SADRAJ

Uvod ............................................................................................................... 1 Vrste monitora ............................................................................................... CRT monitor (eng. cathode- ray tube) ........................................................ 1 1 2

LCD monitori .............................................................................................. 11 2 Mjerila za izbor monitora .............................................................................. 16 3 Odravanje monitora ...................................................................................... 17 4 Popravka monitora ......................................................................................... 18 5 Podeavanje monitora .................................................................................... 20 Zakljuak ....................................................................................................... 25 Literatura ........................................................................................................ 26

Uvod

Monitor je osnovni izlazni ureaj raunara, tako da ima primarnu ulogu u interakciji sa korisnikom. Ubrzanim razvojem PC raunara, tekstualni mod komunikacije je zamenjen multimedijalnim sadrajima i grafikim radnim okruenjem. Razvoj softvera je praen razvojem grafikog hardvera, tako da su sada kune PC konfiguracije sposobne za prikaz slike u visokoj rezoluciji i sa milionima boja.

1. Vrste monitora

sl. 1.1 Razliite tehnologije monitora (displeja)

Dva naj zastuplenija tipa monitora su:

CRT (displej sa katodnom cijevi) i LCD (displej sa tenim kristalima) .

CRT monitor (eng. cathode- ray tube)

CRT monitor sl. (1.2) CRT monitori (sl. 1.2) su bazirani na tehnologiji katodne cijevi, koja je u upotrebi vie od etrdeset godina u televizorima. Glavne mane ovog tipa monitora su: - velike dimenzije, - potronja struje, - zraenje i nesavrena geometrija slike. Uprkos tome oni su i dalje najzastupljeniji na PC trzistu zbog svoje dostupnosti i niske cijene. Nova TFT tehnologija velikim dijelom prevazilazi sve probleme CRT monitora, ali ima svoje probleme: - fiksnu rezoluciju slike, - sporo vrijeme odziva piksela, - manji ugao gledanja i - visoku cijenu koju duguje komplikovanim tehnolokim postupcima proizvodnje. U savremenoj industriji, koja se intenzivno razvija, moe da iznenadi injenica da je tehnologija, koja stoji iza monitora i televizije stara 100 godina. Katodna cijev ili CRT (eng. cathode- ray tube) je pronaena 1897. godine, ali je ona upotrebljena u prvim televizorima tek kasnih 1940-ih godina. Mada su katodne cijevi koje se danas nalaze u savremenim monitorima pretrpjele modifikacije da bi se poboljao kvalitet slike, one se jo uvijek zasnivaju na istim osnovnim principima. CRT monitori, koji predstavljaju najzastupljenije monitore dananjice, bazirani su na TV tehnologiji. Povrina ekrana (prednji dio katodne cijevi) je pokriven osnovnim

elementima, tj. fosfornim takama ili trakama. Na zadnjem dijelu katodne cijevi se nalazi elektronski top, (tanije tri topa za crvenu, plavu i zelenu boju ) koji alje snop elektrona u pravcu pojedinih taaka i u zavisnosti od intenziteta zraka, dobija se svjetlija ili tamnija taka date boje na ekranu. Kombinovanjem intenziteta crvene, plave i zelene boje, dobija se bilo koja eljena boja. Snop elektrona se usmjerava elektromagnetima promjenljive jaine koji se nalaze na stranama katodne cijevi. Veina monitora za raunare koristi okrugle estice fosfora i rasporeuje ih u trougaonoj formaciji. Ove grupe se nazivaju trijade, a raspored je konstrukcija poznata kao trio taaka. Kompanija Sony je razvila svoju tehnologiju prikaza, kombinaciom tri elektronska topa u jednom ureaju. Umjesto klasine perforirane maske koriste reetku otvora, to rezultuje jasnijim prikazom. Noviji monitori sa ravnijim etvrtastim cijevima imaju povrinu ekrana blago zakrivljenu, i veu povrinu za prikaz.

Katodna cijev

a) Katodna cijev sl. (1.3)

b) ematski presjek katodne cijevi sa oznaenim djelovima. sl. (1.3) 1) Kontrolna reetka 2) Anode za fokusiranje i ubrzavanje i akvadag 3) Otklonske zavojnice (kalemovi) 4) Grija katode 5) Katoda 6) Snop elektrona 7) Kalem za fokusiranje 8) Fluoresentni sloj. Katodna cijev (sl. 1.3 a i b) je, u sutini zapeaena staklena komora, bez vazduha u svojoj unutranjosti. Ona poinje grliem i konusno se iri, sve dok ne oblikuje iroku osnovu. Osnova je "ekran" monitora, koji je sa unutranje strane pokriven matricom od vie hiljada siunih fosfornih taaka. Fosfori su hemikalije koje emituju svjetlost kada su pobueni mlazom elektrona: razliiti fosfori emituju svjetlost razliitih boja. Svaka taka se sastoji od tri estice obojenog fosfora: jedne crvene, jedne zelene i jedne plave.Ove grupe od po tri fosfora ine ono to je poznato kao jedan piksel (eng. pixel-picture element ili pictur cell ). Elektronski top U grliu katodne cijevi nalazi se elektronski top koji se satoji od katode, izvora toplote i elemenata za fokusiranje. Funkcija elektronskog topa je stvaranje elektronskog mlaza. Monitori u boji imaju tri razdvojena elektronska topa, po jedan za svaku boju fosfora, grupisanih ili kao prave linije ili u formi trougla. Kolor CRT pitolji grupisani u vidu trougla poznati su jo i kao delta-pitolji CRT, zato to trougaona forma na ekranu daje oblik grkog slova Delta. Kombinacije razliitih intenziteta svjetlosti koju odaju crveni, zeleni i plavi fosfori mogu da stvore iliziju miliona boja. To se zove aditivno meanje boja i predstavlja osnovu za sve displeje u boji sa katodnim cijevima. Stakleni djelovi Kao sto je reeno, katodna cijev je zatvorena staklena komora. CRT staklena povrina sainjena je od tri razliita dijela, pa iz tog razloga potoji zahtjev za razliitim vrstama stakla. Dio staklene povrine, poznatiji kao ekran, napravljen je stakla koje sadri visok nivo barijum oxida, ali ne sdri olovo oksid. Razlog tome je velika izloenost X ray zraenju.

