Koritenje i upravljanje informacijskih sustava

Priredila: Vesna Ali Kostei, dipl.ing.

Tema: EUCIP Vesna AliKostei Vie: http://moj.tvz.hr/index.php?prikaz=ostu EUCIP prezentacija

EUCIP (European Certification of Informatics Professionals)

CEPIS-ov sustav certificiranja profesionalnih informatiara s naglaskom na znanju i primjeni znanja u struci. Sastoji se od nekoliko programa, ijim uspjenim zavretkom polaznici dobivaju meunarodno priznatu diplomuza temeljna ili specijalistika znanja u podruju profesionalnog bavljenja informatikom strukom.
3

Uvoenje EUCIP-a u RH CILJ

informatike strunjake zadovoljavanje rastueg trita IT profesionalaca u EU provoenje sustava cjeloivotnog obrazovanja doprinos smanjivanju nedostatka znanja na podruju informacijske tehnologije, a time i podizanje vrijednosti kvalitetnih certificiranih strunjaka na tritu rada.

definiranje norme temeljnih i specijalistikih znanja za

Oekivani rezultat
Oekuje se da e program pridonijeti i rjeavanju problema nedostatka strunih informatikih kadrova u Hrvatskoj, Prednosti EUCIP-a
Glavna prednost EUCIP-a pred drugim certifikatima za IT je njegova neovisnost o proizvoaima raunalne i komunikacijske opreme te pojedinih vlasnikih programskih rjeenja, uz normirana temeljna znanja te iroku paletu izbornih profila koje nudi. Vie: http://www.hiz.hr/certificiranje/eucip/prednosti_eucip-a
5

Sustav certificiranja EUCIP-a sastoji se od programa EUCIP Core u kojem kandidati uz temeljna znanja iz podruja informacijske tehnologije ekonomije, upravljanja i etike poslovanja ime se olakava komunikacija IT strunjaka s menadmentom, ali i komunikacija izmeu razliitih IT strunjaka.

EUCIP programi
EUCIP Core: osnovna znanja za sve vrste IT poslova, to se nakon uspjeno poloenog ispita jami certifikatom i sastoji se od tri cjeline: A) Planiranje: Koritenje i upravljanje informacijskim sustavima B) Izgradnja: Razvoj i implementacija informacijskih sustava C) Provedba: Funkcioniranje informacijskih sustava i podrka. 7

Eucip Profesional
Uspjeno polaganje ispita EUCIP Core uvjet je za certifikat EUCIP Professional, koji se temelji na prikupljanju dovoljnog broja strukovnih bodova.Kandidat moe relativno slobodno definirati osobni "portfelj" da bi prikupio dovoljan broj bodova. Pri tom se uvaava i boduje raspon individualnih kompetencija steenih u srednjoj koli i na fakultetu, priznatih IT teajeva, dobivenih certifikatai iskustva na radnom mjestu. Odabrana kombinacija mora biti u skladu s relevantnim profesionalnim profilom za koji kandidat namjerava stei certifikat EUCIP Professional.
8

EUCIP IT Administrator,
The major structural change in the new version of the EUCIP IT Administrator certification is the introduction of a EUCIP IT Administrator Fundamentals module, which requires the candidate to have a broad understanding of hardware, operating systems, networks and IT security. Following completion of this module, candidates can progress to take one, some, or all of the PC Hardware, Operating Systems, Networks, or IT Security modules, all of which have been revised to Syllabus 3.0
http://www.eucip.com/media/EUCIP_Version_31.pdf
9

EUCIP-ovi partneri
Ovlateni obrazovni i ispitni centri provode i edukaciju za polaganje ispita u kojima su dostupni svi nastavni materijali, kako za potrebe razredne nastave tako i za potrebe uenja na daljinu. Centri provode certificiranje polaznika, koristei EUCIP ATES online sustav testiranja. Obrazovni i ispitni centri moraju zadovoljavati sve tehnike, kadrovske i organizacijske uvjete. Provjeru o tome provodi Hrvatski informatiki zbor, nositelj ovlatenja za provedbu EUCIP programa u Hrvatskoj, koji nakon zadovoljavanja svih uvjeta izdaje certifikat. Srce, FER, Algebra TVZ u planu
10

