Crna Gora Ministarstvo odrivog razvoja i turizma

Procjena tehnolokih potreba za ublaavanje klimatskih promjena i prilagoavanje za Crnu Goru

Nacionalna strategija sa akcionim planom

Procjena tehnolokih potreba za ublaavanje klimatskih promjena i prilagoavanje za Crnu Goru

Nacionalna strategija sa akcionim planom

Podgorica, oktobar 2012.

Sadraj 1 Saetak ......................................................................................................................8 2 Proces procjene tehnolokih potreba: kljune informacije.................... 17 2.1 Uvodne napomene................................................................................ 17 2.2 TNA u kontekstu nacionalne i meunarodne klimatske politike........................................................................................................ 18 2.3 Uesnici TNA Crna Gora........................................................................ 20 2.4 Razlika u pristupu kod smanjenja emisija i adaptacije.............. 21 2.5 Kljuni koraci u procesu........................................................................ 22 3 Identifikacija razvojnih prioriteta..................................................................... 24 3.1 Postojei razvojni planovi i prioriteti............................................... 24 3.2 Implikacije klimatskih promjena za razvoj u Crnoj Gori........... 26 3.3 Dugorona vizija razvoja u kontekstu klimatskih promjena... 30 4 Identifikacija kljunih pod-sektora za smanjenje emisija i osjetljivosti na klimatske promjene........................................................................................ 31 4.1 Identifikacija i opis pod-sektora....................................................... 32 4.2 Prioritizacija pod-sektora..................................................................... 36 5 Prioritizacija tehnologija za razvoj baziran na niskim emisijama i prilagoen klimatskim promjenama............................................................ 38 5.1 Identifikacija, kategorizacija i upoznavanje sa tehnologijama38 5.2 Prioritizacija tehnologija...................................................................... 42 5.3 Donoenje odluke.................................................................................. 51 6 Priprema strategije i akcionog plana za prioritetne tehnologije.......... 55 7 Zakljuci i preporuke............................................................................................ 68 8 Aneks 1: TNA akcioni plan za stvaranje povoljnog okruenja i ubrzanje primjene prioritetnih tehnologija................................................ 72 9 Aneks 2: Reference..............................................................................................100 10 Aneks 3: Zakljuci regionalnih sastanaka.................................................102 11 Aneks 4: Lista razvojnih dokumenata i prioriteta..................................107 12 Aneks 5: TNAssess izvjetaji...........................................................................112 Lista tabela Tabela 2-1: Koraci u TNA Crna Gora.................................................................... 22 Tabela 3-1: Primjeri razvojnih prioriteta identifikovanih u nacionalnim dokumentima............................................................................................................. 25 Tabela 3-2: Razvojni prioriteti u kontekstu klimatskih promjena............ 30 Tabela 4-1: Odabrani energetski i klimatski pokazatelji za 2008. godinu: Crna Gora, zemlje iz okruenja i EU.................................................................... 31 Tabela 4-2: Emisije GHG po najznaajnijim pod-sektorima...................... 33

Tabela 4-3: Pod-sektori relevantni za prilagoavanje na klimatske promjene ................................................................................................................... 35 Tabela 4-4: Prioritetni pod-sektori za smanjenje emisija i adaptaciju.... 37 Tabela 5-1: Odbarane tehnologije za smanjenje emisija i prilagoavanje (po kategorijama i pod-sektorima) .................................................................... 40 Tabela 5-2: Primjeri ocjena kriterija prioritizacije za kategoriju srednje do dugoronih tehnologija malog obima u pod-sektoru drumskog saobraaja ................................................................................................................... 44 Tabela 5-3: Primjer dodijeljenih teina kriterijima prioritizacije za kategoriju srednje do dugoronih tehnologija malog obima u podsektoru drumskog saobraaja.............................................................................. 45 Tabela 5-4: Prioritetne tehnologije za smanjenje emisija........................... 52 Tabela 5-5: Prioritetne tehnologije i mjere za prilagoavanje na klimatske promjene.................................................................................................. 53 Tabela 6-1: Prioritetne tehnologije za smanjenje emisija: specifini ciljevi, trokovi i kljune barijere za primjenu................................................. 58 Tabela 6-2: Prioritetne tehnologije i mjere za prilagoavanje: specifini ciljevi i kljune barijere............................................................................................ 60 Lista ilustracija Slika 2-1: Koraci u TNA procesu............................................................................ 22 Slika 3-1: Promjene temperature na 2 m (u C) (paneli lijevo) i akumuliranih padavina (u %) (paneli desno) za DJF (gornji paneli) i MAM (donji paneli) sezonu na teritoriji Crne Gore za A1B scenario za period 2001-2030...................................................................................................... 27 Slika 3-2: Promjene temperature na 2 m (C) (paneli lijevo) i akumuliranih padavina (%) (paneli desno) za JJA (gornji paneli) i SON (donji paneli) sezonu na teritoriji Crne Gore za A1B scenario za period 2001-2030 ................................................................................................................... 28 Slika 4-1: Rezultati prioritizacije pod-sektora.................................................. 36 Slika 5-1: Grafiki prikaz prioritizacija u pod-sektorima proizvodnje energije i vodnih resursa........................................................................................ 46 Slika 5-2: Rezultati TNAssess prioritizacije u ketegoriji kratkoronih tehnologija malog obima u pod-sektoru potronje energije................... 47 Slika 5-3: Primjer analize osjetljivosti................................................................. 50

Lista skraenica AP akcioni plan AZS Agencija za zatitu ivotne sredine BDP bruto drutveni proizvod CHP kombinovana proizvodnja toplotne i elektrine energije CO2 ugljen dioksid COP Konferencija zemalja lanica UNFCCC CTCN Klimatski tehnoloki centar i mrea (Climate Technology Centre and Network) DJF decembar, januar, februar DNA Ovlaeno nacionalno tijelo EBRD Evropska banka za obnovu i razvoj (European Bank for Reconstruction and Development) EE energetska efikasnost EEA Evropska agencija za ivotnu sredinu EMEP Evropski program za monitoring i evaluaciju (European Monitoring and Evaluation Programme ) GHG gasovi staklene bate HE hidroelektrana HMZ Hidro-meteoroloki zavod IPCC Meuvladin panel za klimatske promjene(Intergovernmental Panel on Climate Change) ITS Inteligentni saobraajni sistem JIN Joint Implementation Network(partner na TNA projektu) JJA jun, jul, avgust JS javni saobraaj KAP Kombinat aluminijuma Podgorica kgen kilogram ekvivalentne nafte KMO kratkorone tehnologije malog obima KP klimatske promjene KVO kratkorone tehnologije velikog obima kWh kilovat sat MAM mart, april, maj MCDA analiza odluka na osnovu vie kriterija (Multi Criteria Decision Analysis) MSP mala i srednja preduzea Mt megatona MW megavat NAMA Nacionalno prikladne mjere za smanjenje emisija (Nationally Appropriate Mitigation Actions) NAP Nacionalni plan za prilagoavanje (National Adaptation Plans) NK Nacionalna komunikacija
6

OIE obnovljivi izvori energije OR odrivi razvoj PDV porez na dodatu vrijednost ppm djelova na milion (parts per million) R&D istraivanje i razvoj SMO srednje do dugorone tehnologije malog obima SON septembar, oktobar, novembar SPV solarni fotonaponski paneli SRES Specijalni izvjetaj o emisionim scenarijima (Special Report on Emission Scenarios) ST Savjetodavno tijelo TNA projekta STE solarne termalne elektrane SVO srednje do dugorone tehnologije velikog obima TE termoelektrana TEC Tehnoloki izvrni komitet (Technology Executive Committee) ten tona ekvivalentne nafte TNA procjena tehnolokih potreba (Technology Needs Assessment) TNG teni naftni gas UNDP Program za razvoj Ujedinjenih nacija (United Nations Development Programme) UNEP Porgram za ivotnu sredinu Ujedinjenih nacija (United Nations Environment Programme) UNFCCC Okvirna konvencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (United Nations Framework Convention on Climate Change)

1 Saetak

roces i rezultati TNA Crna Gora predstavljeni u ovom dokumentu proizali su iz niza aktivnosti koje su organizovane u periodu maj 2011 - oktobar 2012. godine sa ciljem da se sve zainteresovane strane informiu i ukljue u ocjenu prioritetnih potreba za tehnolokim inovacijama, rjeenjima, znanjima i pristupima za smanjenje emisija gasova staklene bate na jednoj, odnosno za smanjenje osjetljivosti prirodnih i drutveno-ekonomskih sistema na oekivane promjene klime na drugoj strani. U TNA procesu uestvovali su predstavnici ministarstava nadlenih za klimatske promjene i povezana pitanja, predstavnici relevantnih agencija i institucija (kao to su Agencija za zatitu ivotne sredine, Uprava za ume, Hidro-meteoroloki zavod, Institut za javno zdravljei druge), lokalnih samouprava i privrede (iz energetike, industrije, umarstva, turistikih organizacija), kao i strunjaci sa Univerziteta, iz nevladinog sektora i meunarodnih organizacija. Prioritetni razvojni sektori su poljoprivreda, umarstvo, energetika i turizam; razvoj saobraaja i infrastrukture su takoe veoma znaajni. Meu socio-ekonomskim razvojnim prioritetima izdvajaju se smanjenje siromatva i regionalnih razvojnih razlika, a prioriteti ivotne sredine ukljuuju zatitu biodiverziteta, vodnih resursa i obalnog podruja, poboljanja u upravljanju otpadom itd. U sluaju umjerenog rasta globalnih emisija, postojei modeli i projekcije promjena klime za Crnu Goru govore da se do 2030. godine moe oekivati porast prosjeene temperature za najvie 1,3C u odreenim oblastima, dok se promjene u reimu padavina mogu kretati u rasponu od + 5% do 20% zavisno od sezone i oblasti. Ukoliko meutim globalne emisije budu intenzivnije rasle, u duem vremenskom periodu se mogu oekivati znatno dramatinije promjene osnovnih klimatskih parametara. Po najgorem scenariju, prosjene temperature na sjeveru zemlje mogle bi da porastu ak za 4,8C do kraja ovog vijeka, dok bi padavine na jugu bile prepolovljene. Nivo Jadranskog mora mogao bi da poraste maksimalno za 35 cm. Implikacije klimatskih promjena za razvoj su znaajne. Promjene u koliini i reimu padavina dugorono e dovesti do smanjenja protoka i izdanosti vodnih resursa, to prema nekim procjenama moe smanjiti potencijal za generisanje energije iz hidro izvora i do 25%. Raspoloive procjene teta od klimatskih promjena za crnogorsku ekonomiju govore da se u sektoru turizma mogu oekivati znaajna smanjenja prihoda (u rasponu od 33 do 68 miliona godinje) u daljoj budunosti, dok su tete od klimatskih promjena koje e trpjeti HE Piva procijenjene na blizu 7 miliona godinje ve od 2030. godine. Negativni uticaj klimatskih promjena na poljoprivrednu proizvodnju ogleda se u ogranienom rastu i razvoju biljaka odnosno u znaajnim smanjenjima prinosa usljed osjetljivosti biljne proizvodnje na promjene u temperaturi i padavinama, smanjenju raspoloivih poljoprivrednih povrina i smanjenju sadraja organske materije u zemljitu. Takoe su mogui smanjenje stoarske proizvodnje i pojava novih bolesti ivotinja usljed toplotnog stresa.

Negativni uticaji klimatskih promjena na ume ukljuuju pomjeranje vegetacionih zona, smanjenje prirasta, smanjenje broja vrsta, suenje uma i uestalije umske poare. Gubitak vrsta (posebno u vodnim sredinama) i pad produktivnosti ekosistema neki su od glavnih oekivanih uticaja klimatskih promjena na biodiverzitet. Kad je rije o obalnom podruju, oekivani negativni uticaji ukljuuju gubitak prostora i biodiverziteta i eroziju plaa usljed podizanja nivoa i porasta temperature mora. Promijenjena klima ima direktne i indirektne, uglavnom negativne efekte na zdravlje, izazivajui promjene i zbivanja u organizmu koji mogu da dovedu do povreda i pojave zaraznih i nezaraznih bolesti, sa moguim smrtnim ishodom. Klimatske promjene dovode do rasta, brzog razvoja, razmnoavanja i geografskog irenja vektora prenosioca bolesti (komarci, krpelji itd.). Ouvanje i konzervacije vode, zemljita, uma i obalnih ekosistema, razvoj odrivih siishodom. Klimatske promjene dovode do za rasta, brzog razvoja, razmnoavanja i geografskog irenja stema u poljoprivredi, razvoj sposobnosti adekvatne odgovore na klimatske promjene u vektora prenosioca bolesti (komarci, krpelji itd.). zdravstvenom sektoru, planiranje i razvoj turistikih i energetskih kapaciteta u skladu sa uslovima izmijenjene klime su neophodni kako bi se osiguralo da razvojni ciljevi ne Ouvanje i konzervacije vode, zemljita, uma i obalnih ekosistema, razvoj odrivih sistema u budu dovedeni u pitanje.

poljoprivredi, razvoj sposobnosti za adekvatne odgovore na klimatske promjene u zdravstvenom sektoru, planiranje i razvoj turistikih i energetskih kapaciteta u skladu sa uslovima izmijenjene klime su Relevantni pod-sektori za smanjenje emisija ibudu prilagoavanje na klimatske promjene neophodni kakobiseosiguralo darazvojni ciljevine dovedeniupitanje. identifikovani su na osnovu podataka iz Inventara gasova staklene bate za 2009. godinu i informacija Prve nacionalne prioritetnih pod-sektora Relevantni podsektoriiz za smanjenje emisijakomunikacije. i prilagoavanjeIzbor na klimatske promjene identifikovani su na osnovu podataka izocjena Inventara gasova staklene bate zaPrioritizirani 2009. godinu isu informacija iz Prve nacionalne izvren je na osnovu uesnika TNA procesa. oni pod-sektori za komunikacije. Izbor prioritetnih podsektora izvren je na osnovukorisiti ocjena za uesnika TNA procesa. koje se oekivalo da bi intervencije u njima dale maksimalne ostvarivanje Prioritizirani suonipod sektori zakojese oekivalodabi intervencijeu njimadaleemisija maksimalne korisitiza razvojnih prioriteta (ivotne sredine, ekonomskih i socijalnih), smanjenje gasoostvarivanje razvojnih prioriteta (ivotne sredine, ekonomskih i socijalnih), smanjenje emisija gasova va staklene bate i smanjenje osjetljivosti na klimatske promjene. Pregled prioritetnih staklene bate i smanjenje osjetljivosti na klimatske promjene. Pregled prioritetnih podsektora dat je u pod-sektora dat je u tabeli A ispod: tabeliAispod:
TabelaA:PregledprioritetnihTNApodsektora

Prioritetnipodsektorizasmanjenjeemisija
Proizvodnja energije (41% ukupnih GHG emisija) Potronja energije u stambenom i sektoru usluga(9%emisija) Proizvodnjaaluminijuma(30%emisija) Drumskisaobraaj(12%emisija)

Prioritetnipodsektorizaprilagoavanje

Vodniresursi Javnozdravlje Poljoprivrednozemljite Poljoprivrednaproizvodnja Obalnopodruje ume

Sektore proizvodnje energije iiindustrije (proizvodnja aluminijuma) karakteriu zastarjele i neefikasne Sektore proizvodnje energije industrije (proizvodnja aluminijuma) karakteriu zastarjele tehnologije.Najzna ajniji pojedina ni izvori emisija gasova staklene bate su termoelektrana Pljevlja i i neefikasne tehnologije. Najznaajniji pojedinani izvori emisija gasova staklene bate KombinataluminijumaPodgorica(sintetikigasoviiz procesaelektrolize).Obapostrojenjaradesastarim su termoelektrana Pljevlja i Kombinat aluminijuma Podgorica (sintetiki gasovi iz proi nedovoljno obnavljanim tehnologijama koje za rezultat imaju visoke emisije. U podsektorima cesa elektrolize). Oba postrojenja rade sa starim i nedovoljno obnavljanim tehnologipotronjeenergije(domainstvaisektorusluga/graevinarstvo,saobraaj)takoedominirajuemisiono jama koje za rezultat imaju visoke emisije. ekonomijajeskorotriputaenergetskiintenzivnijaodEU intenzivne ineefikasne tehnologije. Crnogorska ekonomija(mjerenopotronjomenergijepojediniciBDPa). U dosadanjim analizama mogunosti za smanjenje emisija sugerisani su primjena tehnologija za poveanje efikasnosti u proizvodnji i potronji energije i orjentacija na obnovljive izvore. Tako 9e je preporuena zamjena goriva u saobraaju i kod generisanja toplotne energije, a od mjera vezanih za industrijske procese rekonstrukcija i automatizacija elektrolizera radi smanjenje trajanja i uestalosti anodnih efekata u proizvodnji aluminijuma. Primjena predloenih mjera i tehnologija odvija se dosta sporo, priemu su najznaajniji pomaci ostvareni kod pripreme projekata za korienje OIE i realizacije mjera energetske efikasnosti u sektoru domainstava i usluga/ graevinarstvu (npr. izolacija, efikasno osvjetljenje,energetskarevizijaobjekata,poetakprimjenesolarnihtehnologijaisl.).

U pod-sektorima potronje energije (domainstva i sektor usluga/graevinarstvo, saobraaj) takoe dominiraju emisiono intenzivne i neefikasne tehnologije. Crnogorska ekonomija je skoro tri puta energetski intenzivnija od EU ekonomija (mjereno potronjom energije po jedinici BDP-a). U dosadanjim analizama mogunosti za smanjenje emisija sugerisani su primjena tehnologija za poveanje efikasnosti u proizvodnji i potronji energije i orjentacija na obnovljive izvore. Takoe je preporuena zamjena goriva u saobraaju i kod generisanja toplotne energije, a od mjera vezanih za industrijske procese rekonstrukcija i automatizacija elektrolizera radi smanjenje trajanja i uestalosti anodnih efekata u proizvodnji aluminijuma. Primjena predloenih mjera i tehnologija odvija se dosta sporo, pri emu su najznaajniji pomaci ostvareni kod pripreme projekata za korienje OIE i realizacije mjera energetske efikasnosti u sektoru domainstava i usluga/graevinarstvu (npr. izolacija, efikasno osvjetljenje, energetska revizija objekata, poetak primjene solarnih tehnologija i sl.). Razvojni planovi u sektoru energetike uglavnom se baziraju na daljem korienju hidro-potencijala, prvenstveno preko velikih hidroelektrana. Takoe se planira izgradnja malih hidroelektrana, izgradnja vjetroelektrana i znatno bolje korienje energije sunca (to je za sad jedan od najmanje iskoritenih izvora energije). I pored fokusa na obnovljive izvore, planira se i trenutno je ponovo aktuelizovana izgradnja drugog bloka TE Pljevlja. Potencijalni uticaji klimatskih promjena i potrebe prilagoavanja nijesu dovoljno integrisani u razvojne planove u energetskom sektoru. Glavne karakteristike prioritetnih pod-sektora za prilagoavanje (kod kojih je veoma izraen nedostatak detaljnih, specifinih i kvantifikovanih podataka o osjetljivosti i potencijalu za adaptaciju) su: Nain korienja vodnih resursa ne zadovoljava u potpunosti kriterije odrivosti i nije zasnovan na procijenjenim rizicima od klimatskih promjena. Ne postoji strategija adaptacije za javno zdravstvo; informaciona osnova i kapaciteti nijesu dovoljni da bi se prevenirale bolesti uzrokovane klimatskim promjenama i smanjili rizici od ekstremnih vremenskih dogaaja. Potencijal za smanjenje osjetljivosti poljoprivrednog zemljita ne koristi se dovoljno budui da nedostaju potrebne informacije i kapaciteti; u podsektoru poljoprivredne proizvodnje nedostaju specifina nauna istraivanja, institucionalni i drugi kapaciteti da bi se osigurao sistematian odgovor na izazove prilagoavanja. Planiranje i upravljanje resursima u obalnom podruju su fragmentirani i ne ukljuuju oekivane uticaje klimatskih promjena.

10

 Kapaciteti za planiranje i sprovoenje mjera odrivog gazdovanja umama (kao najprikladnijeg okvira za prilagoavanje) su nedovoljni. Za prioritetne pod-sektore identifikovane su prikladne tehnologije i klasifikovane u odgovarajue kategorije (od kratkoronih tehnologija malog obima primjene do srednje i dugoronih tehnologija velikog obima). Prioritizacija tehnologija u okviru razliitih kategorija raena je na osnovu ocjena koristi koje bi se ostvarile njihovom primjenom. Kao tehnika podrka za prioritizaciju odreenog broja tehnologija korien je program TNAssess koji omoguava ocjenu za najmanje etiri kriterija razvojne koristi za ivotnu sredinu, ekonomiju i drutvo, kao i koristi za smanjenje emisija ili prilagoavanje. U nekim sluajevima ukljuivani su i dodatni kriteriji kakav je npr. trini potencijal. Uesnici TNA procesa su dodjeljivali bodove i odgovarajue teine svakom od odabranih kriterija. Program je na osnovu ovih ocjena generisao ukupne korisiti od primjene date tehnologije i omoguio grafiki i tabelarni pregled. Uraena je i analiza osjetljivosti rezultata sa ciljem da se dobiju postojane ocjene. Na osnovu ukupnih korisiti i ranije procijenjenih trokova i smanjenja emisija napravljen je konaan izbor prioritetnih tehnologija. U kategorijama gdje je bilo manje od tri identifikovane tehnologije, prioriteti su utvrivani bez pomoi programa TNAssess na osnovu ocjena uesnika procesa o potencijalu konkretne tehnologije da doprinese ostvarivanju klimatskih i razvojnih ciljeva. Pregled prioritetnih tehnologija dat je u tabelama B i C u nastavku. U zavrnoj fazi TNA procesa postavljeni su specifini ciljevi (takoe prikazani u tabelama B i C) i identifikovane barijere koje usporavaju ili onemoguavaju primjenu tehnologija u eljenom obimu. Kao pandan barijerama, predloena su rjeenja i definisane mjere za stvaranje povoljnog okruenja i ubrzanje primjene tehnologija, ime je zaokruena nacionalna TNA strategija. Sastavni djelovi TNA strategije za Crnu Goru su: 1. Portfelji prioritetnih tehnologija za smanjenje emisija i prilagoavanje sa trokovima i koristima; 2. Specifini ciljevi odnosno eljeni nivoi primjene pojedinih tehnologija; i 3. Set mjera za ubrzanje transfera, primjene i irenja tehnologija (koje ine akcioni plan za sprovoenje strategije).