Srediji i zadnji dio sadre staklo sa olovo-oksidom, i to sredinji dio 25%, a zadnji dio 40%. Proces nastajanja slike Slike se stvaraju kada elektroni iz elektronskog topa konvergiraju da bi udarili u odgovarajue fosforne estice. Svaki od tri pitolja emituje elektronski snop; reetke ili maske apsorbuju ove elektrone, kako oni ne bi pogodili pogrenu fosfornu taku. Nakon to bivaju pogoene elektronskim snopom, fosforne elije zasvijetle u veoj ili manjoj mjeri. Elektrinski top zrai elektrone kada je grija dovoljno topao da oslobodi elektrone iz katode, koji se zatim fokusiraju u tanak mlaz pomou elemenata za fokuiranje. Elektroni se usmjeravaju ka esticama fosfora pomou snane, pozitivno naelektrisane anode, smjetene blizu ekrana. Fosfori u jednoj grupi su tako blizu jedan drugom da ljudsko oko zapaa njihovu kombinaciju kao jedan obojeni piksel. Prije nego to fosforni mlaz udari u fosfornu taku, on prolazi kroz perforiranu plou smjetenu direktno ispod sloja fosfora, koja se zove "maska sjenke". Njena namjena je da maskira elektronski mlaz, formirajui manji, vie zaokrugljen vrh koji moe da udari u pojedinani fosfor i da minimizuje "prelivanje", kod koga mlaz elektrona osvjetljava vie od jedne take. Stari, crno-bijeli televizori sadrali su elektronske topove koji su umjesto elektrona, emitovali jonski snop. Joni su tei od elektrona, pa je magnetno polje na njih imalo manji uticaj u odnosu na elektrone. Iz tog razloga se u centru takvih ekrana pojavljivala sivkasta taka poznata kao ion burn. Takoe, dolazilo je do rasturanja jona unutar katodne cijevi. Mlaz se pomjera po ekranu pomou magntnog polja stvorenog u okviru otklonskog sistema. On polazi od gornjeg lijevog ugla (kada se gleda s preda u monitor) i pali se i gasi kako se kree po redu ili "rasteru". Kada udare u prednji dio ekrana, visoko energetski elektroni se sudaraju sa esticama fosfora, u vezi sa odgovarajuim pikselima slike koji e se stvoriti na ekranu. Ovi sudari pretvaraju energiju u svjetlost. Kada se zavri jedan prolaz, elektronski mlaz se pomjera jedan raster nanie i proces poinje ponovo. To se ponvlja sve dok se ne iscrta cio ekran, kada se mlaz ponovo vraa na vrh da bi ponovo otpoeo sa pomenutim procesom. Najvaniji aspekt monitora je da bi treablo da ima stabilan prikaz na izabranoj rezoluciji i paleti boja. Ekran koji treperi ili svjetluca, posebno kada je vei dio slike bijel, moe da prouzrokuje nadraenost ili bol u oima. Isto tako, vano je da su performanse monitora usaglaene sa onima na grafikoj karti, koje njima upravljaju. Nita ne vrijedi imati grafiki akcelerator izuzetno visoke performanse, sposoban za vrlo visoke rezolucije na velikim brzinama osvjeavanja bez treperenja, ako monitor ne moe da prihvati taj signal. . Fokusiranje elektronskog mlaza Ako elektronski mlaz nije pravilno usmjeren maskom ili otvorima u reetki, on e biti sprijeen da prolazi ka fosfornom sloju, to ima za posledicu smanjenje osvijetljenosti slike. Kako mlaz skenira, on moe ponekad da se dobro usmjeri i uspije da na eljen nain proe kroz masku ili reetku od fosfora. Rezultat toga je da se osvijetljenost poveava, smanjuje, to stvara tzv. moare efekat, odnosno uzorak na ekranu u obliku talasa. Ovi efekti su najee vidljivi kada je pozadina na ekranu podeena na neki uzorak taaka. Npr. siva 6

pozadina koja se sastoji od naizmjeninih crnih i bijelih taaka. Ovaj fenomen je stvarno uobiajen kod monitora sa poboljanim tehnikama za fokusiranje, jer monitori sa loim fokusom imaju iri elektronski mlaz i zato vee izglede da on pogodi fosfore umjesto maske ili reetke. U prolosti jedini nain da se otkloni efekat moare bio je da se defokusira mlaz ,ali sada veliki broj proizvoaa monitora je razvio tehnike da se povea dimenzija elektronskog mlaza bez degradiranja fokusa. Veliki dio napora za poboljanje katodne cijevi bio je usmjeren na stvaranje mlaza sa manjim rasipanjem, tako da on moe tanije da pristupa pojedinanim takama na ekranu, to znai da ne dodiruje susjedne take. To moe da se postigne proputanjem mlaza kroz manje otvore u sklopu reetke elektronskog topa, ali po cijenu smanjivanja osvijetljenosti slike. Naravno, to moe da se sprijei napajanjem katode veom strujom, da bi se oslobodilo vie elektrona. Meutim, to e prouzrokovati da se barijum, koji je izvor elektrona troi bre i tako smanjuje ivotni vijek katode. Odgovor firme Sony na ovu dilemu je SAGIC, ili G1 malog otvora sa impregniranom katodom (Small Aperature G1 Impregnated Cathode ). Ovo podrazumijeva katodu impregniranu materijalom od tugstena i barijuma iji su oblik i koliina mijenjani da bi se izbjeglo da velika struja, potrebna za gui elektronski mlaz, troi katodu. Ovo rjeenje dozvoljava da prvi element reetke, koji se zove G1 bude napravljen manjim otvorom, smanjujui tano prenik mlaza koji prolazi kroz ostatak katodne cijevi. Do poetka 1999. godine ta tehnologija je pomogla firmi Sony da smanji korak svoje reetke otvora do 0.22mm u odnosu na 0.25mm kod konvencionalnih cijevi. Pored veliine take, kontrola njenog oblika je takoe od sutinske vanosti, pa elektronski top mora da isprvlja greke koje se prirodno pojavljuju zbog geometrije cijevi za optimalnu performansu. Problem nastaje zato to ugao pod kojim elektronski snop udara u ekran mora neophodno da se mijenja po irini i visini ekrana. Za take u sreditu ekrana, mlaz prolazi pravo kroz elektronski top i neskrenut od starne otklonskog sistema, udara fosfor pod uglom od 90. Meutim, kada se mlaz kree blie ivicama ekrana, on udara u fosfor pod izvjesnim uglom, to prouzrokuje da osvijetljena povrina postaje sve vie eliptina kako se taj ugao mijenja. Efekat je jo gori u uglovima, posebno kod ekrana koji nisu savreno ravni, kada se take poveavaju u oba pravca. Ako kvalitet slike ne treba da trpi od toga, izuzetno je vano da elektronski sklopovi monitora kompenzuju taj problem. Korienjem dodatnoh sastavnih delova u elektronskom topu, mogue je promijeniti sam mlaz u sinhronizaciji prebrisavanja mlaza preko ekrana. U stvari, mlaz se uini eliptinim u suprotnom pravcu, tako da krajnji oblik take na ekranu ostaje okrugao. Trinitron tehnologija U 1960-im godinama, firma Sony je razvila alternativnu cijevnu tehnologiju poznatu kao Trinitron. Ona je kombinovala tri posebna elektronska topa u jednom ureaju, to Sony zove Pan Focus sistem. to je najinteresantnije, cijevi Trinitron bile su napravljene od djelova cilindra, vertikalno ravnih, a horizontalno zakrivljenih, suprotno od konvencionalnih cijevi, koje koriste djelove sfere zakrivljene u obje ose. Umjesto da grupiu take crvenog, zelenog i plavog forsfora u trijade, cijevi Trinitron postavljaju svoje obojene fosfore u neprekidne vertikalne trake. Dakle, radije nego da koriste vrstu perforiranu plou, cijevi Trinitron upotrebljavaju maske koje razdvajaju cijele trake umjesto svake take- to Sony zove "reetka otvora". To zamjenjuje masku nizom traka od legure koji ide vertikalno preko unutranjosti cijevi. 7