11

Literatura:
EUCIP CORE LEVEL COURSE MATERIAL: P. Schgoer, R Brambilla, F. Amarilli: The All-Round IT Professional, Plan Knowelegde Area: Use and Management of Information Systems, ICS Skills, Dublin 2005., V.imovi: Uvod u informacijske sustave, zagreb 2010. dr.sc Ksenija Klasi : Primjena informacijskih tehnologija u poslovnim sustavima, predavanja: Zagreb, svibanj 2008 P. Sikavica, F. Bahtijarevi- iber, N. Poloki Voki: TEMELJI MENADMENTA, kolska knjiga, Zagreb 2008. . Panian: Poslovna informatika za ekonomiste, Masmedia, Zagreb 2005. R. Heller: Prirunik za menadere, Profil, Zagreb 2007. Prof. Dr. Sc. Josip Brumec, spis: Strateko planiranje informacijskih sustava, Varadin, sijeanj 2006. Samuel C. Certo, S. Trevis Certo: Moderni menadment, 10 izdanje, Mate d.o.o., Zagreb 2008

Koritenje i upravljanje informacijskih sustava

Cilj predmeta:Upoznati studente s temeljnim naelima u procesu planiranja, koritenja i upravljanja informacijskog sustava Znanja i vjetine:Student e stei osnovna znanja i vjetine potrebne za analizu zahtjeva i planiranja koritenja IT unutar neke organizacije, to je povezano s procesima upravljanja i definiranja zahtjeva kao sastavnog dijela strategije.

Sadraj predavanja

1. Organizacije i koritenje IT-om (Informacijske 2. 3. 4. 5. 6. 7.

Tehnologije) (6). Upravljanje informacijskim tehnologija (4). Mjerenje vrijednosti IT (4). Globalna umreena ekonomija (4). Upravljanje projektima (6). Suradnja i komunikacija (4). Pravna i etika pitanja (2)

Sadraj auditornih vjebi

Informacijski sustavi za menagement Tipine IT funkcije i tipovi tehnologija Poslovni planovi i studije izvedivosti Koritenje osnovnih upravljakih sustava - CRM, SCM, ERP Osnovne tehnike upravljanja projektima Komunikacijski modeli Umijee prezentiranja Autorsko pravo i posebne odredbe za raunalne programe Primjeri ugovora o licenci softvera Upravljanje inovacijama u IT

plan rada 6.9.2012 predavanje 1 13.9.2012 predavanje 2 20.9.2012 predavanje 3 27.9.2012 predavanje 4 4.10.2012 predavanje 5 11.10.2012 1.kolokvij 18.10.2012 predavanje 6 25.10.2012 predavanje 7 1.11.2012 predavanje 8 8.11.2012 predavanje 9 15.11.2012 2.kolokvij 22.11.2012 ispit

16

Provjera znanja
Nain provjere znanja u semestru: 2 kolokvija tijekom semestra Nain polaganja ispita: Pismeni ispit. Zadaci: niz zadataka s ponuenim odgovorom, zadaci nadopunjavanja, pridruivanja Bez negativnih bodova

Kriterij ocjenjivanja
Maksimalni broj bodova:60 Broj bodova koji je mogue ostvariti putem jednog kolokvija: 30 Broj bodova koji je minimum za priznavanje kolokvija 19 Konana ocjena je aritmetika sredina ocjena iz kolokvija

Broj bodova po kolokviju 0-18 19-21 22-24 25-27 28-30

ocjena 1 2 3 4 5

18

19

INFORMACIJSKI SUSTAVI
Niz urezanih kraih meusobno paralelnih linija s podjednakim razmakom izmeu njih, mogao je imati nama nepoznato znaenje (primjerice brojanje ili neko drugo simboliko znaenje).

Gravirana okorina na ulomku oblutka iz pilje Vlakno na Dugom otoku (starost priblino 15.000 godina

20

INFORMACIJSKI SUSTAVI

Google je, predstavio dva nova servisa kojima misli stvoriti i istovremeno osvojiti trite plaanja putem mobilnih trita. Google Wallet je aplikacija za Android ureaje koja vam omoguava plaanje putem vaeg mobilnog ureaja putem NFC tehnologije, dok su Google Offers ponude koje e biti dostupne irom SAD-a
http://www.netokracija.com/google-wallet-android-iphone-11610

21

INFORMACIJSKI SUSTAVI

Microsoft Hrvatska: U novom uredu nitko nema svoj stol i stolicu - ak ni direktor
Kau da je to prvi ured u Hrvatskoj bez fiksnih telefona.
Autor: Ivan Hrsti

Tko prvi ulovi stolicu, njegova je, vrijedi u uredima Microsoft Hrvatska otkako su se preselili na novu lokaciju, u nove prostorije organizirane u skladu s Microsoftovim naelima mobilnog otvorenog ureda - WPA (Workplace Advantage) Mobile Shared Desk.
http://www.politikaplus.com/novost/43229/microsoft-hrvatska-u-novom-uredu-nitko-nema-svoj-stol-i-stolicu-cak-ni-direktor