11

12

TabelaB:Prioritetnetehnologijezaublaavanjeklimatskihpromjenasaprocijenjenimpotencijalomzasmanjenjeemisija,ocjenomkoristi,ciljevimaprimjeneitrokovima

Podsektor/prioritetna tehnologija

Potencijalza smanjenje emisijauMt (za25g) Podsektor:Proizvodnjaenergije

11,05 0,4 0,96 2,83 Nijeraena 70MW Nijeraena 50MW 241 309

Rezultat TNAssess ocjene koristi

Cilj(eljeninivoprimjene)

Procijenjeniukupni trokovitokom25godina u(zapostavljneciljeve)

Malehidroelektrane

Solarnifotonaponskipaneli

420GWhgodinje(92MWinstalisanesnage);10 15%ukupnog snabdijevanjaizMHE 50MW

228.969.600 191.226.750 244.182.100 1.199.519.300

Solarnetermalneelektrane

Plazmatehnologija

Podsektor:Potronjaenergije
0,18 0,03 0,02 0,28 Nijeraena 222 Nijeraena 273

Solarnisistemizagrijanjevode

Izolacijazgrada Visokoefikasniklimaureaji

80%svihdomainstava(individ.objekti);irokorasprostranjena primjenakodkolektivnogstanovanjaiusektoruusluga 90%ukupnogstambenogfonda Sviposlovniobjekti,50%stambenihjedinica Svejavneustanoveivelikeposlovnezgrade,cca50%velikih stambenihobjekata(kolektivnostanovanje)

384.196.613 1.288.568.925 280.156.814 258.596.250

Automatizovanoupravljanje energijomuzgradama

Podsektor:Saobraaj
Nijeraena 0,027 Nijeraena 0,027 0,009 0,134 Nijeraena 168 207 Nijeraena Nijeraena Nijeraena

Unapreenjesistemaidupliranjebrojaputnikado2025 g 30%kompletnogvoznogparka Izgradnjabiciklistikeinfrastruktureuurbanimcentrimainjeno umreavanjenanivouzemljeiregiona 3%(ili9.000vozila)odukupnogbrojaprivatnihvozilanaisteku25g 1,7%(ili5.000vozila)odukupnogbrojaprivatnihvozilanaisteku25g Pokrivenostglavnihsaobraajnihvorita Svielektrolizeritokom25godina

Nijeraenaprocjena 49.500.000 Nijeraenaprocjena 393.300.000 180.000.000 21.000.000

Poboljanjajavnogsaobraaja Teninaftnigas

Biciklistikestaze

Elektrinavozila

Pluginhibridi

Inteligentnitransportnisistem

Podsektor:Proizvodnjaaluminijuma
3,525 3,525 Nijeraena Svielektrolizeritokom25godina Nijeraena Svielektrolizeritokom25godina 5.569.200 20.066.250 2.167.200

Poveanjeefikasnostiiradne temperatureuelektrolizerima Takastodoziranjegliniceibolja procesnakontrola

Inertneanode 3,525 Nijeraena Napomena:Procjenasmanjenjaemisijaupodsektoruproizvodnjealuminijumaod3,525Mtjezbirnaprocjenazasvetritehnologije.

TabelaC:Prioritetnetehnologijezaprilagoavanjesaopisompotencijala,ocjenomkoristi,ciljevimaprimjeneikategorijamatrokova

Potencijalzaadaptacijuupodsektoru(tokom 25g.) Rezultat TNAssess ocjene koristi

Nijeraena Nijeraena 213 Niski Relativno niski Veoma visoki Visoki Umjereno visoki Niski Umjereno visoki Uspostavitisistemzanadzornovihiprijeteih bolesti Nijeraena Relativno niski Umjereno visoki Nijeraena Umjereno visoki Prenosznanjaizdrugihzemalja,planiranjei sprovoenjeprioritetnihmedicinskih istraivanjavezanozauticajeKPnazdravlje Izgradnjakapacitetazaadekvatanodgovorna izazovekojeKPnosepozdravlje

Podsektor/prioritetna tehnologija(ilimjera)

Cilj(eljeninivoprimjene)

Trokovi primjene (kategorija)

Podsektor:Vodniresursi
Obezbjeenjevodezapieadekvatnogkvaliteta Smanjenjepritiskanapovrinskeipodzemnevode obezbjeivanjemdodatnihkoliina Ouvanjekvalitetavoda,utedaraspoloivihkoliina istevode Ouvanjevodnihresursa,poveanjeraspoloivih koliinavode Uteda do1/3koliinevodekojasetroiu domainstvu Nijeraena 176 Smanjenjerizikaodobolijevanjakao posljedice klimatskihpromjena Spreavanjepojave iirenjebolestikojeseprenose putemvode Kontrolairenjazaraznih bolestiusledklimatskih promjena(iirenjavektoraprenosiocabolesti) Doprinoszatitizdravljaismanjenjuosjetljivostina klimatskepromjene 166 Nijeraena 135 Osiguratiadekvatantretmanvodezapieu domainstvimakadjetopotrebno Boljaibezbjednijaprimjenatehnologijeu bezvodnimpredjelima

Tretmanpijaevodeu domainstvu Sakupljanjekinice

Preiavanjeiponovna upotrebavode

Smanjenjegubitakau vodovodima

Postrojenjazapreiavanjeotpadnihvodaza naselja>10.000stanovnikaod2025.godine; irokazastupljenostponovneupotrebe Prepolovitisadanjegubitkeuvodovodnim sistemimado2025.godine Eliminacijaneefikasnihaparatasatritado 2025.godine Izradastratekihdokumenata,unapreenje bazepodataka Do2025.godineprepolovitiprocenat stanovnitvakojitrenutnonijeobuhvaen redovnomkontrolomispravnostivodezapie

Upotrebaaparatakojitroe manjevode

Podsektor:Javnozdravlje

IzradastrategijaiAPza prevencijuiublaavanjeuticaja Kontrolaispravnostivodeza pie

Jaanjenadzoraikontrolenad zaraznimbolestima

Medicinskaistraivanja

Jaanjekapaciteta zdravstvenog Pravovremenodjelovanjezdravstvenihslubi sektora,posebnohitne ublaavaposljediceklimatskihpromjenapozdravlje medicinskepomoi

Podsektor:Poljoprivreda
313 252 Optimizacijakorienjavodnihresurasa,poveanje proizvodnje,pomoproizvoaimauprilagoavanju Smanjenjeuticajatoplotnogivodnogstresanagajene kulture Sistemizanavodnjavanjenaoko50% pogodnihpovrinaili35,000hado2025.g Unapreenjesistemazakontroluplodnostii pravilnoubrenje Umjereno visoki Umjereno visoki

Navodnjavanjekienjemikap pokap Pravilnoubrenjeikontrola plodnosti

13

14

Podsektor/prioritetna tehnologija(ilimjera)

Potencijalzaadaptacijuupodsektoru(tokom 25g.)

Rezultat TNAssess ocjene koristi

213

Cilj(eljeninivoprimjene)

Trokovi primjene (kategorija)

Umjereno visoki Relativno niski Umjereno visoki

Kombinovanapoljoprivredna proizvodnja Smanjenjeosjetljivostiprimjenomsavremenih poljoprivrednihpraksiiznanja SmanjenjarizikaodKP,razvojnaseljaiekonomijena klimatskiotporannain 289 201

Smanjenjerizikauproizvodnjina manjim poljoprivrednimgazdinstvima

Praktinaobukazaproizvoae

Jaanjesistemapodrkezarazvoj kombinovaneproizvodnjekaovidaadaptacije naKP Unapreenjeiproirenjepostojeihprograma

Podsektor:Obalnopodruje

Integralnoupravljanje (ukljuujuisetbackliniju)

Zatitailirehabilitacijamovara Nijeraena

161

Sistematskoosmatranjei monitoring

Spreavanjeilismanjenjepoplavnihtalasa,smanjenje erozije Obezbjeivanjepouzdanihinformacijaopoetnom stanjuistalnimpromjenamauobalnompodruju

UspostavljanjesistemaICZM pravnii institucionalniokviriutvrivanjesetback linijeuskladusazahtjevimaBarselonske konvencijeunarednih5godina Unapreenjesistemazatitevrijednih movarnihekosistema Razvojobuhvatnogipouzdanoginformacionog sistemado2025.godineiuspostavljanje kontinuiranogpraenjaobalnihprocesa 238 Unapreenjegazdovanjaisprovoenje zatitnihmjeraradijaanjaotpornostiumana KP 186 Unapreenjesistemazaplaniranjegazdovanja dabiseublailibuduinegativniuticajiKPna umskeekosisteme

Relativno niski Umjereno visoki

Podsektor:ume
Mjerezatite(njegaizatitapostojeih,konverzija izdanakihuvisokeume,rehabilitacijadegradiranih uma,isl.)poveavajuotpornostnaKP Ouvanjeproduktivnostiuma,zdravljaumskih ekosistemaikonzerviranjezemljinihivodnihresursa Umjereno visoki Umjereno visoki

Odrivogazdovanje(mjere zatite)

Planiranjegazdovanja

TNAstrategijausektoruenergetikesesnanooslanjanaprimjenusolarnihtehnologija.Poduslovomdasesproveduadekvatnemjerepodrke,solarniizvori bi zajedno sa malim hidroelektranama u narednih 25 godina mogli dostii instalisanu snagu od oko 200 MW. U kombinaciji sa tehnologijama za efikasnu potronju energije koje su prioritiziraneu TNA procesu, ovo bi znaajno doprinijelo smanjenju emisija i uvozne zavisnosti u energetici, ali i postizanju drugih, veoma vanih ciljeva kakvi su usaglaavanje sa klimatskom politikom EU, poveanje EE i konkurentnosti ekonomije, razvoj trita i poveanje zaposlenosti, poboljanje kvaliteta stanovanja, i drugi.Kada je rije o TNA strategiji u podsektoru drumskog saobraaja, ona se zasniva na poboljanju javnog i nemotorizovanih vidova prevoza i postepenom uvoenju niskoemisionih tehnolokih rjeenja za vozila i regulisanje saobraaja. U sluaju da se nae dugorono rjeenje za jedino postrojenje u podsektoru proizvodnje aluminijuma i ono nastavi sa radom, uvoenje tri tehnoloke mjere prioritizirane u TNA procesupredstavljalobiefikasanitrokovnodjelotvorannaindaseznatnosmanjitrajanjeanodnihefekataatimeiemisijasintetikihgasova.

TNA strategija u sektoru energetike se snano oslanja na primjenu solarnih tehnologija. Pod uslovom da se sprovedu adekvatne mjere podrke, solarni izvori bi zajedno sa malim hidroelektranama u narednih 25 godina mogli dostii instalisanu snagu od oko 200 MW. U kombinaciji sa tehnologijama za efikasnu potronju energije koje su prioritizirane u TNA procesu, ovo bi znaajno doprinijelo smanjenju emisija i uvozne zavisnosti u energetici, ali i postizanju drugih, veoma vanih ciljeva kakvi su usaglaavanje sa klimatskom politikom EU, poveanje EE i konkurentnosti ekonomije, razvoj trita i poveanje zaposlenosti, poboljanje kvaliteta stanovanja, i drugi. Kada je rije o TNA strategiji u pod-sektoru drumskog saobraaja, ona se zasniva na poboljanju javnog i nemotorizovanih vidova prevoza i postepenom uvoenju niskoemisionih tehnolokih rjeenja za vozila i regulisanje saobraaja. U sluaju da se nae dugorono rjeenje za jedino postrojenje u pod-sektoru proizvodnje aluminijuma i ono nastavi sa radom, uvoenje tri tehnoloke mjere prioritizirane u TNA procesu predstavljalo bi efikasan i trokovno djelotvoran nain da se znatno smanji trajanje anodnih efekata a time i emisija sintetikih gasova. TNA strategija za prioritetne pod-sektore za prilagoavanje je komplementarna sa relevantnim sektorskim politikama i ciljevima i uglavnom se zasniva na tehnologijama i mjerama kojima e se: a) doprinijeti racionalnom korienju vodnih, zemljinih i umskih resursa i ouvanju njihovog kvaliteta; b) osnaiti javno-zdravstveni sektor da prui adekvatne odgovore u kontekstu klimatskih promjena; c) pruiti adekvatna podrka za prilagoavanje poljoprivrednim proizvoaima; i d) ojaati strukture za integralno upravljanje obalnim podrujem. Prioritetne TNA tehnologije se mogu primijeniti na eljenom nivou samo uz sistematine mjere podrke (koje su detaljno elaborirane u akcionom planu). Mjere koje su od znaaja kod vie pod-sektora i kojima treba posvetiti posebnu panju su: fiskalni (smanjenje carinskih i stope PDV-a) i finansijski (subvencije, povoljno kreditiranje) podsticaji; kampanje za podizanje svijesti i obrazovanje; obuke za prenos i irenje potrebnih specijalistikih znanja i sposobnosti; obeshrabrivanje neodrivih oblika ponaanja (donoenjem odgovarajuih politika i primjenom instrumenata, propisa i standarda); bolja saradnja i koordinacija meu nadlenim institucijama, kao i sa drugim drutvenim akterima (privatnim sektorom, nauno-istraivakom zajednicom, civilnim drutvom);

15

 unapreenje baza podataka i informacionih sistema; sprovoenje studija, analiza i istraivanja za bolje razumijevanje implikacija klimatskih promjena za drutvo, ekonomiju i ivotnu sredinu. Proces EU integracije predstavljae znaajan podstrek za implementaciju TNA strategije i akcionog plana budui da su TNA rezultati zasnovani na istim premisama kao i evropske politike za smanjenje emisija i prilagoavanje na klimatske promjene. Implementacija TNA rezultata i preporuka e takoe dati sinergetske efekte za niz nacionalnih politika i programa, kakvi su na primjer nedavno usvojeni cilj za uee obnovljivih izvora od 33% u ukupnoj potronji energije i programi za poveanje energetske efikasnosti. Neke od kljunih preporuka za implementaciju strategije i akcionog plana su: problematiku klimatskih promjena i rezultate TNA procesa treba integrisati u sektorske politike i strategije; od posebnog znaaja je integracija TNA sa ostalim UNFCCC procesima kao to su nacionalne komunikacije, NAMA i NAP; klimatski i ciljevi odrivog razvoja mogu se postii koordiniranim naporima i saradnjom, uprkos ogranienim kapacitetima u administraciji i kod drugih drutvenih aktera; Nacionalni savjet za odrivi razvoj moe dati znaajan doprinos poboljanju meuresorne koordinacije i saradnje; potrebno je promovisati TNA rezultate i osigurati kontinuiran razvoj kapaciteta na svim nivoima; neophodno je uloiti dodatne napore i osigurati angaman kljunih aktera da TNA ne ostane samo na papiru; osiguravanje potrebnih izvora finansiranja zahtijeva modifikacije dosadanje dravne politike, snanu podrku tehnolokim inovacijama i aktivno uee svih aktera; prenos znanja putem umreavanja i saradnje (ukljuujui saradnju meu lokalnim samoupravama, nauno-istraivakim institucijama i predstavnicima civilnog sektora unutar zemlje i na meunarodnom nivou) takoe predstavlja vaan uslov za implementaciju rezultata TNA procesa.

16

Proces procjene tehnolokih potreba: kljune informacije 2.1 Uvodne napomene

rocjena tehnolokih potreba (ili TNA, od engl. Technology Needs Assessment) je set aktivnosti kojima se utvruju prioritieti za smanjenje emisija i za adaptaciju na klimatske promjene jedne zemlje. Svrha TNA je da se identifikuju tehnoloke potrebe (potrebe za novom opremom, tehnikama, praktinim znanjima i sposobnostima, pristupima i sl.) i pripreme programi i projekti koji e pomoi i ubrzati prenos tehnologija i znanja, u skladu sa pregovorima koji se na globalnom nivou odvijaju pod okriljem UN Okvirne konvencije o klimatskim promjenama (UNFCCC) i preporukama koje iz njih proistiu. Proces procjene tehnolokih potreba je konsultativan i podrazumijeva ukljuivanje irokog spektra drutvenih aktera kako bi se razmotrili prioriteti, identifikovale barijere i predloile prioritetne mjere za primjenu tehnologija sa niskim emisijama i za prilagoavanje na promjene klime. TNA za Crnu Goru sprovedena je kroz projekat koji je u periodu maj 2011 - oktobar 2012. godine realizovalo Ministarstvo odrivog razvoja i turizma Odjeljenje za podrku Nacionalnom savjetu za odrivi razvoj. Finansiranje projekta je obezbijeeno kroz fond za ivotnu sredinu programa G2G1 holandske Vlade koji ima za cilj da pomogne zemljama kandidatima da ispune kriterije za lanstvo u Evropskoj uniji (EU), preko NL Agencije koja djeluje u okviru holandskog Ministarstva za ekonomske poslove, poljoprivredu i inovacije. Projekat je realizovan u skladu sa novim TNA Prirunikom2 koji su pripremili UNDP i UNFCCC na osnovu mandata koji im je povjeren od strane COP13 (trinaesta Konferencija zemalja lanica Konvencije). Prirunik sadri detaljna uputstva i preporuuje metode za sprovoenje TNA procesa uz multi-sektorski pristup i imajui u vidu dugoronu razvojnu viziju zemlje i povezane ekonomske, socijalne, i prioritete u oblasti ivotne sredine. Pored TNA Prirunika, alatke i pomona sredstva koji su korieni u raznim fazama procesa ukljuuju jo i: - Program TNAssess, koji izmeu ostalog omoguava ocjenu prioritetnosti sektora i tehnologija na osnovu vie kriterijuma i biljei rezultate procesa; - Climate TechWiki online bazu podataka sa opisom velikog broja tehnologija3 ; - Publikacije UNEP Risoe centra4 , itd. Cilj projekta bio je da ojaa kapacitete Vlade Crne Gore i ostalih relevantnih aktera da definiu strategije razvoja zasnovanog na niskim emisijama i prilagoenog na klimatske promjene identifikacijom prioritetnih tehnologija koje e obezbijediti:

G2G je skraenica za program Government to Government Vlada Vladi. TNA Prirunik je dostupanna web sajtu UN Okvirne konvencije o klimatskim promjenama http://unfccc.int/ttclear/jsp/TNAHandbook.jsp 3 http://climatetechwiki.org 4 http://tech-action.org/guidebooks.htm
1 2

17

- najvee koristi u smislu ekonomskih, socijalnih i poboljanja vezanih za ivotnu sredinu; - doprinos smanjenju emisija gasova staklene bate u kontekstu nacionalnih, EU i UNFCCC politika; i -doprinos poveanju otpornosti na promjene klime u prioritetnim sektorima. 2.2 TNA u kontekstu nacionalne i meunarodne klimatske politike Crna Gora je ratifikovala UNFCCC sukcesijom 2006. godine i postala je lanica Konvencije kao ne-Aneks 1 zemlja 27. januara 2007. godine. Kjoto protokol je ratifikovan 2007. godine usvajanjem Zakona o ratifikaciji (Slubeni list RCG br. 17/07). Juna 2012. godine otvoreni su pristupni pregovori za lanstvo u EU, u kojima e oblast klimatskih promjena imati vano mjesto u okviru poglavlja o ivotnoj sredini. Iako posebna nacionalna politka o klimatskim promjenama do sada nije postojala, temelji ove politike postavljeni su kroz izvjestan broj strategija i planova. Nacionalna strategija odrivog razvoja (2007) je, na primjer, postavila opte ciljeve i pravce djelovanja za oblast klimatskih promjena, a ovoj temi je, kao globalnom prioritetu, posveena posebna panja u Nacionalnoj politici ivotne sredine (donesenoj 2008. godine). U poslednje vrijeme evidentni su napori da se pitanje klimatskih promjena integrie u sektorske politike, strategije i planove. Prva nacionalna komunikacija o klimatskim pro mjenama zavrena je i podnijeta UNFCCC 2010. godine i predstavlja znaajan poetni dokument za razumijevanje i praenje fenomena klimatskih promjena u Crnoj Gori. U toku je proces pripreme Druge nacionalne komunikacije. Na globalnom nivou, politika klimatskih promjena se definie kroz UNFCCC pregovore i sprovodi u skladu sa preuzetim obavezama zemalja lanica. U poslednje vrijeme, znaajna panja za zemlje u razvoju poklanja se pitanjima pripreme nacionalnih strategija nisko-karbonskog razvoja, identifikaciji nacionalno prikladnih mjera za smanjenje emisija (NAMAs ili Nationally Appropriate Mitigation Actions), te pripremi nacionalnih planova za prilagoavanje (NAPs ili National Adaptation Plans). Akcenat se stavlja na identifikaciju potreba kroz participativne procese voene unutar samih zemalja. Takoe, vie panje posveeno je mehanizmima za finansiranje klimatskih politika zemalja u razvoju i transfer tehnologija. Napori da se uspostavi mehanizam za unapreenje razvoja i transfera tehnologija relevantnih za klimatske promjene pojaani su tokom poslednjih 5 godina (poslije COP13 odrane na Baliju 2007. godine). Odluka o osnivanju Tehnolokog mehanizma donijeta je 2010. godine u Kankunu na COP16. Mehanizam obuhvata Tehnoloki izvrni komitet (TEC) i Klimatski tehnoloki centar i mreu (CTCN) dok se na razvoju operativnih modaliteta Mehanizma i vezama sa mehanizmima za finansiranje i dalje radi.

