Turistika ponuda grada Zagreba

1. OSNOVNE INFORMACIJE 1.1 1.2 1.3 2. 2.1 2.2 2.3 2.4 3. 3.1 3.2 4. Openito o gradu Zagrebu Geografski poloaj i prometna dostupnost Klimatska obiljeja i prognoza vremena Turistiki karakter grada Zagreba Najposjeenije turistike atrakcije grada Zagreba Statistiki podaci Korisne informacije za turiste Povijest grada Zagreba Zaeci turizma u 18. i 19. stoljeu 4 4 5 7 8 10 10 11 12 12 15 19 20 20 22 22 24 26 27 27 28

TURISTIKE INFORMACIJE

OSNOVNE INFORMACIJE

3.3 Razvoj hotelijerstva Zagreba poetkom 20. stoljea SMJETAJ I UGOSTITELJSTVO 4.1 Smjetajna ponuda grada Zagreba 4.2 Izbor najboljih hotela 4.3 Ugostiteljska ponuda grada Zagreba 5. KULTURA 5.1 Kazalita u Zagrebu 5.2 Kulturne i zabavne manifestacije 5.3 Muzeji i galerije 5.4 Kinematografi 5.5 Trgovi i sakralni objekti 6. 7. 8. 9. 10. SPORTSKI OBJEKTI GRADA ZAGREBA PRIRODNA BATINA KONGRESNA PONUDA IZLETI U OKOLICU LINKOVI O TURISTIKOJ PONUDI GRADA ZAGREBA

1. Osnovne informacije
1.1 Openito o gradu Zagrebu
Zagreb je najvei i ujedno glavni grad Republike Hrvatske od njezine samostalnosti iz 1991. godine te politiko, upravno, gospodarsko, financijsko, znanstveno, kulturno i turistiko sredite Republike Hrvatske. Smjetan je na krajnjem jugu srednje Europe, na prijelazu prema europskom Sredozemlju. Nalazi se na sjecitu vanih prometnica izmeu jadranske obale i srednje Europe.

Osim urbaniziranog gradskog podruja grad Zagreb obuhvaa i vei dio gorskog masiva Medvednice, prigradsko naselje Zaprei s uom okolicom te prigradska naselja Sesvete i Veliku Goricu s irom okolicom.

1.2 Geografski poloaj i prometna dostupnost

Grad Zagreb je smjeten na krajnjem jugu Srednje Europe, na prijelazu prema europskom Sredozemlju i udaljen je 170 km od Jadranskog mora. Zauzima krajnji jugozapadni dio Panonske nizine. Nalazi se na sjeveru Republike Hrvatske na obroncima gore Medvednice (ija je visina 1.035 metara) i na nizini uz rijeku Savu. Vei dio grada nalazi se na 112 metara nadmorske visine.

Prema geografskim koordinatama grad Zagreb se nalazi na 4515'N i 1530'E. U prometu, Zagreb je jedno od najvanijih prometnih raskrija Europe jer se u njemu kriaju europski prometni pravci od zapada prema jugoistoku Europe i Bliskom Istoku te od istonih dijelova srednje Europe i Baltika prema Sredozemlju. Glavni meunarodni cestovni pravci jesu: Trst-Ljubljana-

Zagreb, Graz-Maribor-Zagreb, Klagenfurt-Ljubljana-Zagreb te Budimpeta-Varadin-Zagreb. Zrana luka Pleso je od Zagreba udaljena samo 17 km, a autobusni i eljezniki kolodvor se nalaze u sreditu grada.

Javni gradski prijevoz odvija se tramvajima i autobusima, pri emu je tramvajska mrea grada jedna od najduljih u Europi, pa ak i u svijetu. Manje vana kao prijevozna sredstvo, ali za turiste znatno atraktivnija je uspinjaa koja prevozi putnike iz Donjeg u Gornji Grad. Osim toga na vrh Medvednice vozi popularna uspinjaa. Zagreb pripada srednjeeuropskoj vremenskoj zoni.

Prema administrativno-upravnom ustrojstvu Republike Hrvatske Grad Zagreb je jedna od njezinih 21 upanije. Teritorijalno upravna jedinica Grada Zagreba obuhvaa povrinu od 1.291 km2 te ovdje ivi 780 tisua stanovnika (prema popisu stanovnitva iz 2001. godine). Grad je teritorijalno podijeljen na 17 gradskih etvrti: Donji grad, Gornji grad-Medveak, Trnje, Maksimir, Peenica-itnjak, Novi Zagreb (istok i zapad), Trenjevka (sjever i jug), rnomerec, Dubrava (Gornja i Donja), Stenjevec, Podsused-Vrape, Podsljeme (estine, Graani, Markuevac), Sesvete i Brezovicu.

1.3 Klimatska obiljeja i prognoza vremena

Grad ima ugodnu umjerenu kontinentalnu klimu s prosjenom godinjom ljetnom temperaturom od 12C, prosjenom temperaturom najhladnijeg mjeseca sijenja od 10C i najtoplijeg srpnja od 21C, prema podacima Dravnog hidrometeorolokog zavoda.

2. Turistike informacije
2.1 Turistiki karakter grada Zagreba
Zagreb se stoljeima razvijao kao bogato kulturno i snano trgovako i gospodarsko sredite. Vrei desetljeima ulogu vodeeg hrvatskog sredita, u Zagrebu se turizam razvija dulje od stotinu godina. Duga tradicija u turizmu, cjelogodinja i veoma raznolika ponuda brojnih sadraja i dogaanja, karakteristikih za metropolu, ine bogatstvo turistike ponude Zagreba, koja se oslanja na kvalitetnu smjetajnu i raznovrsnu ugostiteljsku ponudu. Takvom njegovom razvoju pogoduje blizina vodeih europskih emitivnih trita.

