ATMOSFERA (Vrijeme i klima)

VRIJEME je trenutno stanje atmosfere. Nauka koja se bavi prouavanjem vremena naziva se METEOROLOGIJA. ATMOSFERA je plinoviti omota Zemlje i zajedno sa njom uestvuje u rotacionom kretanju. Njena uloga je da titi Zemlju od pretjeranog zagrijavanja danju i prevelikog hlaenja nou. Da nije atmosfere brojni meteori bi padali na Zemlju, a ultraljubiasto zraenje bi unitilo sav organski svijet na Zemlji. ATMOSFERA je MJEAVINA PLINOVA (duik- 78%) (kisik-20%) ( ostatak ine dioksid, argon i ozon) PODJELA ATMOSFERE: TROPOSFERA je najnii i najgui sloj atmosfere. Debljina na polovima je 7-10 km a na ekvatoru 12-15 km. U troposferi temperatura opada s visinom , iznosi od - 55 do -60 stepeni STRATOSFERA (ozonosfera) je sloj u kojem je koncentracija OZONA znatno poveana. Ozon upija ultraljubiasta zraenja i titi ivot na Zemlji. Zrak u stratosferi je veoma razrijeen i suh. Temperatura je oko -55 stepeni. MEZOSFERA je srednji dio atmosfere na visini od 50-80 km. U ovom sloju postoji visok stupa IONIZACIJE estica. EGZOSFERA nalazi se na visini iznad 800 km. Zrak je veoma razrijeen, estice se kreu velikom brzinom i odlaze u meuplanetarni prostor. Kada se povea koncentracija plinovitih estica (vodena para, estice soli, praine, ai) u atmosferi toliko remete ekoloku ravnoteu --> nazivamo ih ONEIIVAIMA ili AEROPOLUTANTIMA. To su najee CO2 i SO3 koji nepovoljno djeluju na ljude, stvaraju SMOG i KISELE KIE. Velika opasnost za ovjeanstvo je smanjena koliina ozona to uzrokuje pojavu ultraljubiastog zraenja. INSOLACIJA (zagrijavanje Zemlje Suncem) i RADIJACIJA: Za pokretanje atmosferskih procesa troi se SUNEVA ENERGIJA koja u vidu ELEKTROMAGNETNIH VALOVA stie na Zemljinu povrinu. Na Zemlju stiu u vidu ULTRALJUBIASTOG ZRAENJA, VIDLJIVOG ZRAENJA i INFRACRVENOG (toplinskog) ZRAENJA.. Suneve zrake koje na svom putu "izbjegnu" prepreke dolaze na Zemlju u vidu DIREKTNOG SUNEVOG ZRAENJA. Radijacija koja dolazi na Zemlju odbijajui se od estice u atmosferi nazivamo DIFUZNA RADIJACIJA. Svijetla podloga odbija Suneva zraenja, za razliku od tamnije koja odbija manje. Ova pojava se naziva ALBEDO. ZEMLJINA ZRAENJA se nazivaju i TERESTRIKA ZRAENJA .Ono traje danonono za razliku od Sunevog koje traje samo tijekom dana. EFEKT STAKLENIKA je proces koji omoguava uravnoteenu temperaturu koja pak omoguava ivot na Zemlji. SLia proces se odvija u stakleniku.
1