18

Sve je prisutniji stav da se napori u oblasti klimatskih promjena moraju zasnivati na nacionalnim strategijama koje nee obraivati problematiku klimatskih promjena izolovano, ve u kontekstu odrivog razvoja odnosno postizanja ekonomskih, sociijalnih i ciljeva zatite ivotne sredine uz smanjenje emisija gasova staklene bate i poveanje otpornosti na klimatske promjene. TNA proces nudi detaljan metodoloki okvir upravo za ovakav pristup. TNA proces je veoma znaajan i za pridruivanje EU. Paket za energiju i klimu EU usvojen decembra 2008. godine naglaava neophodnost smanjenja emisija gasova sta- klene bate (emisije GHG) i poveanja udijela nisko-karbonskih ili bez-karbonskih energetskih tehnologija u ekonomskim i energetskim sistemima zemalja lanica i zemalja koje su u procesu pridruivanja. EU Mapa puta (A Roadmap for moving to a competitive low carbon economy in 2050) postavlja ambiciozan cilj smanjenja emisija GHG za 80-95% do 2050. godine i procjenjuje da su investicije potrebne za ostvarivanje ovog cilja na nivou od oko 270 milijardi godinje (odnosno oko1,5% BDP-a). Istovremeno, procijenjene koristi od mjera za smanjenje emisija su veoma znaajane i u velikoj mjeri nadoknauju (ili ak prevazilaze) neophodne investicije. Utede na trokovima goriva se tako procjenjuju na 175 320 milijardi godinje, dok ostale znaajne koristi ukljuuju nova radna mjesta u inovativnim industrijama, veu konkurentnost kroz razvoj i transfer tehnologija sa niskim emisijama, poboljane uslove za ouvanje zdravlja stanovnitva (kroz npr. bolji kvalitet vazduha usljed prelaska na saobraaj sa niskim emisijama ugljenika), itd. TNA proces se veoma dobro uklapa u nacionalni kontekst budui da moe odigrati znaajnu ulogu u procesu usaglaavanja domae sa EU politikom i praksom u oblasti klimatskih promjena i doprinijeti ispunjavanju obaveza prema UNFCCC (kroz, na primjer, doprinos u formulisanju NAMAs ili NAP, ukoliko tj. kad se ti procesi sprovedu u zemlji). Vrijeme sprovoenja TNA Cna Gora poklapa se sa porastom znaaja koji se na globalnom nivou pridaje transferu tehnologija i porastom globalnih fondova za problematiku klimatskih promjena. Rezultati procesa mogu takoe posluiti i kao input za reviziju Nacionalne strategije odrivog razvoja i pripremu Druge nacionalne komunikacije prema UNFCCC.

Izuzetak su bili predstavnici Ovlaenog nacionalnog tijela i Privredne komore koji, zbog ogranienih kapaciteta u okviru svojih organizacija nijesu mogli uskladiti uee u TNA procesu sa ostalim obavezama.
5

19

2.3 Uesnici TNA Crna Gora

Tokom TNA procesa u Crnoj Gori uloeni su napori da se informiu i ukljue svi relevantni akteri. Proces informisanja zainteresovanih strana i potencijalnih partnera u projektu poeo je juna 2011. godine sastancima sa predstavnicima pojedinih institucija i odravanjem tri regionalna sastanka za upoznavanje sa projektom (na Cetinju, u Beranama i na abljaku; zakljuci sa regionalnih sastanaka mogu se nai u Aneksu 3). Polaznu osnovu za poetnu identifikaciju aktera predstavljale su aktivnosti na pripremi Prve nacionalne komunikacije prema UNFCCC i drugim projektima i inicijativama u oblasti klimatskih promjena. Tokom pripremnih informativnih aktivnosti kontaktirana su ministarstva sa kljunim nadlenostima vezanim za smanjenje emisija i prilagoavanje na klimatske promjene, Vladine i naune agencije i institucije relevante za problematiku klimatskih promjena (kao to su Agencija za zatitu ivotne sredine, Uprava za ume, Hidro-meteoroloki zavod, Institut za javno zdravlje, Biotehniki institut, JP Morsko dobro i sl.), predstavnici lokalnih samouprava, predstavnici privrede (preko udruenja kao to su privredna komora i turistike organizacije, kao i pojedinani privredni subjekti u sektorima energetike, industrije i umarstva), strunjaci sa Univerziteta, nevladin sektor i meunarodne organizacije. Veina aktera je pokazala interesovanje za projekat i ostala aktivno ukljuena tokom cijelog procesa tako da je oko 50 pojedinaca, predstavnika razliitiih institucija i organizacija, uestvovalo u projektnim aktivnostima (lista svih uesnika procesa nalazi se u Aneksu 5 koji sadri detaljne izvjetaje iz TNAssess programa). Savjetodavno tijelo (ST) projekta konstituisano je septembra 2011. godine sa svrhom da prui podrku TNA procesu. ST se sastoji od 14 lanova iz Ministarstva odrivog razvoja i turizma (odjeljenja za klimatske promjene i Ovlaenog nacionalnog tijela DNA), Ministarstva ekonomije (sektori za energetiku, energetsku efikasnost i industriju i preduzetnitvo), Ministarstva saobraaja i pomorstva, Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja (sektor za umarstvo), Agencije za zatitu ivotne sredine, Hidrometeorolokog zavoda, Instituta za javno zdravlje, Metalurko-tehnolokog fakulteta, Privredne komore, nevladine organizacije Green Home i UNDP-a. lanovi ST su tokom procesa: -Podravali i olakavali pripremu i sprovoenje radnih planova i programa; -Davali sugestije i inpute u toku pripreme nacrta i revizije relevantnih dokumenata, ukljuujui konani TNA izvjetaj i akcioni plan; -Aktivno uestvovali u projektnim aktivnostima , promovisali TNA proces i pruali informacije o njemu; -Doprinijeli ukljuenosti svih relevantnih drutvenih aktera.

20

Veina lanova ST je aktivno uestvovala u radu tokom cijelog procesa5 . Za koordinaciju projektnih aktivnosti i njihovu realizaciju bili su zadueni predstavnici Odjeljenja za podrku Nacionalnom savjetu zaodrivi razvoj (iz Ministarstva odrivog razvoja i turizma), nacionalna TNA kooridnatorka i holandski partneri (predstavnici NL Agencije i konslutantske kue JIN - Joint Implementation Network), koji su inili ui TNA tim. iri TNA tim sainjavali su jo i lanovi Savjetodavnog tijela. 2.4 Razlika u pristupu kod smanjenja emisija i adaptacije

Tokom TNA Crna Gora jednaka panja je poklonjena i sve projektne aktivnosti su sprovedene i za oblast smanjenja emisija i za prilagoavanje odnosno adaptaciju na klimatske promjene. Zbog dostupnosti podataka (kako na nacionalnom nivou tako i u alatima i izvorima preporuenim kroz TNA Prirunik) i prirode tehnologija, dolo je meutim do odreenih razlika u detaljima procjene za smanjenje emisija i adaptaciju. U najkraim crtama, ove razlike se mogu prikazati na slijedei nain: 1. U fazi identifikacije tehnologija, informacije dostupne na ClimateTech Wiki-ju za tehnologije i mjere adpatacije pokazale su se kao dosta ograniene, tako da su uglavnom koriene publikacije UNEP Risoe centra i drugi raspoloivi izvori, posebno Prva nacionalna komunikacija. Ovo je za rezultat imalo injenicu da je opis tehnologija za adaptaciju bio znatno uopteniji i sadrao manje kvantifikovanih elemenata u poreenju sa tehnologijama za smanjenje emisija. 2. U mjerama i tehnologijama koje se propoznate kao poeljne za prilagoavanje na klimatske promjene bilo je znatno vie netrinih ili takozvanih mekih tehnologija6 . U kombinaciji sa potekoama kvantifikovanja odreenih parametara za primjenu tehnologija, ova injenica je rezultirala time da trokovi tehnologija i mjera za adaptaciju nijesu mogli biti procijenjeni. Umjesto pune procjene trokova, procijenjene su kategorije trokova od niskih (sa procijenjenim ukupnim kapitalnim i operativnim trokovima ispod 6,25 miliona tokom 25 godina primjene), preko relativno niskih, umjereno visokih i visokih do veoma visokih (preko 62,5 miliona eura u periodu primjene). Za svaku tehnologiju/mjeru, u TNAssess program (u opis tehnologija) unijete su odreene vrijednosti u okviru ovih 5 kategorija trokova, kako bi se mogao nastaviti proces prioritizacije uz pomo TNAssess-a. Meutim, odnos trokova i korisiti kao jedan od rezultata prioritizacije tehnologija nije korien za dalja razmatranja (ve su prioritetne tehnologije/mjere utvrene samo na osnovu prioritizacije koristi) u oblasti adaptacije. Za razliku od toga, kod tehnologija za smanjenja emisija trokovi su detaljno procijenjeni pa je i pokazatelj o odnosu trokova i koristi uziman u obzir kod donoenja konane odluke o prioritetnim tehnologijama.

Izuzetak su bili predstavnici Ovlaenog nacionalnog tijela i Privredne komore koji, zbog ogranienih kapaciteta u okviru svojih organizacija nijesu mogli uskladiti uee u TNA procesu sa ostalim obavezama. 6 Netrine ili meke tehnologije podrazumijevaju aktivnosti na polju izgradnje kapaciteta, promjena u ponaanju, razvoja informativnih mrea, obuke i istraivanja i sl.
5

21

 3. Konano, identifikacija barijera koje trenutno koe ili usporavaju primjenu prioritiziranih tehnologija/mjera za adaptaciju raena je generalno, bez analize posebnih kategorija barijera (povoljno okruenje, trini lanac i usluge podrke), kao to je bio sluaj kod smanjenja emisija. 2.5 Kljuni koraci u procesu 2.5 Kljunikoraciuprocesu
TNA Prirunik predvia da se proces u pet osnovnih koraka (prikazanih slici TNA Priru nik predvi a da se proces odvijaodvija u pet osnovnih koraka (prikazanih na slici 21) na koji se 2-1) koji realizuju na nain to putem sa ukljuivanjem realizuju nase participativan naparticipativan intojestputemradionica sajest uklju ivanjemradionica svihrelevantnih aktera. svih relevantnih aktera.
Slika21:KoraciuTNAprocesu Opti cilj

Identifikacijanajboljihtehnolokihopcijazarazvoj saniskimemisijamaiuz manjuosjetljivostnaklimatskepromjene

Organizacija procjene Razvojni prioriteti Prioritizacija podsektora Prioritizacija tehnologija
Izrada nacionalne strategijeiAP

Odlukao strukturi Nacionalnog tima Organizovanje ukljuivanja drutvenih aktera Izradaplana rada

Razumijevanje razvojnih prioritetazemlje Diskusijao implikacijama klimatskih promjenana razvojne prioritete Grupisani prioritetirazvoja

Prvobitna identifikacija podsektora Procjenapod sektorana osnovu razvojnihi klimatskih prioriteta Izbor prioritetnih podsektora

Identifikacija tehnologija Procjena tehnologijana osnovuvie kriterija Donoenje konanih odlukao prioritetnim tehnologijama

Postavljanje ciljeva Identifikacija mjeraza stvaranje povoljnog okruenja Nacionalna strategijaiAPza ubrzanje primjenei transfera tehnologija

Nacionalna strategijaiakcioni planzaubrzanje tehnolokih inovacijaufunkciji klimatskihi razvojnihciljeva Inputzadruge razvojnei klimatskeplanove Projektii programiza transfer tehnologija Inputzarazvoj kapacitetaza inovacije

Alatke za podrku procesu: TNAssess i ClimateTechWiki

Izvor:TNAPrirunik,2010

Polazei od ovakvih preporuka, za TNA Crna Gora sprovedeni su svi predvieni koraci Polazei od ovakvih preporuka, za TNA Crna Gora sprovedeni su svi predvieni koraci kroz niz aktivnosti kroz aktivnosti ueg i ireg TNA tima, angaovanje tehnikih strunjaka za identifiueg iniz ireg TNA tima, angaovanje tehni kih strunjaka za identifikaciju tehnologija, procjenu trokova i kaciju tehnologija, procjenu trokova i smanjenja emisija, te kroz organizaciju tri prosmanjenja emisija, te kroz organizaciju tri projektne radionice i vie konsultativnih i radnih sastanaka za vrijeme trajanja projekta. Pregled konkretnihkoraka irezultata datjeuza tabeli 21. trajanja projekta. jektne radionice i vie konsultativnih i radnih sastanaka vrijeme Pregled konkretnih koraka i rezultata dat je u tabeli 2-1.
Tabela21:KoraciuTNACrnaGora Korak
22

Svrha

Rezultati

16

Tabela21:KoraciuTNACrnaGora Korak Svrha Pripremaplanaaktivnosti, Pripremneaktivnosti upoznavanjeakterasasvrhomi (majoktobar2011) nainomrealizacijeprojekta, mobilizacijaaktera,formiranjeTNA tima Razmatranjeprioritetaodrivog Iprojektnaradionica,Kolain razvojaukontekstuklimatskih (novembar2011) promjenaiprioritizacijasektorai podsektorazasmanjenjeemisijai prilagoavanje Angaovanjestrunjakaza Identifikacijatehnologijaza identifikacijutehnologijaza smanjenjeemisijaiprilagoavanje; prioritetnepodsektore predlogdugihikratkihlista (januarfebruar2012) tehnologija Sastancizaodabirtehnologijaza prioritizaciju,Podgorica (februar2012) Upuznavanjeuesnikaprocesasa tehnologijama;utrivanje tehnologijaprikladnihzaCrnuGoru ipripremaIIradionice

IIprojektnaradionica,Podgorica (mart2012)

Prioritizacijaodabranihtehnologija pokategorijamaipodsektorima

Sastancizaanalizuokruenjaza primjenutehnologija/mjera, Podgorica(maj2012)

Identifikacijabarijerairjeenja/ mjerazaprimjenuprioritetnih tehnologijaiutvrivanjeciljeva (eljenogobima/nivoaprimjene odreenetehnologijeilimjere) Agregacijairacionalizacijamjera, predlogprioritetnihmjerainjihov opis,pripremaprvognacrtaTNA izvjetaja

Aktivnostinasumiranjurezultata procesaipripremizavrne radionice(junseptembar2012)

Zavrnaradionica,Ulcinj (oktobar2012) Okonanjeprojekta (oktobar2012)

Validacijaprethodnihrezultata, dogovorosmjernicamaza nacionalnustrategijuiAPza ubrzavanjeprimjenetehnologija Integracijazakljuakaipreporuka zavrneradioniceunacrtTNA izvjetaja

Rezultati Pojedinaniiregionalnisastanci Informacijeoprojektu distribuirane FormiranoSavjetodavnotijelo PripremljenaIradionica Listarazvojnihprioritetazatri stubaOR(ekonomski,socijalni, ivotnesredine) Listaprioritetnihpodsektoraza smanjenjeemisijaiprilagoavanje Predlozidugihikratkihlista tehnologijazaprioritetnepod sektore Opistehnologijasakratkeliste Procjenasmanjenjaemisijai trokovatehnologija Prihvatanjelistatehnologijaili predlozizakorekcije/dopune Uesniciupoznatisa tehnologijamakojeebiti prioritizirane Opistehnologijaunesenu TNAssess PripremljenaIIradionica PrioritizacijapomouTNAssessa zakategorijeukojimaje identifikovanovietehnologija Konanaodlukaoprioritetnim tehnologijamazasmanjenje emisijaiprilagoavanje Listebarijerakojeometaju primjenuprioritetnihtehnologija Utvreniciljevizaprimjenu tehnologija/mjera Identifikovanarjeenjaodnosno mjerezaprevazilaenjebarijera Listamjeraagregiranihpo sektorima,sapredlogom prioritetnihmjera Razradaprioritetnihmjeraza akcioniplan PrvinacrtTNAizvjetaja Pripremljenazavrnaradionica Utvrenemjerezaakcioni plan Utvrenanacionalnastrategija SugestijezarevizijunacrtaTNA izvjetaja KonaniTNAizvjetaj Prevoditampanje

17
23

Identifikacija razvojnih prioriteta 3.1 Postojei razvojni planovi i prioriteti

strukturi crnogorskog BDP-a u 2010. godini dominantnu ulogu imale su usluge sa oko 57% ukupnog BDP-a, dok je industrijska proizvodnja (ukljuujui rudarstvo i energetiku) uestvovala sa oko 14 a poljoprivreda i umarstvo sa oko 9%. Petina drutvenog proizvoda je (za istu godinu) stvorena u javnom sektoru (administracija, obrazovanje, zdravstvo). Prioritetne razvojne grane su turizam, poljoprivreda, energetika, saobraaj i umarstvo, dok se meu socio-ekonomskim razvojnim prioritetima izdvajaju smanjenje siromatva i regionalnih razvojnih razlika. Znaajna panja se, makar deklarativno, poklanja zatiti ivotne sredine (prioriteti ukljuuju zatitu biodiverziteta, vodnih resursa i obalnog podruja, poboljanja u upravljanju otpadom itd.) i pitanjima odrivog razvoja. Od optih dokumenata koji tretiraju razvojnu problematiku zemlje najznaajniji su Nacionalna strategija odrivog razvoja, Prostorni plan Crne Gore i Strategija regionalnog razvoja. Pored ovih, postoji i veliki broj sektorskih strategija i planova, iji ciljevi i prioriteti nijesu uvijek konzistentni. Klimatske promjene su relativno nova oblast politike. Kao to je ve reeno, Prva nacionalna komunikacja prema UNFCCC-u zavrena je 2010. godine, a istovremeno sa njom raena je i preliminarna procjena moguih uticaja klimatskih promjena na ekonomiju. Stepen integracije problematike klimatskih promjena u sektorske strategije je jo uvijek na nezadovoljavajuem nivou, s tim to su odreeni pomaci napravljeni kod energetike, umarstva, biodiverziteta, turizma i regionalnog razvoja 7. Primjeri razvojnih prioriteta utvrenih u stratekim dokumentima i planovima dati su u tabeli 3-1, dok su lista stratekih dokumenata i politika korienih u ovoj fazi TNA procesa (za identifikaciju razvojnih prioriteta) i iscrpna lista njima utvrenih prioriteta prezentirane u Aneksu 4. Identifikovani prioriteti (prikazani u Tabeli 3.1 i Aneksu 4) posluili su uesnicima TNA procesa kao referenca za razmatranje dugorone vizije razvoja u kontekstu klimatskih promjena i definisanje okvira za dalji tok TNA Crna Gora.

Sektorska strateka dokumenta kao to su Energetska politika do 2030, Nacionalna umarska politika, Nacionalna strategija i akcioni plan za biodiverzitet, Strategija razvoja turizma, Strategija regionalnog razvoja u izvjesnoj mjeri tertiraju pitanja klimatskih promjena.
7

24

su lista stratekih dokumenata i politika korienih u ovoj fazi TNA procesa (za identifikaciju razvojnih prioriteta)i iscrpna lista njima utvrenihprioriteta prezentirane u Aneksu 4. Identifikovani prioriteti (prikazani uTabeli 3.1 i Aneksu 4) posluili su uesnicima TNA procesa kao referenca za razmatranje dugoronevizijerazvojaukontekstuklimatskihpromjenaidefinisanjeokvirazadaljitokTNACrnaGora.
Tabela31:Primjerirazvojnihprioritetaidentifikovanihunacionalnimdokumentima

Razvojniprioritetizaivotnusredinu
Cilj Efikasnakontrolaismanjenjezagaenja Opis Poboljanjekvalitetavazduhauurbanimcjelinama, jaanjeinstrumentaupravljanjaivotnomsredinom, poboljanoupravljanjeotpadomirazvojpolitike klimatskihpromjena Ouvanjeprirodneravnoteeiotpornostiekosistema

Zatitamoraipriobalnogpodruja,zatita biodiverziteta Prilagoavanjenaklimatskepromjene DefinisanjemjeraprilagoavanjakaoodgovornaKP Primjenaniskokarbonskihtehnologija,odrivo Zatitaivotnesredineukonteksturegionalnog razvoja;posebnapodrkapodrujimakojazaostajuu korienjeresursairazvojkomunalneinfrastrukture 7 razvoju strateka dokumenta kao to su Energetska politika do 2030, Nacionalna umarska politika, Nacionalna Sektorska Odrivenergetski razvoj biodiverzitet, Strategija razvoja EE, OIE,racionalno kori enjeenergetskih resursa uzmjeri strategija i akcioni plan za turizma, Strategija regionalnog razvoja u izvjesnoj uvaavanjeprincipazatiteivotnesredine tertirajupitanjaklimatskihpromjena. Minimiziranjenegativnoguticajarazvojasaobraajne Planiranjeiizgradnjasaobraajnica,kontrola infrastruktureisaobraajanaivotnusredinu zagaenja Zatitaiunapreenjesvihkomponentibiolokog Osnovnipristupnakomesezasnivazatita diverziteta,injihovoodrivokorienje biodiverzitetajeekosistemskipristup;KPprepoznate 18 kaoprijetnja Ostvarivanjedugoroneotpornostiiproduktivnosti Odrivoupravljanjeumskimresursima(socijalne, umaipovezanihekosistema ekonomskeifunkcijevezanezaivotnusredinu) Jaanjeulogeumausmanjenjuemisijai IspitatipotencijalezavezivanjeCO2,rizikezaumeod prilagoavanjunaKP KP;ukljuitiKPuplaniranje

Ekonomskirazvojniprioriteti
Cilj Ubrzanjeekonomskograstairazvojaismanjenje regionalnerazvojnenejednakosti Ravnomjernijirazvojjedinicalokalnesamoupravei regiona Smanjenjeuvoznezavisnosti uenergetici Opis Razvojusluga;razvojMSPipoveanjezaposlenostiu sjevernomregionu(planinskiturizam,prozivodnja zdravehrane,odrivoumarstvo) Razvojljudskihresursaiinfrastrukture;razvoj konkurentnostiodrivimkoricenjemprivrednih, ruralnihikulturnihresursa Racionalnokorienjehidropotencijalanaslivovima rijekaMorae,Zete,Lima,Pive,Tare,Ibraiehotine; izgradnjaTEPljevlja2(itoplifikacijaPljevalja) Poredhidropotencijala,prioritetjeenergijasunca; razvojkogeneracije Utedaod9%prosjenefinalnepotronje(bezKAPa) do2018 Istraivanjepotencijala,krerianjepovoljnog ambijenta Unapreenjejavnogprevozaieljeznikog saobraaja;energetskiefikasnainiskoemisiona vozila,integracijakriterijumaEEuprojekte Poboljanjabezbjednostiikvalitetahrane,zatita ivotnesredine,zatitaivotinjaizdravljabilja Razvojiprimjenatehnikihstandarda Razvojsaobraajneikomunalneinfrastrukture, izgradnja/poboljanjeturistikihkapaciteta Diverzifikacijaponude

20%ukupnepotronjeprimarneenerijeizobnovljivih izvora8 PoveanjeEE IskoriavanjeOIE Racionalnokorienjeenergijeusaobraajui promocijamjeraEE Unpreenjeprimarnepoljoprivredneproizvodnjei prerade Kvalitetugraevinarstvu Stvaranjepotrebneturistikeiprateeinfrastrukture RazvojCGkaocjelogodinjeturistikedestinacije Konkurentnostdrvopreraivakeindustrije,doprinos socijalnomiekonomskomrazvojururalnihpodruja

Na sastanku Ministarskog savjeta Energetske zajednice odranom oktobra 2012. godine usvojeni su novi ciljevi za udio OIE do 2020. godine u zemljama lanicama Zajednice; inovirani cilj za Crnu Goru je 33%.
8

NasastankuMinistarskogsavjetaEnergetskezajedniceodranomoktobra2012.godineusvojenisunoviciljeviza udioOIEdo2020.godineuzemljamalanicamaZajednice;inoviraniciljzaCrnuGoruje33%.