Zagreb snano pridonosi razvoju turizma Republike Hrvatske jer se na meunarodnom i domaem turistikom tritu pozicionira kao prepoznatiljiva receptivna turistika destinacija privlaei brojne domae i strane posjetitelje, ali istovremeno predstavlja snano emitivno arite turistike potranje, generirajui velik broj turista koji sudjeluju u domaem turizmu. U receptivnom turizmu Republike Hrvatske Zagreb se svrstava meu vodee turistike destinacije Hrvatske. Od 512 turistikih mjesta u kojima je 2003. godine registriran turistiki promet u komercijalnim smjetajnim kapacitetima prema slubenoj statistici Dravnog zavoda za statistiku Zagreb je zauzeo:

2. mjesto prema broju ostvarenih turistikih dolazaka 11. prema ukupnom broju noenja ostvarenim u Hrvatskoj te godine.

Emitivni karakter Zagreba temelji se na injenici se odavde generira veina domae turistike potranje zbog njegove dobre gospodarske razvijenosti i zbog injenice da ovdje obitava svaki esti stanovnik Hrvatske.

2.2 Najposjeenije turistike atrakcije grada Zagreba

Svojim gostima Zagreb nudi barokni ugoaj Gornjega grada, slikovite trnice na otvorenom, raznovrsne trgovine i bogat izbor obrtnikih proizvoda, ukusnu domau kuhinju. Zagreb je grad zelenih parkova i etalita, s brojnim izletitima u prekrasnoj okolici. Grad Zagreb se razmjerno svojoj veliini, istie vrlo heterogenom strukturom turistikih resursa: od bogate ponude kulturno-povijesnih, portsko-rekreacijskh sadraja do izuzetno dojmljivih prirodnih lokaliteta kako u samom sreditu grada tako i u neposrednoj okolici, to sve dopirnosi njegovoj turistikoj atraktivnosti. Za hotelske goste najprivlanije turistike atraktivnosti su sredinji gradski trg - Trg bana Jelaia, Gornji Grad, zatim znamenitosti Donjeg Grada (kao npr. Hrvatsko narodno kazalite i Zrinjevac), Katedrala i gradska trnica Dolac, nakon ega slijede sportsko rekreacijski lokaliteti - Jarun, Maksimir i Botaniki vrt.

Najposjeenije turistike atrakcije grada Zagreba:

Uobiajena praksa je da se prilikom posjete nekom gradu razgledaju neki njegovi muzeji. Tako i turisti Zagreba posjeuju gradske muzeje, a prema posjeenosti vode Muzej Mimara, Muzej grada Zagreba, Klovievi dvori na Gornjem gradu, Strossmayerova galerija te Etnografski muzej. Prema miljenju hotelskih gostiju ti muzeji su interesantniji su od ostalih. Najposjeeniji muzeji Grada Zagreba

Osim glavnih turistikih atraktivnosti i muzeja, posjetitelje grada privlae i raznovrsne manifestacije (koje mogu biti kulturni, zabavni, sportski ili poslovni dogaaji). to se tie te ponude zagrebake goste najvie privlae kazaline predstave, koncerti, a za poslovne putnike najinteresantniji je Zagrebaki velesajam.

Najposjeenije manifestacije grada Zagreba

Najprivlaniji segment turistike ponude grada Zagreba je njegova ugostiteljska ponuda. Gotovo da i nema posjetitelja grada koji barem ne navrati u neki kafe bar, kavanu ili u restoran. Ti ugostiteljski objekti privlae najvie posjetitelja grada Zagreba.

Nain zabave posjetitelja Zagreba

Od ostalih sadraja ponude koji se gostima nude u gradu Zagrebu istie se oping ponuda. Bez obzira da li je rije o kupovni suvenira u sreditu grada ili o kupovini u ekskluzivnijim trgovinama i buticima ili u velikim oping centrima u okolici Grada, kupovina je omiljena aktivnost posjetitelja Zagreba. Isto tako turisti veoma rado zalaze i u slastiarnice, a u veernjim satima zabavljaju se u diskotekama i kockarnicama.

2.3 Statistiki podaci

U 2003. godini Grad Zagreb je posjetilo 472 tisue turista koji su ostvarili 854 tisue noenja u komercijalnim smjetajnim kapacitetima, bez statistiki neevidentiranog boravka posjetitelja kod rodbine i prijatelja. Domai gosti prevladavaju u strukturi posjetitelja grada Zagreba i ostvaruju treinu slubeno registriranih turistikih noenja. Zatim meu posjetiteljima grada Zagreba s najveim opsegom ostvarenih noenja prevladavaju turisti iz Njemake, Italije, Austije i Sjedinjenih Amerikih Drava. Struktura registriranog turistikog prometa u gradu Zagrebu 2003. godine

Zbog ega dolaze turisti u Zagreb? Glavni motiv dolaska za goste koji noe u gradskim hotelima su poslovne obveze i mogunost zabave u gradu Zagrebu. Zatim slijede posjeta rodbini i prijateljima koji stanuju u gradu, elja da doive neke nova iskustva, te potom kratak odmor u gradu i ponovno poslovni motiv dolaska na kongres ili sajam.

Motivi dolaska posjetitelja u grad zagreb

2.4 Korisne informacije za turiste

Welcome Card Zagreba Posjetiteljima Zagreba preporuuje se kupnja Zagreb Welcome Carda, koja se moe kupiti u hotelima i informativnim centrima u Zagrebu, jer nudi niz pogodnosti turistima. Kartica vrijedi 72 sata, te omoguava besplatnu vonju javnim gradskim prijevozom, uspinjaom i iarom, zatim popuste izmeu 10% i 50% za organizirano razgledavanje grada autobusom ili panoramske letove, posjete muzejima, galerijama, zoolokom vrtu, za usluge parkiralita i gradskih garaa i sl.

