17. IZVESTI METOD ITERACIJE GRAFIKIM PUTEM ! Rjeavamo ( ) .

Neka je neprekidna i diferencijabilna na segmentu , je dato poetno rjeenje i u kojem se nalazi korijen jednaine.

- u kojem

23. KOJE VRSTE GREAKA IMAMO Greka metoda, greka priblinog broja, greka matematikog modela, greke ulaznih podataka, greke zaokruivanja, apsolutna greka priblinog broja, relativna greka priblinog broja, greka aritmetikih operacija (sabiranja, oduzimanja, mnoenja, dijelenja), mainske greke.

25. KONVERGENCIJA BAIRSTOW-OVOG POSTUPKA. ZATO ? Konvergencija ovog iterativnog postupka je kvadratna, isto kao kod Hornerovog metoda, s obzirom da se primjenjuje Newton-Raphsonov metod za izraunavanje i :

1. KONVERGENCIJA METODA POLOVLJENJA INTERVALA. Metod polovljenja intervala pod pretpostavkama u vezi neprekidnosti funkcije I izbora pocetnih vrijednosti uvijek konvergira , ALI VRLO SPORO. Oito je da nakon prvog koraka | | | ( ), a nakon drugog | ( ) , odnosno nakon k-tog | | ( ). Ova ocjena greke se naziva apriornom jer se moze izraunati prije samog postupka. Konvergencija postupka je linearna (dakle spora) obzirom da je : ( ( ) )

Ako je ( )

napiemo ekvivalentnu jednainu

( )
(x) f (x)

(x)

f (x)

24. TA ZNAI AKO IMAMO oscilovanje BEZ KONVERGENCIJE kod metoda tangente Ukoliko doe do nespretnog izbora polaznog rjeenja to moe dovesti do divergencije te da je mogud i sluaj ciklikog ponavljanja vrijednosti. U posljednjem sluaju korijen moe, a i ne mora biti u blizini takvih vrijednosti. U sluajevima kada je drugi izvod stalnog znaka, poetnu taku treba izabrati tako da bude ( ) ( ) .

26. KOLIKI JE POLUPRENIK KOJI OBUHVATA SVE NULE U KOMPLEKSNOJ RAVNI KOD POLINOMA S REALNIM KOEFICIJENTIMA ? *| | | | Ako je za polinom ( ), ( ) nalaze u krugu poluprenika | | |. |+, tada se svi korijeni polinoma

Greka svakog narednog koraka je priblizno jednaka polovini prethodne greke.

27. IZVESTI RED KONVERGENCIJE METODA ITERACIJE ! 34. NA TA UPUDUJU OSCILATORNE A NA TA MONOTONE VRIJEDNOSTI ITERACIJA KOD PRIMJENE METODA ITERACIJE ? Oscilatorne vrijednost upuduju da niz konvergira ka rjeenju idudi ciklino oko rjeenja a monotone vrijednosti da niz konvergira ka rjeenju pribliavajudi mu se s jedne strane. | odakle slijedi | | | | ( | | ) | | ( ) ( )| | | . A | | | ( )|| | | |

2. NEWTON-RAPHSONOV METOD. ) ( ) ( ) { ( Po analogiji sa skalarnim sluajem,razvidemo funkcije fi(x) u okolini tacke poetnog rjeenja . Na ovaj nain se dobija: ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ( ( ) ) ) ( ( ( ) ) ) ( ( ( ) ) )

x1 x3

xk

x2

x0

x2

x1

x0

Oscilovanje (cikliki)

Monotonost

| ( )|

| ( )|

18. IZVESTI BEZOUTOV STAV! Bezuotov stav:: Polinom ( ) djeljiv je binomom ( Broj se naziva nula ili korijen polinoma .

) ako i samo ako je ( )

33. RED KONVERGENCIJE HORNEROVOG METODA. TA PREDSTAVLJA POLINOM U ODNOSU NA ( )

( )

Metod ima linearnu konvergenciju jer je limesu predstavlja red konvergencije. (|

koji je stepen nazivnika lana u | )

) postoji polinom ( ) i konstanta takvi Dokaz:: Po djeljenju polinoma ( ) sa ( ) ( ) da vrijedi ( ) ( , pri emu je ( ) pa tvrenje postaje oigledno.