22

INFORMACIJSKI SUSTAVI -TVZ

Tehniko veleuilite u Zagrebu implementiralo je Microsoft Live@EDU komunikacijsku i kolaboracijsku platformu s ciljem pojednostavljenja komunikacije. Kako kau iz Microsofta, zahvaljujui novom sustavu, vie od stotinu nastavnika lake e komunicirati sa preko 5000 studenata, te ih bolje pripremiti za koritenje novih tehnologija na njihovim buduim radnim mjestima, a veleuilite e tijekom idue tri godine utedjeti milijun i pol kuna za nabavku hardvera i softvera te administraciju. "Cijena, sigurnost i pristupanost bili su presudni imbenici prilikom odluke o nabavci Live@EDU sustava. Razina sigurnosti je visoka, a sustav objedinjuje i alate za eliminaciju neeljene pote. Dodatna prednost je to nastavnici i studenti sustavu mogu pristupiti s bilo kojeg raunala ili ureaja povezanog na internet, kao i injenica da Live@EDU omoguava pristup svim korisnicima bez ikakvih trokova 23

1.Organizacije i koritenje IT-om

Sdaraj: 1.1 Organizacijski tipovi i strukture 1.2 Uloga IT u poslovanju 1.3 Unutarnja/vanjska okolina 1.4 Poslovni planovi 1.5 Poslovni procesi 1.6.Informacijski sustavi za menadment 1.7 Kolaborativne (suradnike) tehnologije 1.8 E-learning 1.9 Informacijsko drutvo

1.1 Organizacijski tipovi i strukture

Pogledi na organizaciju (poslovni sustav) sa stajalita: Poslovne misije organizacije su strukturirani sustavi u kojima zaposlenici tee postii zajednike ciljeve, u skladu s planom poslovanja, a koordiniranim od strane upravljakih sustava (zato postojimo, to radimo) Povijesne dimenzije organizacija se zasniva na znanjima, mrei odnosa, te imovini koju posjeduje, to utjee na strategiju i ponaanje organizacije Pravnog aspekta promatraju se organizacije koje su formalno osnovane i tako ine pravne entitete

1.1 Organizacijski tipovi i strukture

Kriteriji za podjelu organizacija su razliiti Podjela prema: Cilju Osnivakoj strukturi Po veliini

1.1 Organizacijski tipovi i strukture

Podjela po cilju Cilj organizacije moe biti profit (trgovaka drutva), ili ostvarenje skrbi, pomoi i brige prema drugima (dobrotvorne organizacije, udruge, drutva, zaklade, klubovi) Profitne organizacije Neprofitne organizacije

1.1 Organizacijski tipovi i strukture

Podjela po osnivakoj strukturi: Organizaciju mogu initi: Fizike osobe obrti, udruge graana Financijske institucije povezane razliitim oblicima meusobnih ugovora
Privatna partnerstva Drutva s ogranienom odgovornou Dionika drutva Korporacije

1.1 Organizacijski tipovi i strukture

Podjela po veliini mjerena raznim kriterijima: Ekonomski parametri poput volumena posla, kao i EBITDA (eng. Earnings before interest, taxes, depreciation and amortization) je dobit prije odbitka (rashodnih) kamata, poreza na dobit i trokova amortizacije Kadrovski parametri broj zaposlenih ili broj suradnika Ostali parametri vezani uz podruje poslovanja (broj kupaca, klijenata, korisnika, pacijenata, studenata, lanova)

1.1 Organizacijski tipovi i strukture

Distribucija organizacija po veliini- kriterije odreuje svaka drava za sebe Mala poduzea Srednja Velika Primjeri: Njemaka
99,7% registriranih poduzea ine male i srednje organizacije 0,3%- velike organizacije koje ostvaruju vie od polovice ukupnog prihoda

RH
malo gospodarstvo 99,4%, zapoljava 655 zaposlenih, ostvaruje 53% prihoda (HGK 2006.)