Tradicionalni zagrebaki suveniri

Meu najpoznatije tradicionalne zagrebake suvenire uvrtavaju se licitari, kravate, penkale i estinski kiobrani, to se sve moe nabaviti u Turistiko infomativnom centru u sreditu grada i nekim drugim prodajnim mjestima. Licitar je areno ukraeni kola od crvenog medenoga tijesta koji se u sjeverozapadnoj Hrvatskoj radi jo od 16. stoljea. Sitni su licitari (srca, trenje, bebe, ptiice, gljive, potkove, vjenii, konjii), omiljen ukras boinih jelki hrvatskih domova. Osobito bogatu ponudu licitara pruaju protenja diljem zagrebake okolice.

U Zagrebu je Slavoljub Penkala patentirao svoje pislo - penkalu, a poznato je da su hrvatski ratnici prvi poeli oko vrata zavezivati marame, dananje kravate, pa su to tradicionalni suveniri.

Za turiste vane ustanove:

Najvanije ustanove za turiste su Turistiko informativni centar, Turistika zajednica grada Zagreba i Hrvatska turistika zajednica, jer je njihova aktivnost u najveoj mjeri usmjerena na zadovoljavanje potreba posjetitelja grada.

3. Osnovne informacije
3.1 Povijest grada Zagreba
Zagreb je u turizmu prisutan jo od poetka 20. stoljea, premda neki zaetke prvobitnih turistikih kretanja nalazimo jo u 18. stoljeu.

Gradska jezgra Grada Zagreba ubraja se meu najljepe sauvane starogradske jezgre u Europi. Nastala je ujedinjenjem dvaju srednjovjekovnih naselja koja su se stoljeima razvijala na dva susjedna breuljka, Kaptolu i Gradecu. Ta naselja su bila okruena vrstim bedemima i kulama, iji su ostaci ouvani sve do danas.

Povjesniari smatraju da slubena povijest grada Zagreba zapoinje utemeljenjem Zagrebake biskupije 1094. godine. Upravo ta povijesna injenica ima veliku vanost u turistikoj promociji grada, jer se rijetki gradovi ovog sredinjeg dijela Europe mogu podiiti s devet stotina godina dugom tradicijom opstojnosti gradskog naselja kao Zagreb. Od ostalih vanijih dogaaja za povijest grada treba izdvojiti 1242. godinu kada je Zlatnom bulom kralja Bele IV. Zagreb postao slobodan kraljevski grad. U 16. stoljeu Zagreb postaje politiko sredite i glavni grad Banovine Hrvatske te otada zapoinje njegova uloga metropole.

3.2 Zaeci turizma u 18. i 19. stoljeu

Nakon razornog potresa 1880. godine grad je iz temelja obnovljen i poprima fizionomiju kakav je sredinji dio grada zadrao do danas. Tada se grade i ureuju brojne javne zgrade, parkovi, fontane, organizira javni prijevoz i komunalne usluge. Zaetke turistikih kretanja, dakako ne u smislu suvremenog masnovnog turizma, kakvog poznajemo od 50.-tih godina 20. stoljea, moemo povezati s pojavom prvih svratita za putnike namjernike koja se u gradu poinju graditi jo u 18. stoljeu (prvi takvi objekti izgraeni su u Ilici 14 i 44, te na poetku Frankopanske ulice). U to doba otvaraju se i brojne kavane ime zapoinje razvoj ugostiteljske ponude grada Zagreba.

Kaptol 1907. godine

10

U 19. stoljeu naselje se ozelenjava i grade se brojni parkovi i trgovi (Strossmayerov trg, Tomislavov trg) oko kojih niu impozantene palae i znaajne zgrade (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Umjetniki paviljon, Glavni kolodvor). U to doba jo intenzivnije se grade svratita i 1830. godine izgraen je prvi objekt koji se nazivao hotelom - "Hotel Prunckner", ali koji nije bio hotel u pravom smislu rijei, ve svratite. Par godina kasnije, promjenom vlasnika taj objekt postao je "Hotel Royal", da bi tijekom vremena potpuno izgubio prvobitnu namjenu, premda zgrada jo i dan danas postoji na toj lokaciji.

3.3 Razvoj hotelijerstva Zagreba poetkom 20. stoljea

Izgradnja hotela u Zagrebu poinje na poetku 20. stoljea. Prvi hotel otvoren u gradu Zagrebu, koji je takvu ulogu zadrao i do danas je hotel "Palace". Godine 1907. adaptacijom secesijske palae Schlessinger (a koja je izgraena 1891. godine na Strossmayerovom trgu) pretvorena je u hotel pod nazivom "Svratite Palace hotel" i time postala prvi hotel otvoren u Zagrebu. Ubrzo potom 1925. zapoeo je s radom i hotel Esplanade te 1929. i hotel Dubrovnik, to je jo poetkom 20. stoljea iniciralo razvoj turizma u gradu Zagrebu.

hotel Palace

11

4. Smjetaj i ugostiteljstvo
4.1 Smjetajna ponuda grada Zagreba
Smjetajna ponuda Grada Zagreba i danas je kao i nekad okosnica njegovog turistikog razvoja, pri emu je najvanija njegova hotelska ponuda. Prema slubenim statistikim podacima u ovom trenutku (oujak 2004.) Grad Zagreb raspolae s smjetajnim kapacitetima u komercijalnim smjetajnim objektima s vie od 9 tisua postelja, od kojih je veina u hotelskom smjetaju. Od 4 tisue postelja koliko ih grad nudi u hotelima, preko polovine je u hotelima najviih kategorija (s 5 i 4 zvjezdice).

4.2 Izbor najboljih hotela

Zagrebaka hotelska ponuda odudara kvalitativno od hrvatskog prosjeka, jer ne samo da su u strukturi smjetaja hoteli zastupljeni znatno vie (dok npr. u primorskim mjestima prevladavaju privatne sobe, kampovi i turistiki apartmani), ve i kategorije tih hotela odudaraju od hrvatskog prosjeka, jer u Zagrebu ima vie kvalitetnijih hotela s 5 i 4 zvjezdice.