Zato to se Hornerov metod zasniva na rjeavanju metoda tangente zato kao i metod tangente ima kvadratnu konvergenciju.. ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
( )

28. OBJASNITI MAINSKU GREKU NA PRIMJERU SABIRANJA VIE TANIH BROJEVA ! je relativna mainska greka. Za pseudoaritmetike operacije ne vae uobiajene osobine asocijativnosti, komutativnosti itd. Ovo se moe pokazati na sabiranju tri broja: ( ) |( ) ( ( ) ( )| ( ( ) ( )| | ( ) ) ( )| | )

19. TA BI BILA METODA SJEICE A TA METODA REGULA FALSI (i njihove konvergencije) ) Ideja metode sekante (regula falsi) je da se ( aproksimacija odredi kao sjecite -ose i sekante kroz take na grafu funkcije . ije apcise su predhodne aproksimacije takve da su vrijednosti u njima razliitog znaka. Konvergencija ovog metoda je linearna i u vedini sluajeva konvergira bre od metoda polovljenja intervala. Metod sjeice:: kod metoda sjeice ne raunamo izvod nego ga aproksimiramo sa pravom kroz dvije take. Ovaj metod je najbolji od svih metoda koji ne koriste izvode, i konvergencija ovog metoda je superlinearna.

( )

Za je ( ) . Ostatak dijeljenja nekog polinoma sa vrijednost tog polinoma u taki .

jednaka je

pri emu su svi parcijalni izvodi raunati u taki . Ako se odbace lanovi vieg reda,sistem jednaina de se svesti na linearni, ali se kao rezultat nede dobiti rjeenje sistem nego sljedede priblienje rjeenju . Zapisano u matrinom obliku bide: ( ) ( ) ] ( )

39. KAD SE KAE DA JE METOD STABILAN ? Kae se da je numeriki postupak stabilan ako pri njegovom koritenju raunska greka ili greka zaokruivanja neznatno raste!

Ovo znai da de greka biti veda ukoliko prvo sabiremo vede brojeve.

[ [ Odnosno: ]

]=[

30. ZNAAJNE I SIGURNE CIFRE. POSTUPAK ZAOKRUIVANJA. 20. KONVERGENCIJA METODA ITERACIJE ZA NELINEARNE JEDNAINE | | | | | | | ( | ( )| ) | | ( ) | | ( )| | | | ( )|| | ( )| 36. METODE ZA NALAENJE POETNIH VRIJEDNOSTI. Vedina rijeenja realne jednaine ( ) zahtjeva poznavanje poetnog intervala , u kom se nalazi tano rijeenje ili poetno rijeenje koje nije daleko od stvarnog rijeenja (vie metoda koje zahtjeva poetno rijeenje). Ako doemo do intervala , - na kojem funkcije mijenja predznak, a neprekidna je tu se sigurno nalazi barem jedan korijen. Ako ima vie korijena dijelimo interval na jo manje dijelove. | 38. TA NAM ZNAI AKO UZMEMO DA JE, ZA PRVIH NEKOLIKO KORAKA, JAKOBIJAN KONSTANTA ? Ako uzmemo da je Jakobijan konstantan u nekoliko koraka povedavamo brzinu konvergencije ali i obaramo stepen konvergencije. Svaka cifra broja, izuzev vodedih nula, naziva se znaajnom cifrom broja. Znaajna cifra nekog broja je sigurna ako apsolutna greka tog broja nije veda od polovine jedinice koja odgovara toj cifri. Da bi se broj zaokruio na znaajnih cifara odbacuju se sve cifre desno on -te znaajne cifre, potujudi sljededa pravila: - Ako je prva odbaena cifra < 5, zadrane cifre se ne mijenjaju - Ako je prva odbaena cifra > 5, posljednju zadranu ifru povedamo za 1 - Ako je prva odbaena cifra = 5, a stoji ispred parne cifre, cifra 5 se odbacuje - Ako je prva odbaena cifra = 5, a stoji ispred neparne cifre, posljednja zadrana cifra se uveda za 1.