Umjesto da koriste uobiajene trojke fosfornih taaka, cijevi zasnovane na reetki otvora imaju fosforne linije bez horizontalnih prekida i tako se pouzdaju u tanost elektronskog mlaza da definie gornju i donju ivicu piksela. Kako je na taj nain manji dio povrine ekrana zauzet maskom, a fosfor neprekinut vertikalno, vie fosfora svijetli, to rezultuje jasnijim prikazom. Kod monitora sa reetkom otvora, mjera ekvivalentna rastojanju izmeu taaka je "rastojanje izmeu traka". Obzirom da su trake reetke otvora veoma uske, postoji mogunost da bi one mogle da se pomjeraju, zbog irenja ili vibracija. U pokuaju da se to eliminie, montirane su horizontalne ice za priguenje, da bi se poveala stabilnost. To smanjuje mogunost razdeenosti reetke otvora, koja moe da prouzrokuje pojave vertikalnih prekida i zamagljenja. Loa strana rjeenja je u tome to ice za priguenje prepreuju put elektronima ka fosforu i vide se pri paljivijem gledanju iz blizine. Cijevi Trinitron ispod oko 17 ina mogu da izau na kraj sa jednom icom, dok one vee zahtijevaju dvije. Sledei nedostatak je mehanika nestabilnost. Lak udarac monitora Trinitron sa strane moe da prouzrokuje kolebanje slike koje se zapaa u trenutku. To je razumljivo, obzirom da se fine vertikalne ice uvruju horizontalno samo na jednom ili dva mjesta. Mitsubishi je sledio Sony-jevo vostvo svojom slinom konstrukcijom cijevi Diamondtron. Maska sa prorezima Koristei prednosti oba prethodno opisana pristupa, firma NEC je razvila hibridni tip maske koji primjenjuje konstrukciju maske sa prorezima, pozajmljenu iz tehnologije TV monitora razvijenih kasnih 1970-ih godina u firmama RCA i Thorn. Gotovo svi neTrinitron TV prijemnici koriste eliptino oblikovane fosfore, vertikalno grupisane i razdvojene pomou maske sa prorezima. Da bi se omoguilo da vea koliina elektrona proe kroz masku, standardne okrugle perforacije su zamijenjene sa vertikalno ureenim prorezima. Konstrukcija trijada je takoe drugaija, pa su pravolinijski fosfori ureeni tako da omoguavaju najbolje iskorienje poveanog broja elektrona. Konstrukcija maske sa prorezima je mehaniki stabilna zbog ukrtanja horizontalnih sekcija maske, ali izlae vie fosfora od konvencionalne konstrukcije trija taaka. Rezultat nije tako sjajan kao reetka otvora, ali je mnogo stabilniji i svjetliji nego onaj koji daje trio taaka. Ovaj sistem je jedinstven za firmu NEC koja je iskoristila njegovu stabilnost poetkom 1996. godine, kada je napravila prve monitore ChromaClear na tritu sa zvunicima i mikrofonima i proglasila ih "novim multimedijskim standardom". Ravne etvrtaste cijevi Ravne etvrtaste cijevi (FST) poboljavaju ranije konstrukcije, jer imaju povrinu ekrana sa veoma blagom zakrivljenou. One takoe imaju veu povrinu za prikaz, bliu ukupnoj veliini cijevi i sa gotovo etvrtastim uglovima. Postoji i tekoa prilikom konstruisanja etvrtastog ekrana, jer to ekran predstavlja manji dio sfere, to je tee upravljati geometrijom i fokusom slike na takvom ekranu. Savremeni monitori zato koriste mikroprocesore da bi se primijenile tehnike kao to je dinamiko fokusiranje i kompenzovao taj efekat.

Cijevi FST zahtijevaju posebnu leguru, Invar, za izradu maske. Ravan ekran znai da je najkrai put mlaza u sreditu ekrana. To je taka u kojoj energija mlaza tei da se koncentrie i zato se maska tu vie zagrijeva nego u uglovima i na ivicama displeja. Neravnomjerno zagrijavanje maske moe da prouzrokuje njeno irenje, a zatim krivljenje i uplitanje. Bilo kakvo izoblienje maske znai da njeni otvori nee vie odgovarati trijadama taaka na ekranu i da e se kvalitet slike smanjiti. Legura Invar se koristi na najboljim monitorima, jer ima mali koeficijent irenja.

Digitalne katodne cijevi Skoro 99 procijenata od svih vidio displeja prodatih 1999. godine bili su prikljueni upotrebom analogne VGA sprege, to je stara tehnologija koja predstavlja minimalni standard za displej PC raunara. U stvari, dananji VGA predstavlja prepreku u usvajanju novih tehnologija displeja sa ravnim panelima, uglavnom zbog dodatnih trokova koji su potrebni da bi se ti sistemi osposobili da podravaju analognu spregu. Drugi fundamentalni inilac je pogoranje kvaliteta slike koje se javlja kada se digitalni signal pretvori u analogni, a zatim opet u digitalni, da bi se upravljalo LCD displejem sa analognim ulazom. U jesen 1998. godine formirana je Radna grupa za dig italne displeje (DDWG Digital Display Working Group) u koju su uli industrijski prevodnici Intel, Fujitsu, Hewlett-Packard, IBM, NEC i Silicon Image , sa ciljem isporuke robustne, sveobuhvatne i proirljive specifikacije sprege izmeu digitalnih displeja i PC raunara visokih performansi. U proljee 1999. godine, DDWG je odobrila prvu verziju specifikacije Digitalne vizuelne sprege (DVI - Digital Visual Interface), zasnovanu na tehnologiji PanelLink firme Silicon Image, koja je koristila protokol digitalnog signala Diferencijalne signalizacije sa minimiziranim prelazom (TMDS - Transition Minimised Differential Signaling). Dok je prvenstveno od koristi za displeje sa ravnim panelom - koji sada mogu da rade u standardizovanom potpuno digitalnom okruenju bez potrebe da izvode analognodigitalnu konverziju na signalima od grafike kartice do ureaja displeja - specifikacija DVI moe da ima posledice i na monitore sa katodnim cijevima. Veina albi na slab kvalitet slike na katodnim cijevima moe da se povee sa nekomaptibilnim grafikim kontrolerima na matinoj ploi ili grafikoj kartici. Na dananjem tritu koje pokree cijena, marginalni kvalitet signala je sve sem neeg neuobiajenog. Ujedinjavanje sprege DVI i tradicionalnog analognog monitora sa katodnom cijevi e omoguiti da se konstruiu monitori da primaju digitalne signale, uz izvoenje potrebne digitalno-analogne konverzije na samom monitoru. To e dati proizvoaima dodatnu kontrolu nad kvalitetom krajnje slike, inei njihovo raslojavanje zasnovano na kvalitetu slike mnogo znaajnijim faktorom nego to je to bilo do sada. Meutim, primjena sprege DVI na monitorima sa katodnim cijevima nije ba jednostavna. Jedan od nedostataka sprege DVI je da ima relativno mali propusni opseg od 165 MHz, s obzirom da je prvobitno projektovana za upotrebu sa digitalnim ravnim panelima. To znai da bi radna rezolucija od 1280x1024 piksela mogla biti podrana sa brzinom osvjeavanja do 85 Hz. Mada to nije problem za monitore sa tenim kristalima (LCD), to je vrlo ozbiljno sporno pitanje za displeje sa katodnim cijevima. Specifikacija DVI podrava maksimalnu rezoluciju od 1600x1200 na brzini osvjeavanja od samo 60 Hz - to je