TEMPERATURE ZRAKA, VODE I TLA

TEMPERATURA je stupanj zagrijanosti nekog tla. Temperatura se mjeri TERMOMETRIMA i TERMOGRAFIMA. Vrijednost temperature iskazuje se najee CELZIJUSOVOM, a rjee KELVINOVOM i FARENHAJTOVOM ljestvicom. Celzijusova ljestvica podijeljena je na podioke od kojih 0 stepeni oznaava TAKU SMRZAVANJA a 100 stepeni TAKU KLJUANJA vode. Srednja dnevna temperatura mjeri se po formuli: t7(h) + t14(h)+ 2x t21(h) :4 Srednja dnevna temperatura tla mjeri se po formuli : t7(h) + t14(h)+ t21(h) : 3 Zbrajanjem svih dnevnik srednjih temperatura i dijeljenjem s brojem dana u mjesecu , dobije se SREDNJA MJESENA TEMPERATURA. Zbrajanjem svih srednjim mjesenih temperatura i dijeljenjem sa 12 dobije se SREDNJA GODINJA TEMPERATURA.. Razlika izmeu NAJVIE i NAJNIE dnevne temperature zove se DNEVNA AMPLITUDA TEMPERATURE, a za mjerenje najviih i najniih temperatura koriste se EKSTREMNI TERMOMETRI (maksimalni i minimalni) GODINJA AMPLITUDA TEMPERATURE se rauna iz razlike srednje mjesene temperature zraka najtoplijeg i najhladnijeg mjeseca. Razlikujemo MARITIMNI i KONTINENTALNI TIP godinjeg hoda temperatura. VERTIKALNE PROMJENE TEMPERATURE ZRAKA VERTIKALNI TERMIKI GRADIJANT je opadanje temperature na svakih 100m za 0,5; 0,6 C. Kada temperatura zraka pone rasti s visinom nazivamo TEMPERATURNI OBRAT. HORIZONTALNI RASPORED TEMPERATURA ZRAKA IZOTERME spajaju mjesta sa jednakim temperaturama zraka. Najee se njima prikazuje temperatura najtoplijeg i najhladnijeg mjeseca.. --> Temperature na Zemlji ovise o geografskoj irini i sasporedu kopna i mora. TERMIKI EKVATOR je linija koja spaja mjesta sa najviim temperaturama na svakom meridijanu i uglavnom se nalazi sjeverno od geografskog ekvatora.

TLAK (pritisak) ZRAKA i VJETROVI

TLAK je pritisak koji svojom teinom vri stup zraka na horizontalnu povrinu. NORMALNI (standardni) ZRANI PRITISAK je 1013 hPa pri temperaturi od 0 stepeni na 45 geografske irine u razini mora. Tlak zraka mjeri se IVINIM BAROMETROM (naunik Torieli), ali zbog malih dimenzija danas se vie upotrebljava ANEROID (metalni barometar). BAROGRAF se koristi za automatsko mjerenje tlaka. S porastom nadmorske visine zrak postaje sve rjei, samim tim i laki , te vri manji pritisak na Zemljinu povrinu. Zbog rjeeg zraka na VEIM VISINAMA OTEANO DISANJE, pa stanovnici tih krajeva imaju vie krvi u organizmu zbog snadbijevanja stanica kisikom ili im je POVEAN KAPACITET PLUA. POLJA TLAKA su mjesta na Zemlji nad kojima se zadrava niski ili visoki tlak. IZOBARE su linije koje spajaju mjesta sa istim pritiskom. BAROMETARSKI MAKSIMUM --> ANTICIKLONA (visoki pritisak) --> DONOSI LIJEPO VRIJEME BAROMETARSKI MINIMUM --> CIKLONA (niski pritisak) --> DONOSI LOIJE VRIJEME Na Zemlji ima podruja gdje je tlak zraka manje-vie nepromjenjiv, a to su: I. II. III. IV. EKVATORSKO PODRUJE NISKOG TLAKA; SUPTROPSKI MAKSIMUM TLAKA; NISKI TLAK SUBPOLARNIH IRINA POLJE VISOKOG TLAKA IZNAD ARKTIKA

VJETROVI--> HORIZONTALNO STRUJANJE ZRAKA. --> BOFORI su sprave za mjerenje jaine vjetra (1-12). Smjer vjetra odreuje se prema strani svijeta odakle puu, grafiki se moe prikazati RUOM VJETROVA. --> BRZINA VJETRA je put to vjetar pree u jedinici vremena, mjeri se ANEMOMETRIMA a izraava se m/s ili km/h. U POMORSTVU brzina vjetra mjeri se VOROVIMA. STALNI VJETROVI (pasati, zapadni, polarni) --> PERIODINI (monsuni, dijele se na tropske i vantropske) --> LOKALNI (danik, nonik, zmorac i kopnenjak). PASATI- iz pravca sjeverne i june obratnice prema ekvatorijalnim prostorima niskog tlaka. ZAPADNI VJETROVI- iz suptropskih oblasti visokog tlaka prema umjerenim geografskim irinama (okeani, zapadna primorja kontinenata) POLARNI VJETROVI- iz polarnih prostora Arktika i Antarktika prema subpolarnim prostorima. MONSUNI- puu u oblasti jugoistone Azije. Ljeti puu s mora na kopna, a zimi s kopna na more.
3

DANIK i NONIK nastaju kao posljedica nejednake zagrijanosti planinskih padina i dolinskog dna. Danju se jae zagrije dolinsko tlo pa vjetar struji uz padine--> danik. Nou se padine ohlade, pa se niz njih sputa hladan zrak- nonik. ZMORAC- s mora; KOPNENJAK (s kopna).