Hoteli s 5 zvjezdica: o o o

hotel OPERA hotel SHERATON Zagreb hotel REGENT ESPLANADE Zagreb

Hoteli s 4 zvjezdice: o o o o o o

hotel ARCOTELL ALLEGRA Hotel ARISTOS Zagreb Hotel AS Zagreb Hotel DUBROVNIK Zagreb Hotel PALACE Zagreb Hotel PANORAMA Zagreb

12

Hoteli s 5 zvjezdica

hotel Opera Adresa: Krnjavoga 1 Tel: 01/48 92 000 web: www.opera-zagreb.com

hotel Sheraton Zagreb Adresa: Kneza Borne 2 Tel: 01/45 53 535 web: www.sheraton.com/zagreb

hotel Regent Esplanade Zagreb Adresa: Mihanoviceva 1 Tel: 01/ 45-66-666 web: www.esplanade.hr Hoteli s 4 zvjezdice

hotel Arcotell Allegra Adresa: Branimorova 29 Tel: 01/46 96 000 web: www.arcotel.at

Hotel ARISTOS Zagreb Adresa: Buzin, Cebini 37 Tel: 01/ 66 95 900 web: www.hotel-aristos.hr

13

Hotel AS Zagreb Adresa: Zelengaj 2a Tel: 01/46 09 111 www.hotel-as.hr

Hotel DUBROVNIK Zagreb Adresa: Gajeva 1 Tel: 01/48 73 555 www.tel.hr/hotel-dubrovnik

Hotel PALACE Zagreb Adresa: Strossmayerov trg 10 Tel: 01/48 14 611 web: www.palace.hr

Hotel PANORAMA Zagreb Adresa: Trg sportova 9 Tel: 01/36 58 333 web: www.fourpoints.com

14

4.3 Ugostiteljska ponuda grada Zagreba

Ugostiteljska ponuda grada Zagreba veoma je raznolika i bogata, pa ne samo da su zastupljene razliite vrste ugostiteljskih objekata (restorani, pizzerie, snak barovi, kafe barovi, slastiarnice, disco barovi, konobe, peenjarnice, zdravljaci i ostale vrste objekta, ve i meu njima postoje razlike u kvaliteti ponude i asortimanu jela, pia i napitaka koji se u njima usluuju gostima. Tako meu restoranima koji su najpopularnija vrsta ugostiteljskih objekata za turiste, postoje razlike prema vrstama jela koja se u njima posluuju pa se oni razlikuju od tradicionalnih restroana do meksikih, kineskih i tome slino.

Nacionalni restorani Altamira, Palmotieva 19, +385 1 48-10-221 Baltazar, Nova Ves 4, +385 1 46-66-999 Cantinetta, N. Tesle 14, +385 1 48-11-315 Dva goluba, Maksimirska 7, +385 1 23-28-950 Guti, Markuevaka cesta 22, +385 1 46-76-000 Kaptol, Krnjavoga 1 (Hotel Opera), +385 1 48-92-000 Kaptolska klet, Kaptol 5, +385 1 48-14-838 Katedralis, Bakaeva 9, +385 1 48 14 938 Kerempuh, Kaptol 3, +385 1 48-19-000 Klub Maksimir, Oboj 1, +385 1 23-41-189 Kod Debelog, Pustodol Donji 15c, +385 1 46-45-845 Kod Pavela, Graanska cesta 46, +385 1 46-75-036 Kokot, Tomieva 3, +385 1 48-52-595 Kralj Tomislav, Kneza Borne 2 (Hotel Sheraton Zagreb), +385 1 45-53-535 Lido, Malo Jarunsko jezero bb, +385 1 38-32-837 Marijino zvono, Prudi 27, +385 1 61-95-005 Medvedgradski podrum, Medvedgrad, +385 1 45-56-226 Miramare, Miramarska 19, +385 1 61-10-732 Nacionalni restaurant, Remetineka 106 (Hotel I), +385 1 61-41-222 NK Trnje, Kardinala epera bb, +385 1 61-51-222 Nova Ves - Tina, Nova Ves 88, +385 1 46-67-826

15

Obrtniki dom, Maurniev trg 13, +385 1 48-28-498 Okrugljak, Mlinovi 28, +385 1 46-74-112 Plitvika kua, Luko bb (Motel Plitvice), +385 1 65-30-444 Pod grikim topom, Zakmardijeve stube 5, +385 1 48-33-607 Pod mirnim krovom, Fijanova 7, +385 1 23-23-155 Purger, Petrinjska 33, +385 1 48-10-713 Stara Tkala, Tkalieva 70, +385 1 48-13-235 Stari fijaker 900, Mesnika 6, +385 1 48-33-829 Stari puntijar, Graanska cesta 65, +385 1 46-75-600 Taverna Gri, Ljubljanska avenija bb (Hotel Golden Tulip Holiday), +385 1 34-96-621, +385 1 34-96607 Trnjanka, Trnjanska cesta 31, +385 1 61-19-685 Vallis Aurea, Tomieva 4, +385 1 48-31-305 Vinodol, N. Tesle 10, +385 1 48-11-427 Zagorcu, Frankopanska 13, +385 1 48-30-538 Zelen dvor, Samoborska 170, +385 1 34-96-222 estinski lagvi, estinska cesta bb, +385 1 46-74-417 Riblji restorani Antica, Kaptol 27, +385 1 48-12-187 Barka, Nova Ves 84, +385 1 46-67-808 Cadena, Karlovaka cesta 201, +385 1 65-30-016 Dubravkin put, Dubravkin put 2, +385 1 48-34-975 Hippodrome, Cimermanova 5, +385 1 65-22-902 Jadran, Kralja Zvonimira 124, +385 1 23-16-745 Kalelarga, V. Ravnice 2, +385 1 23-39-730 Karaka, Hebrangova 12, +385 1 48-17-150 Konoba Dida, Petrova 176, +385 1 23-35-661 Korula, N. Tesle 17, +385 1 48-72-159 Korkyra, Boidara Adije 26, +385 1 36-46-101 Leut, Jarunska obala bb - Aleja mira, +385 1 38-31-595 Lido, Malo Jarunsko jezero bb, +385 1 38-32-837 Lopud, Kaptol 10, +385 1 48-18-775 Marinero, Kninski trg 7, +385 1 61-98-327 Maklin i Lata, A. Hebranga 11, +385 1 48-18-273 Primoten, Stupnika 14, +385 1 61-91-195 Talijanski restorani Allegro, Krnjavoga 1 (Hotel Opera), +385 1 48-92-000 Angelo D`Oro, Kruge 48, +385 1 61-12-889