potpuno nerealno u svijetu u kome se stalno poveava performansa grafikih kartica i u kome su sve vei i jeftiniji monitori sa katodnim cijevima. Predloeno rjeenje je da se obezbedi dodatni propusni opseg za horizontalne i vertikalne intervale izmeu dva iscrtavanja - to se postie putem dva TMDS linka. Sa takvim rasporedom, digitalne katodne cijevi saglasne sa VESA Generalizovanom vremenskom formulom (GTF) bi bile u stanju da podravaju rezolucije koje prevazilaze 2,75 miliona piksela sa brzinom osvjeavanja od 85 Hz. Drugi problem je u tome to je skuplje digitalno skaliranje brzine osvjeavanja monitora od upotrebe tradicionalne konstrukcije analogne multisinhronizacije. To bi moglo da dovede digitalne katodne cijevi do toga da budu skuplje od njihovih analognih rivala. Alternativa je da digitalne katodne cijevi imaju fiksiranu frekvenciju i rezoluciju kao displeji sa tenim kristalima i tako eliminiu potrebu za multisinhronizacionom tehnologijom. DVI predvia da e u budunosti funkcionalnost osvjeavanja ekrana postati dio samog displeja. Bie potrebno da se novi podaci prenose samo kada bude trebalo da se prikau promjene podataka. Sa selektivnom spregom za osvjeavanje, DVI moe da odrava visoke brzine osvjeavanja koje su zahtijevane da bi displej sa katodnom cijevi ergonomski zadovoljavao, dok izbjegava vjetaki velike brzine osvjeavanja izmeu grafikog kontrolera i displeja. Naravno, monitor bi morao da ima memoriju bafera da bi omoguio ovu karakteristiku. Tanka katodna cijev Firma Candescent Technologies naziva svoju implementaciju FED tehnologije "Tanke katodne cijevi" ("ThinCRTs"). Tehnologija radi na istim principima kao standardne cijevi za slike koje koriste stoni raunari i televizija. Mlazevi elektrona se okidaju sa negativno naelektrisanih elektroda ("katoda") kroz vakuumske staklene cijevi. Elektroni udaraju fosfore na prednjem dijelu cijevi, prouzrokuju da oni zasvijetle i tako stvaraju slike visoke rezolucije. U firmi Candescent Technologies su zamijenili elektronske topove, kalemove za skretanje mlaza i maske konvencionalnih katodnih cijevi sa perforiranom provodnom povrinom kroz koju prolaze konini hladni katodni emitori koji se zovu Spindt katode. Prolazei kroz provodnu povrinu katode emituju elektrone koji ine da fosfor svijetli na isti nain kao kod tipine katodne cijevi. Dok se konvencionalne katodne cijevi sastoje od velikih cijevi u obliku zvona, ThinCRT koristi ravnu cijev debljine samo 3,5 mm. Ona se sastoji od dvije povrine od stakla, odvojene razmakom od 1 milimetra. Unutranji nosai displeja su vrlo tankih zidova (svega 0,05 mm), napravljeni od posebnog keramikog materijala. Oni su dovoljno jaki da izdre 14 funti po kvadratnom inu spoljanjeg atmosferskog pritiska - to ih ini dovoljno izdrljivim da podnesu mehanike radove u toku proizvodnje, a ipak toliko tankim da se sakriju izmeu piksela bez ometanja elektronskog mlaza. Prednja ploa je pokrivena aluminizovanim fosforom u boji za konvencionalne katodne cijevi. Umjesto jedne velike katode konvencionalne katodne cijevi, postoje milioni mikroskopskih emitora elektrona formiranih na osnovnoj ploi upotrebom procesne tehnologije tankog filma, sline onoj korienoj u proizvodnji LCD panela. Katode su vrlo male - svaka je dimenzije samo 200 nm - i vie njih aktivira individualni piksel na ekranu, to dozvoljava relativno veliki procent otkaza (firma Candescent Techologies tvrdi 20 %) prije nego to 10

degradacija slike postane vidljiva. To ini Thin CRT sposobnijim za preivljavanje u toku proizvodnje od LCD displeja i - sa debljinom cijelog displeja reda 8 mm - samo malim delom dubine konvencionalne katodne cijevi. Tehnologija se zove "hladno katodna" jer se elektroni generiu na sobnoj temperaturi bez ragrijavanja koje je potrebno u konvencionalnim katodnim cijevima. Emito ri troe samo mali dio struje koju koristi topla katoda tradicionalnih katodnih cijevi. To kao rezultat daje displej koji je vrlo efikasan u pogledu potronje elektrine energije. Dodatna efikasnost u pogledu potronje se dobija i zbog odsustva maske koriene u konvencionalnim katodnim cijevima, koja sa svoje strane rasipa i do 80 % elektrine energije. Firma Candescent Technologies tvrdi da gotovo 80% alata, opreme i procesa koji su korieni u procesu proizvodnje mogu da se dobiju iz postojeih industrija katodnih cijevi, LCD dospleja i poluprovodnika, to znaajno smanjuje trokove opremanja proizvodnih linija. Nedostaci katodne cijevi Obzirom na to da je krenula 100 godina prije konkurentskih ekranskih, katodna cijev je jo uvijek izvanredan proizvod. Ona je zasnovana na opte razumljivim principima i koristi uobiajene raspoloive materijale. Rezultat su monitori ija je proizvodnja jeftina, odlinih performansi, koji daju stabilne slike u vjernim bojama i sa visokim rezolucijama displeja. Meutim, bez obzira koliko je dobra, katodna cijev ima i sledee oigledne nedostatke: - troi mnogo elektrine energije; - njen jedini elektronski mlaz je sklon poremeajima fokusa; - greke u konvergenciji i promjene boje po ekranu; - njena nezgrapna visokonaponska kola i jaka magnetna polja stvaraju tetno elektromagnetsko zraenje; - ona je, prosto, suvie velika. - prisustvo magneta moe izazvati magnetizaciju shadows mask-a, to dovodi do gubljenja neke od glavnih boja. Danas, kada ak i oni iji je interes za katodne cijevi najvei troe ogromna sredstva na nova istraivanja i razvoj, neizbjeno je da e jedna od vie tehnologija displeja sa ravnim panelom, na dui rok pobijediti katodne cijevi. Meutim, o tome se ve vie puta govorilo, a trenutne procjene ukazuju na to da nije vjerovatno da e ravni paneli zauzimati vie od 50% trita .

11

Individualni subpikseli na katodnim cijevima sa prikazom u boji.

LCD monitori

LCD monitor sl. (1.4) Tene kristale je krajem 19. vijeka prvi pronaao austrijski botanicar Friedrich Reinitzer, a sam termin "teni kristal" smislio je malo kasnije njemaki fizicar Otto Lehmann. Teni krstali su gotovo providne supstance, koji imaju osobine i vrste i tene materije. Svijetlo koje prolazi kroz tene kristale prati poredak molekula od kojih se oni sastoje - to je osobina vrste materije. 1960-ih godina otkriveno je da naelektrisavanje tenih kristala mijenja njihov molekularni poredak i samim tim i nain kako svijetlo prolazi kroz njih - to je osobina tecnosti. Od njihove pojave kao medijuma za displeje 1971. godine, teni kristali su uli u razlicite oblasti koje obuhvataju minijaturnu televiziju, digitalne fotoaparate, vidio kamere i monitore, a danas mnogi vjeruju da je LCD tehnologija koja e najverovatnije zameniti monitor sa katodnom cijevi. Od svog poetka, tehnologija se znaajno razvila, tako da dananji proizvodi vie ne lie na stare, nespretne monohromatske ureaje. Ona se pojavila prije tehnologija ravnih ekrana i ima neosvojiv poloaj u oblasti prenosnih i runih PC raunara, gdje je na raspolaganju u dva oblika: - jeftiniji DSTN (dual-scan twisted nematic - obrnuti nematik sa dvostrukim 12