VLANOST ZRAKA I PADAVINE

Pod VLANOU ZRAKA podrazumijeva se prisustvo VODENE PARE u veoj ili manjoj mjeri. U atmosferi uvijek se nalazi odreena koliina vodene pare koja je tu pristi gla ISPARAVANJEM. U ovisnosti od temperature zrak moe da primi razliitu koliinu vodene pare koju izraavamo kao MAKSIMALNU, APSOLUTNU i RELATIVNU. MAKSIMALNA VLANOST je najvea mogua koliina vodene pare koju zrak pri odreenoj temperaturi moe da primi. APSOLUTNA VLANOST - ve postojea koliina vodene pare u 1m3 ili 1 kg zraka. RELATIVNA VLANOST predstavlja odnos izmeu maksimalne i apsolutne vlanosti. Koliina isparene vode mjeri se EVAPORIMETROM; vlanost zraka mjeri se PSIHOMETROM ili HIDROMETROM, dok se za cjelodnevno praenje promjena vlage u zraku upotrebljava HIDROGRAF. Kada u zraku, koji je zasien vodenom parom, doe do snienja temperature ili poveanja koliine vodene pare dolazi do procesa KONDENZACIJE ili SUBLIMACIJE. Temperatura pri kojoj vodena para iz zasienog zraka prelazi u teno stanje naziva se ROSITE ili TAKA ROENJA.. Do KONDENZACIJE vodene pare dolazi ako je temperatura roenja via od 0 C (i stvaraju se kapljice vode), a ako je temperatura nia od 0 vodena para SUBLIMIRA (prelazi) u vrsto stanje. Kondenzacijom i sublimacijom nastaju MAGLA, OBLACI i RAZNE VRSTE PADAVINA. MAGLA-nastaje u donjim slojevima troposfere naglim hlaenjem zraka od ohlaene podloge pri emu dolazi do kondenzacije sitnih vodenih kapi i malih kristala leda. Magla smanjuje vidljivost. U gradskim sredinama nastaje "gradska magla" ili SMOG nastala mijeanjem magle sa aeropolutantima. OBLACI su vidljive nakupine sitnih kapljica vode. Njihov oblik ovisi o procesima koji se odvijaju u atmosferi. Podjela oblaka po RODOVIMA : CIRUS (vlaknasti ili pramenasti) STRATUS (slojeviti) KUMULUS (gomilasti)
4

 NIMBUS (kini) ALTUS (visoki)