16

Baschiera 2, Selska cesta 215, +385 1 36-98-999 Boban, Gajeva 9, +385 1 48-11-549 Canzona, vearova 9, +385 1 46-17-777 Din don, Galleria Importanne, Drage Iblera 10, +385 1 46-19-135 Gallo Restaurant, A. Hebranga 34, +385 1 48-14-014 Kapuciner, Kaptol 6, +385 1 48-10-487 Leonardo, Skalinska 6, +385 1 48-73-005 LR, Palmotieva 13, +385 1 48-10-334 Panino, Nova Ves 11 (Centar Kaptol), +385 1 46-69-013 Paviljon, Trg kralja Tomislava 22, +385 1 48-13-066 Piccolo Mondo, Gajeva 1 (Hotel Dubrovnik), +385 1 48-73-555 Placa, Radieva 42, +385 1 48-13-390 Ristorante G. Rossini, Vlaka 55, +385 1 45-51-060 Sorriso, Bokovieva 11, +385 1 48-76-392 Starina, Mlinovi 85a, +385 1 46-74-336 Trattoria Fellini, Juriieva 1, +385 1 48-20-200 Vegetarijanski restorani Magea - Centar za biotiki opstanak ovjeka, Martieva 31/1, +385 1 45-50-690 Sirion, Dereninova 1, +385 1 45-53-088 Vege Hop, +385 1 45-76-764 Zdravljak Nova, Ilica 72/I, +385 1 48-47-119 Francuski restorani Sreko, Vinogradska 135, +385 1 37-31-007 Indijski restorani Maharadja, Opatovina 19, +385 1 48-14-305 Internacionalni restorani As, Zelengaj 2a, +385 1 46-09-222 Atlanta, Tkalieva 65, +385 1 48-13-848 Azzuro, Demanova 1, +385 1 48-12-391 Fontana, Kneza Borne 2 (Hotel Sheraton), +385 1 45-53-535 Gastro Globus LP, Avenija Dubrovnik 15, +385 1 65-54-377 Gustek, enoina 1, +385 1 48-11-506 Hrvatski kulturni klub, Trg marala Tita 10, +385 1 48-28-084 Imperial Caffe, Kneza Borne 2 (Hotel Sheraton Zagreb), +385 1 45-99-156 Kamanjo Graanka, Graanska cesta 48, +385 1 46-74-089 Klub knjievnika, Trg bana J. Jelaia 7/I, +385 1 48-12-290

17

Marcellino, Frankopanska 22, +385 1 48-11-714 Rua, Miramarska 24 (Hotel International), +385 1 61-08-853 Stara vura, Opatika 20, +385 1 48-51-368 Steak House Opatija, Bukovaka cesta 160b, +385 1 24-45-266 Strossmayer, Strossmayerov trg 10 (Palace Hotel Zagreb), +385 1 48-14-611 Taverna Diana, Ljubljanska avenija bb (Hotel Holiday), +385 1 34-96-621 Taverna estine, Trg sportova 9 (Hotel Panorama), +385 1 36-58-447 Veseli kuti, Lovenska 2, +385 1 46-74-340 Japanski restorani Takenoko, Nova Ves 11 (Centar Kaptol), +385 1 48-60-530 Kineski restorani Asia, Petrinjska 71, +385 1 48-41-218 China Garden, N. Andria 29, +385 1 66-37-788 China House, Rapska 63a, +385 1 61-87-500 Huatian, Kneza Mislava 1, +385 1 46-13-666 KimJin Cheng, Crnieva 31, +385 1 23-31-131 Kineski grad, Zagrebaka cesta 191, +385 1 38-87-171 Macao, A. Hebranga 30, +385 1 48-52-676 Peking, Ilica 114, +385 1 37-76-361 Shangai Lanterna, Mletaka 11, +385 1 48-51-818 Kubanski restorani Havana Club, Perkoveva 2, +385 1 48-26-103 Lovaki restorani Jagerhorn, Ilica 14, +385 1 48-33-877 Vepar, uerska cesta 240a, +385 1 29-86-039 Meksiki restorani Bistro Phoenix, Juriieva 19, +385 1 48-14-411 Lenuci, Zrinjevac 15, +385 1 48-73-091 Mex Cantina, Savska 154, +385 1 61-92-156

18

5. Kultura
Tisuugodinja, a vjerojatno i dua povijest Zagreba ostavila je dananjim generacijama izuzetno bogatu kulturno-povijesnu batinu. Tijekom stoljea Zagreb se razvio u neprijekorno kulturno sredite Hrvatske. U tom smislu ua urbana jezgra Zagreba, koja se sastoji od srednjovjekovnog Gornjeg Grada i secesijskog Donjeg Grada, predstavlja zatienu povijesnu cjelinu najvieg stupnja zatite. Svojim gostima Zagreb nudi barokni ugoaj Gornjega grada. Zagreb je kulturno sredite Hrvatske. U sreditu grada nalazi se desetak kazalita te nekoliko koncertnih dvorana. U posljednje vrijeme, u skladu s suvremenim trendovima i u Zagrebu su ureeni mulipleksi, s brojim kino dvoranama, ime se grad ponudom pribliio ostalim svjetskim metropolama. Kulturne ustanove i dogaaji dio su zagrebake tradicije i gradske fizionomije. U Zagrebu pored brojnih kulturnih ustanova (kazalita, muzeja, galerija, kina) djeluje preko 20 stalnih meunarodnih i domaih festivala i atrakcija.