1.1 Organizacijski tipovi i strukture

Malo gospodarstvo u RH ine: Mikro subjekti
Do 10 zaposlenika Ukupni godinji promet do 14.000.000kn Vrijednost dugotrajne imovine do 7.000.000kn

Mali subjekti
Do 50 zaposlenika Ukupni godinji promet do 54.000.000kn Vrijednost dugotrajne imovine do 27.000.000kn

Srednji subjekti
Do 250 zaposlenika Ukupni godinji promet do 216.000.000kn Vrijednost dugotrajne imovine do 108.000.000kn

1.1 Organizacijski tipovi i strukture

Kriterij za prelazak u viu kategoriju je barem dvije toke vee od navedenog (kategorija je vana zbog poticaja, ali i obveza) Parametar broja zaposlenih je u RH isti kao za EU, ostali parametri su nii, dakle u EU:
Mala poduzea ostvaruju ukupni godinji prihod do 7M , a srednja do 40M Vrijednost dugotrajne imovine u malim poduzeima do 5M , a u srednjim do 27m Mikro poduzea se niti ne razmatraju

1.1 Organizacijski tipovi i strukture

Osnovno pravilo utjecaja veliine poduzea na organizacijsku strukturu: Hijerarhijska struktura - karakteristina za vee organizacije - temeljena na ciljevima menadmenta (poveanje efikasnosti-specijalizacija)
Tradicionalna organizacija Protok informacija odozgo prema dolje Kruta org. struktura, nefleksibilna, otporna na promjene

Mrena odnosno matrina struktura karakteristina za male i srednje organizacije plosnata- flat nazivana informacijskom (inf. krue), suradniki pristup, razvijena interna komunikacija, zajedniki ciljevi
Fleksibilna Delegiranje odgovornosti svim razinama-visoka samodisciplina Manji broj hijerarhijskih razina

1.1 Organizacijski tipovi i strukture

TO JE ORGANIZACIJSKA STRUKTURA? Cjelokupnost odnosa i veza meu imbenicima organizacijskog sustava, Nain provedbe unutarnje podjele rada, Ustroj niih organizacijskih jedinica Horizontalna i vertikalna podjela dunosti,prava i obveza Definiranje odnosa autoriteta i odgovornosti
http://web.efzg.hr/dok//epo/mskrtic/osnove%20poduzetnistva/ORGANIZACIJSKA%20STRUKTURA%20novo.pdf

1.1 Organizacijski tipovi i strukture

IMBENICI KOJI ODREUJU ORGANIZACIJSKU STRUKTURU
Ciljevi i zadae organizacijskog sustava Struktura i kakvoa osoblja Veliina i organizacijska razgranatost Djelatnost i narav radnih procesa Tehnoloka sloenost Mjesto i poloaj org.sustava u uem i irem okruju Integracija unutarnjih i vanjskih imbenika

http://web.efzg.hr/dok//epo/mskrtic/osnove%20poduzetnistva/ORGANIZACIJSKA%20STRUKTURA%20novo.pdf

1.1 Organizacijski tipovi i strukture

TIPOVI ORGANIZACIJSKE STRUKTURE Klasine neprilagodljive ili tradicionalne org. strukturevezane su za hijerarhijske modele iz vremena industrijalizacije, imaju najvei mogui broj razina, nisu prilagodljive, a odgovornost jehijerarhijska sve organizacijske strukture koje spadaju u klasine su pratile razvoj masovne proizvodnje, od opih ili poetnih strukturado sloenih funkcionalnih koje suprimjenjive u velikim poduzeima
Linijska, Stoerno-linijska, Funkcijska, Specifina (divizionalna)

Neoklasine- poluprilagodljive
Matrina organizacijska struktura Projektna organizacijska struktura

Moderne adaptivne ili organske stukture

Inovativna org. str. (informac. bazirana. org.) Mrena
http://web.efzg.hr/dok//epo/mskrtic/osnove%20poduzetnistva/ORGANIZACIJSKA%20STRUKTURA%20novo.pdf

1.1 Organizacijski tipovi i strukture

Mlade tvrtke ue, a zrele se prilagoavaju!

1.1 Organizacijski tipovi i strukture

Poslovni sustav je organizacijski sustav kojeg opisuje skup informacija o prolosti i sadanjosti i poslovnih procesa koji ih obrauju. U poslovni sustav ulaze sirovine, energija, poruke, dokumenti, a izlaze proizvodi i dokumenti. Dakle, poslovni sustav karakteriziraju materijalni ulazi i izlazi (ako se prenose materijalna sredstva) i/ili informacijski tokovi poput narudbe telefonom ili Intrnetom), to se prikazuje radnim dijagramima (workflow)

1.1 Organizacijski tipovi i strukture

Sudionici u procesu ulaza i izlaza mogu biti osobe izvritelji posla, razni strojevi i alati. Da bi se poslovni sustav mogao obavljati svoju funkciju potrebne su mu informacije. Stoga svaki poslovni sustav posjeduje vlastiti informacijski sustav, kojim se obrauju podaci o svim segmentima poslovanja.