Prema VISINI i SASTAVU: VISOKI OBLACI lee na visinama izmeu 6 i 10 km, gdje su temperature nie od -25 i sainjeni su samo od kristala leda. U ovu grupu oblaka spadaju CIRUSI, CIROSTRATUSI i CIROKUMULUSI.Ovi oblaci nagovjetavaju PROMJENU VREMENA. SREDNJE VISOKI OBLACI lee na izmeu 2 i 6 km visine pri temperaturi od -25 do 0. Graeni su od kapljica vode u donjem dijelu i kristala leda u gornjem. U -njih- spadaju ALTOKUMULUSI i ALTOSTRATUSI NISKI OBLACI dopiru do visine od 2 km pri temperaturi veoj od -5. Graeni su samo od vodenih kapljica. U ovu grupu spadaju STRATOKUMULUSI, STRATUSI i NIMBOSTRATUSI. OBLACI VERTIKALNOG RAZVOJA su KUMULUSI i KUMULONIMBUSI koji se razvijaju u visini niskih oblaka, a vrhovi su im u razini srednjih i visokih oblaka i seu do 10 km visine. PADAVINE su svi oblici u kojima vodena para iz atmosfere dospijeva na povrinu Zemlje. Najvnije meu njima su: KIA, SNIJEG, GRAD, ROSA, MRAZ, INJE. KIA nastaje u oblacima ija je temperatura vea od 0, pri emu se sitne kapljice kie nastale kondenzacijom spajaju u vee kapi i pod utjecajem gravitacije padaju na Zemljinu povriu. SNIJEG nastaje sublimacijom vodene pare u oblacima ija je temperatura nia od 0. Ledeni kristali nastali sublimacijom zbog svoje teine poinju padati na tlo, spajaju se s drugim kristalima s pomou pothlaene vode u velike pahulje snijega. Hoe li pahulje doprijeti na tlo ovisi o temperaturi zraka ispod oblaka. GRAD nastaje jakim uzlaznim strujanjem zraka. Pri tome se zrak brzo hladi, a kapljice pothlaene vode zamrzavaju. ROSA nastaje hlaenjem najnieg sloja zraka kondenzacijom vodene pare i formiranjem sitnih kapljica vode. Ukoliko je temperatura roenja ispod 0 dolazi do sublimacije vodene pare i nastaje MRAZ. INJE nastaje kad se pothlaene kapljice nau na predmetima ija je temperatura ispod 0 pri emu odmah mrznu. Pri tome nastaju kristali leda slini snijegu koji se hvataju za grane drvea, lia etinara, telefonske ice... Po nainu postanka padavine mogu biti: KONVEKCIJSKE- nastaju izdizanjem zraka iznad jako zagrijane podloge pri emu se zrak iri hladei se do temperature roenja te se uslijed kondenzacije izluuju padavine. OROGRAFSKE-kada se zrak izdie uz reljefnu prepreku; dolazi do kondenzacije i nastaju padavine na strani padine okrenute vjetru.
5

 FRONTALNE-nastaju prilikom nailaska ciklona, pri emu se hladni zrak podvlai pod topli koji se izdie, hladi i kondenzira. KIOMJERI- mjeri koliinu padavina izluenu iz oblaka. -->Podaci o srednjoj mjesenoj ili srednjoj godinjoj koliinipadavina unose se na karte linijama koje se zovu IZOHIJETE.

ZRANE MASE I FRONTE

ZRANE MASE su ogromne koliine zraka koje se razlikuju po fizikim osobinama, temperaturi, vlanosti i prozranosti. Da bi one nastala zrak se mora izvjesno vrijeme zadrati iznad odreene podloge. Prostor iznad kojeg se formiraju zrane mase naziva se IZVRNO PODRUJE; iznad OKEANA nastaju MARITIMNE (morske), a iznad KONTINENATA nastaju KONTINENTSKE zrane mase. S obzirom na temperaturu, zrane mase se dijele na TOPLE (nie geografske irine) i HLADNE (vie geografske irine). Zrane mase se razlikuju i prema prostoru gdje su nastale : ARKTIKE (A)- obrazuju se u polarnim krajevima s obliljem snijega i leda, hladne su i relativno suhe. POLARNE (P)- odlikuju se niskim temperaturama zimi, a relativno visokim ljeti. U Evropu, preko Antlantika dolaze kao vlane zrane mase. TROPSKE (T)-izmeu 15 i 35 sjeverne i june geografske irine. Morske tropske zrane mase odlikuju se vlanou. Kontinentske tropske zrane mase najee su iznad prostora Sahare i Arabijskog poluotoka. EKVATORSKE (E)- formiraju se u ekvatorskoj zoni niskog tlaka i odlikuju se visokim temperaturama i velikom vlanou. ZRANE FRONTE Ua zona dodira zranih masa naziva se FRONTALNA PLOHA, a presjek frontalne plohe i Zemljine povrine je ZRANA FRONTA. Fronte su popraene velikim kolebanjem temperatura i naglim promjenama vremena. Tri glavne klimatske fronte su: ARKTIKA FORNTA (Af)- razdvaja hladni arktiki od manje hladnog polarnog zraka.
6

 POLARNA FRONTA (Pf)- razdvaja polarne i tropske zrane mase. TROPSKA FRONTA (Tf)- razdvaja tople tropske i tople ekvatorske zrane mase. S obzirom na temperaturu, zrane fronte kao i zrane mase mogu biti TOPLE (na dodiru toplih i hladnih zranih masa gdje se topli zrak izdie preko hladnog...) HLADNE.