skaniranjem) i - tranzistor sa tankim filmom TFT (thin film transistor) za sliku visokog kvaliteta. Principi LCD je transmisivna tehnologija. Displej radi tako to proputa promjenljive koliine bijelog pozadinskog svijetla stalnog intenziteta kroz aktivni filtar. Crveni, zeleni i plavi elementi piksela dobijaju se jednostavnim filtriranjem bijelog svijetla. Veina tenih kristala su organska jedinjenja koja se sastoje od dugakih molekula u vidu ipke koji se, u svom prirodnom stanju, rasporeuju tako da su im podune ose priblino paralelne. Mogue je precizno kontrolisati poravnanje ovih molekula ako se teni kristal nanosi na fino izbrazdanu povrinu. Poravnanje molekula tada prati brazde, pa ako su one sasvim paralelne, takav e biti i raspored molekula. U svom prirodnom stanju, LCD molekuli su rasporeeni na slobodan nain, sa paralelnim podunim osama. Meutim, kada dou u dodir sa povrinom izbrazdanom u stalnom pravcu, oni se poreaju paralelno du tih brazda. Prvi princip jednog LCD displeja sastoji se u postavljanju tenog kristala u "sendvi" izmeu dvije fino izbrazdane povrine, gdje su brazde na jednoj povrini normalne (pod uglom od 90 stepeni) u odnosu na brazde na drugoj povrini. Ako su molekuli na jednoj povrini poreani u pravcu sjever-jug, a molekuli na drugoj u pravcu istok-zapad, onda su oni izmeu prisiljeni da budu u stanju obrtanja od 90 stepeni. Svjetlost prati poredak molekula i zato se obrne za 90 stepeni dok prolazi kroz teni kristal. Meutim, na osnovu otkria u RCA America, kada se teni kristal stavi pod napon, molekuli se sami poreaju vertikalno, dozvoljavajuci svjetlu da proe bez obrtanja. Drugi princip jednog LCD displeja oslanja se na osobine polarizujuih filtara i same svjetlosti. Talasi prirodne svjetlosti su orijentisani pod sluajnim uglovima. Polarizujui filtar je jednostavno skup nevjerovatno finih paralelnih linija. Ove linije dejstvuju kao mrea, zaustavljajui sve svjetlosne talase sem onih koji su (sluajno) orijentisani pralelno tim linijama. Drugi polarizujui filtar ije su linije rasporeene normalno (pod uglom od 90 stepeni) u odnosu na linije prvog filtra bi zato potpuno zaustavio tu ve polarizovanu svjetlost. Svjelost bi prola kroz drugi polarizator ako bi njegove linije bile tano paralelne sa prvim, ili ako bi sama svjetlost bila obrnuta tako da odgovara drugom polarizatoru. Tipian obrnuti nematiki (TN - twisted nematic) teni kristal sastoji se od dva polarizujua filtra sa meusobno normalno rasporeenim linijama (pod uglom od 90 stepeni) koji bi, kao to je opisano, zaustavili svu svjetlost koja bi pokuala da proe kroz njih. Ali, izmeu ovih polarizatora se nalaze obrnuti teni kristali. Zato se svjetlost polarizuje pomou prvog filtra, obre za 90 stepeni pomou tenih kristala i najzad potpuno prolazi kroz drugi polarizujui filtar. Meutim, kada se prikljui elektrini napon na tene kristale, molekuli se prestroje vertikalno, dozvoljavajui svjetlosti da pore kroz njih bez obrtanja, ali se ona zaustavlja na drugom filtru. Posledica toga je da ako nema napona svjetlost prolazi, a ako se napon ukljui - nema svjetlosti na drugom kraju.

13

Kristali u LCD displeju mogli bi biti alternativno rasporeeni, tako da svjetlost prolazi kada ima napona, a ne prolazi kada ga nema. Meutim, kako su ekrani sa grafikom spregom skoro uvijek ukljueni, tedi se elektrina energija ako se kristali rasporede tako da kada nema napona - prolazi svjetlost. Stvaranje boja Da bi se stvorile nijanse potrebne za displej sa vjernim bojama, moraju da postoje neki srednji nivoi osvijetljnosti izmeu punog svijetla i potpunog odsustva svijetla koje prolazi kroz ekran. Mijenjanje nivoa osvijetljenosti koje se trai da bi se napravio displej sa vjernim bojama postie se promjenom napona pod koji se stavljaju teni kristali. Teni kristali se u stvari obru brzinom koja je direktno srazmjerna naponu, omoguavajui tako da se upravlja koliinom svjetlosti. U praksi, ipak, promjena napona dananjih displeja sa tenim kristalima nudi samo 64 razliite nijanse po elementu (6 bita), suprotno od displeja u boji sa katodnim cijevima koji mogu da stvore 256 nijansi (8 bita). Uz upotrebu tri elementa po pikselu, to ima za rezultat da displeji sa tenim kristalima u boji mogu da daju maksimalno 262144 razliite boje (18 bita), poreeno sa monitorima u pravoj boji sa katodnim cijevima koji daju 16777216 boja (24 bita). Kako multimedijske primjene postaju sve rasprostranjenije, nedostatak prave 24-bitne boje na displejima sa tenim kristalima postaje ozbiljno pitanje. Dok su 18 bita dobri za veinu primjena, to je nedovoljno za fotografiju ili video. Neke konstrukcije displeja sa tenim kristalima uspjele su da proire dubinu boje na 24 bita prikazujui naizmjenino razliite nijanse na uzastopnim osvjeavanjima kadra, to je tehnika poznata kao FRC (Frame Rate Control - kontrola brzine kadra). Meutim, razlika je suvie velika, zapaa se treperenje. Firma Hitachi je razvila tehniku gdje se prikljuuje napon na susjedne elije da bi se stvorile vrlo male promjene uzorka u sekvenci od tri do etiri kadra. Sa njom, Hitachi moe da simulira ne ba 256 nivoa sivog, ali jo uvijek vrlo prihvatljivih 253 nivoa sivog, to se prevodi u vie od 16 miliona boja - i gotovo se ne moe razlikovati od prave 24-bitne boje. TFT displeji Mnoga preduzeca su usvojila tehnologiju tranzistora tankog filma (TFT - Thin Film Transistor) da bi poboljala ekrane u boji. U TFT ekranu, takoe poznatom i kao aktivna matrica, na LCD panel je povezana dodatna matrica tranzistora - po jedan tranzistor za svaku boju (crvenu, zelenu i plavu) svakog piksela. Ovi tranzistori upravljaju pikselima, eliminiui jednim udarcem i problem parazitnih dupliranja slika i malu brzinu odziva koji mue TFT displeje sa tenim kristalima. Rezultat su vrijeme odziva ekrana reda 25 ms, odnos kontrasta u oblasti od 200:1 do 400:1 i vrijednosti osvjetljaja izmeu 200 i 250 cd/m (kandela po kvadratnom metru). Elementi svakog piksela od tenih kristala su ureeni tako da u njihovom normalnom stanju (bez ukljuenog napona) svjetlost koja dolazi kroz pasivni filtar je "pogreno" 14