Pojednostavljen radni dijagram - Workflow

Poduzee A KUPAC 5. Obavijest nabavi 5. Skladite kupca robu
dostavlja proizvodnji

2. Obavijest skladite kupca 4. alje robu kupcu 3. Evidencija narudbe

i otpremnica skladitu skladitu

1. Proizvodnja alje
nalog nabavi 2. Narudbenica dobavljau

nabava

proizvodnja

Poduzee B DOBAVLJA prodaja

skladite dobavljaa

primjer: Upravljanje poslovnim procesima

Flow je Business Process Management sustav sa svrhom optimizacije poslovnih procesa putem workflow-a. omoguuje automatizaciju toka dokumenata (workflow) unutar poduzea, prema pravilima procesa kojima dokument pripada. Dokumenti uneseni u sustav automatski (prema odreenim pravilima) ili runo ulaze u workflow, automatski se alju zaposlenicima kojima su namijenjeni, i od kojih se oekuje da izvre neke akcije (dodatne provjere, razrade, itd.). Time se uklanja mogunost "gubitka" dokumenta u poslovnom procesu, uklanjaju se trokovi kopiranja dokumenta, kako bi se isti obradio u razliitim odjelima, osigurana je pravovremena dostava dokumenta odgovornoj osobi, postavljeni su vremenski rokovi unutar kojih odgovorne osobe moraju izvriti neku akciju unutar procesa, a svaki korak u procesu ostaje zabiljeen (tko ga je izvrio, kada, i koje akcije su izvrene).

1.1 Organizacijski tipovi i strukture

Tijekom godina IT se prilagoavao potrebama organizacija 1960.-1985. EDP centri (Electronic Data Procesing)poluautomatska obrada knjigovodstvenih dokumenata
Pojava CAD i CAM prvi sustavi za automatizaciju u industriji, integrirani koncept CIM (Computer-aided design; Computeraided manufacturing ; Computer-integrated manufacturing)

1985.-2000. integracija EDP i CIM pristupa po modelima informacijskih sustava koji pokrivaju cjelokupno poslovanje, koristei informacijske i komunikacijske tehnologije ICT Od 2000. uvodi se elektroniko poslovanje

1.1 Organizacijski tipovi i strukture

Budui se informacijski sustav razvija za realni poslovni sustav, poslovni procesi realnog sustava temelj su za modeliranje strukture njegova informacijskog sustava Svaka organizacija posjeduje vlastiti informacijski sustav koji moe, ali i ne mora biti podran raunalom (u svojim segmentima ili u cijelosti)

1.1 Organizacijski tipovi i strukture

Velike multinacionalne kompanije obino imaju detaljno razraen i propisan sustav upravljanja, to znai i krute ali konzistentne operativne procedure Mala i dinamina poduzee formaliziraju uglavnom samo neke od osnovnih procedura, te koriste vie razliitih tehnologija ope namjene (poput tablinih kalkulatora i elektonike pote) to omoguava bru prilagodbu unutarnjim i vanjskim promjenama uvjeta poslovanja

1.2 Uloga IT u poslovanju

Informacijski sustav koji podrava sloeni poslovni sustav sastoji se od niza informacijskih podsustava, a svaki od njih moe se smatrati elementarnim informacijskim sustavom. Zadaci informacijskog sustava su:
prikupljanje, razvrstavanje, obrada, uvanje, oblikovanje i rasporeivanje

podataka svim radnim razinama poslovnog sustava.

1.2 Uloga IT u poslovanju

Podaci su u pravilu evidentirani u sustavu bez znaenja: podaci - brojevi, slova ili znakovi kojima se moe pridruiti znaenje

HDD 160 GB SATA 7200 rpm - podaci koji za veinu ljudi nemaju znaenja

informacija - skup znakova i simbola organiziranih tako da za nekoga imaju puno znaenje

HDD 160 GB SATA 7200 rpm - informacija o vanjskoj memoriji raunala:

koliina podataka koju tvrdi disk raunala moe pohranititi (160 GB) nain prikljuka memorije na ostatak raunala (SATA) brzina okretanja plo tvrdog diska raunala (7200 okretaja u minuti)

1.2 Uloga IT u poslovanju

Drugim rijeima, podatak je injenica o neemu iz realnog svijeta, dok je informacija interpretacija podatka, koja ima subjektivno znaenje za primatelja. Informacijski sustav proizvodi informacije, tako da podatke obrauje, organizira i prikazuje na nain razumljiv korisniku, koji onda tako pripremljen podatke interpretira i na osnovu njih donosi odluke u skladu s ovlatenjima

