Professional Documents
Culture Documents
4 Liste
4 Liste
Postoje numerisane i nenumerisane liste, koje se razlikuju tako sto u numerisanim listama ispred odredjenih stavki liste stoje redni brojevi, a kod nenumerisanih listi stoje dugmad Za numerisane liste se koristi tag <OL> sa atributima TYPE (1, I, i, A ili a) <LI> ima atribut VALUE
(broj) i START (broj)
Za nenumerisane
NENUMERISANE LISTE
Koriste se za predstavljanje nenumerisane (unorderd) liste lanova odvojenih praznih redom i oznaenih specijalnim vodeim znakom (bullet: krui, disk, kvadrat). Lista poinje obiljejem <UL>, a zavrava se obiljejem </UL>.
Svaki lan liste poinje sa <LI> koje ne mora da ima zatvarajui komplement oblika </LI> Primjer 8
<!- -Opisati dvije nenumerisane (unorderd) liste gdje prva lista je spisak 3 predmeta Informatika, Matematika, Hemija a druga lista sadrzi imena tri osobe znacajne za Kompjuterske nauke, pri cemu Donald Knuth prikazati istaknuto ( tag EM sluzi za isticanje)--> <html> <head> <title>Unorderd liste</title> </head> <body> <UL> Lista1 <li>Informatika <li>Matematika <li>Hemija </UL> <UL>Lista 2 <li>Blaise Pascal <li><em>Donald Knuth </EM> <li>Brian Kernighan </UL> </BODY> </HTML>
NUMERISANE LISTE
Koriste se za predstavljanje listi (spiskova) iji lanovi su numerisani (oredered). Lista poinje obelejem <OL>, a zavrava se obelejem </OL>. Svaki lan liste poinje obelejem <LI> koje ne mora da ima zatvarajui komplement oblika </LI>
Primjer 9
<!--Opisati numerisanu (orderd) listu ciji elementi su broj MB, KB, B u 1 GB. Uocite i tag SUP za navodjenje eksponenta/superscript-a--> <HTML> <HEAD> <TITLE> Ordered liste</TITLE> </HEAD> <BODY> <OL> <LI>1024 MB ili 2<sup>10</sup>MB <LI>1024*1024 KB ili 2<sup>20</sup>KB <LI>2<sup>30</sup>B </ol> </body> </html>
Primjer 10 - ilustracija redefinisanja abecede numeracije i poetka nabrajanja kod numerisanih lista
<!-- Ako pretpostavimo da su Vam omiljeni programski jezici C#, Pascal, Visual Basic onda opisati 4 uredjene liste gde 1. Prva lista je spisak ovih jezika koji nisu numerisani arapskim ciframa, vec malim slovima engleske abecede. 2. Druga lista je spisak numerisan rimskim brojevima, 3. Treca lista je takva da numeracija sadrzi brojeve 3,8,9., 4. Cetvrta lista je spisak numerisan velikim slovima engleske abecede--> <HTML> <HEAD> <TITLE> Atributi TYPE,START,VALUE </TITLE> </HEAD> <BODY>
<OL TYPE=a>Jezici <LI>Pascal <LI>Visual Basic <LI>C++ </OL> <OL TYPE=I>Jezici <LI>Pascal <LI> Visual Basic <LI>C++ </OL> <OL start=3>Jezici <li>Pascal <li value=8> Visual Basic <li>C++ </OL> <OL TYPE=A>Jezici <LI>Pascal <LI> Visual Basic <LI> C++ </OL> </BODY> </HTML>
<!-- Opisati nenumerisanu listu predmeta na tekuoj godini studija koja ce kao podlistu imati rimskim ciframa numerisanu listu onih dana u nedelji kada se odrzavaju vijezbe iz Osnova programiranja --> <HTML> <HEAD> <META HTTP-EQUIV="Content-Type" CONTENT="text/html; charset=iso8859-2"> <TITLE>PRVA GODINA</TITLE> </HEAD> <BODY> <UL>Predmeti <LI>Analitička geometrija <LI>Linearna algebra <LI>Analiza 1 <LI>Osnovi programiranja <OL type=i><LI>utorak <li>četvrtak <LI>petak</OL> </UL> </BODY> </HTML>
Koriste se za predstavljanje listi iji lanovi su neki termini za kojima slijede njihovi opisi. Lista poinje obilejem <DL>, a zavrava se obilejem </DL>. Svaki lan liste sadri termin koji se definie i odgovarajui opis.
Svaka stavka ovakve liste se sastoji iz dva dijela: 1.termina koji hoemo da definiemo (dt) 2. i njegove definicije. (dd) Termini zapoinju <dt> tagom, a njihove definicije <dd> tagom. Termini se poravnavaju uz lijevu marginu a njihove definicije se pojavljuju u novom redu i uvuene su za odredjen broj mjesta.
Primjer 12
<!-- Kreirati opisnu listu koja ce objasniti termine default, daktilograf, programer. Termine ispisati pojacano (narocito istaknuto) upotrebom taga za narocito isticanje dijela teksta (STRONG) --> <HTML> <HEAD> <TITLE>Moje definicije </title> <META HTTP-EQUIV="Content-Type" CONTENT="text/html; charset=iso-8859-2"> </HEAD> <BODY> <DL> <DT><STRONG>Default</STRONG> <DD>Definicija 1. Oznacava nesto sto se podrazumijeva <DT><STRONG>Student</STRONG>
<DD>Definicija 2. Osoba koja studira neki fakultet <EM> na slijepo </EM> <DT><STRONG>Programer</STRONG> <DD>Definicija 3. Osoba koja zna da piše programe i otklanja greške </DL> </BODY> </HTML>
Lista unutar liste Unutar neke liste moe se definisati nova lista. Primjer liste unutar liste <html> <body> <h4>Liste</h4> <ul> <li>Racunari</li> <li>Marka Automobila: <ul> <li>BMW </li> <li>Peugeot</li> <li>Renualt</li> </ul> </ul> </body> </html>