polarisana i zato je zaustavljena. Ali, kada se napon prikljui na elemente tenih kristala, oni se obru do devedeset stepeni u razmjeri sa naponom, mijenjajui svoju polarizaciju i putajui da proe vie svjetlosti. Tranzistori upravljaju stepenom obrtanja i shodno tome intenzitetom crvenih, zelenih i plavih elemenata svakog piksela koji uobliava sliku na ekranu. TFT ekrani mogu da se naprave mnogo tanjim od LCD-ova, to ih ini lakim, a brzine osvjeavanja se sada pribliavaju onima koje imaju katodne cijevi, jer ovi najnoviji rade oko deset puta bre od DSTN ekrana. VGA ekrani zahtevaju oko 921000 tranzistora (640x480x3), dok je za rezoluciju od 1024x768 potrebno 2359296 tranzistora i svaki treba da bude besprekoran. Kompletna matrica tranzistora treba da se proizvede na jednoj jedinoj skupoj silicijumskoj ploici i prisustvo ne vie od nekoliko neistoa znai da cijela ploica mora da se odbaci. To dovodi do velikog rasipanja i glavni je razlog za visoku cijenu TFT displeja. To je takoe razlog zato je u svakom TFT displeju vjerovatno da e se nai nekoliko neispravnih piksela iji su tranzistori otkazali. Postoje dva fenomena koji definiu neispravan LCD piksel: - "Upaljen" piksel, koji se javlja kao jedan ili vie sluajno rasporeenih crvenih, plavih i/ili zelenih piksel elemenata na potpuno tamnoj pozadini, ili - "nedostajui" ili "mrtav" piksel koji se javlja kao crna tacka na potpuno bijeloj pozadini. Prvi je ei i rezultat je sluajnog kratkog spoja tranzistora, to ima za posledicu da je piksel (crveni, zeleni ili plavi) stalno ukljuen. Na alost, poslije sklapanja ureaja, popravka samog tranzistora nije mogua. Moe se onesposobiti neispravan tranzistor pomou lasera. Meutim, to e samo stvoriti crne tacke koje e se pojaviti na bijeloj pozadini. Stalno ukljuivanje piksela je prilicno esta pojava u proizvodnji displeja sa tenim kristalima, pa proizvoai postavljaju granice - zasnovane na trokovima proizvodnje i povratnim informacijama od korisnika - koliko neispravnih piksela je jo uvijek prihvatljivo za dati LCD panel. Cilj postavljanja tih granica je da se odri razumna cijena proizvoda uz minimizaciju odvraanja korisnika zbog loijeg kvaliteta u pogledu neispravnih piksela. Na primjer, panel sa rezolucijom od 1024x768-koji sadri ukupno 2359296 (1024x768x3) piksela - i koji ima 20 neispravnih piksela, imao bi procent neispravnih piksela od (20/2359296)*100=0.0008 %. Poreenje sa displejima sa katodnom cijevi Sledeca tabela daje poreenje izmeu displeja sa tenim kristalima od 13,5 inca sa pasivnom matricom (PMLCD), sa aktivnom matricom (AMLCD) i monitora od 15 inca sa katodnom cijevi:

15

Odnos kontrasta je mjera koja pokazuje koliko je svjetliji isto bijeli izlaz u poreenju sa isto crnim izlazom. to je kontrast vei, to je slika otrija, a bijelo e biti istije. U poreenju sa LCD displejima, monitor sa katodnom cijevi nudi daleko najvei odnos kontrasta. Vrijeme odziva se mjeri u milisekundama i odnosi se na vrijeme koje uzima svaki piksel da bi odgovorio na komandu koju prima iz kontrolera panela. Vrijeme odziva se koristi samo kada se govori o LCD displejima, zbog naina na koji oni alju svoj signal. AMLCD displej ima mnogo bolje vrijeme odziva od PMLCD displeja. Vrijeme odziva se ne primjenjuje na monitore sa katodnim cijevima zbog naina na koji oni prikazuju informacije (elektronski mlaz koji pobuuje fosfor). Ima mnogo razliitih naina na koje se moe mjeriti osvjetljaj. to je vei nivo osvijetljenosti (koji se u tabeli predstavlja veim brojem), to e svjetlije biti prikazano bijelo na displeju. Kada se doe na ivotni vijek LCD displeja, cifra se odnosi na srednje vrijeme izmeu otkaza za ravni panel. To znaci da e on, ukoliko stalno radi, imati srednji ivot od oko 60000 sati prije nego to izgori. To bi bilo jednako oko 6,8 godina. U odnosu na to, katodne cijevi mogu da traju mnogo due. Meutim, dok LCD displeji jednostavno izgore, katodne cijevi postaju slabije kako stare i u praksi nemaju mogunost da daju osvjetljaj prema ISO standardima poslije oko 40000 sati upotrebe.

16

2. Mjerila za izbor monitora

Rezolucija je broj piksela koji opisuje grafika kartica na radnoj povrini, izraena kao proizvod njihovog broja po horizontali i po vertikali. Standardna VGA rezolucija je 640 x 480 piksela. Najee SVGA rezolucije su 800 x 600 i 1024 x 768 piksela. Brzina osvjeavanja, ili vertikalna frekvencija, mjeri se u Hercima (Hz) i predstavlja broj kadrova koji se prikazuje na ekranu u sekundi. Pri manjim uestanostima osvjeavanja osjetno je treperenje ekrana, koje postaje neprijatno prilikom dueg rada. Brzina osvjeavanja, dovoljna da ekran ne bi treperio prihvaena irom svijeta, iznosi 70 Hz i vie, mada standardi kao to je VESA poveavaju te frekvencije na 75 Hz ili 80 Hz. 2.4 Standardne rezolucije ekrana 10 Grafike kartice raunara stvaraju signal ija uestanost zavisi od odabrane rezolucije i brzine osvjeavanja. Taj signal se zove horizontalna frekvencija skaniranja, HSF, i izraava se u kHz. Podizanje rezolucije i/ili brzina osvjeavanja poveava signal HSF. Monitor sa viestrukim skeniranjem ili "autoskan" monitor moe da prihvati bilo koji signal koji je izmeu minimalne i maksimalne HSF. Ako signal pada van opsega datog monitora, on nee moi da se prikae. Veliina i oblik CRT monitora do poetka 1998. godine monitori dijagonale od 15 ina su postepeno klizili ka jeftinom - prizemnom statusu, a oni od 17 ina, izvanredan izbor za rad na rezoluciji od 1024x768 piksela, pomjerali su se u oblast rezervisanu za stone raunare glavnog trita. Na vrhunskom dijelu, malo monitora od 21 ina nudilo je rezoluciju od 1800x1440. Krajem 1997. godine, na tritu se pojavio izvjestan broj monitora od 19 ina, sa cijenama i fizikom veliinom slinim vrhunskim modelima od 17 ina, koji je nudio dobar odnos cijene i performanse uz visoku rezoluciju. Monitor sa katodnom cijevi od 19 ina je dobar izbor za 1280x1024 - to je minimalna rezolucija za ozbiljnu grafiku ili stono izdavatvo i minimum snanog korisnika u poslovnim primjenama. To je takoe praktian minimum za prikaz na 1600x1200, mada su za takvu rezoluciju poeljni vei monitori. Jedan od glavnih problema monitora sa katodnom cijevi je njihova veliina. to je vea vidljiva povrina, to se poveava dubina katodne cijevi.. Proizvoai katodnih cijevi su pokuavali da smanje dubinu pomjeranjem uobiajenog otklona od 90 stepeni na 100 ili 110 stepeni. Meutim, to se vie skree elektronski mlaz, tee je odravati njegov fokus. Radikalne mjere koje se primjenjuju ukljuuju i stavljanje otklonskih namotaja unutar stakla katodne cijevi. Normalno, oni se nalaze oko vrata katodne cijevi. Rezultat ovog razvojnog napora je takozvana katodna cijev sa "kratkim vratom". Poetkom 1998. godine, na trite su stiu monitori od 17 ina sa kratkim vratom koji imaju dubinu oko 15 ina. Isto unapreenje je primijenjeno i na monitore od 17, 19 i 21 ina, tako da je dubina monitora za oko dva ina manja od veliine njegove dijagonale. Oblik ekrana monitora je drugi vaan inilac. Tri najea oblika katodne cijevi su sferni (dio sfere, to se koristi kod najstarijih i najjeftinijih monitora), cilindrini (dio cilindra, koristi se kod katodnih cijevi sa reetkom otvora) i ravan etvrtasti (dio sfere koja je dovoljno velika da ekran izgleda gotovo ravan). Ravna etvrtasta cijev ( FST - flat square tube) je standardna u savremenim konstrukcijama monitora. Ravne etvrtaste cijevi (FST) poboljavaju ranije konstrukcije, jer imaju povrinu ekrana sa veoma blagom zakrivljenou. One takoe imaju veu povrinu za prikaz, bliu ukupnoj veliini cijevi i sa gotovo etvrtastim uglovima. Postoji i tekoa prilikom konstruisanja etvrtastog ekrana,