25

19

Drutvenirazvojniprioriteti
Smanjenjesiromatva Cilj Opis Smanjitisiromatvo;obezbijeditijednakostupristupu uslugamairesursima Vea dostupnoststanovaiobezbjeivanjekvalitetnog stambenogfonda,posebnozaekonomskiugorenei siromane Zagaenjevazduha,dimodcigareta,olovougorivima Prioritetneoblastisu:naukaiobrazovanje,ivotna sredina,turizam,poljoprivreda,zdravljestanovnika, energetika

Raststandardaidostupnostistanovanja

Smanjenjeizloenostidjecezagaenjuvazduha Razvojnaukeitehnologije,poveanjenjihovog doprinosarazvojudrutvauznajveumoguu primjenunovihikreiranjesopstvenihznanjai tehnologija Smanjenjenezaposlenosti

Otvaranjenovihradnihmjesta,podsticaji zapoljavanjumladih,podsticanjepreduzetnitva Jaanjesocijalnekohezije Zapoljavanjeena,prevencijasocijalneiskljuenostii siromatva Izvori:Nacionalnastrategijaodrivograzvojaisektorskastratekadokumentauoblastimaivotnesredine, energetike,poljoprivrede,umarstva,saobraaja,graevinarstva,stanovanja,turizma,zdravlja,naukeitd.

3.2 Implikacije 3.2 Implikacije klimatskih promjena za razvoj u Crnoj klimatskih promjena zarazvoj uCrnoj Gori Gori
Projekcije klimatskih promjena za podru Crne Gore raene su raene uz pomo regionalnog klimatskog Projekcije klimatskih promjena zaje podruje Crne Gore su uz pomo regionamodela EBU POM. Model je razvijen na osnovu globalnih emisionih scenarija definisanih u Specijalnom lnog klimatskog modela EBU-POM. Model je razvijen na osnovu globalnih emisionih sceizvjetaju IPCCa (SRES)9. Rezultati klimatskog modela EBUPOM fokusirani su na scenarije A1B i A2. U narija definisanih u Specijalnom izvjetaju IPCC-a (SRES)9. Rezultati klimatskog modela EBUodnosu na koncentraciju gasova staklene bate, A1B je okarakterisan kao srednjiaA2 kao visoki POM fokusirani su na scenarije A1B i A2. U odnosu na koncentraciju gasova staklene scenario. Projektovane koncentracije CO 2 na kraju dvadeset prvog vijeka za scenario A1B kreu se oko bate, A1B je okarakterisan kao srednjia A2 kao Projektovane 690 ppma za A2 oko 850 ppm (to je priblino 2 odnosno 2,2visoki puta veascenario. vrijednost od sadanjih 385 ppm). koncentracije CO2 na kraju dvadeset prvog vijeka za scenario A1B kreu se oko 690 ppma za A2 oko 850 ppm (to je priblino 2 odnosno 2,2 puta vea vrijednost od RezultatiizmodelazateritorijuCrneGoreanaliziranisuzavremenskeperiode20012030i20712100za sadanjih 385 ppm). dva osnovna meteoroloka parametra temperaturu i padavine. Oekivane promjene ovih parametara do 2030. godine prikazane su u odnosu na srednje vrijednosti baznog period 19611990 (slike 31 i 32) Rezultati modela teritoriju Crne Gore analizirani su za periode 2001zascenarioiz A1B zaetiriza sezone: DJFdecembar, januar, februar; MAM vremenske mart, april,maj; JJA jun, jul, avgust i SON septembar, oktobar, novembar. 2030 i 2071-2100 za dva osnovna meteoroloka parametra temperaturu i padavine. Oekivane promjene ovih parametara do 2030. godine prikazane su u odnosu na sre

dnje vrijednosti baznog period 1961-1990 (slike 3-1 i 3-2) za scenario A1B za etiri sezone: DJF decembar, januar, februar; MAM mart, april, maj; JJA jun, jul, avgust i SON septembar, oktobar, novembar.

TheSpecialReportonEmissionsScenarios,NakicenovicandSwart,2000.SRESprepoznajeetirifamilijeemisionih scenarijaitoA1,B1,A2iB2.

20

The Special Report on Emissions Scenarios, Nakicenovic and Swart, 2000. SRES prepoznaje etiri familije emisionih scenarija i to A1, B1, A2 i B2.
9

26

Slika31:Promjenetemperaturena2m(uC)(panelilijevo)iakumuliranihpadavina(u%)(panelidesno)zaDJF (gornjipaneli)iMAM(donjipaneli)sezonunateritorijiCrneGorezaA1Bscenariozaperiod20012030

Izvor:Prvanacionalnakomunikacija,2010

Prema rezultatima modela, promjene (porast) srednje sezonske temperature do 2030. Prema rezultatima promjene (porast) sezonske temperature do2030. godine kretajeese godine kretaemodela, se u rasponu od 0,6Csrednje do 1,3 C zavisno od sezone i oblasti. Izuzev u rasponu od 0,6C do 1,3Czavisno od sezone i oblasti. Izuzev jesenje (SON) sezone, promjene senje (SON) sezone, promjene temperature bie znaajnije za sjeverni, planinski, dio temperature bie znaajnije za sjeverni, planinski, dio Crne Gore nego za oblastiblie Jadranskom moru. CrneGore nego za oblasti blie Jadranskom moru. Najvei temperature Najve i porast temperature moese oekivati tokom ljetnje sezone (JJA)porast i to za 1,3 C na sjeverumoe i 1C u se oekivati tokom ljetnje sezone (JJA) i to za 1,3C na sjeveru i 1C u priobalnoj oblasti. priobalnoj oblasti. to se ti e promjena u u padavinama, modelom su prognozirane i negativne i pozitivnei promjene u to se tie promjena padavinama, modelom su prognozirane i negativne pozitivne zavisnosti od dijela zemlje i sezone. Veoma mali porast padavina (do 5%) u pore enju sa vrijednostima promjene u zavisnosti od dijela zemlje i sezone. Veoma mali porast padavina (do 5%) zabiljeenim u periodu 19611990 moe se oekivati za ljetnju sezonu (JJA) u sjevernim/centralnim u poreenju sa vrijednostima zabiljeenim u periodu 1961-1990 moe se oekivati za djelovima i za proljenu (MAM) sezonu na krajnjem sjeverozapadu zemlje. Za ostale oblasti i sezone ljetnju u sjevernim/centralnim djelovima i za proljenu (MAM) sezonu na moe sesezonu oekivati(JJA) smanjenje padavina u iznosudo 10%, dok se izraeniji deficit sa smanjenjem i do20% krajnjem sjeverozapadu zemlje. Za ostale oblasti i sezone moe se oekivati smanjenje predvia za centralni ka junom dijelu tokom ljeta (JJA) i na gotovo cijeloj teritoriji Crne Gore tokom jesenje sezone (SON). do 10%, dok se izraeniji deficit sa smanjenjem i do 20% predvia padavina u iznosu za centralni ka junom dijelu tokom ljeta (JJA) i na gotovo cijeloj teritoriji Crne Gore

tokom jesenje sezone (SON).

21

27

Slika32:Promjenetemperaturena2m(C)(panelilijevo)iakumuliranihpadavina(%)(panelidesno)zaJJA (gornjipaneli)iSON(donjipaneli)sezonunateritorijiCrneGorezaA1Bscenariozaperiod20012030

Izvor:Prvanacionalnakomunikacija,2010

Najdramatinije promjene osnovnih klimatskih parametara mogu se oekivati krajem Najdramatinije promjene osnovnih klimatskih parametara mogu se oekivati krajem ovog vijeka tokom ovog vijeka sezone u sluaju globalnog porasta emisija CO2 po scenariju scenario ljetnje sezone tokom u sluajuljetnje globalnog porasta emisija CO 2 po scenariju A2. Ukoliko bi se ovaj A2. Ukoliko bi se ovaj scenario ekonomija prirodni sistemi materijalizovao, stanovnici, ekonomijamaterijalizovao, iprirodnisisteminastanovnici, sjeveruCrneGore bipremairezultatima EBU POM modela morali se suo sa porastom prosjeneEBU-POM temperaturemodela od 4,8C dok bi padavine jugu sa na sjeveru Crne da Gore bie prema rezultatima morali da se na suoe bile prepolovljene (iznosile bi samo 50% prosjeka za period 1960 1991). NivoJadranskog mora bi prema porastom prosjene temperature od 4,8C dok bi padavine na jugu bile prepolovljene rezultatimamodelamogaoporastimaksimalnoza35cm. (iznosile bi samo 50% prosjeka za period 1960-1991). Nivo Jadranskog mora bi prema rezultatima modela mogao maksimalno 35 cm. Raspoloive informacije ukazuju porasti na to da e klimatskeza promjene imati znaajne implikacije na perspektive razvoja ne samo u Crnoj Gori ve u cijelom regionu kome zemlja pripada. Podaci izetvrtog IPCCizvjetajagovore dajejugoisto naEvropa jedna ode oblasti ukojojse oekujuneke odnajizraenijih Raspoloive informacije ukazuju na to da klimatske promjene imati znaajne

implikacije na perspektive razvoja ne samo u Crnoj Gori ve u cijelom regionu kome zemlja pripada. Podaci iz etvrtog IPCC izvjetaja govore da je jugoistona Evropa jedna od oblasti u kojoj se oekuju neke od najizraenijih manifestacija klimatskih promjena. Procjenjuje se, na primjer, da se do 2070. godine u ovom regionu moe oekivati 22 smanjenje potencijala za proizvodnju elektrine energije na postojeim elektranama za vie od 25%10 .
Izvor: The IPCC Fourth Assessment Report for Working Group II (Kundzewicz et al., 2007) , objavljeno u UNFCCC/ UNDP TNA Priruniku iz 2010.
10

28

Prema Prvoj nacionalnoj komunikaciji, promjene u koliini i reimu padavina u Crnoj Gori dugorono e dovesti do smanjenja protoka i izdanosti vodnih resursa. Na drugoj strani, u kombinaciji sa pojavom ekstremnih vremenskih dogaaja, oekuje se poveana uestalost i intenzitet poplava. Negativni uticaji klimatskih promjena na ume ukljuuju pomjeranje vegetacionih zona, smanjenje prirasta, smanjenje broja vrsta, suenje uma i uestalije umske poare. Gubitak vrsta (posebno u vodnim sredinama) i pad produktivnosti ekosistema neki su od glavnih oekivanih uticaja klimatskih promjena na biodiverzitet. Kad je rije o obalnom podruju, oekivani negativni uticaji ukljuuju gubitak prostora i biodiverziteta i eroziju plaa usljed podizanja nivoa i porasta temperature mora. Negativni uticaj klimatskih promjena na poljoprivrednu proizvodnju ogleda se u ogranienom rastu i razvoju biljaka odnosno u znaajnim smanjenjima prinosa usljed osjetljivosti biljne proizvodnje na promjene u temperaturi i padavinama, smanjenju raspoloivih poljoprivrednih povrina i smanjenju sadraja organske materije u zemljitu. Takoe su mogui smanjenje stoarske proizvodnje i pojava novih bolesti ivotinja usljed toplotnog stresa. UNDP studija koja je raena u sklopu pripreme Prve nacionalne komunikacije o klimatskim promjenama11 bavila se, na osnovu dostupnih modela i podataka, procjenama ekonomskih teta koje mogu nastati u pojedinim sektorima zbog uticaja klimatskih promjena, za scenarije umjerenih (A1B) i snanih (A2) klimatskih promjena, u blioj (do 2030. godine) i daljoj budunosti (do kraja ovog vijeka). Procjene su izmeu ostalog raene za vodne resurse (analiziran je uticaj smanjenog protoka usljed promjene klime na prihode od prodaje elektrine energije iz HE Piva) i turizam (analiziran je uticaj porasta temperature na posjetu i prihode od turizma). Rezultati su pokazali da se za turizam mogu oekivati znaajna smanjenja prihoda (u rasponu od 33 do 68 miliona godinje) u daljoj budunosti, dok su tete od klimatskih promjena odnosno smanjenje prihoda HE Piva od prodaje elektrine energije procijenjene na blizu 7 miliona godinje ve od 2030. godine. Promijenjena klima ima direktne i indirektne, uglavnom negativne efekte na zdravlje, izazivajui promjene i zbivanja u organizmu koji mogu da dovedu do povreda i pojave zaraznih i nezaraznih bolesti, sa moguim smrtnim ishodom. Klimatske promjene dovode do rasta, brzog razvoja, razmnoavanja i geografskog irenja vektora prenosioca bolesti (komarci, krpelji itd.). Imajui u vidu mogue promjene klime i povezane uticaje, za ostvarivanje razvojnih ciljeva i postizanje dugorono odrivog razvoja u Crnoj Gori od velikog je znaaja da se identifikuju i primijene tehnologije, pristupi i znanja koja omoguavaju razvoj sa niskim emisijama uz smanjenje osjetljivosti na klimatske promjene. Ouvanje i konzervacije vode, zemljita, uma i obalnih ekosistema, razvoj odrivih sistema u poljoprivredi, razvoj sposobnosti za adekvatne odgovore na klimatske promjene u zdravstvenom sektoru, planiranje i razvoj turistikih i energetskih kapaciteta u skladu sa uslovima izmijenjene klime su neophodni kako bi se osiguralo da razvojni ciljevi ne budu dovedeni u pitanje.
11

UNDP Crna Gora, The Economic Impacts of Climate Change in Montenegro: A First Look, 2010 29

3.3 Dugorona vizija razvoja u kontekstu klimatskih promjena

Jedna od prvih aktivnosti u TNA procesu u Crnoj Gori bilo je razmatranje razvojnih 3.3 Dugoro nada vizija razvoja ukontekstu klimatskih promjena prioriteta i pokuaj se definie dugorona vizija odrivog razvoja u kontekstu klima tskih promjena. Sa ovim ciljem, uesnici prve projektne radionice u Kolainu razgovarali Jedna odprvihaktivnosti uTNAza procesu uCrnoj Goribilo jerazmatranje razvojnih prioriteta ipokuajda su o razvojnim prioritetima ivotnu sredinu, ekonomski i drutveni razvoj. Zakljuci se definie dugorona vizija odrivog razvoja u kontekstu klimatskih promjena. Sa ovim ciljem, uesnici diskusije su zatim uporeeni sa pregledom razvojnih prioriteta iz zvaninih planskih prve projektne radionice u Kolainu razgovarali su o razvojnim prioritetima za ivotnu sredinu, i stratekih Na kraju je napravljen konaan izbor razvojnih prioriteta za iz ekonomski idokumenata. drutveni razvoj. Zaklju ci diskusije su zatim uporeeni sa pregledom razvojnih prioriteta TNA proces i ubiljeen u program TNAssess (vidjeti Aneks 5 za detaljniji izvjetaj). Izbor za zvani nih planskih i stratekih dokumenata. Na kraju je napravljen kona an izbor razvojnih prioriteta jeTNA prikazan u tabeli 3-2 i posluio je kao okvir u odnosu na koji su provjeravane dalje u proces i ubiljeen u program TNAssess (vidjeti Aneks 5za detaljniji izvjetaj). Izbor je prikazan tabeli3u 2TNA iposluio jekaoukljuujui okviruodnosu nakojisuprovjeravane dalje odlukeuTNAprioritizaciju procesuukljuujui odluke procesu utvrivanje prioritetnih pod-sektora, utvr ivanje prioritetnih pod sektora, prioritizaciju tehnologija za smanjenje emisija i prilago avanje, i tehnologija za smanjenje emisija i prilagoavanje, i utvrivanje nacionalne strategije utvr ivanje nacionalne strategije zaubrzanje tehnolokih inovacija u funkciji ostvarivanja klimatskih za ubrzanje tehnolokih inovacija u funkciji ostvarivanja klimatskih i razvojnih ciljeva. i
razvojnihciljeva.
Tabela32:Razvojniprioritetiukontekstuklimatskihpromjena

Socijalniprioriteti
Smanjenjesiromatva Edukacijaoklimatskim promjenama Poboljanjausistemujavnog zdravljaukontekstuklimatskih promjena Poveanjekvalitetaivotaza najugroenijekategorije Poboljanjestandardau graevinarstvu Jaanjesocijalnekohezije SmanjenjeosjetljivostinaKPu poljoprivrediiumarstvu Jaanjesistemauprave,posebno nalokalnomnivou

Ekonomskiprioriteti
Smanjenjeuvoznezavisnosti u energetici Poboljanamobilnost stanovnitva Unapreenjepoljoprivredne proizvodnjeiprehrambene industrije Poboljanjekonkurentnosti drvoprerade Unapreenjestandardau graevinarstvu(planiranjei izgradnja) Boljaiskorienostturistikih potencijala Smanjenjenezaposlenosti

Prioritetizaivotnusredinu
Odrivoupravljanjeumama Kvalitetvazduha Poboljanjauupravljanju otpadom Odrivoupravljanjevodama Zatitabiodiverziteta

Odriviobnovljivi(novi)i alternativnividovienergije

Razvojnaukeitehnologije Izborpovoljnihopcijai tehnologijauenergetici

Crna Gora je mali emiter gasova staklene bate kako u apsolutnom iznosu tako i kad su u pitanju relativni pokazatelji. Ukupne emisije ugljen dioksida (CO2) kao najznaajnijeg gasa sa efektom staklene bateu2008.godiniiznosilesu2,7Mtpriemujeemisijapoglavistanovnikabilazaoko1,8putamanja od evropskog prosjeka (tabela 41). Ostali gasovi staklene bate koji se emitiju u Crnoj Gori su metan

4 Identifikacijakljunihpodsektorazasmanjenjeemisijai osjetljivostinaklimatskepromjene

24
30

Identifikacija kljunih pod-sektora za smanjenje emisija i osjetljivosti na klimatske promjene

rna Gora je mali emiter gasova staklene bate kako u apsolutnom iznosu tako i kad su u pitanju relativni pokazatelji. Ukupne emisije ugljen dioksida (CO2) kao najznaajnijeg gasa sa efektom staklene bate u 2008. godini iznosile su 2,7 Mt pri emu je emisija po glavi stanovnika bila za oko 1,8 puta manja od evropskog prosjeka (tabela 4-1). Ostali gasovi staklene bate koji se emitiju u Crnoj Gori su metan (koji uglavnom potie iz poljoprivrede i od organskog otpada), azot suboksid (poljoprivreda upotreba mineralnih ubriva) i ugljentetrafluoridi ugljenheksafluorid (sintetiki (koji uglavnom potie iz poljoprivrede i od organskog otpada), azot suboksid (poljoprivreda upotreba gasovi iz proizvodnje aluminijuma).
Tabela41:Odabranienergetskiiklimatskipokazateljiza2008.godinu:CrnaGora,zemljeizokruenjaiEU Bruto Energetski Potronja potronja u intenzitet elektri ne CO emisije CO2emisije Zemlja 2 zemljiper (ten/BDPu energijeper (Mt) percapita(kg) capita(kgen) miliz00) capita(kWh) Albanija 701 400 1,372 3.9 1,227 BosnaiHercegovina 1,296 2,385 19.5 5,181 Hrvatska 2,062 293 3,497 20.9 4,720 Kosovo 1,104 619 2,038 7.15 3,405 Makedonija 1,455 673 3,161 9.0 4,333 CrnaGora 1,866 488 6,029 2.7 4,355 Srbija 2,102 3,751 49.2 6,695 EU27 3,641 169 5,731 3,849.5 7,719 Izvori:Nacionalnestatistikeienergetskibilansi,odgovorinaECUpitnike,i http://ec.europa.eu/energy/publications/statistics/statistics_en.htm

mineralnihubriva)iugljentetrafluoridiugljenheksafluorid(sintetikigasoviizproizvodnjealuminijuma).