1.2 Uloga IT u poslovanju

Opi model sustava Sustav za obradu podataka moe biti izgraen kao dinamiki sustav iji izlazi se temelje na unutarnjem stanju sustava i ulaznim varijablama

Ulaz

Proces u sustavu

Izlaz

Naini obrade podataka: Batch processing- slijedna obrada podataka s odgodom, gdje postoji znaajno kanjenje izmeu ulaza podataka koje treba obraditi i izlaznih rezultata Real time processing obrada podataka u realnom, stvarnom vremenu

1.2 Uloga IT u poslovanju

Obrada podataka moe se podijeliti u vie slojeva (razina) Izvrna povezana s fizikom automatizacijom procesa (poput manufactoring Execution Systems, MES) Operativna - uobiajeno podravana transakcijskim informacijskim sustavom, s dijeljenjem pristupa zajednikim bazama podataka Menaderska uglavnom podrana pristupom podacima pohranjenim u skladitima podataka prikupljenim iz vie razliitih izvora. Ovi sustavi ne prikazuju podatke jednako detaljno to ovisi o stratekoj razini odluivanja: to je via razina odluivanja koja donosi odluke podaci su prikazani manje analitiki, a vie zbirno, te saetije

1.2 Uloga IT u poslovanju

Meusobno udaljene hijerajhijske razine u organizaciji povezane su pojedinim slojevima obrade informacija. Npr. U proizvodnji e se obavljati kontrolne funkcije proizvodnje (vjerojatno povezane s MES) i funkcije nadzora nad osnovnim materijalnim sredstvima.

1.2 Uloga IT u poslovanju

Tijek odluivanja odozgo prema dolje (od operativne do izvrne razine)informacije potrebne za odluivanje na menaderskoj razini se temelje se na podacima prikupljenim sa niih razina. Budui informacije imaju kljuan utjecaj na organizaciju (omoguavaju vodstvu-upravljakoj razini koordinaciju i nadzor nad svim aktivnostima) razumljivo je da je IT definiran kao skup tehnologija za pretraivanje informacija i njihovu obradu, ima posebno vanu ulogu.

1.3 Interna/vanjska okolina

Slijedea razmatranja odnose se na poduzea koja su profitno orijentirana, iako se neka razmatranja mogu primijeniti i na ostale tipove organizacija Lanac vrijednosti (Value chain) je prema tradicionalnom shvaanju, model koji predstavlja proces ili niz aktivnosti putem kojih se dodaje vrijednost proizvodima ili uslugama, te ih povezuje ponuaka s potranom stranom poslovanja neke tvrtke.

Interna/vanjska okolina

Lanac vrijednosti identificira sve aktivnosti, funkcije i poslovne procese kojim se obavljaju prilikom oblikovanja i razvoja proizvoda, proizvodnje, prodaje, distribucije i podrke kupcima nakon prodaje www.valuechains.org/valuechain/definition.html

1.3 Interna/vanjska okolina

Lanac vrijednosti (Value Chain) opisuje razliite proizvode i usluge i njihove odnose. Npr. osnovni lanac vrijednosti informacijske i komunikacijske tehnologije obuhvaa sljedee elemente: korisnik (potroa), korisnika oprema, mrea, posluitelji, usluge i aplikacije, sadraj.
http://www.tel.fer.hr/files/poslijediplomski/pts/8.%20Post-PTS4-lov.pdf

http://www.valuebasedmanagement.net/methods_porter_value_chain.html

1.3 Interna/vanjska okolina

Porter: dva generika lanca vrijednosti: 1. Osnovni ili primarni obuhvaa primarne aktivnosti
Ulazna logistika Proizvodnja Izlazna logistika Marketing Prodaja i usluga nakon prodaje
Ovim aktivnostima stvara se potroaka vrijednost, odnosno vrijednost proizvoda kakvom je shvaa potroa

1.3 Interna/vanjska okolina

Porter: dva generika lanca vrijednosti: 2. potporni ili sekundarni obuhvaa
Djelovanje korporacijske infrastrukture:
Sustave planiranja Kontrola kvalitete Upravljanje informacijskim resursima

Upravljanje ljudskim resursima

Upravljanje znanjem Sustave nagraivanja

Istraivanje i nabavu one ne stvaraju dodatnu vrijednost ali podravaju primarne aktivnosti