17

jer to ekran predstavlja manji dio sfere, to je tee upravljati geometrijom i fokusom slike na takvom ekranu. Savremeni monitori zato koriste mikroprocesore da bi se primijenile tehnike kao to je dinamiko fokusiranje i kompenzovao taj efekat. Cijevi FST zahtijevaju posebnu leguru, Invar, za izradu maske. Ravan ekran znai da je najkrai put mlaza u sreditu ekrana. To je taka u kojoj energija mlaza tei da se koncentrie i zato se maska tu vie zagrijava nego u uglovima i na ivicama displeja. Neravnomjerno zagrijavanje maske moe da prouzrokuje njeno irenje, a zatim krivljenje i uplitanje. Bilo kakvo izoblienje maske znai da njeni otvori nee vie odgovarati trijadama taaka na ekranu i da e se kvalitet slike smanjiti. Legura Invar se koristi na najboljim monitorima, jer ima mali koeficijent irenja. Najvei problem FST ekrana je to oni naglaavaju problem oblika elektronskog mlaza koji je eliptian u taki gdje on udara u ivice ekrana. Pored toga, upotreba besprekorno ravnog stakla poveava optiku iluziju prouzrokovanu odbijanjem svijetla, to daje rezultujuoj slici konkavan izgled. Zato su neki proizvoai cijevi uveli zakrivljenost na unutranjoj povrini ekrana, da bi se kompenzovali konkavan izgled slike.

3. Odravanje monitora
Za pravilno odravanje monitora trebalo bi da slijedite slijedee smjernice: Aktivirati program za zatitu ekrana, iako je pregorijevanje fosfora (kada slika koja je ostala na ekranu moe da ostavi stalnu sjenku na njemu) skoro nemogue kod VGA monitora, za razliku od starih TTL monitora. Moete da zatitite svoj raunar lozinkom pomou standardnog programa za zatitu ekrana u Windowsu ili programa drugih proizvoaa (mada odluno pretraivanje moe lako da zaobie lozinku iz programa za zatitu ekrana). U Windowsu postoji vie programa za zatitu ekrana koji mogu da budu ukljueni iz okvira Display u kontrolnom panelu. itav niz besplatnih ili veoma jeftinih programa za zatitu ekrana moe da se preuzme sa Interneta. Ipak, treba imati na umu da dodatni programi za zatitu ekrana mogu da budu uzrok padanja i zaustavljanja sistema ako su loe napisani ili zastarjeli. Da bi se umanjile mogue nevolje, treba koristiti programe za zatitu ekrana koji su napisani iskljuivo za namijenjeni operativni sistem. Da bi se sprijeilo prerano otkazivanje jedinice za napajanje monitora, treba podesiti upravljanje napajanjem iz lista Display Properties ili Power (Management) tako da monitor pree u pripravni reim male potronje posle razumnog perioda-nerada (10 do 15 minuta) i iskljui se posle priblino 60 minuta. Kada na kratko ne radite sa raunarom, mnogo je bolje da koristite mogunost upravljanja napajanjem nego prekida napajanja. Monitor se iskljuuje tek na kraju radnog raunarskog dana. Kako znati da li je monitor zaista iskljuen ili je u pripravnom stanju? Treba pogledati svjetlosnu diodu na prednjoj strani monitora. Ako je monitor u pripravnom stanju, dioda je najee zelene boje i trepti ili je stalno ute boje. Kada je monitor u radnom reimu, dioda je stalno zelene boje. Monitori u pripravnom stanju ipak troe neto energije, zbog ega ih treba iskljuiti na kraju radnog dana. Ako monitor ne prelazi u pripravno stanje kada mu PC ne alje signale, treba provjeriti da li je monitor pravilno definisan u listu Display Properties Windowsa. Pored toga, trebalo bi potvrditi polje Energy Star za sve monitore koji podravaju upravljanje napajanjem, izuzev kada monitor treba da bude stalno ukljuen (kao na primjer u prodavnicama ili na postoljima). 18

Treba provjeriti da li monitor ima odgovarajue provjetravanje du bonih strana, zadnje i gornje strane. S obzirom na to da monitori imaju pasivno hlaenje, nagomilavanje tastatura, fascikli, knjiga i drugog kancelarijskog pribora moe da umanji protok vazduha, uzrokuje pregrijavanje monitora i znaajno skrati njegov vijek. Ako se nadje monitor sa djelimino istopljenom reetkom na gornjoj strani kuita, treba znati da je najvjerovatnije rije o loem hlaenju. Ako je potrebno koristiti monitor u prostoru sa slabim protokom vazduha, treba se opredijeliti se za LCD monitor umesto CRT-a zato to su LCD monitori u radu mnogo hladniji od CRT-a. Ekran i kuite monitora treba da budu uvijek isti. Treba iskljuiti napajanje, nanijetii sredstvo za ienje elektronskih ureaja na meku krpu (nikada direktno na monitor!) i lagano obrisati ekran i kuite. Ako neki CRT monitor ima mogunost ili dugme za razmagnetisavanje, treba ga koristiti redovno za uklanjanje zalutalih magnetnih signala. Treba imati na umu da CRT monitori imaju snane magnete oko katodne cijevi i da ne bi smjeli drati magnetne medijume u blizini monitora.