( ) ijim rjeavanjem dobijamo rjeenje u sljededoj iteraciji: Gdje je J Jakobijeva matrica.Dakle, Newton-Rapshonov metod je definisan iterativnom formulom: I u ovom sluaju je mogude geometrijski interpretirati metod : u taki se postave hiperravni na hiperpovsine , a onda se trai presjek ovih povrina i ravni .

| ( )| treba Metod dakle ima linearnu konvergenciju pa je vidljivo da vrijednost da bude manja od jedinice. Metod iteracije se u primjeni vrlo esto zove Gauss-Seidelov metod.

21. APRIORNA OCJENA GREKE PRIBLINOG I TANOG RJEENJA - i ako je | ( )| Ako je funkcija ( ) neprekidna na segmentu , , - tada je ( ) | |

31. PREDNOSTI I MANE METODA ITERACIJE. Metoda iteracije je bolji nego metod polovljenja intervala, mada su oba metoda istog stepena konvergencije, ali metod iteracije moze biti jako osjetljiv u odnosu na izbor poetnog rjeenja. Problem koji se javlja kod primjene metoda iteracije javlja se kod ( ). Mogude je da ni nakon nekoliko izbora zapisa jednaine ( ) u obliku izabranih sluajeva metod ne garantuje konvergenciju. Stoga je poeljnije raspolagati ( ) algoritmom za nalaenje jednaine .

3. OBJASNITI POJAM STABILNOSTI NUMERIKOG POSTUPKA ! ak i kada imamo tane ulazne podatke, zbog ogranicneosti formata brojeva n javljaju de greske zaokruivanja , za koje ne vrijede klasina pravila aritmetike. A taj nain nastaju inherentne ili neodstranjive greke. U vezi sa tim grekama uvodi se i pojam stabilnosti numerikog postupka. Kaze se da je numeriki postupak stabilan ako pri njegovom kortenju raunska ili greka zaokruivanja neznatno raste. Uprotivnom, metod je nestabilan. Zbog toga, treba izbjegavati koritenje nestabilnih numerickih metoda kod kojih male greke zaokruivanja mogu dovesti do velikih razlika izmeu stvarnog I dobijenog rjeenja.

za sve

35. POOPTENI METOD TANGENTE (METOD III REDA). Ideja: Aproksimirati funkciju tangentom u poetnoj aproksimaciji, i nadi taku koja predstavlja slededu aproksimaciju rjeenja. Postupak ponavljati, koritenjem vrijednosti prvog izvoda za poetnu aproksimaciju, do eljenje tanostiili pronalaska rjeenja. ( )
f (x) M0

( ) ( )( ) gdje je Dokaz se izvodi preko teoreme srednje vrijednosti ( ) taka izmeu i . Kako je ( ) i | ( )| tvrenje teoreme se direktno dobija. Data formula je znaajna jer se uvjek moe koristiti za ocjenu greke bez obzira na metod koji je koriten za dobijanje pribline vrijednosti. Ovakav nain procjene greke u kojem se koriste vrijednosti izvedene tokom procesa nalaenja pribline vrijednosti naziva se apriornom grekom.

