Stope kriminaliteta takoer mogu biti podlone promjenama u ekonomskoj sferi.

Pad stope provalnih kraa koji se desio u posljednjoj deceniji, moe se objasniti injenicom da se na tritu desila ekspanzija, a samim tim i pratei pad cijena robe koja se ukrade kao to su DVD playeri, laptopi, mobiteli, plazma TV ili digitalne kamere. Sigurnosni ureaji na stambenim i poslovnim prostorima mogu tujecati na potencijalne provalnike, pa se oni mogu okrenuti drugim oblicima kriminaliteta, kao to su krae iz motornih vozila. S druge strane, nove mete mogu doprinijeti poveanju stope kriminaliteta: kriminalitet u podzemnoj eljeznici New York-a se poveao kada su kradljivci poeli ciljano traiti rtve koje nose iPod ili skupe mobitele kao to je iPhone. Dok se povezanost izmeu kriminaliteta i ekonomije ini jednostavnom, postoje mnoge debate o smjeru i posljedicama njihove povezanosti. Postoje etiri razliita gledita kada je u pitanju povezanost ekonomije i stope kriminaliteta: 1. Loa ekonomija/poveana stopa kriminaliteta. Kada ekonomija ide silaznom putanjom, ljudi koji loih primanja i nezaposleni e postati motivirani da ine imovinske delikte kako bi doli do sredstava za ivot. Nasuprot tome, jaka ekonomija e dovesti do pada stope kriminaliteta. Kada ljudi percipiraju da ekonomija ide dobro i da postoji pozitivno potroako okruenje, stopa imovinskih delikata kao to su provalne krae, razbojnitva i krae motornih vozila, opada. 2. Dobra ekonomija/poveana stopa kriminaliteta. Dobra ekonomija zahtijeva vie zaposlenih ljudi, ukljuujui mlade. Naalost, neki kriminolozi vjeruju da klinci sa honorarnim poslovima imaju veu predispoziciju za antisocijalna ponaanja. Budui da tinejderi poine vie krivinih djela nego odrasli, poveavanjem njihovog zapoljavanja e se negativno utjecati na stopu kriminaliteta. 3. Loa ekonomija/nia stopa kriminaliteta. Tokom ekonomske krize, ne samo da su rijetki mladi ljudi koji imaju zaposlenje, nego i njihovi roditelji gube posao. Nezaposleni roditelji na taj nain ostaju kod kue i paze na svoju djecu i imovinu. Zbog smanjene potronje, slaba ekonomija smanjuje broj vrijednosti koje mogu biti otuene. Takoer, postoji vrlo mala vjerovatnoa da e srednjovjeni radnici koji su se do tad pridravali zakona, naglo postati kriminalci usljed injenice da su otputeni s posla. 4. Kriminalitet i ekonomija nisu povezani. Isto tako je mogue da stanje ekonomije i stopa kriminaliteta nisu povezani. Istraivanje koje su sproveli Gary Kleck i Ted Chirikos pokazuje da odnos izmeu nezaposlenosti i stope kriminaliteta beznaajan. Nezaposlene osobe nisu sklone pljakanju benzinskih pumpi, banaka i prodavnica lijekova, niti su znaajnije povezane sa nenasilnim imovinskim kriminalitetom kao to je kraa iz prodavnice, provalna kraa u stambene objekte, kraa dijelova motornih vozila, krae automobila, motora i kamiona. Jedan od razloga cjelokupne konfuzije moe biti metodolokog porijekla: mjerenje povezanosti izmeu varijabli, kao to su kriminalitet i ekonomija moe biti veoma komplikovano. Postoje znaajne ekonomske razlike na dravnom, okrunom, lokalnom i susjedskom nivou. Dok ljudi u jednom dijelu grada ive sasvim dobro, njihovi susjedi u drugom dijelu grada pate od nezaposlenosti. Stope kriminaliteta mogu varirati od ulice do ulice, zbog ega je povezanost ovih varijabli veoma teko izmjeriti.