CIKLONE i ANTICIKLONE Na sudaru toplog tropskog zraka sa juga i hladnog polarnog sa sjevera nastaju POLARNE FRONTE. Kada hladna fronta sustigne toplu nastaje nova OKLUDIRANA FRONTA. Uslijed strujanja zraka u ciklonama i pod utjecajem reljefa nastaje topli vjetar- FEN. Fen pue u Alpama, Andama, Stjenjaku, Grendlandu, Novom Zelandu pa i u Dinaridima. Vjetar koji prelazi preko planinske prepreke Dinarida i donosi na Jadran hladni zrak zove se BURA.- I bura i fen nastaju prelaskom zraka preko planinske prepreke pa se zovu SLAPOVITI VJETROVI. Zbog velikih razlika u tlaku nastaju vjetrovi uraganske brzine. (Ciklon, Tajfun, Vili-Vili, Hariken) Kratkotrajne, ali intenzivne, promjene koje nastaju uslijed naglog izdizanja zraka od zagrijane podloge nazivamo NEPOGODAMA. Traju kratko (oko 1h). Nepogode su popraene pljuskovima, vjetrom, sijevanjem i grmljavinom. Uslijed elektinog pranjenja oblaka nastaju MUNJE koje zagrijavaju zrak i on se naglo iri, a to irenje ujemo kao EKSPLOZIJU, GRMLJAVINU. Ponekad se pri nepogodama razvijaju i ljevkasti vrtlozi --> TORNADA koja imaju ogromnu ruilaku snagu ANTICIKLONE su oblasti visokog zranog tlaka gdje zrak struji od centra ka periferiji, iz gornjih slojeva troposfere prema povrini Zemlje. Zimske anticiklone prate pojave tmurnog, maglovitog i esto oblanog vremena..

KLIMA I KLASIFIKACIJA KLIMA NA ZEMLJI

KLIMA je srednje stanje vremena i njegove uobiajene promjene. Ovu definiciju klime dao je Vladimir Kepen , Njemac ruskog porijekla, jo 1900.. Da bi se definirala klima nekog mjesta potrebno je dugogodinje promatranje (25-30 godina). Znanost koja se bavi prouavanjem klime naziva se KLIMATOLOGIJA. ELEMENTI koji ine klimu su: radijacija, temperatura, tlak zraka, vjetar, vlanost zraka, naoblaka, padavine i snjeni pokriva. Osnovni klimatski FAKTORI su: geografska irina, raspored kopna i mora, morske struje, reljef i nadmorska visina. KEPENOVA KLASIFIKACIJA KLIME: Kepen je sve klime na Zemlji svrstao u pet osnovnih razreda i oznaio ih slovima A,B,C,D,E. -> Unutar svakog razreda izdvojio je klimatske tipove. Pored glavne oznake dodao je i druge slovne oznake koje oznaavaju vlanost. f (nema sue) s (sua ljeti) w (sua zimi) esto se pridodaje i tree slovo koje oznaava ljetnu temperaturu: a (vrue ljeto) b (toplo ljeto) c (svjee ljeto) VRIJEME I PROGNOZIRANJE VREMENA
8

Prve "prognoze" vremena bile su zasnovane na promatranju neba, i najee su bile netane.

A-TROPSKE KINE KLIME

(Af) PRAUMSKA KLIMA

Nema izmjene godinjih doba. Nalazi se oko EKVATORA. Svakodnevna KIA. Velika VLANOST. Karakteriu je VISOKE TEMPERATURE i OBILJE VLAGE. To su VEDRA podruja (kie pljuskovite i kratkotrajne).

Danas, na Zemlji postoji mrea meteorolokih stanica. Prognoza vremena nam daje sliku atmosfere odreenog mjesta u odreeno vrijeme. Simbole kojima se prikazuju meteoroloki podaci propisuje Svjetska meteoroloka organizacija WMO pri UN. Na osnovu dobivenih podataka svakodnevno se izrauju SINOPTIKE (vremenske) KARTE u kojima se meunarodno utvrenim simbolima prikazuje stanje vremena u odreenom prostoru i vremenu.