( )

32. KAD KONVERGIRA METOD TANGENTE ? KOJI USLOV MORA BITI ISPUNJEN ? ( ) ( ) ( )( ) ( )( ( ( ) ( ) ( )( ( ) ) ) ( ) )( ) ( )( ) 4. VRSTE NELINEARNIH JEDNAINA OBZIROM NA FUNKCIJE ZA KOJE TRAIMO KORIJENE. Nelinearne jednanine se dijele na algebarske i transcedentne jednaine. Funkcija ( ) je algebarska ako je za odredjivanje njene vrijednsoti u tacki potrebno izvrsiti samo operacije sabiranja, oduzimanja, mnozenja dijeljenja i stepenovanja sa racionalnim eksponentom. Ako se pri raunanju vrijednosti javlja stepenovanje samo cijelim brojevima tada su takve funkcije racionalne. Funkcija je iracionalna ako se pri odredjivanjeu njenje vrijednosi mora vriti korijenovanje. Sve algebarske funkcije su racionalne ili iracionalne. Transcedentne funkcije ine drugu veliku klasu funkcija. To su nealgebarske funkcije (eksponancijalne,logaritamske, trigonometrijske itd.). Zbog svega toga potrebno je koritenje pribliznih metoda. U praksi je esto dovoljno znati priblino rjeenje sa unaprijed odredjenom tanodu.

( )

( ) ( ) ( )

22. TA JE KONVERGENCIJA I KAKO SE MATEMATIKI OPISUJE Ako je : | | | | Tada se naziva redom konvergencije. Ako je kaemo da je konvergencija linearna, ako je kaemo da je superlinearna. Za sluajeve i kaemo da je konvergencija kvadratna, odnosno kubna. Da bi metod konvergirao oigledno je da niz *| |+ mora biti konvergentan, i da mu granina vrijednost mora biti nula. Pa prema tome | | | pa se odavdje oigledno vidi da ako se radi o linearnoj mora biti | konvergenciji mora biti . Za sluajeve superlinearne konvergencije ovaj uslov ne mora biti ispunjen. Ova vrijednost zavisi najede od funkcije ( ).

Dok se ne dostigne eljena tanost

g (x) M1 M1 x0 x1 x2 f (x)

( )( ) ( ) ( ) ( ) Pod uslovom da iterativni postupak konvergira, tada vrijednosti i tee rijeenju . Prema tome metod ima kvadratnu konvergenciju. Primjena na sisteme nelinearnih jednaina, odnosno pooptenje metoda je tada mogude. Moe se izvesti i pooptenje metoda uzimajudi vie lanova razvoja u Taylorovom redu, to bi rezultiralo kubnom metodom. Meutim, metode vieg reda, pogotovo u sluajevima sistema nelinearnih jednaina vrlo se rijetko koriste.

5. IZVESTI METOD TANGENTE PREKO TAYLOROVOG RAZVOJA ! ( ) ( ) Teorem: Ako i ako prvi i drugi izvod ( ) imaju stalan znak na segmentu , - tada je, polazedi od poetne aproksimacije , - mogude odrediti niz * + po formuli: ( ) ( ) gdje je izolovani korijen jednaine ( ) na segmentu , -.Dokaz: Ne umanjujudi uoptenost moe se pretpostaviti da je ( ) , ( ) , ( ) i ( ) (ostali sluajevi se razmatraju analogno). S obzirom na uslov teoreme treba uzeti . Zbog monotosti ( ) mora biti ( ) ( ) pa je: ( ) ( ) Na osnovu Taylorove formule: ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) pa kako je po pretpostavci slijedi da je: ( ) , mora biti ( ) ( )( ) . Odavde

9. Ako je

| | |

, KADA K TEI KA BESKONANO. KOMENTARISATI !

