu moe biti i dodatak

B) ODNOS RADNOG PRAVA S DRUGIM PRAVNIM GRANAMA 1. ODNOS RADNO PRAVO-GRAANSKO PRAVO karakterizira ga najua postojea veza RP se pojedinano promatrano razvilo iz GP-a i u svojoj prvoj fazi je bilo dominantno regulirano odredbama graanskog zakonika iz podruja GP-a danas tu vezu karakteriziraju odredbe GP-a koje su podredno primjenjive ukoliko pravni okvir nije dostatno reguliran propisima RP-a (naknada tete, pravila o stranakoj sposobnosti, odredbe o sklapanju i raskidu ugovora, odredbe o prestanku ugovora, odredbe o naknadi tete, zatita pravne osobnostii sl.) 2. ODNOS RADNO PRAVO-MEUNARODNO PRAVO karakterizira ga djelovanje MOR-a kao subjekta MP-akoja je zasluna za izgradnju cjelokupnog sustava meunarodnog radnog prava 3. ODNOS RADNO PRAVO-MEUNARODNO PRIVATNO PRAVO karakterizira ga rjeavanje radnih sporova koji imaju element inozemnosti, odreeno meunarodno obiljeje inozemnosti uz napomenu da MPP zapravo nije MP nego unutarnje pravo svake drave kojim se rjeavaju situacije koje imaju meunarodno obiljeje 4. ODNOS RADNO PRAVO-USTAVNO PRAVO 4

karakterizira ga injenica da ustav sadri najee dva temeljna ustavna naela o radu: a) pravo na rad i b) slobodu rada, a u dijelu u kojem regulira ekonomska i socijalna prava na ustavnoj razini, regulira i temeljne institute RP-a (pravo na godinji odmor, plau, pravo na udrivanje i kolektivno pregovaranje, pravo na trajk, zatita majinstva, zatita mladih radnika i drugo) 5. ODNOS RADNO PRAVO-TRGOVAKO PRAVO specifian je u djelu u kojem problematizira pravni i radnopravni status menadera i menaderskih ugovora, odnosno radnopravni status lanova uprave nekog trgovakog drutva drugi bitan element koji karakterizira odnos RP-a i TP-a odnosi se na pravna pravila koja se na radni odnos primjenjuju u sluaju steaja 6. ODNOS RADNO PRAVO-GRAANSKO PROCESNO PRAVO ZPP sadri poseban set procesnih pravila koja se primjenjuju na radne sporove (stvarna i mjesna nadlenost suda, sastav suda, pravila o postupanju, rokovi, redoviti i izvanredni pravni lijekovi) 7. ODNOS RADNO PRAVO-KAZNENO PRAVO dolazi do izraaja u sluaju poinjenja kaznenog djela zloporabom poloaja i ovlasti, ali i primjenom kaznenopravnih sankcija u sluajevima prisilnih obveza te ropskih i drugih oblika neslobodnog rada