Podaci iz tabele 41 pokazuju i da je 2008. godine u crnogorskoj ekonomiji korieno 1,7 puta vie energijenegouHrvatskojdabiseproizvelajedinicaBDPa,dokjeuodnosunaEUekonomijucrnogorska Podaci iz tabele 4-1 pokazuju i da je 2008. godine u crnogorskoj ekonomiji korieno bila skoro tri puta energetski intenzivnija (troei 488 tona ekvivalentne nafte po milionu BDPa 1,7 puta energije nego u Hrvatskoj bi se proizvela jedinica dok je u izraenogvie ueurima iz2000. godine, uodnosunada prosjek od 169tenza evropskuBDP-a, dvadeset sedmorku). odnosu na EU ekonomiju crnogorska bila skoro tri puta energetski intenzivnija (troei 488 nafte3.2, po milionu BDP-a izraenog u ieurima 2000. godine, u Kaotona tojeekvivalentne vereenou odjeljku prirodnookruenje, ekonomski socijalniiz sistemi su visoko osjetljivi naoekivane negativne uticaje klimatskih promjena, tonaglaavapotrebuzatemeljnimakcijamausferi odnosu na prosjek od 169 ten za evropsku dvadeset-sedmorku). prilagoavanja.
Kao to je ve reeno u odjeljku 3.2, prirodno okruenje, ekonomski i socijalni sistemi 4.1 Identifikacija iopispod sektorauticaje su visoko osjetljivi na oekivane negativne klimatskih promjena, to naglaava potrebu za temeljnim akcijama u sferi prilagoavanja. Kao polazna taka za identifikaciju prioritetnih sektora za smanjenje emisija u TNA procesu uzeti su

InventargasovastaklenebateAgencijezazatituivotnesredine(AZS)za2009.godinuipodaciizPrve nacionalne komunikacije (NK). Inventar Prve NK raen je za 1990 i 2003. godinu na osnovu IPCC klasifikacije sektora, gdje su kljuni sektori energetika, industrijski procesi, poljoprivreda, promjena korienja zemljita i umarstvo, i otpad. Program TNAssess koji je korien kao podrka TNA Crna Gora predvia istu (IPCC) klasifikaciju sektora, ali takoe omoguava modifikacije sektora i podsektora zavisno od raspoloivosti nacionalnih podataka. Zboginjenice da disagregirani podaci (podaci na nivou podsektora) iz inventara Prve NK nijesu bili dostupni kao i zbog toga to ovaj dokument nije sadrao podatke novije od 2003. godine, odlueno je da se za TNA iskoristi inventar AZS, dopunjen procjenom emisija sintetikih gasova (iz aluminijumske industrije)na osnovu podataka iz Prve NK. AZS vodi emisione inventare gasova prema EMEP/EEA Uputstvu za Inventare emisija zagaujuih materija u 31 vazduh iz 2009. godine (EMEP/EEA Air Pollutant Emission Inventory Guidebook 2009) i IPCC Uputstvu za Nacionalne inventare gasova sa efektom staklene bate iz 2006.godine (2006 IPCC Guidelines for National Greenhouse Gas Invetories). Inventar AZS za 2009. godinu sadri podatke za kljune gasove

4.1 Identifikacija i opis pod-sektora

Kao polazna taka za identifikaciju prioritetnih sektora za smanjenje emisija u TNA procesu uzeti su Inventar gasova staklene bate Agencije za zatitu ivotne sredine (AZS) za 2009. godinu i podaci iz Prve nacionalne komunikacije (NK). Inventar Prve NK raen je za 1990 i 2003. godinu na osnovu IPCC klasifikacije sektora, gdje su kljuni sektori energetika, industrijski procesi, poljoprivreda, promjena korienja zemljita i umarstvo, i otpad. Program TNAssess koji je korien kao podrka TNA Crna Gora predvia istu (IPCC) klasifikaciju sektora, ali takoe omoguava modifikacije sektora i pod-sektora zavisno od raspoloivosti nacionalnih podataka. Zbog injenice da disagregirani podaci (podaci na nivou pod-sektora) iz inventara Prve NK nijesu bili dostupni kao i zbog toga to ovaj dokument nije sadrao podatke novije od 2003. godine, odlueno je da se za TNA iskoristi inventar AZS, dopunjen procjenom emisija sintetikih gasova (iz aluminijumske industrije) na osnovu podataka iz Prve NK. AZS vodi emisione inventare gasova prema EMEP/EEA Uputstvu za Inventare emisija zagaujuih materija u vazduh iz 2009. godine (EMEP/EEA Air Pollutant Emission Inventory Guidebook 2009) i IPCC Uputstvu za Nacionalne inventare gasova sa efektom staklene bate iz 2006. godine (2006 IPCC Guidelines for National Greenhouse Gas Invetories). Inventar AZS za 2009. godinu sadri podatke za kljune gasove staklene bate ugljen dioksid, metan i azot suboksid12 . Proces inventarisanja i sistematskog praenja GHG se i dalje usavrava. Emisije po pod-sektorima za 2009. godinu koje su koriene u TNA Crna Gora prikazane su u tabeli 4-2. Ukupne emisije iznosile su 5,6 Mt CO2 ekvivalenta, pri emu je najvee uee imala energetika (prozivodnja energije i potronja u saobraaju, rezidencijalnom i sektoru usluga) sa preko 60% ukupnih emisija, zatim industrija aluminijuma (sintetiki gasovi) sa oko 30%, dok su doprinosi iz poljoprivrede i od otpada bili na nivou od, redom, 5% i 1% ukupnih emisija. Pod-sektor umskih poara ukljuen je zbog znaaja uma i sve izraenijeg problema poara, iako su dostupni podaci o emisijama izuzetno niski.

U klasifikaciji sektora prepoznato je 11 kategorija i to: 1) Sagorijevanje u energetici, toplanama i transformaciji goriva; 2) Sagorijevanje u ne-industrijskim postrojenjima; 3) Sagorijevanje u preraivakoj industriji; 4) Proizvodni procesi; 5) Vaenje i distribucija fosilinih goriva; 6) Upotreba razreivaa i ostalih proizvoda; 7) Drumski saobraaj; 8) Ostali pokretni izvori i mainerija; 32 9) Tretman i odlaganje otpada; 10) Poljoprivreda; i 11) Ostali izvori i ponori.
12

Emisije po podsektorima za 2009. godinu koje su koriene u TNA Crna Gora prikazane su u tabeli 42. Ukupne emisije iznosile su 5,6 Mt CO2 ekvivalenta, pri emu je najvee uee imala energetika (prozivodnja energije i potronja u saobraaju, rezidencijalnom i sektoru usluga) sa preko 60% ukupnih emisija,zatimindustrijaaluminijuma(sintetikigasovi)saoko30%,doksudoprinosiizpoljoprivredeiod otpada bili na nivou od, redom, 5% i 1% ukupnih emisija. Podsektor umskih poara ukljuen je zbog znaajaumaisveizraenijegproblemapoara,iakosudostupnipodacioemisijamaizuzetnoniski.
Tabela42:EmisijeGHGponajznaajnijimpodsektorima

Podsektor

Napomene

GHGemisije uMtCO2ekv u%odukup.

Proizvodnjaenergije

Potronjaenergije (rezidencijalnisektori usluge) Proizvodnja aluminijuma Drumskisaobraaj

Za2009.godinuemisijezabiljeeneurelevantnoj kategorijiinventaraAZS(kategorija01,vidjeti fusnotu12)odnosilesusegotovoiskljuivonaTE Pljevlja Odnosisenapostrojenjazasagorijevanjeu rezidencijalnomisektoruusluga(kotlovi<20 MW,ostalapostrojenjazasagorijevanje) Procjenaemisijesintetikihgasovaza2003. godinu(izPrvenacionalnekomunikacije)

2,30

41%

0,50 1,70 0,65 0,01

9% 30% 12% 0%

PodaciizinventaraAZS(kategorija07,fusnota 12)zadrumskisaobraaj PodaciizinventaraAZS(kategorija11,fusnota umskipoari 12)dobijeninaosnovupodatakaoopoarenim povrinama Podacikoritenizaizraunavanjeemisijasuiz Odlaganjevrstog otpadanadeponijama Nacionalnogplanaupravljanjaotpadom (procijenjeneaneizmjerenekoliineotpada) Izvoripodatakazaizraunavanjeemisijasu Stoarstvo MonstatiMinistarstvopoljoprivrede;emisijese uglavnomodnosenaupravljanjestajnjakomi fermentaciju.

0,07

1%

0,30 5,33

5% 98%

UKUPNO
Izvori:InventarAZSiPrvaNK

Sektore proizvodnje i potronje (posebno u saobraaju, domainstvima i podsektoru usluga/ graevinarstvu) energije zastarjele ineefikasne tehnologije. Predlozimjeraitehnologija koji Sektore proizvodnje ikarakteriu potronje (posebno u saobraaju, domainstvima i pod-sektoru

usluga/ graevinarstvu) energije karakteriu zastarjele i neefikasne tehnologije. Predlozi mjera i tehnologija koji su utvreni Prvom NK za promjenu takvog stanja i smanjenje emisija mogu se svrstati u etiri grupe i ukljuuju:
12

1. goriva; Poveanje efikasnosti proizvodnje elektrine energije u u termoelektrani Pljevlja; 2) Sagorijevanje u neindustrijskim postrojenjima; 3) Sagorijevanje prera ivakoj industriji; 4) Proizvodni 2. Orjentaciju na nove obnovljive izvore elektrine energije (vjetar, male hidroelektrane);
26 3.Poveanje efikasnosti potronje energije kroz: - proizvodnju toplote u industriji (revitalizacija kotlova, CHP), - efikasnija vozila u saobraaju (hibridna vozila, elektrina vozila) i vee korienje javnog prevoza, - primjenu toplotnih pumpi i kvalitetne izolacije zgrada, korienje suneve energije i malih kogeneracija za toplotne potrebe u domainstvima i sektoru usluga, - primjenu efikasnijeg osvjetljenja (u domainstvima i sektoru usluga),
procesi; 5)Vaenjei distribucijafosilinihgoriva; 6)Upotrebarazreivaaiostalih proizvoda;7)Drumskisaobraaj; 8)Ostalipokretniizvoriimainerija;9)Tretmaniodlaganjeotpada;10)Poljoprivreda;i11)Ostaliizvoriiponori.

U klasifikaciji sektora prepoznato je 11 kategorija i to: 1) Sagorijevanje u energetici, toplanama i transformaciji

33

- EE ureaje (energetsko oznaavanje);

4. Zamjenu goriva: - za toplotne potrebe (TNG umjesto uglja u kotlarnicama), i - kod motornih goriva (uvoenje biogoriva i vodonika). Od mjera vezanih za industrijske procese preporueni su rekonstrukcija i automatizacija elektrolizera u Kombinatu aluminijuma Podgorica (KAP) radi smanjenje trajanja i frekventnosti javljanja anodnih efekata i ugradnja sistema za suvo preiavanje gasova u elektrolizi. Primjena predloenih mjera i tehnologija odvija se dosta sporo, pri emu su najznaajniji pomaci ostvareni kod pripreme projekata za korienje OIE i realizacije mjera energetske efikasnosti u sektoru domainstava i usluga/graevinarstvu (npr. izolacija, efikasno osvjetljenje, energetska revizija objekata, poetak primjene solarnih tehnologija i sl.). Glavna ogranienja za primjenu ovih mjera i tehnologija su nedovoljni kapaciteti tehniki, finansijski, organizacioni i ljudski. Razvojni planovi u sektoru energetike13 uglavnom se baziraju na daljem korienju hidro-potencijala, dominantno preko velikih hidroelektrana. Vaea Strategija razvoja energetike a i dostupni nacrti inovirane Strategije predviaju izgradnju velikih hidrolektrana sa instalisanom snagom od skoro 500 MW. Takoe se planira izgradnja malih hidroelektrana sa instalisanom snagom od 80 do 100 MW, izgradnja vjetroelektrana ukupne instalisane snage oko 120 MW i znatno bolje korienje energije sunca (to je trenutno, ako se ima na umu potencijal, jedan od najmanje iskoritenih izvora energije). Mogunosti za korienje biomase jo uvijek nijesu u potpunosti ispitane. I pored fokusa na obnovljive izvore, planira se i trenutno je ponovo aktuelizovana izgradnja drugog bloka TE Pljevlja. Planovi za poboljanje energetske efikasnosti vezani su za cilj smanjenja finalne potronje energije za 1% godinje (12% do 2020. godine) u odnosu na prosjek potronje za period 2002-2006. Za sektor saobraaja, kvatifikovani ciljevi ne postoje ali je pod-sektor drumskog saobraaja prepoznat kao prioritet za optimizaciju i utede. Drumski saobraaj je odgovoran za oko 88% finalne potronje energije u sektoru14 u kome su u gotovo iskljuivoj upotrebi uvezena fosilna goriva (benzin, dizel, kerozin). Strateki planovi za razvoj industrije ne postoje, a budunost KAP-a kao najznaajnijeg postrojenja sa stanovita emisija GHG je krajnje neizvjesna zbog ozbiljnih finansijskih, tehnolokih i organizacionih problema. Identifikacija pod-sektora za adaptaciju imala je za cilj da se prepoznaju oblasti u kojima bi bilo mogue sprovesti najefikasnije akcije za prilagoavanje na klimatske promjene odnosno oblasti sa najizraenijom osjetljivou. Budui da je problematika klimatskih promjena i adaptacije relativno nova u Crnoj Gori, problem sa kojim se suoio TNA tim bio je nedostatak detaljnih, specifinih i kvantifiko13 14

34

Definisani Strategijom razvoja energetike do 2030. godine ija je revizija u toku. eljezniki saobraaj uestvuje sa oko 2% a avio i pomorski sa preostalih 10%.

Identifikacijapodsektorazaadaptacijuimalajezaciljdaseprepoznajuoblastiukojimabibilomogue sprovestinajefikasnijeakcijezaprilagoavanjenaklimatskepromjeneodnosnooblastisanajizraenijom osjetljivou. Budui da je problematika klimatskih promjena i adaptacije relativno nova u Crnoj Gori, vanih podataka osuo osjetljivosti potencijalu za adaptaciju, pri su jedini dostupni problem sa kojim se io TNA timi bio je nedostatak detaljnih, specifi nihemu ikvantifikovanih podataka o nacionalni bili Prva NK i UNDP studija The Economic Impacts of Climate osjetljivosti iizvori potencijalu za adaptaciju, priemu su jedini dostupni nacionalni izvori bili Prva NKChange i UNDP in Montenegro: A First Look, 2010 (Ekonomski efekti klimatskih promjena u Crnoj Gori: studija The Economic Impacts of Climate Change in Montenegro: A First Look , 2010 (Ekonomski efektii prve procjene, iz 2010. godine). Na osnovu ovih godine). izvora iNa diskusije uesnika proklimatskih promjena u Crnoj Gori: prve procjene , iz 2010. osnovu ovih izvora iprve diskusije uesnika prve projektne radionicedolo u Kolainu dolo se do informacija sistematizovanihi prezentiranih u u jektne radionice u Kolainu se do informacija sistematizovanihi prezentiranih tabeli4-3. 43.Ovako identifikovani podsektori suzatimbili predmet prioritizacije. prioritizacije. tabeli Ovako identifikovani pod-sektori su zatim bili predmet
Tabela43:Podsektorirelevantnizaprilagoavanjenaklimatskepromjene Sektor Podsektor Osjetljivostikarakterizacijasektora Vodniresursi Koliinavode Vodniresursisuveomaosjetljivinapromjeneklimepajepotrebaza mjeramaadaptacijeizuzetnoizraena.Ouvanjekvantitetaikvalitetavodeje odvelikogznaajazazdravljeljudiisektorekaotosuvodosnabdijevanje, poljoprivreda,turizamienergetika.Trenutninainikorienjavodnihresursa uCrnojGorinezadovoljavajuupotpunostikriterijeodrivostiinijesu zasnovaninaprocijenjenimrizicimaodklimatskihpromjena. Javnozdravlje Javnozdravlje Zdravljeljudijeveomaosjetljivonapromjeneklimatskihfaktora.Ekonomske implikacijenegativnihuticajapromjenaklimenazdravljeukljuujusmanjenje produktivnosti,trokovilijeenjaidruge.Potrebnajestrategijaadaptacijeza javnozdravstvokakobisepoboljalainformacionaosnovaiunaprijedila znanja,razvilikapaciteti,preveniralebolestiuzrokovaneklimatskim promjenamaismanjiliriziciodekstremnihvremenskihdogaaja. Obalno Obalno Podizanjenivoamoraiporasttemperaturemoguznaajnougorzitiprostori podruje podruje prirodneresurseobalnogpodruja,kojejeodizuzetnogznaajaza nacionalnerazvojneprioritete.Potrebnesupromjeneunainuplaniranjai upravljanjaovimpodrujemkakobiseminimiziralioekivaninegativniuticaji ubudunostiiosiguralaodrivostrazvoja. Energetika Proizvodnja Oekivanosmanjenjeprotokaimaenegativanuticajnaproizvodnjuizhidro energije izvora.Nadrugojstrani,oekujesepoveanapotranjazaenergijomkao posljedicaizmjeneklimatskihuslova(npr.zaklimatizaciju).Potencijalni efektiklimatskihpromjenaipotrebeprilagoavanjatrenutnonijesudovoljno integrisaniurazvojneplanoveuenergetskomsektoru. ume Upravljanje Ulogaumauregulacijiklimeivezivanjuugljenikajeodizuzetnogznaaja. umamai umskiekosistemisuistovremenoveomaosjetljivinaklimatskepromjene,a umarstvo umarstvojejedanodprioritetnihrazvojnihsektorauzemlji.Nedovoljni kapacitetizaplaniranjeisprovoenjemjeraodrivoggazdovanjaumama (kojiseizmeuostalogmanifestujuuneplanskojsjei)predstavljajuznaajnu prijetnjuzaostvarivanjezacrtanihklimatskihirazvojnihciljeva. Poljoprivreda Poljoprivredno Ubrzanaerozija,smanjenjepovrinaiorganskogsadrajauzemljituglavni zemljite suoekivaniuticajiklimatskihpromjenakojidoprinoseosjetljivostiovogpod sektora.Potencijalzasmanjenjeosjetljivostisetrenutnonekoristiu znaajnomobimubuduidanedostajupotrebneinformacijeikapaciteti. Poljoprivreda Poljoprivredna Izapoljoprivrednuproizvodnjuseoekujedaebitinaudaruklimatskih proizvodnja promjenaidaeseuslovizaostvarivanjerazvojnihciljeva(poveanje proizvodnjeikonkurentnosti)znaajnokomplikovatipromjenomklimatskih faktora.Odreenipomacikaboljojadaptacijisuevidentni(krozprimjenu redovnihagrotehnikihmjeraistimulisanjeodreenihvidovaproizvodnje) alijouvijeknemasistematinogodgovoranaizazoveprilagoavanja (nedostajuspecifinanaunaistraivanja,institucionalniidrugikapaciteti).