16. KONVERGENCIJA METODA TANGENTE. DOKAZATI ! ( ) ( ) ( )( ) ( )( ( ( ) ( ) ( )( ( ) ) ) ( ) )( ) ( )( )

| | tada naziva redom konvergencije. Ukoliko je kae se da je konvergencija linearna, a ako je kae se da je superlinearna. U specijalnim sluajevima i kae se da je konvergencija kvadratna, odnosno kubna. Da bi metod konvergirao oigledno je da niz * |+ mora biti konvergentan i da mu granina vrijednost mora biti jednaka nuli. S toga mora biti | | | |. Stoga ukoliko se radi o linearnog konvergenciji oigledno je da mora vrijediti <1. Za sluajeve superlinearne konvergencije ovaj uslov ne mora biti ispunjen. Svakako se do rjeenja u takvim sluajevima dolazi to je vrijednost manja. Ova vrijednost najede zavisi od funkcije ( ).

10. KAD KONVERGIRA HORNEROV METOD ? ZATO ? Hornerov metod sluzi za odredjivanje jednog realnog korijena.Ustvari radi se o PRIMJENI METODA TANGENTE. Za polaznu vrijednost uzimamo (blizu korijena )Najbrze konvergira ako je x^* [-1,1] Ovo je primjena metoda tangente na polinom. za svaki korak nova aproksimacija. Kod poravka to znaci da smo blizu rejsenja ( ) ( )

( ) ( ) odnosno da je . Ovo znadi da je niz odreen Newtonovim metodom monotono opadajudi ogranien odozdo, dakle konvergentan. tavie njegova je granina vrijednost korijen odakle slijedi da je ( ) . Kako je jedini korijen jednaine na segmentu , - mora biti

( )( ) ( ) ( ) ( ) Pod uslovom da iterativni postupak konvergira, tada vrijednosti i tee rijeenju . Prema tome metod ima kvadratnu konvergenciju. Primjena na sisteme nelinearnih jednaina, odnosno pooptenje metoda je tada mogude. Moe se izvesti i pooptenje metoda uzimajudi vie lanova razvoja u Taylorovom redu, to bi rezultiralo kubnom metodom. Meutim, metode vieg reda, pogotovo u sluajevima sistema nelinearnih jednaina vrlo se rijetko koriste.

6. TA JE METOD TANGENTE, TA METOD SJEICE, I NJIHOVA KONVERGENCIJA ? Newtonova metoda je jedna od najpoznatijih i najefikasnijih procedura u cijeloj numerikoj analizi. Metoda uvijek konvergira ako je pocetna aproksimacija dovoljno blizu rjeenju. Metodi regula falsi (to u prevodu znaci metoda netacnog poloaja), nelinearna funkcija ( ) se aproksimira linearnom funkcijom ( ) u intervalu ( ), Tangenta superlinearnu(kvadratnu) sjeica linearnu konvergenciju 11. KOJA JE NAJBOLJA METODA ZA RJEAVANJE NELINEARNIH JEDNAINA? Metoda tangente je najbolja, iako ima svoje prednosti i mane. Jednostavnija je od metode iteracije, ali nazalost vodi ka metodi sa linearnom konvergencijom. Aproksimacija izvoda ove metode je bra nego kod metoda sekante. Iako je ovaj metod najbolji ne funkcionie uvijek. Postoji kombinovani metod (metod tangente i sekante), ali je metod tangente bolji pa nema smisla to radit kombinovano.