5.1 Kazalita u Zagrebu

Djeja scena Ribica, Park Ribnjak 1, +385 1 48-14-734 Djeje kazalite Dubrava, Cerska 1, +385 1 29-10-487 Dramsko kazalite Gavella, Frankopanska 8, +385 1 48-48-552 Gradsko kazalite Komedija, Kaptol 9, +385 1 48-14-566 Gradsko kazalite Trenja, Moenika 1, +385 1 36-38-556 Gradsko kazalite ar ptica, Bijenika 97, +385 1 23-47-227 Hrvatsko narodno kazalite, Trg marala Tita 15, +385 1 48-28-532 Kazalite Mala scena, Medveak 2, +385 1 46-83-352, +385 1 46-83-373 OFF Theater Bagatella, Bednjanska 13, +385 1 61-70-423 Satiriko kazalite Kerempuh, Ilica 31, +385 1 48-33-347 Scena HNK Habunek, Ivanigradska 41a Scena Vidra, Drakovieva 80, +385 1 48-10-111 Teatar Exit, Ilica 208, +385 1 37-04-120 Teatar ITD, Savska 25, +385 1 48-43-492 Zagrebako kazalite lutaka, Baruna Trenka 3, +385 1 36-95-457 Zagrebako kazalite mladih, Teslina 7, +385 1 48-72-554, +385 1 48-11-955

19

5.2 Kulturne i zabavne manifestacije

Veliku vanost za turistiki razvoj Zagreba imaju i brojne kulturne i zabavne manifestacije meu kojima se istiu "Meunarodna smotra folklora", Svjetski festival animiranog filma "ANIMAFEST", Europski kazalini festival "EUROKSAZ", "Muziki bienale", "Zagreb Jazz Fair", "Svjetski trienale male keramike"

Popis dogaanja: 38. MEDUNARODNA SMOTRA FOLKLORA 37. PIF (MEUNARODNI FESTIVAL KAZALITA LUTAKA) FESTIVAL SVJETSKOG KAZALITA ZAGREB 2004 2. ZAGREB FILM FESTIVAL MEUNARODNI DANI JAZZA 2004

trajanje: 21.07.2004 - 25.07.2004 27.08.2004 - 03.09.2004 14.09.2004 - 21.09.2004 12.10.2004 - 16.10.2004 12.10.2004 - 15.10.2004

5.3 Muzeji i galerije

- MUZEJI: Arheoloki muzej, Trg N. . Zrinskog 19, +385 1 48-73-101 Etnografski muzej, Mauraniev trg 14, +385 1 48-26-220 Fundacija Ivana Metrovia, Atelje Metrovi, Mletaka 8, +385 1 48-51-123 Gliptoteka HAZU, Medvedgradska 2, +385 1 46-67-005 Hrvatski muzej arhitekture HAZU, I. G. Kovaia 37, +385 1 48-34-551 Hrvatski muzej naivne umjetnosti, irilometodska 3, +385 1 48-51-911 Hrvatski povijesni muzej, Matoeva 9, +385 1 48-51-900 Hrvatski prirodoslovni muzej, Demetrova 1, +385 1 48-51-700 Hrvatski kolski muzej, Trg marala Tita 4/I, +385 1 48-55-716 HT muzej, Juriieva 13 (ulaz iz Palmotieve), +385 1 49-11-589 Lovaki muzej, V. Nazora 63, +385 1 48-34-560, +385 1 48-34-559 Memorijalna zbirka Jozo Kljakovi, Rokov perivoj 4 (Likovni centar grada Zagreba), +385 1 4824-270 Memorijalna zbirka Miroslava i Bele Krlee, Krlein Gvozd 23, + 385 1 48-34-922 Muzej grada Zagreba, Opatika 20, +385 1 48-51-364 Muzej i radionica Franje Schneidera, Trg M. Tita 11, +385 1 48-26-655 Muzej Mimara, Rooseveltov trg 5, +385 1 48-28-100 Muzej suvremene umjetnosti, Katarinin trg 2, +385 1 48-51-808 Muzej za umjetnost i obrt, Trg marala Tita 10, +385 1 48-26-922 Stan arhitekta Viktora Kovaia, Masarykova 21, +385 1 48-55-911 Tehniki muzej, Savska cesta 18, +385 1 48-44-050

20

Tifloloki muzej, Drakovieva 80/II, +385 1 48-11-102 Zbirka Richter, Vrhovec 38a - GALERIJE: Galerija 11, Kamenita 11, +385 1 48-51-939 Galerija Amadeo, Basariekova 18, +385 1 48-51-475 Galerija Badrov - Foto art galerija, Trg rtava faizma 1, +385 1 45-72-575 Galerija Beck, Habdelieva 2, +385 1 48-51-934 Galerija Dei, Radieva 19, +385 1 48-30-944 Galerija Forum, Nikole Tesle 16, +385 1 48-10-714 Galerija Gradec, Katarinin trg 5, +385 1 48-52-115 Galerija Grubi, Radieva 44, +385 1 48-13-370 Galerija Kaptol, Kaptol 13, +385 1 48-14-816 Galerija karikatura Felix F.F., Harambaieva 10, +385 1 23-14-915 Galerija Klovievi dvori, Jezuitski trg 4, +385 1 48-51-926 Galerija Mala, Trg bana J. Jelaia 6, +385 1 48-16-954 Galerija Mirko Virius - Hrvatsko drutvo naivnih umjetnika - HDNU, Tkalieva 14, +385 1 4813-746 Galerija Miroslav Kraljevi, ubieva 29 (ulaz iz Martieve), +385 1 45-92-696 Galerija Nova, N. Tesle 7, +385 1 48-72-582 Galerija OFF&OFF theater Bagatella, Bednjanska 13, +385 1 61-70-423 Galerija Petrus, Kninski trg 4, +385 1 61-98-383 Galerija Spektar, Remetineki gaj 12 (Centar za kulturu Novi Zagreb), +385 1 61-40-189 Galerija Spot fotokluba Zagreba, Ilica 29/III kat, +385 1 48-33-359 Galerija studentskog centra Sveuilita u Zagrebu, Savska 25, +385 1 45-93-602 Galerija Udruge hrvatskih branitelja - dragovoljaca Domovinskog rata, Gundulieva 45 Galerija Ulupuh, Tkalieva 14, +385 1 48-13-746 Galerija Urlich - Likum, Ilica 40, +385 1 48-47-371 Galerija Zvonimir, Bauerova 33, +385 1 45-67-926 HDLU - Dom hrvatskih likovnih umjetnika, Trg rtava faizma bb, +385 1 46-11-818 HDLU - Salon galerije Karas, Praka 4, +385 1 48-11-561 Kabinet grafike HAZU, Strossmayerov trg 12, +385 1 48-95-154 Moderna galerija, Hebrangova 1, +385 1 49-22-368 Nadbiskupski duhovni stol, Kaptol 31 (dvorite katedrale), +385 1 48-11-781 Strossmayerova galerija starih majstora HAZU, Trg N. . Zrinskog 11, +385 1 48-95-117 Ulina galerija knjinice Augusta Cesarca, Maksimirska 13, +385 1 23-13-066 Uline galerije Likum, Demanov prolaz Umjetniki paviljon, Trg kralja Tomislava 22, +385 1 48-41-070