1.3 Interna/vanjska okolina

U ovom modelu INFORMACIJA ne stvara novu vrijednost, nego samo podrava (podupire) stvaranje nove vrijednosti U novoj ili informacijskoj ekonomiji smatra se da informacija moe biti resurs koji stvara dodatnu vrijednost za klijenta pa se tada govori o virtualnom lancu vrijednosti (Virtual Value Chain)

1.3 Interna/vanjska okolina

Elementi koji sudjeluju u stvaranju lanca vrijednosti (sa stajalita kupca) Kvaliteta proizvoda ili usluge to oekujem Usluge klijentima nakon prodaje edukacija, servis Trokovi Vrijeme isporuke Kumuliranjem tih vrijednosti stvara se ukupna vrijednost koju klijent percipira!

1.3 Interna/vanjska okolina

dobavlja

proizvodnja

distribucija

prodaja

kupac

Upravljanje lancem ponude (Supply Chain Management SCM) zasniva se na: tonoj obradi narudbi, na upravljanju zalihama tono na vrijeme(Just in time) pravovremenoj isporuci prema narudbama

1.3 Interna/vanjska okolina

Definicija lanca ponude Supply Chain prema APICS (American Production and Inventory Control Sosiety): Funkcije unutar i izvan kompanije koje omoguavaju lanac vrijednosti za izradu proizvoda i pruanje usluge kupcu. Lanac ponude predstavlja kompleksnu mreu odnosa koju poduzee odrava sa svojim partnerima da bi se Nabavile potrebne sirovine Nabavili materijali i komponente Proizveo proizvod Proizvod isporuio kupcu

1.3 Interna/vanjska okolina

imbenici koji podravaju konkurentsku poziciju pojedinog poduzea: Trite odnosno poslovno podruje djelatnost, poput tekstilne industrije, transporta i sl., i pozicije poduzea u lancu proizvodnje (dobavlja sirovina, proizvoa komponenti, podugovara, distributer, maloprodaja.) Proizvod cijeli skup proizvoda ili usluga koje se nude kupcu Procesi koji ukljuuju i logistike i proizvodne procese, menadment i procese planiranja (koordiniranje, nadgledanje, kontrolu), a svojstveni su toj djelatnosti

1.3 Interna/vanjska okolina

Znaajke trita i proizvoda su takoer: Stupanj zrelosti trita Ukupne dimenzije trita (koliina, ekonomska vrijednost) Stupanj koncentracije (udio koji imaju kljuni igrai) i relativna pozicija individualnog posla pri rangiranju trinih udjela. Ova dva faktora treba razmatrati i sa stajalita dobavljaa i sa stajalita kupca (tj. Koliko kupaca ima i sa koliko sredstva raspolau) Potrebe i navike poput oekivanja kupaca oko razine kvalitete, vremena odziva, pouzdanosti dostave Ostali faktori koji se odnose na proizvod, poput cijene, nivoa popusta, sezone, oekivane potranje, pozicije u ivotnom ciklusu proizvoda

1.3 Interna/vanjska okolina

ivotni ciklus proizvoda
Volumen prodaje
Faza rasta Uvoenje proizvoda na trite Faza zrelosti Faza opadanja

vrijeme

1.3 Interna/vanjska okolina

Pozicija na tritu Matrica Boston Consulting grupe
Glavne karakteristike i temeljne strategijske smjernice za poslovne jedinice u razliitim poljima matrice.

Rast trita u %

Slika preuzeta :P. Sikavica, F. Bahtijarevi- iber, N. Poloki Voki: TEMELJI MENADMENTA, kolska knjiga, Zagreb 2008.

1.3 Interna/vanjska okolina

Zvijezde-razlika po stupnju u kojem mogu samostalno financirati svoj rast Divlje make (upitnici ili problematina djeca)- teke strategijske odluke Krave muzareproizvode viak novca u odnosu na svoje potrebe rasta Psi- mali udjel stope rasta

Slika preuzeta :P. Sikavica, F. Bahtijarevi- iber, N. Poloki Voki: TEMELJI MENADMENTA, kolska knjiga, Zagreb 2008.