28
35

zitet Biodiverz

Bio odiverzitet

Turizam
Biodiverz zitet

ljudi.Adap ptacionemjere eupodsektorusutekuzaetku. Turizamjecrnogorskira azvojnipriorite etijednaode ekonomskihgrana g kojesu veomaosje etljivenaprom mjeneklime.Promjeneutr ranjizaturist tikim 4.2 Prioritizacija pod-sektora 4.2 Prioritizac P cijapodsektora s uslugamaituristikojse ezonimoguesuzbogprom mjenatempera ature,koliine e padavina/snijega,podiz zanjanivoamora,erozijeplaaisl.,paje epotencijalza a Na prvoj projektnoj radionici odranoj uveoma Kolainu novembra 2011. godine, uesnici su adaptaciju izraen. e godine, ue oj projektnoj radionici od dranoj u Ko olainu nove embra 2011. esnici su ima ali priliku da a Na prvo Turizam

Biodiverzit tetjeveomaosjetljiv o naklim matskepromjenebuduida aseoekivani uticajiveuzasmanjenje ebrojnostiigubitak g vrstat tepadproduk ktivnosti ekosistema a.Nadrugojstrani, s uslugekojepruajue ekosistemisuod esencijalno ogznaajazaouvanjepriro odneravnotee,ekonomiju uidobrobit ljudi.Adap ptacionemjere eupodsektorusutekuzaetku. Tur rizam Turizamjecrnogorskira azvojnipriorite etijednaode ekonomskihgrana g kojesu osje etljive na prom mjeneklime. Promjene utr ranji zaturist tikim ida Bio odiverzitet veoma Biodiverzit tet je veoma o osjetljiv naklim matske promj ene budu aseoekivani uticaji veu za smanjenje ebrojnosti igubitak g vrsta t te padproduk ktivnosti uslugama ituristi koj se ezonimogu esuzbog prom mjena tempera ature, koliine e ekosistema a.Na drugoj strani, s mora, usluge koje pruaju e ekosistemi su od padavina/ snijega, podiz zanjanivoa erozije plaa isl.,pa je epotencijal za a esencijalno ogizra zna zaouvanjepriro odneravnotee,ekonomiju uidobrobit adaptaciju veoma eaja en.
Tur rizam

imali priliku da ocijene prioritetnost identifikovanih pod-sektora na osnovu maksimalnih ocijene prioritetnost identifikov vanih podse ektora na os snovu maksimalnih pote encijalnih korisiti koje se e potencijalnih korisiti koje se mogu postii u ovim sektorima za TNA razvojne prioritip i u ov vim sektorim ma za TNA razvojne prioritiete, smanjenje emisija i pril lagoavanje. mogu posti 4.2 smanjenje P Prioritizac cijapod sektora s Prioritizacija je uraena pomou jednostavne ete, emisija i prilagoavanje. Prioritiza acija je ura ena pomo ou jednosta avne matrice e koja je omoguila da a svi uesnici daju svoj j matrice koja je omoguila da svi uesnici daju Pitanje na kojecije su u uesnici doprinos. a koje su uesnici e odgova arali bilo je koliko ksvojdoprinos. bi (na skali od 0 do o 5)interven datom m Pitanje na oj projektnoj koliko radionici od dranoj u Ko olainu nove embra 2011. godine, u e esnici su ima ali priliku da a Na prvo odgovarali je bi skali od 0 doe5) u datom pod-sektoru (u smi slu uvoenj a (na odre ene tehnologije iliintervencije mjere za z smanjenje e emisija ili poboljanje e(u podsektoru bilo ocijene prioritetnost identifikov vanih podse ektora na os snovu maksimalnih pote encijalnih korisiti koje se e smislu uvoenja odreene tehnologije ili razv mjere za smanjenje emisija ili bnosti) dopr rinijele vojnih priori teta (ivotn e sredine, ekonomskih epoboljanje lago ionih isposob i avanje. adaptac p u ov vim sektorim ma ostva za arivanju TNA razvojne p emisija mogu posti rioritiete, smanjenje i pril adaptacionih sposobnosti) doprinijele ostvarivanju razvojnih prioriteta (ivotne sredih) te smanj enju emisija a gasova sta aklene bate ti na klimats ske ila promjen Ocjena 0 daju svoj / osjetljivost socijalniacija Prioritiza je ura ena pomo ou jednosta avne matrice e koja je omogu ane. svi uesni j da ci js.da od dat te ije ne bilo o nikakve ko oristi, je ocjena 5 zn na od ila da su potencijalne e u datom znaekonomskih ila je ne, iasocijalnih) te bi smanjenju staklene bate/osjetljivosti doprino intervenci koje su u esnici e odgova araliemisija bilo jedok kgasova koliko bi (na skali 0 do o5)interven cije m Pitanje na aktivnos sti izuzetno poeljne (tj. da bi maksimalne m koristi k od date za raz priori smanjenje tetene odnosn toru (u smi slu uvo enj a dale odre ene tehnologije e ili zvojne mjere z smanjenje za eno bilo emisija ilie poboljanje e pod sek na klimatske promjene. Ocjena 0 znaila je da intervencije bi nikakve bnosti) dopr rinijele arivanju razv vojnih priori teta (ivotn ekonomskih e i ionih sposob adaptac sti). Poslije sumiranja emisijadok ili osjetljivo rezultata rostva ocj jene aktivnosti su obra azloene i unesene e u sredine, TNAssess, abi koristi, je ocjena 5 znaila da su potencijalne izuzetno poeljne (tj. da te smanj enju emisija agasova prioritete aklene bate ti na klimats ske ili promjen / osjetljivost socijalni na ih) procesa suprikazani 41ispo od sta (puni izvje etaj prioritiz zacije dostup pan je uAnek ksu 5). ne. Ocjena 0 rezultati dale maksimalne koristi zaslici razvojne odnosno smanjenje emisija osjetljij da od dat te intervenci ije ne bi bilo o nikakve ko oristi, dok je ocjena 5 zn naila da su potencijalne e zna ila je vosti). Poslije sumiranja rezultata ocjene su obrazloene i unesene u TNAssess, a rezuaktivnos sti izuzetno p oeljne (tj. da bi dale m maksimalne k koristi za raz zvojne priori no smanjenje e tete odnosn Slika41:Rezultatipri ioritizacijepo odsektora ltati procesa su prikazani na slici 4-1ispod (puni izvjetaj prioritizacije dostupan je u sti). Poslije emisija ili osjetljivo sumiranja rezultata r ocj jene su obra a zloene i unesene u TNAssess, a Aneksu i5). procesasuprikazaninaslici41ispo od(puniizvje etajprioritiz zacijedostup panjeuAnek ksu5). rezultati
Priorite etnipodsekt torizasman njenjeemisijaidoprinoskriterija
Slika41:Rezultatipri ioritizacijepo odsektora

Stoarstvo Priorite etni podsekt torizasman njenjeemisijaidoprinoskriterija Otpadna deponijama

Sto arstvo mski poari um

Drumsk saobraaj dieponijama

mskipoari um

Otpadna

A Aluminijum

Drumsk i saobra Potro nja (stan iaj

usl) A Aluminijum Proizvodnja P energije Potro nja (stani

usl) Proizvodnja P energije

36

29 9
29 9

Priori itetnipodse ektorizapril lagoavanjeidoprinoskriterija k

Turizam

Poljoprivrednaproizvo odnja

Priori itetnipodse ektorizapril lagoavanjeidoprinoskriterija k

Po oljoprivrednozem mljite Upravljanjeuma amai
Turizam

Biodiverzitet

Proizvodnjaene ergije

Biodiverzitet

Obalno pod dru je Poljoprivredna proizvo odnja Javnozem zdmljite ravlje Po oljoprivredno Koli inavode Upravljanje uma amai
Proizvodnjaene ergije Obalnopod druje

Izvor:TNAssessCrnaGora G

Javnozdravlje Koliinavode

Na osnovu rezultata prioritizacije donesena konana odluka o najznaajnijim Na osno ovu rezultat ta prioritizac cije donesen na je je kona na odluka o najzna aj jnijim podpodsektorima za a primjen unovih nologijanovih imje eratehnologija radiostva arivanja klim matskih (sman njenjeemisij jaiboljapril sektorima zatehn primjenu i mjera radi ostvarivanja klimatskih (sma agoenost)i h ciljeva.i bolja t to seprilagoenost) tie smanjenjaiem misija, odab brana su et tritie podsmanjenja sektora za emisija, razvojni koje su uesnici njenje emisija razvojnih ciljeva. to se Izvor:TNAssessCrnaGora G ce ocijenili da apod-sektora bi interven ncije u njima dale najveradionice e ukupne ko oristi (pod se ektori koji su u na gornjem m radionic odabrana su etri za koje su uesnici ocijenili da bi intervencije dijelu s like 4 1 pre edstavljeni n ajduim gra afi kim linij ama tj. kod d kojih je z bir koristi p po razli itim m uNa njima dale najvee ukupne (pod-sektori koji su na gornjem dijelu slike 4-1 za osno ovu rezultat ta prioritizac cijekoristi donesen na je konana odluka o najzna aj jnijim pod sektorima a kriterijim ma najve i). Kod prioritiz zacije pod se ektora za pr ilago avanje e, proizvodnj ja energije bila b je visoko o predstavljeni tj. kod kojih je zbir koristi po razliitim kriprimjenunovihnajduim tehn nologijagrafikim imje eraradilinijama ostva arivanja klim matskih (sman njenje emisij ja ibolja prilago enost)i rangiran nah najvei). (poslije odnih resurs a, javnog zd nog podru ja) ali nije uz zeta obzir dalje TNA A ravlja i obal ciljeva.vo t to se tie smanjenja em misija, odab brana su et tri pod sekt razvojni ora za u koje suza u esnici terijima Kod prioritizacije pod-sektora za prilagoavanje, proizvodnja energikorake j jer su u esn nici radionic d da je vanij e i dovoljno da ovaj po od sektor bu ude predmet e smatrali ce ocijenilirangirana da a bi interven ncije u njima dale najveejavnog ukupne ko oristi (pod se ektori koji su u na gornjem m t radionic je bila je visoko (poslije vodnih resursa, zdravlja i obalnog podruja) razmatra anja kod teh hnologija za s smanjenje em misija. U prio oritete za pri ilago avanje e su uklju en i jo i sektor dijelu s like 4 1obzir pre edstavljeni n ajduim gra afi kim linij ama tj. kod d kojihsmatrali je zbir koristi p razliiitim po m i ali nije uzeta u za dalje TNA korake jer su uesnici radionice da je vanije uma i poljoprivred de (tj. podsektori s upra vljanje um ama, poljop ze i po kriterijim ma najvei). Kod prioritiz zacije pod se ektora za prilago avanje e,privredno proizvodnj ja emljite energije bila b oljoprivredna je visoko o a dovoljno da ovaj bude predmet razmatranja tehnologija za smanjenje proizvod e dnja). Kona pod-sektor ni izbor pod d sektora zaravlja smanjenje emisija kod i pril avanje prikazan je u tabeli rangiran na (poslije vo odnih resurs a, javnog zd podru ja)ago ali nije uz zeta u obzir za dalje TNA A 44i i obalnog emisija. prilagoavanje jo uma poljoprivrede korake jU jer prioritete susmje uesn nici za radionic d su je ukljueni vanij eesu. i dovoljno da ovaj po odisektor bu ude predmet t e smatrali da poslui o je kao rnica za nare edne korake u TNA proce i sektori (tj. pod-sektori upravljanje umama, poljoprivredno zemljite i poljoprivredna anjakodteh hnologijazasmanjenje s em misija.Uprio oritetezapri ilagoavanje esuukljuenijoisektori razmatra

proizvodnja). Konani izbor pod-sektora za smanjenje emisija i prilagoavanje prika- a uma i poljoprivred (tj. podsektori s upravljanje um ama, poljop ze emljite i po oljoprivredna Tabela 4 4: Prioritetni ide pod sektori za smanjenje emisija iada ptaciju privredno proizvod Kona ni izbor pod dje sektora za smanjenje e emisija i pril agoavanje prikazan je u tabeli 44i zan je udnja). tabeli 4-4 i posluio kao smjernica za naredne korake u TNA procesu. poslui ojekao smje edne korakeu TNA proce esu. podsektorizapr Priorite etni pod sektori srnicazanare za a smanje nje Priorit tetni rilagoavan nje emisija
Tabela44:Prioritetni ipodsektorizasmanjenjeemisijaiadaptaciju

Vodniresu Proizvodnja energije (41% ukup pnih ursi GHG emisija a) Javno zdra avlje Priorite etni podsektori s za a smanjenje Priorit tetnipodsektori zapr rilagoavan nje Potronja e energije u stambenom m i Poljoprivre edno zemljit te emisija uslu uga (9%emis ukup Poljoprivre edna odnja sektoru Proizvodnja energije sija) (41% pnih Vodni resu ursi proizvo Proizvodnja aluminijuma a(30%emisi ija) Obalno po odru GHGemisija a) Javno zdra avlje je sao Drumski obra aj (12% emisija) ume Potronja e energije u stambenom m i Poljoprivre ednozemljit te

sektoruuslu uga(9%emis sija) Proizvodnjaaluminijuma a(30%emisi ija) Drumskisao obraaj(12%emisija)

Poljoprivre ednaproizvo odnja Obalnopo odruje ume

37

30 0

30 0

Prioritizacija tehnologija za razvoj baziran na niskim emisijama i prilagoen klimatskim promjenama

Proces prioritizacije tehnologija u TNA Crna Gora sproveden je u tri koraka: 1. Identifikacija, kategorizacija15 i upoznavanje sa tehnologijama/mjerama sa ciljem da se grupi ukljuenih aktera omogui da procijene primjenljivost datih tehnologija u nacionalnom kontekstu; 2. Prioritizacija tehnologija pomou TNAssess programa i ocjenauesnika u procesu; i 3. Donoenje konane odluke o prioritetnim tehnologijama.

5.1 Identifikacija, kategorizacija i upoznavanje sa tehnologijama Identifikacija tehnologija za prioritetne pod-sektore poela je angaovanjem vie tehnikih eksperata za razne sektore za ublaavanje klimatskih promjena (smanjenje emisija) i za prilagoavanje. Na osnovu Poglavlja 5 i Aneksa 7 TNA Prirunika, opisa tehnologija na sajtu ClimateTechWiki, prirunika UNEP Risoe centra i ostalih raspoloivih izvora, eksperti su: - Identifikovali mogue tehnoloke opcije za prioritetne pod-sektore i formirali dugu listu raspoloivih tehnologija; - Dali preporuku o tome koje od raspoloivih tehnologija/mjera su primjenljive i pogodne za uslove u Crnoj Gori, formirajui tako krau listu tehnologija; - Prikupili podatke o tehnolokim opcijama/mjerama sa krae liste u formi zadatoj TNAssess programom kreirajui tako info stranice (stranice sa informacijama o tehnolokim opcijama mogu se nai u Aneksu 5) za svaku pojedinanu tehnologiju; - Procijenili trokove (kapitalne, operativne i ostale) primjene predloenih tehnolokih opcija; za pod-sektore za smanjenje emisija trokovi su detaljno procijenjeni dok su za tehnologije/mjere prilagoavanja samo identifikovani sastavni elementi trokova i procijenjene kategorije od niskih do veoma visokih16 .

Kategorije tehnologija i/ ili mjera na kojima se zasniva TNA proces su: tehnologije malog (npr. tehnologije koje se mogu primijeniti na nivou domainstva) ili velikog obima, odnosno kratkorone (sada dostupne tehnologije na tritu) ili srednjorone do dugorone tehnologije (dostupne na srednji ili dugi rok, trenutno u pred-komercijalnoj fazi ili fazi istraivanja). 16 Sve tehnologije/ mjere su svrstane u jednu od 5 kategorija trokova objanjenih u odjeljku 2.4.
15

38

Prikupljene informacije o pojedinanim tehnolokim opcijama sa krae liste prezentirane su na sastancima za upoznavanje sa tehnologijama sa ciljem da se uesnicima procesa omogui da se na drugoj TNA radionici aktivno i informisano ukljue u prioritizaciju. Sastanci su takoe bili prilika da se krae liste tehnologija provjere sa uesnicima procesa koji su mogli predloiti dopune ili skraenja liste odnosno korekcije ponuenih informacija. Kao rezultat ovog procesa, identifikovano je ukupno 27 tehnologija za smanjenje emisija i 34 tehnologije i mjere za prilagoavanje za koje je procijenjeno da su relevantne za klimatsku i razvojnu politiku u Crnoj Gori. Po zavrenim procesu identifikacije, informacije o odabranim tehnolokim opcijama su unesene u program TNAssess u odgovarajue kategorije. Pregled svih tehnologija i mjera (po kategorijama) za prioritetne pod-sektore datje u tabeli 5-1. Ovako obraeni i kategorisani podaci o tehnologijama posluili su kao predloak za naredni korak u procesu utvrivanje prioritetnih odnosno opcija koje e najvie doprinijeti ostvarivanju klimatskih i razvojnih ciljeva u zemlji.

39

Po zavrenim procesu identifikacije, informacije o odabranim tehnolokim opcijama su unesene u program TNAssess u odgovarajue kategorije. Pregled svih tehnologija i mjera (po kategorijama) za prioritetne podsektore datje u tabeli 51. Ovako obraeni i kategorisani podaci o tehnologijama posluili su kao predloak za naredni korak u procesu utvrivanje prioritetnih odnosno opcija kojee najviedoprinijetiostvarivanjuklimatskihirazvojnihciljevauzemlji.
Tabela51:Odbaranetehnologijezasmanjenjeemisijaiprilagoavanje(pokategorijamaipodsektorima)

Tehnologijezasmanjenjeemisija
Proizvodnjaenergije
Kratkorone/malogobima (KMO) 1. MaleHE 2. Vjetroelektranenakopnu 3. Solarnifotonaponskipaneli 4. MalaCHPpostrojenja,biomasa 5. Korienjemetanasadeponija Kratkorone/velikogobima(KVO) 1. Velikehidroelektrane Srednjedodugorone/malogobima(SMO) 1. Solarnetermalneelektrane Srednjedodugorone/velikogobima(SVO) 1. Gasnaelektrana(kombinovaniciklus) 2. Gasifikacijanabaziplazme

Potronjaenergije
Kratkorone/malogobima (KMO) 1. Solarnisistemi 2. Toplotnepumpe 3. Izolacija 4. Efikasnoosvjetljenje 5. Efikasnihladnjaci(efikasnikuniaparati) 6. Upotrebaprirodnoggasa Kratkorone/velikogobima(KVO) Bezidentifikovanihtehnologija Srednjedodugorone/malogobima(SMO) 1. Efikasniklimaureaji Srednjedodugorone/velikogobima(SVO) 1. Automatska kontrola potronje energije zgradama

Drumskisaobraaj
Kratkorone/malogobima (KMO) 1. Teninaftnigas Kratkorone/velikogobima(KVO) 1. Biogoriva Srednjedodugorone/malogobima(SMO) 1. Elektrinavozila 2. Hibridi 3. Pluginhibridi 4. Efikasnidizelmotori Srednjedodugorone/velikogobima(SVO) 1. Inteligentnitransportnisistem

Proizvodnjaaluminijuma
Kratkorone/malogobima (KMO) 1. Poveanje efikasnosti i radne temperature u elektrolizerima Kratkorone/velikogobima(KVO) 1. Takastodoziranjegliniceiboljaprocesnakontrola Srednjedodugorone/malogobima(SMO) Bezidentifikovanihtehnologija Srednjedodugorone/velikogobima(SVO) 1. Inertneanode

Tehnologije/mjereprilagoavanjanaklimatskepromjene
Vodniresursi
Kratkorone/malogobima (KMO) 1. Sakupljanjekinice 2. Tretmanpijaevodeudomainstvima Kratkorone/velikogobima(KVO) 1. Preiavanjeiponovnaupotreba 2. Upravljanje gubicima, otkrivanje i opravka oteenjanavodovodnimsistemima 3. Mapiranjeopasnostiodpoplava 4. Upozorenjeopoplavama Srednjedodugorone/malogobima(SMO) 1. Upotrebaaparatakojitroemanjevode Srednjedodugorone/velikogobima(SVO) Bezidentifikovanihtehnologija/mjera

Javnozdravlje
Kratkorone/malogobima (KMO) 1. StrategijeiAPzaprevencijuiublaavanjeuticaja Kratkorone/velikogobima(KVO) 1. Kontrolahigijenskeispravnostivodezapie 2. Odravanje i unapreivanje vodovodne i kanalizacioneinfrastrukture 3. Jaanjenadzoraikontrolenadzaraznimbolestima 4. Sistemzaranoupozoravanje 32 Srednjedodugorone/malogobima(SMO) 1. Medicinskaistraivanja Srednjedodugorone/velikogobima(SVO) 1. Monitoring vazduha i praenje uticaja KP na zdravlje 2. Jaanje kapaciteta zdravstvenog sektora, posebno hitnepomoi

Poljoprivrednozemljite
Kratkorone/malogobima (KMO) 1. Pravilnoubrenjeikontrolaplodnosti 2. Formiranjeterasa 3. Navodnjavanjekienjemikappokap 4. Udruenjekorisnikavode Kratkorone/velikogobima(KVO) Bezidentifikovanihtehnologija/mjera Srednjedodugorone/malogobima(SMO) Bezidentifikovanihtehnologija/mjera

Poljoprivrednaproizvodnja
Kratkorone/malogobima (KMO) Bezidentifikovanihtehnologija/mjera Kratkorone/velikogobima(KVO) 1. Integralnazatitabilja 2. Kontrolazdravljadomaihivotinja 3. Kombinovanapoljoprivrednaproizvodnja 4. Praktinaobukazaproizvoae 5. Udruenjekorisnikauma 6. Agrobiodiverzitet Srednjedodugorone/malogobima(SMO)

40

oteenjanavodovodnimsistemima Mapiranjeopasnostiodpoplava Upozorenjeopoplavama Srednjedodugorone/malogobima(SMO) 1. Upotrebaaparatakojitroemanjevode Srednjedodugorone/velikogobima(SVO) Bezidentifikovanihtehnologija/mjera 3. 4.

Jaanjenadzoraikontrolenadzaraznimbolestima Sistemzaranoupozoravanje Srednjedodugorone/malogobima(SMO) 1. Medicinskaistraivanja Srednjedodugorone/velikogobima(SVO) 1. Monitoring vazduha i praenje uticaja KP na zdravlje 2. Jaanje kapaciteta zdravstvenog sektora, posebno hitnepomoi

3. 4.

Poljoprivrednozemljite
Kratkorone/malogobima (KMO) 1. Pravilnoubrenjeikontrolaplodnosti 2. Formiranjeterasa 3. Navodnjavanjekienjemikappokap 4. Udruenjekorisnikavode Kratkorone/velikogobima(KVO) Bezidentifikovanihtehnologija/mjera Srednjedodugorone/malogobima(SMO) Bezidentifikovanihtehnologija/mjera Srednjedodugorone/velikogobima(SVO) Bezidentifikovanihtehnologija/mjera

Poljoprivrednaproizvodnja
Kratkorone/malogobima (KMO) Bezidentifikovanihtehnologija/mjera Kratkorone/velikogobima(KVO) 1. Integralnazatitabilja 2. Kontrolazdravljadomaihivotinja 3. Kombinovanapoljoprivrednaproizvodnja 4. Praktinaobukazaproizvoae 5. Udruenjekorisnikauma 6. Agrobiodiverzitet Srednjedodugorone/malogobima(SMO) Bezidentifikovanihtehnologija/mjera Srednjedodugorone/velikogobima(SVO) Bezidentifikovanihtehnologija/mjera

Obalnopodruje
Kratkorone/malogobima (KMO) Bezidentifikovanihtehnologija/mjera Kratkorone/velikogobima(KVO) 1. Periodinoprihranjivanjeplaa 2. Jaanjeotpornostiobjekatanapoplave 3. Zatitairehabilitacijamovarnihpredjela 4. Integralnoupravljanje(ukljuujuisetbackliniju) Srednjedodugorone/malogobima(SMO) Bezidentifikovanihtehnologija/mjera Srednjedodugorone/velikogobima(SVO) 1. Sistematsko osmatranje i praenje promjena u obalnompodruju

ume
Kratkorone/malogobima (KMO) Bezidentifikovanihtehnologija/mjera Kratkorone/velikogobima(KVO) 1. Sistematsko osmatranje i praenje promjena u umskimekosistemima 2. Planiranje gazdovanja umama na odrivim osnovama 3. Sprovoenje mjera na gazdovanju umama na odrivimosnovama 4. Spreavanjeumskihpoara Srednjedodugorone/malogobima(SMO) Bezidentifikovanihtehnologija/mjera Srednjedodugorone/velikogobima(SVO) Bezidentifikovanihtehnologija/mjera

Informacije o odabranim tehnolokim opcijama u podsektorima za ublaavanje klimatskih promjena Informacije odabranim tehnolokim opcijama u pod-sektorima zaaju ublaavanje kliukljuile su i o kvantifikaciju mogu egsmanjenjaemisija gasova staklene bate u slu primjene date matskih promjena ukljuile su i kvantifikaciju mogueg smanjenja emisija statehnologije. Kao pretpostavka za ovu procjenu za pod sektor potronje energije uzetagasova je primjena tehnologija punim tehni kim kapacitetom tokom narednih 25 godina (na primjer: primjena solarnih klene bate u sluaju primjene date tehnologije. Kao pretpostavka za ovu procjenu za sistema za grijanje vode ili efikasnih hladnjaka i klima ure aja u svim doma instvima i poslovnim pod-sektor potronje energije uzeta je primjena tehnologija punim tehnikim kapa-

citetom tokom narednih 25 godina (na primjer: primjena solarnih sistema za grijanje 33 vode ili efikasnih hladnjaka i klima ureaja u svim domainstvima i poslovnim prostori jama u uslunom sektoru). Pretpostavke za procjene smanjenja emisija u pod-sektoru proizvodnje energije bili su ciljevi postavljeni relevantnim stratekim dokumentima za OIE ili uporedna iskustva drugih zemalja. Za sektor saobraaja, prepostavljeni su realno mogui obimi primjene tehnologija u narednih 25 godina, i na osnovu toga su uraene procjene smanjenja emisija. Konano, kod proizvodnje aluminijuma, pretpostavka za proraun smanjenja emisija bilo je uvoenje predloenih tehnologija za sve elektrolizere u jedinom preduzeu u sektoru aluminijumske industrije Kombinatu alumijuma Podgorica.