4. Popravka monitora
Pokvaren ili neispravan monitor obino se ne popravlja, ve se zamjenjuje u celini. Za veinu monitora obino se ne mogu nabaviti dijagrami, liste djelova, elektrine eme i druga dokumenta. Iako se monitor esto zamjenjuje u cjelini, mnogi su preskupi da bi bili zamijenjeni, a naroito CRT od 20 ina i vie i veina LCD monitora. Najbolje je stupiti u vezu sa isporuiocem kod kojeg je kupljen monitor ili sa nekim preduzeem koje se posebno bavi radionikom popravkom. Ako je monitor veliine 15 ina ili manji, poeljno je zamijeniti ga monitorom od najmanje 17 ina zato to radionika popravka malih monitora kota skoro koliko i njihova zamjena, a veliki monitori danas i nijesu vie tako skupi. Radionika popravka znai poslati monitor strunjacima za popravku, koji ili poprave ureaj ili poalju istovjetni koji su ve popravili. Ovo se obino obavlja po utvrenoj cijeni; drugim rijeima, cijena je ista bez obzira na to ta su oni uradili da bi popravili ureaj. Da se ne bi dugo ekalo na popravku monitora u radionici esto daju isti model monitora koji je ispravan odmah po prijemu monitora koji treba popraviti. Na taj nain se gubi najmanje vremena za popravku monitora. U sluaju da je monitor jedinstven ili da nemaju takav u skladitu, mora se saekati popravka tog uredjaja. Relativno je jednostavno utvrditi da li je monitor u kvaru. Na primjer, ako vam nestane slika, zamjenom sa drugim monitorom moe da se utvrdi da li je monitor uzrok problema. Ako problem nestane kada zamijenite monitor, uzrok je skoro sigurno u vaem monitoru ili kablu; ako problem i dalje ostaje, vjerovatno je kvar u video adapteru ili samom PC-ju. Veina boljih, novijih monitora ima ugraen sklop za samodijagnostikovanje. Za vie pojedinosti treba proitati uputstvo dobijeno uz monitor. Ako postoji, ovo svojstvo moe pomoi da se odredi da li je kvar zaista u monitoru ili je u kablu, odnosno negdje na drugom mjestu u sistemu. Ako sklop za samodijagnostikovanje daje sliku na ekranu, uzrok kvara treba potraiti u drugim djelovima video podsistema. Kabl monitora moe ponekad da predstavlja uzrok problema sa slikom. Iskrivljeni izvod u utikau DB-15, koji se umee u video adapter, moe da onemogui monitor da

19

prikazuje sliku. U veini sluajeva prikljuak moe da se popravi paljivim ispravljanjem krivog izvoda pomou iljatih klijeta. Ako se izvod polomi ili je prikljuak oteen na neki drugi nain, ponekad se mora zameniti kabl monitora. Neki proizvoai monitora koriste kablove koji se iskljuuju iz monitora i video adaptera, dok su drugi stalno prikljueni. U zavisnosti od vrste prikljuka koji se koristi na kraju za monitor, ponekad je potrebno traiti zamjenu kod proizvoaa. Ako ste utvrdili da je uzrok problema u monitoru, treba proitati uputstvo koje se dobija sa monitorom ili pozvati proizvoaa da se sazna gdje je njegova najblii servis za popravku. Postoje i nezavisna preduzea za radioniku popravku koja mogu da poprave veinu monitora (ako nijesu vie u garantnom roku); obino su njihove usluge mnogo jeftinije nego u ovlaenom servisu. Popravku CRT monitora uvijek treba povjeriti strunim ljudima za popravku. Dodirivanje pogrenog dijela moe da bude kobno. Kola u monitoru mogu da zadre izuzetno visoke napone, danima ili ak sedmicama poslije iskljuenja napajanja. Strunjak za popravku treba da rastereti katodnu cijev i snane kondnezatore prije nego to se nastavi sa radom. Kod veine monitora postoji ogranienje na jednostavnija podeavanja. Za podeavanje monitora u boji je potrebno iskustvo. Ljudima koji nemaju iskustva je veoma komplikovano podeavanje. Ne treba zaboraviti takoe da je veliki broj problema koji se javljaju sa savremenim monitorima povezan sa programima koji upravljaju tim ureajima, a ne sa hardverom. Prije nego to se pokua popraviti hardver, treba provjeriti da li postoje odgovarajui i najnoviji upravljaki programi; oni sami ve mogu da predstavljaju rjeenje. Reavanje problema sa monitorima Problem: Nema slike. Reenje: Ako je LED na prednjoj strani monitora ute ili trepue zelene boje, monitor je u stanju smanjenog napajanja. Treba pomjeriti mi ili pritisnuti Alt+Tab na tastaturi i saekati najvie jedan minut da se sistem probudi ako je ukljuen. Ako je LED na prednjoj strani monitora zelene boje, monitor je u pripravnom stanju (prima signal), ali su sjajnost i kontrast postavljeni pogreno; treba ih podesiti. Ako na monitoru ne svijetle indikatori, treba provjeriti napajanje i prekida napajanja. Provjerite na priguivau prenapona ili usmjerivau napajanja da li napajanje stie do monitora. Ako je potrebno, zamenite kabl napajanja kablom koji je provjereno ispravan. Probajte ponovo. Da bi se utvrdilo da je kvar u monitoru, treba ga zamijeniti monitorom koji provereno radi. Treba provjeriti kablove za podatke na krajevima kod monitora i kod video kartice. Problem: Slika treperi. LCD monitori - Iskoristiti program za podeavanje ekrana da bi se smanjili ili uklonili treperenje i plivanje taaka. Svi monitori - Provjeriti da li je kabl vrsto prikljuen za video karticu i za monitor (ako se vadi). Ukloniti produni kabl i ponovo ispitajti monitor kada je prikljuen neposredno na video karticu. Ako je produni kabl lo, treba ga zamijeniti. Provjeriti jesu li kablovi oteeni, ako jesu, treba ih zamijeniti. Provjeriti ima ili smetnji iz okoline. Mikrotalasne rerne, kada su ukjluene u blizini monitora, mogu da prouzrokuju ozbiljna izoblienja slike.

20

5. Podeavanje monitora
Postoje dva naina za podeavanje display-a:
Prvi nain je kad kliknete desnim klikom tastature mia na prazan prostor desktop-a (ili preko control panela na ikonicu display). Pojavie se padajui meni i onda kliknete na karticu properties kao na priloenoj slici:

Odmah nakon toga e se otvoriti novi prozor display properties :

21

U display properties se mogu podeavati razne stavke i to:

Teme (eng. Themes):

razne teme za izgled os

Radna povrsina (eng. Desktop):

22

slike za pozadinu

dugme za dugme za pozicioniranje slike na desktop-u odabor boja za pozadinu trazenje slika za pozadinu

Strech - istegnuti, rastegnuti, rairiti sliku Tile isjeckati sliku Center - centrirati sliku

23

uvar monitora (eng. Screen Saver):

razni izgledi screen saver-a

dugme slui za podeavanja screen sever-a

dugme slui za za napajanje

ovo dugme slui za trenutni prikaz screensaver-a

24

Izgled prozora (eng. Appiriance):

izgled prozora i dugmadi

ema boja

veliina fonta razni efekti napredna podeavanja

Drugi nacin za podeavsnje monitora je preko upravljakog menija koji se nalazi na spoljnom dijelu monitora na kome se podeavaju: Kontrast Osvjetljenje Horizontalno i vertikalno pozicioniranje Promjena veliine desktopa Podeavanje iskrivljenja Oslobaanje elektriciteta i td.

25

Zakljuak
U ovom radu dat je prikaz Monitora personalnog raunara kao osnovnog izlaznog ureaja sa PC-a koji slui za prikaz teksta i slike. Posebna panja je posveena monitorima tipa CRC (displej sa katodnom cijevi) i LCD (displej sa tenim kristalima).

26

Literatura
Za izradu ovog rada sam koristio sledee: Internet: Wikipedia acopise: PC press elektronski asopis PC world Mikro http://www.pcpress.co.yu/ http://www.mikro.co.yu/ http://www.wikipedia.org

27