8. LINEARNA I KVADRATNA KONVERGENCIJA. KOJA JE BRA I ZATO ? Ako je | | | tada naziva redom konvergencije. Ukoliko je kae se da je konvergencija linearna, a ako je kae se da je superlinearna. U specijalnim sluajevima i kae se da je konvergencija kvadratna, odnosno kubna. Da bi metod konvergirao oigledno je da niz * |+ mora biti konvergentan i da mu granina vrijednost mora biti jednaka nuli. S toga mora biti | | | |. Stoga ukoliko se radi o linearnog konvergenciji oigledno je da mora f (x) vrijediti <1. Za sluajeve f (x) M0 superlinearne konvergencije ovaj uslov ne mora biti ispunjen. Svakako se do rjeenja u takvim sluajevima dolazi to je vrijednost manja. Ova vrijednost najede zavisi od funkcije ( ). Linearni metod je sporiji, ali ne g (x) M1 ovisi o poetnom rijeenju. Kvadratni M1 metod je bri , ali desi se brz raspad konvergencije (divergira za vede poetne uslove). Zbog izvoda x2 x1 x0 aproksimacije sporija je linearna konvergencija od kvadratne. | 12. DOKAZATI DA POLINOMI SA REALNIM KOEFICIJENTIMA IMAJU REALNE ILI KONJUGOVANO KOMPLEKSNE KORIJENE ! Polinom n-tog stepena : | ( )| | | Vrlo cesto cemo biti u prilici odredjujemo korijene polinoma. (Polinom je NELINEARNA fja) Svaki polinom n-tog reda ima n-rjesenja koja mogu biti I KOMPLEKSNI brojevi koji se javljaju u konjugovano-kompleksnim parovima. Ako je ( ) , onda je i ( ) . Svi koeficijeni ai su REALNI brojevi. z=I z=1 , (x-i)(x-1) = koeficijent polinoma kompleksnog broja. Do sada smo prouavali metode kod kojih se korijeni pojedinano izraunavaju. U novije vrijeme razvijeni su metodi za simultano (jednovremeno) nalaenje svih korije na algebarske jednaine: ( ) Pretpostavidemo da jednacina ima jednostruke realne I kompleksne korijene , tj. ( ) ( Da vai faktorizacija ). Neka su ( ) (i=1,.,n) priblini korijeni jednaine dobijeni u i-tomiterativnom koraku. Oznaimo sa (k) razliku izmeu tane I pribline vrijednosti i-tod korijena tj. ( ).

13. TA JE APRIORNA, A TA APOSTERIORNA OCJENA GREKE ? Apriorna je ona ocjena kod koje nam ne trebaju iterativne vrijednosti postupka do date vrijednosti. Procjenjujemo greku i ne treba ni jedna vrijednost prije do . Aposteriorna je vezana za sam postupak, nije uoptena i za njeno izraunavanje je potrebno nekoliko uzastopnih iterativnih koraka (bolja je, ali sloenija).

7. GRAFIKIM PUTEM OBJASNITI METOD TANGENTE ! Oigledno da je i ( ). Dakle, ( )

( )

. Kako je t tangenta na funkciju f(x) u taki , ( ) ( ) ( ) ( )

( )- to je

15. DOBRE I LOE OSOBINE NEWTON-RAPHSONOVOG METODA. Metod ima kvadratnu konvergenciju i jedan je od najkoritenijih metoda za rjeavanje nelinearnih jednaina. Metod se vrlo esto koristi pri rjeavanju problema bezuslovne optimizacije. U sluaju da treba nadi minimum funkcije vie promjenjivih problem se moe svesti na nalaenje stacionarne take funkcije f. U tom sluaju se problem svodi na nalaenje rijeenja sistema nelinearnih jednaina. Pored niza dobrih osobina najveda mana je u inverziji Jakobijeve matrice. Za sluaj mnogo promjenjivih ovo moe biti vrlo zahtjevan numeriki proces i stoga se i ovdje koriste tehnike nalaenja inverzije Jakobijana u nekim koracima, obarajudi tako stepen konvergencije. Efikasnost ovog pristupa zavisi od problema kojeg se rjeava i iskustva ininjera.

( )

to je trebalo i pokazati. Pri ovome se podrazumijeva da je ( ) razliito od nule, inae ne bi bilo take odsjeka tangente t sa apcisom. U vezi sa grafikom interpretacijom metoda tangente, ovdje se moe uoiti razlika izmeu metoda tangente i metoda iteracije. Naime, kako se kod metoda iteracije dri konstantnim prvobitno izraunati , to bi znailo da metod iteracije zadrava konstantan nagib prvobitno ( ) naene tangente tokom itavog iterativnog procesa, to je ilustrovano na slici 6. Ovo je znatno jednostavnije ali naalost vodi ka metodu sa lineatnom konvergencijom.