41

Kod procjena za pod-sektor potronje energije u rezidencijalnom i sektoru usluga pristup je bio da se izvedu utede u potronji energije koje bi se ostvarile primjenom date tehnologije i da se potom primjenom emisionih faktora prorauna smanjenje emisija imajui u vidu hipotetiku zamjenu energije proizvedene u TE Pljevlja ostvarenim utedama. Na slian nain (primjenom emisionih faktora i pretpostavljenom supstitucijom energije generisane u TE Pljevlja) proraunato je i smanjenje emisija za tehnologije za proizvodnju energije. Za odreene tehnologije u pod-sektoru saobraaja proraun je raen na osnovu tehnikih karakteristika raznih vrsta vozila i pretpostavljenog upliva tehnologije odnosno nivoa supstitucije postojeih vozila, novim, povoljnijim opcijama tokom 25 godina. Za tehnologiju unaprijeenog menadmenta u saobraajuprocjena je uraena uz grubu pretpostavku da bi takva poboljanja dovela do generalnog smanjenja emisija pretpostavljenog/budueg broja vozila (sa sadanjim performansama) za 15%. Konano, procjena u pod-sektoru aluminijuma uraena je na osnovu pretpostavke da bi primjena sve tri predloene tehnologije zajedno dovela do znatnog skraenja vremena trajanja anodnih efekata i manjeg isputanja sintetikih gasova odnosno do kumulativnog smanjenja njihovih emisija od 3,5 Mt CO2 ekvivalenta tokom narednih 25 godina. Procjena trokova kod pod-sektora za smanjenje emisija raena je za isti obim primjene tehnologije za koji je raena procjena smanjenja emisija, primjenom raspoloivih jedininih tokova (po npr. solarnom sistemu, kvadratnom metru izolacije spoljnih zidova, MW instalisane snage). U pod-sektoru drumskog saobraaja, kod uvoenja novih nisko-emisionih vozilaza procjenu ukupnih trokova uzeta je samo razlika u cijeni izmeu konvencionalnih i novih vozila. Kao to je ve reeno, u pod-sektorima za prilagoavanje procijenjene su samo kategorije trokova za pojedine tehnologije/ mjere. 5.2 Prioritizacija tehnologija

Prioritizacija tehnologija bila je predmet rada na drugoj projektnoj radionici odranoj marta 2012. godine u Podgorici. Cilj radionice bio je da se ueem razliitih drutvenih aktera, diskusijom o opcijama, davanjem bodova i pripisivanjem teine odabranim kriterijima doe do prioritiziranog portfelja tehnologija imjera za smanjenje emisija i prilagoavanje za svaki od prethodno utvrenih prioritetnih pod-sektora. Informacije o identifikovanim tehnologijama su prije radionice unesene u program TNAssess za razne kategorije tehnologija (kako je prikazano u tabeli 5-1). Prioritizacija se uz pomo programa moe uraditi analizom odluka na osnovu vie kriterija (Multi Criteria Decision Analysis ili MCDA) za sve kategorije u kojima su identifiikovane tri ili vie tehnologija. Na praktinom nivou, primjena MCDA u TNA procesu predstavlja utvrivanje stepena prioritetnosti tehnologija unutar iste kategorije ocjenjivanjem koristi od svake od tih opcija u odnosu na vie parametara. Kao minimum, TNAssess omoguava ocjenu po osnovu etiri kriterija razvojnih koristi za ivotnu sredinu, ekonomiju i drutvo, kao i koristi za smanjenje emisija ili prilagoavanje. Pored ova

42

etiri osnovna kriterija TNAssess omoguava ukljuivanje drugih kriterija kao to su trini potencijal (mogunosti irenje trita) i interna stopa povraaja investicija, ili kreiranje i dodavanje novih kriterija (kakvi na primjer mogu da budu lakoa implementacije i drugi). Uesnici druge projektne radionice su na osnovu prethodnih znanja, informacija sa kojima su upoznati kroz TNA proces i diskusija na radionici ocijenili tj. dodijelili bodove svim opcijama u kategorijama tehnologija u kojima ih je bilo u dovoljnom broju da se sprovede TNAssess prioritizacija (tri ili vie). Uraene su ukupno tri TNAssess prioritizacije u pod-sektorima za ublaavanje (za odgovarajue kategorije tehnologija za proizvodnju i potronju energije i saobraaj) i est prioritizacija u pod-sektorima za prilagoavanje (u po jednoj od kategorija za vodne resurse, javno zdravlje, poljoprivredno zemljite, poljoprivrednu proizvodnju, obalno podruje i ume). Bodovi su dodjeljivani za svaki od odabranih kriterija17 na skali od 0 do 100, pri emu ocjena od 0 bodova nije znaila da se primjenom date tehnologije ne bi ostvarile nikakve koristi ve da bi doprinos te konkretne tehnologije bio najnii u odnosu na ostale opcije u grupi (ocjena od 100 bodova znaila je najvei doprinos). Za dodijeljene ocjene data su i odgovarajua obrazloenja. Uesnici radionice su zatim dodijelili odgovarajue teine svakom od bodovanih kriterija i obrazloili svoje odluke. Ocjene teine se u TNAssess-u koriste da konvertuju raspone u bodovanju kriterija na zajedniku jedinicu mjere. Ova konverzija se vri tako to se za svaki kriterij analizira razlika izmeu najmanje poeljne i najpoeljnije opcije i donosi zakljuak o tome koliko je vana ta razlika. Kriterij kojem se dodjeljulje najvea teina je onaj za koga uesnici smatraju da je razlika izmeu najmanje poeljne i najpoeljnije opcije najznaajnija i njemu se pripisuje ocjena 100. Naredni kriterij za koji se ova razlika smatrala drugom po znaaju dobijao je teinu najbliu prvo-ocijenjenom kriterijumu, i tako redom. Primjeri bodovanja za jedan od kriterija (ivotnu sredinu) i ocjena teine kriterija za kategoriju srednje do dugoronih tehnologija malog obima u pod-sektoru drumskog saobraaja dati su ispod (tabele 5-2 i 5-3) ilustracije radi, dok se detaljni izvjetaji svih TNAssess prioritizacija mogu nai u Aneksu 5. Kod tehnologija za smanjenje emisija, ocjene nijesu dodjeljivane za kriterij doprinosa smanjenju emisija ve je on ukljuivan u rezultat prioritizacije na osnovu procjena iz prethodnog koraka.

Osnovni kriteriji koji su uzeti u obzir kod veine prioritizacija bili su: 1) doprinos smanjenju emisija (ili osjetljivosti za opcije prilagoavanja); 2) doprinos ekonomskom razvoju; 3) doprinos drutvenom razvoju; i 4) doprinos zatiti ivotne sredine. Za jedan broj prioritizacija u pod-sektorima za smanjenje emisija kao kriterij je takoe korien i trini potencijal.
17

43

smatraladrugompoznaajudobijaojeteinunajbliuprvoocijenjenomkriterijumu,itakoredom. Primjeribodovanjazajedanodkriterija(ivotnusredinu)iocjenateinekriterijazakategorijusrednjedo dugoronih tehnologija malog obima u podsektorudrumskog saobraaja dati su ispod (tabele 52 i 53) ilustracije radi, dok se detaljni izvjetaji svih TNAssess prioritizacija mogu nai u Aneksu 5.Kod tehnologija za smanjenje emisija, ocjene nijesu dodjeljivane za kriterij doprinosa smanjenju emisija ve jeonukljuivanurezultatprioritizacijenaosnovuprocjenaizprethodnogkoraka.
Tabela52:Primjeriocjenakriterijaprioritizacijezakategorijusrednjedodugoronihtehnologijamalogobimau podsektorudrumskogsaobraaja

Kriterijprioritizacije:doprinossmanjenjuGHGemisija
Tehnolokeopcije Hibridi Pluginhibridi Efikasnidizelmotori Elektrinavozila

Procijenjenosmanjenje emisija(megatonaCO2ekv) 0.02 0.009 0.072 0.027

Napomena: Vie od 75% vozila u Crnoj Gori trenutno koristi dizel kao pogonsko gorivo, pa je potencijal za primjenu tehnologije efikasnih dizel motora vei nego za ostale tehnologije/ vrste vozila. Zbog mogunosti vee primjene, ova tehnologija ima vei potencijal za smanjenje GHG emisijaodsvihostalihprioritizranihtehnologija.

Kriterij prioritizacije:doprinosouvanjuivotnesredine Tehnoloke Bodovi Obrazloenje

17

opcije Osnovnikriterijikojisuuzeti uobzirkod ve ine prioritizacija bilisu: 1)doprinos smanjenju emisija (iliosjetljivosti Zahibridna vozila je ocijenjeno dadaju upola manjekoristi zaouvanje ivotne zaHibridi opcijeprilago avanja); doprinos ekonomskom razvoju; 3)doprinos drutvenom razvoju; i4)doprinos 50 2) sredine odelektri nih,budu ida ona jouvijek uznaajnoj mjerikoriste fosilnazatiti ivotnesredine.Zajedanbroj prioritizacija upodsektorimazasmanjenjeemisijakaokriterijjetakoekorieni goriva. trinipotencijal. Koristipoivotnusredinuodpluginhibridasuocijenjenekaosredinaizmeuhibrida Plugin ielektrinihvozila.Njihovradijuskretanjanaelektrinipogonjeveinegokod 75 35 hbridi hibridapasagorijevajumanjefosilnihgorivaiuzrokujunieemisijematerija kojezagaujuvazduh. Iakobiefikasnidizelmotorismanjilizagaenjeivotnesredinekojeizazivajuvozila nadizelpogon,sagorijevanjefosilnihgorivaumotorimabiidaljeuzrokovalo oslobaanjeodreenihzagaujuihmaterija.Primjenaovetehnologijebidala Efikasni mijeaneefekte:najednojstrani,nastavakkorienjadizelvozila,iakonaefikasniji dizel 0 nain,daobirelativnomalidoprinosusmislusmanjenjazagaenjapoautomobilu. motori Nadrugojstrani,sobziromdaje75%vozilauCrnojGorinadizelpogon,ukupne utedeupotronjigorivabimogledabuduznaajne.Uesnicisuzakljuilidajena duirokbitnijevrednovatinizakstepenzatiteivotnesredinepoautomobilukojibi dalaprimjenaovetehnologijepasujojstogadalinajniibrojbodova. Zaelektrinavozilajeocijenjenodaostvarujunajznaajnijidoprinoszatitiivotne sredine,uglavnomkrozsmanjenjelokalnogzagaenjavazduha(poredsmanjenja Elektrina 100 emisijaGHGokomejebilorijeikodprethodnogkriterija).Koristipoivotnusredinu vozila bimogledabudujoveeukolikobisenapajanjesamreemoglo(djelimino) zamijenitipunjenjembaterijanastanicamavanmree. Izvor:TNAssessCrnaGora

Tabela53:Primjerdodijeljenihteinakriterijimaprioritizacijezakategorijusrednjedodugoronihtehnologija malogobimaupodsektorudrumskogsaobraaja

Kriterij Dajteteinupoboljanju Teina Obrazloenje

GHGemisijeizsaobraajasuuporastuuCrnoj Gori.Smanjenjekojebiseostvariloprelaskom sapluginhibridanaefikasnedizelmotore moglobidabudeznaajnosobziromdasu dizelvozilauirokojupotrebi.Uesnicisu meutimbilizabrinutizateretkojidizelvozila predstavljajuzalokalnikvalitetvazduhapasu zatoodluilidajepoboljanjekojebise ostvariloprelaskomsaefikasnihdizelmotora naelektrinavozilakodkriterijazaivotnu mnogoznaajnije.ZasmanjenjeGHGemisija uesnicisusedogovorilidadajuteinuod60. Poboljanjekojebiseostvariloakobisesa efikasnihdizelmotoraprelonaelektrina vozilaznailobieliminisanjeznaajnogaero zagaenja.Uesnicisuovopoboljanje smatralinajznaajnijim.

Najmanje Najpoeljnija Razmotrite... poeljna

Poboljanjekod smanjenjaGHG akobisesa investiranjau'Plug inhibridi'prelona investiranjeu 'Efikasnidizel motori'.

GHG smanjenje

Plugin hibridi

Efikasnidizel motori

60

44

ivotna sredina

Efikasni dizel motori

Elektrina vozila

Poboljanjekod ivotnesredineako bisesainvestiranja u'Efikasnidizel motori'prelona investiranjeu 'Elektrinavozila'.

100

36

Elektrina vozila

100

dalaprimjenaovetehnologijepasujojstogadalinajniibrojbodova. Zaelektrinavozilajeocijenjenodaostvarujunajznaajnijidoprinoszatitiivotne sredine,uglavnomkrozsmanjenjelokalnogzagaenjavazduha(poredsmanjenja emisijaGHGokomejebilorijeikodprethodnogkriterija).Koristipoivotnusredinu bimogledabudujoveeukolikobisenapajanjesamreemoglo(djelimino) zamijenitipunjenjembaterijanastanicamavanmree.

Izvor:TNAssessCrnaGora Tabela53:Primjerdodijeljenihteinakriterijimaprioritizacijezakategorijusrednjedodugoronihtehnologija malogobimaupodsektorudrumskogsaobraaja

Kriterij Dajteteinupoboljanju Teina Obrazloenje

GHGemisijeizsaobraajasuuporastuuCrnoj Gori.Smanjenjekojebiseostvariloprelaskom sapluginhibridanaefikasnedizelmotore moglobidabudeznaajnosobziromdasu dizelvozilauirokojupotrebi.Uesnicisu meutimbilizabrinutizateretkojidizelvozila predstavljajuzalokalnikvalitetvazduhapasu zatoodluilidajepoboljanjekojebise ostvariloprelaskomsaefikasnihdizelmotora naelektrinavozilakodkriterijazaivotnu mnogoznaajnije.ZasmanjenjeGHGemisija uesnicisusedogovorilidadajuteinuod60. Poboljanjekojebiseostvariloakobisesa efikasnihdizelmotoraprelonaelektrina vozilaznailobieliminisanjeznaajnogaero zagaenja.Uesnicisuovopoboljanje smatralinajznaajnijim.
Prelazaksaefikasnihdizelmotorana elektrinavoziladoveobidoznaajnihuteda uizdacimazagorivobuduidavienebibilo 36 potrebezadizelom.Izraenaunetosadanjoj vrijednosti,takvapromjenazacijelivoznipark uCrnojGoribipredstavljalasnaannapredak, skorojednakovaankaopoboljanjekod kriterijazaivotnusredinu.Uesnicisubili prilinooptimistinioopseguukombise mogliprimijenitielektrinavozilaihibridi. JedanodargumenatabiojedajeCrnaGora malazemljaidabikaotakvamoglabiti interesantnaproizvoaimaovihtehnologija kaopoligonzatestiranje. Prelazaksaelektrinihvozilanaefikasnedizel motoredoniobipoboljanjausmislusocijalne prihvatljivosti.Meutim,uporeenjusa poboljanjimausljedprelaskasanajmanje poeljnenanajpoeljnijuopcijuzaivotnu sredinuiekonomskikriterij,ovopoboljanjeje ocijenjenokaoduplomanjeznaajno. Ekonomskopoboljanjejeopipljivijebuduida ecijeneelektrinihvozilapadatisarazvojem tehnologije,acijenegorivarasti.Saniim cijenama,zaoekivatijedaevremenomrasti isocijalnaprihvatljivostzaelektrinaiostala vozilakojasusadaznatnoskuplja.

Najmanje Najpoeljnija Razmotrite... poeljna

Poboljanjekod smanjenjaGHG akobisesa investiranjau'Plug inhibridi'prelona investiranjeu 'Efikasnidizel motori'.

GHG smanjenje

Plugin hibridi

Efikasnidizel motori

60

ivotna sredina

Efikasni dizel motori

Elektrina vozila

Poboljanjekod ivotnesredineako bisesainvestiranja u'Efikasnidizel motori'prelona investiranjeu 'Elektrinavozila'.

100

Ekonomski Efikasni dizel motori Elektrina vozila

Poboljanjekod ekonomskih pitanjaakobisesa investiranjau 'Efikasnidizel motori'prelona investiranjeu 'Elektrinavozila'.

90

Socijalni

Elektrina vozila

Efikasnidizel motori

Poboljanjekod socijalnihpitanja akobisesa investiranjau 'Elektrinavozila' prelona investiranjeu 'Efikasnidizel motori'.

50

Izvor:TNAssessCrnaGora

tehnologije iovako omogudodijeljenih ava njihov grafi ki i tabelarni pregled . Primjeri rezultata za dvije TNAssess Na osnovu bodova i teina, program generie ukupne korisiti od prioritizacije datisunaslici 1. primjene tehnologije i5 omoguava njihov grafiki i tabelarni pregled. Primjeri rezu ltata za dvije TNAssess prioritizacije dati su na slici 5-1. Slika51:Grafikiprikazprioritizacijaupodsektorimaproizvodnjeenergijeivodnihresursa
RezultatTNAssessprioritizacijezakratkoronetehnologijemalogobimaupodsektoruproizvodnjeenergije smanjenjeemisija(grafikiprikaz)

Na osnovu ovako dodijeljenih bodova i teina, program generie ukupne korisiti od primjene

MaleHE Solarnipaneli (SPV)

45

GHGsmanjenje ivotnasredina

Vjetroelektrane

vozilakojasusadaznatnoskuplja.