1.3 Interna/vanjska okolina

Logistiki proizvodi i procesi razlikuju se po svojoj sloenosti-npr. Sloeni kontinuirani proizvodni procesi petrokemijska industrija Poslovi u obrtu duan Proizvodnja na gradilitu Procesi planiranja i kontrole moraju biti oblikovani prema karakteristikama i sloenosti poslovanja

1.3 Interna/vanjska okolina

Preoblikovanjem procesa planiranja u proizvodnoj industriji, proizvodni modeli prelaze sa: Make to Stock proizvodnje (proizvodnja za skladite) Assemble to Order/Make to Order (montaa po nalogu/izrada po nalogu) Engineer to Order (konstrukcija po nalogu)

1.3 Interna/vanjska okolina

Razina primjene informacijske tehnologije znaajno utjee na procese (npr.CIM), a na nju pak moe utjecati ponaanje konkurencije Rast primjene Interneta tjera poduzea da redefiniraju svoje modele menadmenta. To se dogaa u promjenjivoj konkurentskoj okolini, karakteriziranoj globalnim ekonomskim rastom (trenutno stanje globalne ekonomije?), s pomakom ka post industrijskom modelu temeljenom na informacijama, transformaciji poslvanja i uzletu novog digitalnog poslovanja.

1.3 Interna/vanjska okolina

Poslovnu okolinu 8ili okolinu zadatka) ine akteri u neposrednoj okolini poduzea koji utjeu na njegovu sposobnost da tu okolinu posluuje. Industrijska okolina dio je poslovne okoline koja obuhvaa skupinu istorodnih poduzea. Radi se o neposrednim konkurentima, ija pojedinana snaga ovisi o pet konkurentskih snaga (5F model five forces)
novi proizvod, promjena odnosa sa dobavljaima, pridobivanje kupaca, svladavanje nastupne barijere za trite i promjena osnove za konkurenciju s trinim takmacima

5F-model
Five forces model, Porter i Millar procjena uinaka novog IS-a na poveanje trine konkurentnosti i razvojne stabilnosti poduzea ispituje se 5 imbenika:
novi proizvod, promjena odnosa sa dobavljaima, pridobivanje kupaca, svladavanje nastupne barijere za trite i promjena osnove za konkurenciju s trinim takmacima

Porterov model pet faktora

Slika preuzeta :P. Sikavica, F. Bahtijarevi- iber, N. Poloki Voki: TEMELJI MENADMENTA, kolska knjiga, Zagreb 2008.

1.3 Interna/vanjska okolina

Interni faktori Strategije Vlastite osobine Proizvodi i Vanjski faktori Ope trine osobine Utjeu na Organizaciju Operativne modele konkurenata i kreiraju specifinu oklinu za svaki segment trita

Na strateko planiranje kao i na razvoj i istraivanje, koji mogu voditi ka promjeni u proizvodnom asortimanu i repozicioniranju poduzea, izuzetno utjeu imbenici okoline. SWOT analiza kao jedna od metoda odreivanja nae pozicije.

1.3 Interna/vanjska okolina

SWOT analizom nastojimo identificirati poslovnu strategiju kojom e se na najbolji nain iskoristiti snage i minimalizirati slabosti te kapitalizirati prilike i minimalizirati prijetnje. Drugim rijeima moemo rei da je cilj swot analize da se minimaliziraju slabosti uz istovremeno poveanje snaga poduzea, te kako to bolje iskoristiti anse uz istovremeno smanjenje prijetnji iz okruenja. Ona nam moe biti od velike pomoi prilikom planiranje i ocjene odreenog posla

1.3 Interna/vanjska okolina

SNAGE (STRENGTHS) Koje su jake strane vaeg proizvoda / usluge? Po emu se razlikuje od drugih proizvoda/ usluga? Jesu li ove prednosti dovoljno iskoritene? PRILIKE (OPPORTUNITIES) Koji vanjski imbenici mogu biti iskoriteni ako se ukae prilika i nau resursi? SLABOSTI (WEAKNESSES) Koje su slabosti vaeg proizvoda/usluga? U emu je na proizvod slabiji od ostalih proizvoda/usluga na tritu? PRIJETNJE (THREATS) Koji vanjski imbenici mogu biti prijetnja u smanjivanju vaeg udjela na tritu?

1.3 Interna/vanjska okolina

SWOT analiza predstavlja metodu pomou koje se ocjenjuje strategija poduzea i ukljuuje etiri kljuna faktora: snage (strengths), slabosti (weakness), anse (opportunities) i prijetnje (threaths). Snage i slabosti predstavljaju unutranje karakteristike vaeg poduzea (biznisa), dok anse i prijetnje dolaze iz okruenja. Ona se temelji na prikupljenim i analiziranim podacima za vrijeme istraivanja trita. Pomou SWOT analize identificiramo i uzimamo u obzir kljune imbenike u trenutku plasiranja novog proizvoda/usluge na trite. Namijenjena je vrednovanju usklaenosti sposobnosti poduzea s uvjetima u okolini poduzea.