21

5.4 Kinematografi
o o o o o o o o o o o o o o

A1, Iblerov trg bb (Importanne galerija), +385 1 46-19-133 Broadway Tkala, Nova Ves 11 (Centar Kaptol), +385 1 46-67-686 Central, Petrinjska 4, 062-100-100 CineStar Zagreb, Branimirova 29, +385 1 46-86-602 Croatia, Katanieva 3, +385 1 48-13-711 Europa, Varavska 3, 062-100-100 Forum, SD Stjepan Radi, Jarunska 2, +385 1 36-36-113; 30-19-448 Gri, Juriieva 6, 062-100-100 Jadran, Ilica 42, 062-100-100 KIC Art, Preradovieva 5, +385 1 48-10-714 Kinoteka, Kordunska 1, +385 1 37-71-753 Kustoija, Vatrogasna 1, +385 1 37-76-117 Studentski centar, Savska 25, +385 1 45-93-611 Zagreb, Trg Petra Preradovia 4, 062-100-100

5.5 Trgovi i sakralni objekti

Sredinji gradski trg Trg bana Jelaia najposjeenije je mjesto u gradu. Sagraen je u 17. stoljeu, a graevine koje ga orkruuju graene su kroz razliita razdoblja, pa ovdje nailazimo na mjeavnu stilova - od klasicizma, secesije pa sve do moderne arhitekture. Dva su najzanimljivija spomenika na sredinjem gradskom trgu - spomenik banu Jelaiu i zdenac Manduevac, za koji krui legenda da je po njemu Zagreb dobio ime.

22

Na Gornjem gradu turistima su najprivlanija Katedrala i crkva sv. Marka. Katedrala Marijina uznesenja izgraena je u neogotikom stilu i njoj se uva neprocjenjivo blago iz doba utemeljenja zagrebake biskupije u 11. stoljeu.

Na stoljetnom trgu Sv. Marka nalazi se crkva sv. Marka iz davnog 8. stoljea, ali je nekoliko puta obnavljana. Najvea truistika atrakcija jesu raznobojni crijepovi na crkvi koji s lijeve strane prikazuju grb Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, a s desne strane grb grada Zagreba.

Trg kralja Tomislava u Donjem gradu, u blizini Glavnog kolodvora i hotela Esplanade takoer je veoma privlaan za turiste. Trgom dominira spomenik prvom hrvatskom kralju Tomislavu, po kojem je i dobio ime.

Tko god eli vidjeti sve ljepote Zagreba, trebao bi otii do gradskog groblja Mirogoj. Okruuju ga Arkade koje djeluju prekrasno, pogotovo u proljee kada zazelene te u jesen kada lie pouti.

23

6. Sportski objekti grada Zagreba

JARUN Jarun je reakreacijski sportski centar na istoimenom jezeru. Iako rijeka Sava nije plovna do Zagreba i danas naalost zbog zagaenosti nije vie pogodna za kupanje, kao to je to bila u prolosti, njezin nekadanji mrtvi rukavac Jarun je vaenjem ljunka pretvoren u jezero i sportsko rekreacijsko sredite. U sklopu Jaruna nalazi se dva metra dugaka veslaka staza i veliki kupalini prostor. Posebno je vrijedno istaknuti da su i kupalita Jaruna napokon stekla i pravo na Plavu zastavu i time postala izuzetno privlana za posjetitelje Zagreba. Za sve turistike destinacije danas je neprocjenjiva vrijednost Plave zastave jer ona simbolizira dobro ouvan, siguran i ugodan okoli za odmor, rekreaciju i sport, okoli u kojem se posebna briga posveuje osiguranju visoke razine pruenih usluga i istoi voda za kupanje obale kao i dobroj opremljenosti i ureenju plaa. Uz plau namjenjenu kupaima i veslaima, Jarun nudi i niz popratnih sadraja - odbojkake, nogometne, rukometne terene, terene za minigolf, atletsku stazu i sl. www.jarun.hr U Republici Hrvatskoj, projekt Plave zastave vodi Pokret prijatelja prirode "Lijepa naa" od 1997. godine, i informacije se mogu potraiti na njihovoj web-adresi: www.lijepa-nasa.hr/PZ.htm

Ostali sportski objekti:

24

Dom sportova, Trg sportova 11, +385 1 36-50-333 Dvorana Dubrava, ure Prajca 2 Dvorana Kutija ibica, Veprinaka 16 Dvorana Trnsko, Trnsko 25a Gradski stadion Maksimir, Maksimirska 128, +385 1 233-41-11 Koarkaki centar Draen Petrovi, Savska 30 (Cibona Tower), +385 1 48-43-333 SP Mladost, Jarunska 5, +385 1 36-58-555 SRC Jarun, Jarunska bb, +385 1 30-31-888 SRC Mladost SRC alata, Schlosserove stube 2, +385 1 45-50-657 Stadion NK Hrvatski dragovoljac, Aleja pomoraca 25, Siget Stadion NK Zagreb, Kranjevieva 4, +385 1 36-68-111 Zimsko plivalite Mladost (Daniieva), Trg sportova 10, +385 1 30-92-5

25

7. Prirodna batina
Zagreb je grad zelenih parkova i etalita, s brojnim izletitima u prekrasnoj okolici. Za turiste su najprivlaniji park Maksimir, Botaniki vrt i park Zrinjevac - zelena oaza u samom sreditu grada. Park Maksimir je najvei park u Hrvatskoj (povrine 316 hektara). Ureen je u 18. stoljeu kao pejzani park, pa i danas obuhvaa velike umske povrine. U sklopu parka djeluje Zooloki vrt s bogatom zbirkom ivotinja iz cijelog svijeta koji takoer privlai brojne posjetitelje grada Zagreba, a naroite obiteljske goste s malom djecom.

U samom sreditu grada, u neposrednoj blizini hotela Esplanade nalazi se druga izuzetno privlana prirodna turistika atrakcija grada Zagrba - Botaniki vrt, koji je utemeljen jo 1889. godine. U njemu se uzgaja oko 10 tisua vrsta razliitog bilja.

Jednu od najljepih i najstarijih zelenih cjelina grada Zagreba predstavlja park Zrinjevac koji je veoma popularno etalite ak i samih Zagrepana. Poetkom 20. stoljea park je preoblikovan u perivoj i postao reprezentativnim prostorom Zagreba jer se nalazi u samom sreditu grada i okruen je vrhunskim arhitektonskim zdanjima (jo iz razdoblja neorenesanse i klasicizma) skulpturama i fontanom.

26

8. Kongresna ponuda
Za veinu posjetitelja koji u Grad Zagreb dolaze zbog poslovnih razloga najvaniji je Zagrebaki velesajam koji je jedna od najveih sajamskih manifestacija u Europi. Poeci te renomirane gospodarske svjetske izlobe datiraju jo od 1864. kad je u Zagrebu organizirana Prva zemaljska gospodarska izloba, a sam Velesajam je osnovan 1909. godine, to govori o tome da ova gospodarski sajam ima stoljetnu tradiciju. Osim Velesajma u sklopu zagrebakih hotela takoer se nude brojni kongresni prostori koji su namjenjeni poslovnim posjetiteljima grada.

9. Izleti u okolicu
U bogatoj paleti brojnih turistikih atrakcija u zagrebakoj okolici izdvajamo tri turistike atrakcije najprivlanije za posjetitelje Zagreba: Sljeme s Medvedgradom, gradi Samobor te arheoloko nalazite Andautonia u itarjevu gdje se nalazilo sredite ilirskog plemena Andautonijaca i rimski municipij Gornje Panonije. www.andautonia.com Srednjovjekovni gradi Samobor u neposrednoj okolici Zagreba omiljeno je izletite Zagrepana i njegovih gostiju. Poznat je po Karnevalu, po izvorima ljekovite termalne vode, a za izletnike i planinare veoma je privlano Samoborsko gorje. Meu prirodnim atraktivnostima okolice Zagreba na prvom mjestu je Park prirode Medvednica. Zbog svoje visine (1.035 metara nad morem) gorskih znaajki i umovitosti, Medvednica ima izuzetnu vanost za milijunsku metropolu u njezinu podnoju, s kojom je povezana iarom. Na Medvednici su ureene skijake staze i posebne skijake vunice i iare.

27

Posebno je atraktivna srednjovjekovna utvrda Medvedgrad. Ovaj objekt, najvie spomenike kategorije, nedavno je restauriran kao spomenik hrvatskoj slobodi i obljeen sitagmom "Oltar domovine":

10. Linkovi o turistikoj ponudi GRADA ZAGREBA

Hrvatska turistika zajednica http://www.adriatica.net Turistika zajednica Grada Zagreba http://www.zagreb-touristinfo.hr/info.hr Plan grada Zagreba http://www.euroave.com/zagreb/01map.htm Vodi kroz noni ivot Zagreba http://www.zagrebnights.com Dnevni Vodi za noni ivot u Zagrebu s "chatom", besplatnim oglasnikom i prikazom kafia, picerija, nonih klubova, disko klubova, hotela i najave koncerata. http://www.zg360.com Slubene stranice grada Zagreba http://www.zagreb.hr Convention Zagreb http://www.zagreb-convention.hr/ Serbus http://www.serbus.net Interaktivna karta grada Zagreba http://www.moj-zagreb.com Five Stars Ltd. http://www.fivestars.hr Zrana luka Zagreb http://www.zagreb-airport.hr/ Sajmovi Zagrebakog Velesajma http://www.zv.hr/sajmovi/index_hr.html Zooloki vrt http://www.zoo.hr/ Literatura:

28

Weber S. et al (2004) Stavovi i potronja turista i posjetitelja Zagreba - Tomas Zagreb 2003, Institut za turizam, Zagreb. Slubene stranice Grada Zagreba (2004): http//www.zagreb.hr Hrvatska gospodarska komora - komora Zagreb (2004) http://www.hgk.hr/komora/hrv/zupkom/Zagreb/zupanija.htm Turistika zajednica Grada Zagreba (2004) http://www.zagreb-touristinfo.hr/info.hr Razgled grada pjeice - broura Turistike zajedice Grada Zagreba (2002). Multigraf, Zagreb. Klari Z. et al (1994) Strateki marketinki plan turizma Grada Zagreba, Insitut za turizam, zagreb. Vukoni B. (1994) Tempus Fugit, Povijest turizma Zagreba, Agram.

Ivan Hendija 0036381156

29