(Aw) SAVANSKA KLIMA

(Am) TROPSKA MONSUNSKA KLIMA

-Juna Amerika, ekvatorijalna Afrika, ri Lanka, Malajski poluotok, Filipini i Madagaskar. Ima manje padavina od praumske. Ima jedno SUNO RAZDOBLJE koje se javlja ZIMI i VLANO RAZDOBLJE koje se javlja LJETI. Ovdje dominiraju VISOKE TRAVE i NISKO DRVEE. -Centralni Brazil, Paragvaj, Bolivija, Venecuela, Kolumbija,Sjeverna Australija, Indija i Madagaskar. Predstavlja prijelazni tip izmeu PRAUMSKE i SAVANSKE klime. Zbog ljetnog monsuna, ljeti na tim podrujima PADNE PUNO KIE, a ZIMI je SUNO RAZDOBLJE. -juna i jugoistona Azija, dijelovi Srednje Amerike, oko rijeke Amazon te Gvinejsko primorje u Africi.

B-SUHE KLIME

(BW)- PUSINJSKA KLIMA

(BS) -STEPSKA KLIMA

NEDOSTATAK VODE (isparivanje vee od padavina) VRUE i SUHO tokom cijele godine. Osim povremenih pljuskovitih kia- nema padavina. -Sahara, Arapska pustinja, obala Somalije, pustinje Irana, Pakistan, Indija, Meksiko, Kalifornija, Australija. HLADNA PUSTINJSKA KLIMA: pustinje u unutranjosti Azije, Namib u Africi... -NISKE TRAVE --> STEPE Predstavljaju prijelaz izmeu SUHIH i VLANIH klima. Javljaju se na RUBOVIMA PUSTINJA. Uz rubove pustinja nalaze se VRUE STEPE dok su HLADNE STEPE rairene po Euroaziji.

10

C-UMJERENO TOPLE KINE KLIME

(Cs) SREDOZEMNA KLIMA

(Cf)- UMJERENO TOPLE VLANE KLIME

(Cw)- SINIJSKA KLIMA

U ovoj klimi imamo pravilnu SMJENU GODINJIH DOBA sa umjereno toplim ljetima i blagim ili umjereno hladnim zimama. Suha i topla ljeta, blage i vlane zime. Najzastupljeniji tip vegetacije je mediteranska uma- MAKIJA. Obale Sredozemnog mora, ilea, Kalifornije, June Afrika i Australija. -Ravnomjeran raspored padavina. U junim podrujima LJETA su VRUA (Sjevera i Juna Amerika, Kina, Australija , Kina, Australija, Juna Europa) Umjereno topla i vlana ljeta, a zime suhe i ugodne. -Juna Kina, Juna Koreja, Srednja i Juna Amerika

D- SNJENO SUMSKE ILI BOREALNE KLIME

Zime duge i hladne, ljeta mogu biti i vrua U kontinentalnom dijelu hladne zime i topla ljeta, a u primorskom svjea ljeta i blage zime. -Aljaska, Kanada, Sjeverni dio SAD i u pojasu od Skandinavije do sjevernog Japana. ISTONI SIBIR. Klima je vrlo surova s niskim temperaturama (srednja temperatura najhladnijeg mjeseca je -38C); jako malo padavina koje se izluuju ljeti. Najrairenija vegetacija su TAJGE na jugu i TUNDRE na sjeveru.

(Df) VLANE BOREALNE KLIME

(Dw) SUHE BOREALNE KLIME

E- SNJENE KLIME

(ET) KLIMA TUNDRE

(EF) KLIMA VJENOG MRAZA

Najsjeverniji dijelovi sjeverne lopte i najvii planinski vrhovi. Nema ljeta. Najsjeverniji dijelovi kontinenata sjeverne hemisfere., Od vegetacije zastupljena je jedino TUNDRA. Temperatura najtoplijeg mjeseca ne prelazi 10. Najhladnija temperatura od svih klima u kojoj tempertura najtoplijeg mjeseca ne prelazi preko 0C. Tu iskljuivo pada snijeg. Ova klima vlada na Arktiku, Antarktici i
11

Grenlandu.

12