STRANAKI SUSTAVI Stranaki sustav je strukturni sklop cjeline stranaka u jednoj dravi Elementi stranakog sustava: Broj stranaka

ka Odnosi u veliini stranaka Odnosi u njihovoj ideologijskoj udaljenosti (stranake obitelji u razvijenim zapadnim demokracijama 10 12 stranakih obitelji) Obrasci njihove interakcije Odnos stranaka spram drutvenih skupina Stav stranaka spram politikih sustava

Jednostranaki sustav Jednostranaki sustav (takoer i jednostranaki reim) je vrsta stranakog sustava u kojem samo jedna strankasudjeluje u vlasti, a drugima su zabranjene ili im nije dozvoljeno sudjelovanje za izborima. Jednostranaki sustav je razliit od nestranakog sustava, gdje uope ne postoje stranke. Osim toga, u nekim sustavima, nestranaki kandidati mogu sudjelovati u izborima. U veini sluajeva, jednostranaki sustavi nastaju izfaistikih, socijalistikih ili nacionalistikih ideologija. Jednostranake drave s marksistikom ideologijom se obino nazivaju komunistikim. Sustavi s dominantnom strankom Indija, Japan, Meksiko Dvostranaki sustavi SAD, Velika Britanija, Novi Zeland, Australija Viestranaki sustavi Viestranaki sustav (takoer i viestranaki reim ili viestranaje) je vrsta stranakog sustava u kojem se vie stranaka natjee putem izborima za uestvovanje u vlasti. U nekim viestranakim sustavima su dvije stranke realno mnogo jae od ostalih, te iskljuivo one sudjeluju u vlasti, pa takve sustave nazivamo dvostranakim. Primjeri su Velika Britanija i Sjedinjene Amerike Drave. Dva plus stranaki sustavi SR Njemaka

Giovanni SartoriUMJERENI PLURALIZAM- 5 ili manje stranaka, stranke se oko centra natjeu centripetalno, miran i stabilan politiki ivot, vedska POLARIZIRANI PLURALIZAM- obrnuto, panjolska 30-ih, ile 70-ih stupanj polarizacijedinamika nula centripetalna centripetalna centrifugalna

1. dvostranaki sustav 2. viestranaki mala sustav 3. mnogostranaki velika sustav

Stranke i izborni sustavi VEINSKI IZBORI temeljni tip; pobjeuje veina cilj predstavnitva: stvaranje veine RAZMJERNI IZBORI odluuje udio cilj predstavnitva: odraz birakog tijela

Razmjernost Naelo Mandati se u izbornim raspodjele jedinicama raspodjeljuju na sve stranke i pojedinane kandidate sukladno odnosu glasova Naelo Izbori trebaju dovesti Drutvene snage i politike predstavnitva do parlamentarne skupine koje postoje u vladine veine narodu trebaju se to odreene stranke ili vjernije odraavati u saveza stranaka sastavu parlamenta (veinski izbori) (razmjerni izbori) VEINSKI IZBORI

Veina Sve mandate koji se dodjeljuju u dotinoj izbornoj jedinici osvaja najjaa stranka

spreavanje cijepanja stranaka - male stranke imaju male anse da osvoje mandate koncentracija i stvaranje dvostranaja stabilne vlade politika umjerenost poticanje smjene vlade izravno odluivanje biraa

RAZMJERNI IZBORI iroka reprezentacija miljenja i interesa spreavanje umjetnih politikih veina poticanje spojivih veina s udjelom etnike odnosno religijske skupine spreavanje ekstremizma prihvaanje drutvenih promjena spreavanje monopola neke politike stranke zahvaljujui izbornom sustavu

POLITIKE STRANKE U HRVATSKOJ

Komunistika partija Hrvatske (kasnije preimenovana u Savez komunista Hrvatske) bila je jedina stranka tijekom socijalistike Jugoslavije. Nakon prvih viestranakih izbora (1990.), desniarska Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) dola je na vlast i drala je do 2000. godine. Na izborima 2000. godine, Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) i Hrvatska socijalno-liberalna stranka (HSLS) bile su glavni partneri u koaliciji u kojoj su bile i Hrvatska seljaka stranka (HSS), Hrvatska narodna stranka (HNS), Liberalna stranka (LS) i Istarski demokratski sabor (IDS). Ta koalicija lijevog centra pobijedila je na izborima i vladala do lipnja 2001., kad je IDS istupio iz koalicije jer nije dobio veu istarsku autonomiju. HSLS se raspao 2002. godine (po drugi put, a prvi put je tako nastao LS); glavnina stranke je izala iz vlade, dok je ostatak osnovao stranku LIBRA i ostao na vlasti. Koalicija pod vodstvom SDP-a ostala je na vlasti do izbora 2003. kad je izgubila od HDZ-a i drugih stranaka desnog centra. HDZ je stvorio vladu u prosincu 2003. iako nije uao u koaliciju sa strankama kao to su HSS i HSP. Pristup u lanstvo Europske Unije danas je glavni dravni cilj za veinu najveih stranaka, iako se razlikuju po spremnosti na prihvaanje pravila EU.