Izvor:TNAssessCrnaGora

Na osnovu ovako dodijeljenih bodova i teina, program generie ukupne korisiti od primjene tehnologije i omoguava njihov grafiki i tabelarni pregled. Primjeri rezultata za dvije TNAssess prioritizacijedatisunaslici51.
Slika51:Grafikiprikazprioritizacijaupodsektorimaproizvodnjeenergijeivodnihresursa RezultatTNAssessprioritizacijezakratkoronetehnologijemalogobimaupodsektoruproizvodnjeenergije smanjenjeemisija(grafikiprikaz)

MaleHE Solarnipaneli (SPV)

GHGsmanjenje ivotnasredina Ekonomski Socijalni Trinipotencijal Doprinoskriterija

37

Vjetroelektrane
Metansa deponija(LFG)

MalaCHP postrojenja,bio masa

RezultatTNAssessprioritizacijezakratkoronetehnologijevelikogobimaupodsektoruvodniresursi prilagoavanje(grafikiprikaz)

Preiavanje

Smanjenje gubitaka

Osjetljivost ivotna sredina Ekonomski

Mapiranje

Upozorenjeo poplavama

Socijalni

Doprinoskriterija
Izvor:TNAssessCrnaGora

46

Grafikon za proizvodnju energije pokazuje da su na osnovu ocjena uesnika radionice male hidroelektrane rangirane kao prioritet broj jedan, dok su solarni fotonaponski paneli (SPV) druga najpoeljnija opcija. Ukupne koristi (izvedene po osnovu procijenjenog doprinosa smanjenju GHG emisija, ocjene kriterija i njihove vanosti tj. teine) za male HE ocijenjene su sa 304 a za SPV sa 241 bodova. U kumulativnom rezultatu najvei doprinos za male HE ima kriterij smanjenja emisija, dok su kodsolarnihpanelasocijalnikriterijitrinipotencijalnajviedoprinijeliukupnomzbirubodova. Zaprioritiziranekratkoronetehnologijevelikogobimaupodsektoruvodnihresursa,koristiodprimjene preiavanja i ponovne upotrebe vode imale su ukupnu ocjenu od 213 a sama opcija je rangirana kao najvii prioritet, dok je drugorangirana tehnologija (smanjenje gubitaka) imala ukupnu ocjenu koristi od 135. Kodpreiavanjaotpadnih vodaocijenjenojedasenajvei doprinosukupnim koristima ostvaruje po osnovu ouvanja ivotne sredine kao i da znaajan doprinos ima ekonomski kriterij. Grafikon sa slike

Grafikon za proizvodnju energije pokazuje da su na osnovu ocjena uesnika radionice male hidroelektrane rangirane kao prioritet broj jedan, dok su solarni fotonaponski paneli (SPV) druga najpoeljnija opcija. Ukupne koristi (izvedene po osnovu procijenjenog doprinosa smanjenju GHG emisija, ocjene kriterija i njihove vanosti tj. teine) za male HE ocijenjene su sa 304 a za SPV sa 241 bodova. U kumulativnom rezultatu najvei doprinos za male HE ima kriterij smanjenja emisija, dok su kod solarnih panela socijalni kriterij i trini potencijal najvie doprinijeli ukupnom zbiru bodova. Za prioritizirane kratkorone tehnologije velikog obima u pod-sektoru vodnih resursa, koristi od primjene preiavanja i ponovne upotrebe vode imale su ukupnu ocjenu od 213 a sama opcija je rangirana kao najvii prioritet, dok je drugorangirana tehnologija (smanjenje gubitaka) imala ukupnu ocjenu koristi od 135. Kod preiavanja otpadnih voda ocijenjeno je da se najvei doprinos ukupnim koristima ostvaruje po osnovu ouvanja ivotne sredine kao i da znaajan doprinos ima ekonomski kriterij. Grafikon sa slike 5-1 takoe pokazuje da je od dvije prioritetne tehnologije za vodne resurse u ovoj grupi ocijenjeno da smanjenje gubitaka znatno vie doprinosi smanjenju osjetljivosti od preiavanja i ponovne upotrebe. Pored prioritizacije po osnovu koristi od primjene tehnolokih opcija i mjera o kojoj je bilo rijei do sada, TNAssess omoguava i prioritizaciju po osnovu odnosa trokova i koristi. Za diskusiju ovih rezultata TNAssess prioritizacija kao primjer moe posluiti kategorija kratkoronih tehnologija malog obima kojima se utie na potronju energije i smanjenje emisija (slika 5-2).
Slika52:RezultatiTN NAssesspriorit tizacijeukete egorijikratkoronihtehnol logijamalogobimaupodsektoru eenergije potronje

tiprioritizacijesamonaosnovukoristi Rezultat

Rezultat tiprioritizacijenaosnov vuodnosako orisitiitrokova

47

 Rezultat tiprioritizacijenaosnov vuodnosako orisitiitrokova

Izvor:TNAssessCrnaGora G

Od ukupno est identifikovanih opcija u ovoj kategoriji, solarni sistemi za grijanje vode su ocijenjeni kao prioritet broj jedan po osnovu koristi koje daju za odabrane kriterije (smanjenje emisija, doprinos razvojnim prioritetima, trini potencijal). Od pojedinanih kriterija, najvei doprinos kumulativnoj ocjeni od 273 imalo je smanjenje emisija (koje je procijenjeno na 0,18 Mt CO2 ekv. u poreenju sa 0,034 Mt procijenjene za izolaciju kao drugu najpoeljniju opciju). Ukupne koristi od primjene druge prioritetne opcije izolacije zgrada ocijenjene su sa 222 pri emu je najvei doprinos ostvaren po osnovu ekonomskog kriterija (smanjenje trokova grijanja i hlaenja) i trinog potencijala. Kao to je prikazano na slici 5-2, prioriteti su drugaiji ako se u obzir uzme odnos trokova i koristi. Najpovoljniji odnos ima (i samim tim predstavlja prvi prioritet) opcija efikasnog osvjetljenja budui da su procijenjeni trokovi njene primjene veoma niski a koristi znaajne, dok je na primjer drugorangirana opcija po osnovu korisiti izolacija zgrada najnepovoljnija kada se u obzir uzmu i torkovi i koristi. Ovakav rezultat za izolaciju zgrada dobijen je zbog izuzetno visokih trokova procijenjenih na vie od 1,8 milijardi tokom 25 godina (na nivou punog tehnikog potencijala tj. primjene na svim objektima).

39 9

48

Primjer sa slike 5-2 pokazuje kako se rezultati TNAssess prioritizacija mogu tumaiti i koristiti od strane drutvenih aktera za donoenje odluka o tome koje su tehnologije najbolje u smislu maksimiziranja koristi u ostvarivanju prioriteta odrivog razvoja i potencijala za samanjenje GHG emisija, uz minimiziranje trokova. Prioritizacija po osnovu odnosa koristi i trokova nije razmatrana za tehnologije/mjere prilagoavanja na klimatske promjene budui da za njih nije raena precizna procjena trokova. U kategorijama gdje je bilo manje od tri identifikovane tehnologije, prioriteti su utvrivani bez pomoi programa na osnovu kriterija slinih onima iz TNAssessa. Uesnici radionice su pitani da ocjene stepen prioritetnosti imajui u vidu potencijal tehnologije/mjere da doprinese smanjenju emisija ili osjetljivosti, odnosno ostvarenju razvojnih prioriteta. Miljenja uesnika su zatim sumirana i data je generalna ocjena o prioritetnosti tehnologija. Kao rezultat ovih ocjena i TNAssess prioritizacija, na kraju druge projektne radionice prepoznate su jedna do dvije prioritetne tehnoloke opcije za sve kategorije u kojima su tehnologije identifikovane u prvom koraku prioritizacija i za sve prioritetne podsektore. Uesnici druge radionice su tokom rada odluili i da se dvije nove opciije - biciklistike staze i poboljanja javnog saobraaja dodaju u kategorijama kratkoronih tehnologija malog i velikog obima kao prioriteti (poboljanje javnog saobraaja kao prvi prioritet u svojoj kategoriji, pored primjene tenog naftnog gasa, a biciklistie staze kao jedini prioritet u svojoj kategoriji). Kod sprovoenja TNAssess prioritizacija program omoguava analizu osjetljivosti rezultata dobijenih na osnovu prvobitnih ocjena (bodovanja kriterija i pripisivanja teine svakom od njih). Svrha analize je da se doe do pouzdanih/robusnih izbora (ocjena) u situacijama u kojima ima odreenih nesigurnosti. Grafikon koji generie program TNAssess za analizu osjetljivost (primjer iz prioritizacije u kategoriji kratkoronih tehnologija velikog obima u pod-sektoru javnog zdravlja dat je na slici 5-3) pokazuje postojanost (robusnost) ocjene o najpoeljnijoj (tj. prioritetnoj ili prvorangiranoj) tehnolokoj opciji u odnosu na promjene u bodovima i teini kriterija. Na vrhu grafikona navedeno je ime najpoeljnije opcije iz prioritizacije. Potom su navedeni svi kriteriji i bojama (ili praznim poljima) je oznaeno koliko je robusna ocjena o najpoeljnijoj opciji u odnosu na poveanja (na desnoj strani) ili na smanjenja (na lijevoj strani) u dodijeljenim bodovima. Oznake koje se mogu javiti na grafikonima imaju slijedea znaenja:

49

Crvena boja: Kumulativna teina trebala bi da se promijeni za 5 procentnih poena ili manje da bi se promijenila najpoeljnija opcija. uta boja: Kumulativna teina trebala bi da se promijeni za 5 15 poena da bi se promijenila najpoeljnija opcija. Zelena boja: Kumulativna teina trebala bi da se promijeni za vie od 15 poena da bi se promijenila najpoeljnija opcija.
uta boja: Kumulativna teina trebala bi da se promijeni za 5 15 poena da bi se promijenila najpoeljniju opciju. najpoeljnijaopcija. Zelena boja : Kumulativna teina trebala bi da se promijeni za vie od 15promjenom poena da bi se U sluajevima kada bi poveanje ili smanjenje teine kriterija rezultiralo promijenila najpoeljnija opcija. najpoeljnije opcije, ime nove najpoeljnije opcije je navedeno uz obojeno polje. Prazna Praznopolje:Nijednapromjenaukumulativnojteininebipromijenilanajpoeljnijuopciju. ili zelena polja na grafikonima pokazuju da je rezultat postojan i da ak ni znaajne promjene u bodovima ne bi promijenile najpoeljniju opciju; postojanost rezultata Usluajevimakadabipoveanjeilismanjenjeteinekriterijarezultiralopromjenomnajpoeljnijeopcije, oznaenih utim poljima je manja ali se prihvatiti, dok crvena oznaka znai da ime nove najpoeljnije opcije je navedeno uzmoe obojeno polje. Prazna ili zelena polja na grafikonima rezultat nije robustan i da se ocjena semafora). pokazuju da je rezultatpostojan i da treba ak niponoviti znaajne(princip promjene u bodovima ne bi promijenile najpoeljniju opciju; postojanost rezultata oznaenih utim poljima je manja ali se moe prihvatiti, dok crvenaoznakaznaidarezultatnijerobustanidaseocjenatrebaponoviti(principsemafora).
Slika53:Primjeranalizeosjetljivosti

Prazno polje: Nijedna promjena u kumulativnoj teini ne bi promijenila

Najpoeljnijaopcija
Smanjiti kumulativnuteinu Odravanje infrastrukture

Kontrolavodezapie
Kriterij Poveati kumulativnuteinu Zaraznebolesti

Osjetljivost ivotna sredina Ekonomski Socijalni

Odravanje infrastrukture

Zaraznebolesti

Odravanje infrastrukture

Zaraznebolesti

Odravanje infrastrukture

Izvor:TNAssessCrnaGora

50

Na primjeru sa slike 53, rezultati bodovanja su relativno postojani kod kriterija osjetljivosti a postojani zaostalesvekriterije.Naime,ukolikobiseteinaprvobitnododijeljenakriterijuosjetljivostikodkontrole ispravnosti vode ze pie poveala za 5 15 procentnih poena, kontrola vode za pie ne bi vie bila najpoeljnijaopcijavebinanjenomjestodolakontrolazaraznihbolesti. U sluajevima kad je analiza koju radi TNAssess program pokazivala da su dobijeni rezultati osjetljivi na manje promjene u dodijeljenim teinama, uesnici radionice su ponovno razmatrali date ocjene i intervenisali na nain da dobiju robusne rezultate (sa svim zelenim svijetlima, ili zelenim i utim). Vie detaljaoanaliziosjetljivostizasveprioritizacijeraeneuTNAssessudostupnojeuAneksu5.

5.3 Donoenjeodluke

Na primjeru sa slike 5-3, rezultati bodovanja su relativno postojani kod kriterija osjetljivosti a postojani za ostale sve kriterije. Naime, ukoliko bi se teina prvobitno dodijeljena kriteriju osjetljivosti kod kontrole ispravnosti vode ze pie poveala za 5 15 procentnih poena, kontrola vode za pie ne bi vie bila najpoeljnija opcija ve bi na njeno mjesto dola kontrola zaraznih bolesti. U sluajevima kad je analiza koju radi TNAssess program pokazivala da su dobijeni rezultati osjetljivi na manje promjene u dodijeljenim teinama, uesnici radionice su ponovno razmatrali date ocjene i intervenisali na nain da dobiju robusne rezultate (sa svim zelenim svijetlima, ili zelenim i utim). Vie detalja o analizi osjetljivosti za sve prioritizacije raene u TNAssessu dostupno je u Aneksu 5. 5.3 Donoenje odluke

Na osnovu diskusija sa druge projektne radionice i razmatranja rezultata TNAssess prioritizacija, TNA tim je donio odluku da se kao najbolje tehnoloke opcije za ostvarivanje razvojnih i klimatskih ciljeva odaberu tehnologije i mjere saeto prikazane u tabelama 5-4 i 5-5. Ove tehnologije i mjere bile su predmet daljih razmatranja (analiza uslova za njihovu primjenu i identifikacija mjera za poboljanje tih uslova) sa ciljem da se formulie nacionalna strategije i utvrdi akcioni plan za ubrzanje primjene i transfer prioritetnih tehnologija.

51

52

Tabela54:Prioritetnetehnologijezasmanjenjeemisija

Kat

Nazivprioritiziranetehnologije

Potencijalzasmanjenje emisijauMt(kumulativno smanjenjetokom25g)

RezultatTNAssess ocjenekoristi

Procijenjeniukupnitrokovi tokom25godinau(za tehnikipotencijal)

Podsektor:Proizvodnjaenergije
11,05 0,4 64,66 0,96 2,83 0,18 0,03 0,02 0,28 0,027 0,027 0,009 0,134 n.r. n.r. n.r. 207 168 n.r. 222 273 n.r. n.r. n.r. 241 309 199.104.000 38.245.350 1.413.274.000 97.672.840 1.199.519.300 636.249.169 1.840.812.750 466.928.024 779.180.000 49.500.000 393.300.000 180.000.000 21.000.000

KMO
1)

Malehidroelektrane(80MW)

Solarnifotonaponskipaneli(10MW)

KVO

Velikehidrolelektrane (487MW) SMO Solarnetermalneelektrane(20MW) Plazmatehnologija(upravljanjeoptadom SVO gasifikacija)(70MW)

Podsektor:Potronjaenergije

KMO

Solarnisistemizagrijanjevode

Izolacijazgrada SMO Visokoefikasniklimaureajiudomainstvimai sektoruusluga Automatizovanoupravljanjeenergijomu SVO zgradama

Podsektor:Saobraaj

KMO

Poboljanjajavnogsaobraaja2)

Teninaftnigas

KVO

Biciklistikestaze2)

SMO

Elektrinavozila

Pluginhibridi

SVO

Inteligentnitransportnisistem

Podsektor:Proizvodnjaaluminijuma
3,5253) 3,5253)
3)

KMO

n.r. n.r.

2.167.200 5.569.200

KVO

Poveanjeefikasnostiiradnetemperatureu elektrolizerimapromjenomsastavaelektrolita Takastodoziranjegliniceiboljaprocesna kontrola

SVO Inertneanode 3,525 n.r. 20.066.250 Napomene: 1) Za velike HE izraena je rezerva vezano za njihov uticaj na ivotnu sredinu (posebno kod zatienih podruja) i naglaena vanost procjena uticaja. Zbog ovih rezervi, velike HE nijesu nijesu razmatrane (identifikacija barijera i rjeenja) na majskim sastancima. 2) Tehnologije za saobraaj koje su dodate po sugestiji uesnika II radionce(nijesuobraeneuTNAssessu);zaovetehnologijenijesuraeneprocjenetrokovanitiprocjenesmanjenjaemisija.3)Ukupnozasvetritehnologije.

43

Tabela55:Prioritetnetehnologijeimjerezaprilagoavanjenaklimatskepromjene

Kat

Nazivprioritizirane tehnologije

Potencijalzaadaptacijuupodsektoru(tokom25g.)

Rezultat TNAssess ocjene koristi

n.r. n.r. Relativnoniski Niski

Trokovi primjenemjereili tehnologije

Podsektor:Vodniresursi
Ovommetodomseosiguravabezbjednostvodezapieitakosmanjujeosjetljivost naefekteklimatskihpromjena. Ovommetodomsemoguobezbijeditiznaajnekoliinevodezanavodnjavanjei pranjetopredstavljaolakanjezastandardnovodosnabdijevanjeiomoguava smanjenjepritiskanapovrinskeipodzemnevode.Istovremeno,metodadoprinosi zatitiodpoplavaierozije. Smanjenjegubitakauvodosnabdjevanjudoprinosiouvanjuvodnihresursai poveavakoliinuraspoloivevode. Klimatskepromjenedovodedosmanjenjakoliinesvjeevodeipromjenaukvalitetu vodnihresursa.Preiavanjeotpadnihvodaprijeisputanjauprirodneprijemnike jepreduslovouvanjadobrogkvalitetavode,atakoemoepredstavljatinovi, dopunskiresurs.Ponovnaupotrebaodreenihkategorijakoritenihvodadoprinosi tednjiraspoloivekoliineistevode. Upotrebemovihuredjajanapravljenihpremaevropskimstandardimamoese utedjetiido1/3koliinevodekojasetroiudomainstvu,tobiuuslovima smanjeneraspoloivostivodnihresursapredstavljaloznaajanpotencijal. n.r. 213 135 Visoki Veomavisoki

KMO Tretmanpijaevodeu domainstvu Sakupljanjekinice

KVO

Smanjenjegubitakai odravanjevodovodnihsistema

Preiavanjeiponovna upotrebavode

SVO

Upotrebaaparatakojitroe manjevode

Umjerenovisoki

Podsektor:Javnozdravlje
n.r. Niski

KMO Izradastrategijainacionalnih Mjeramoeznaajnouticatinasmanjenjeosjetljivostiplaniranjemadekvatnih akcionihplanovazaprevencijui aktivnostizazatituzdravljaljudiismanjenjerizikaodobolijevanjakaoposljedice ublaavanjeuticaja klimatskihpromjena. KVO Kontrolahigijenskeispravnosti Preduslovzaouvanjezdravljajekonzumiranjehigijenskiispravnevode(odnosno vodezapie spreavanjepojavaiirenjebolestikojeseprenoseputemvode).Praenjem kvalitetavodezapieinjegovimodravanjemnazadovoljavajuemnivouspreava sestvaranjepovoljnihuslovazarazvojizazivaabolesti(bakterije,virusi,insekti,itd).

176

Umjerenovisoki

Jaanjenadzoraikontrolenad zaraznimbolestima

166

Relativnoniski

SMO Medicinskaistraivanja

Zaraznebolestipredstavljajuznaajansociomedicinskiproblemnaroitouuslovima izraenihklimatskihpromjena,kojedoprinoserazmnoavanjuiirenjuvektora prenosiocabolesti.Praenjemstanjanaterenumoeseznatnouticatinakontrolu irenjenekebolesti. Rezultatimedicinskihistraivanjabiznatnodoprinijeliboljojzatitizdravljai smanjenjuosjetljivostinaklimatskepromjene.Onibitakoedoprinijeliiizgradnji kapacitetasistemazdravstvenezatitezaodgovornapromjeneklime.

n.r.

Umjerenovisoki

44

53

54
Dobraorganizovanostzdravstvenogsektorajeneophodnauekstremnim vremenskimuslovimakojisujednaodoekivanihposljedicaklimatskihpromjena. Pravovremenodjelovanjeslubiuokviruzdravstvenogsektoraublaavaposljedice klimatskihpromjenaidoprinosiouvanjuzdravlja. 313 Umjerenovisoki n.r. Umjerenovisoki Mjerepomauoptimizacijikorienjavodnihresurasa,smanjenjemkoliinevode kojasekoristiupoljoprivredi,tojebitnouuslovimanedostatkavode. Poljoprivrednaproizvodnjajeprimjenomovihmjeranadobitku,jerseonapoveava istabilizuje,todajevelikegrancijeproizvoaima. Ovommetodomsemoguumanjitiuticajitoplotnogivodnogstresa,kaoinjihovog zajednikogdjelovanja,nagajenekulture. 252 213 Umjerenovisoki Umjerenovisoki Primjenomovemjeresemoeznatnosmanjitirizikuproizvodnjinamanjim poljoprivrednimgazdinstvima,jerpruairokspektaropcijazasmanjenje osjetljivosti. Praktinaobukazaproizvoaepromovieodrivoupravljanjeresursima,zatitu ivotnesredineiprimjenusavremenihpoljoprivrednihpraksiiznanja,todovodido smanjenjarizikaodklimatskihpromjenaipoboljavasposobnostiprilagoavanja. PrimjenommetodaialatkiICZMpostiglebisepromjeneuplaniranjuiupravljanju obalnimpodrujemkojebidoveledoznaajnogsmanjenjarizikaodklimatskih promjenaipospjeilerazvojnaseljaiekonomijenaklimatskiotporannain. 201 Relativnoniski 289 Umjerenovisoki 161 Relativnoniski n.r. Umjerenovisoki Zadravanjemvodeispreavanjemilismanjenjempoplavnihtalasakaoi smanjenjemerozijeovatehnologijamoeznaajnodoprinijetismanjenjuosjetljivosti naKPnadugirok.Movarnapodrujadoprinosespontanojadaptacijinapodizanje nivoamora. Dizajnadaptacionihmjeraipraenjenjihoveprimjeneiefekata,asamimtimni smanjenjeosjetljivostinaklimatskepromjenenijemoguepostiibezpouzdanih informacijaopoetnomstanjuistalnimpromjenamauobalnompodruju. 238 Umjerenovisoki Uvoenjeiirokaprimjenaovetehnologijedovelabidoznaajnogsmanjenja osjetljivostinaKP.Mjerezatitekojeseprimarnorazmatrajuuokviruove tehnologijesu:njegaizatitapostojeihuma;konverzijaizdanakihumauvisoke ume;rehabilitacijadegradiranihuma,isl. Uvoenjeiirokaprimjenaovetehnologijedovelabidoznaajnogsmanjenja osjetljivostinaKP.Kriterijizaodrivoupravljanjeumamaukljuujukonzerviranje biodiverziteta,ouvanjeproduktivnostiuma,ouvanjezdravljaumskihekosistema ikonzerviranjezemljinihivodnihresursa. 186 Umjerenovisoki

SVO Jaanjekapaciteta zdravstvenogsektora,posebno hitnemedicinskepomoi

Podsektor:Poljoprivreda

Navodnjavanjekienjemikap pokap

KMO

Pravilnoubrenjeikontrola plodnosti Kombinovanapoljoprivredna proizvodnja

KVO

Praktinaobukazaproizvoae

Podsektor:Obalnopodruje

Integralnoupravljanje (ukljuujuisetbackliniju)

KVO

Zatitailirehabilitacijamovara

SVO

Sistematskoosmatranjei monitoring

Podsektor:ume

Odrivogazdovanje(mjere zatite)

KVO

Planiranjegazdovanja

45

Priprema strategije i akcionog plana za prioritetne tehnologije

Koraci koji su uslijedili u TNA Crna Gora poslije utvrivanja prioritetnih tehnologija imali su za cilj da daju odgovor na pitanje kako se transfer, razvoj, primjena iliirenje ovih tehnologija mogu podstai i ubrzati tj. da formuliu preostale elemente nacionalne TNA strategije. Prvi u nizu ovih koraka bili su pripremni sastanci za izradu nacionalne strategije koji su krajem maja 2012. godine odvojeno odrani za ublaavanje klimatskih promjena i za prilagoavanje. Sastanci su okupili vei dio uesnika TNA procesa i imali su za cilj da se: uesnici podsjete razvojnih prioriteta od kojih se polo u TNA procesu; odredi eljeni obim primjene prioritetnih tehnologija tj. da se postave specifini ciljevi; identifikuju sistemske barijere koje spreavaju primjenu tehnologija u eljenom obimu; sugeriu rjeenja za eliminaciju barijera odnosno za stvaranje povoljnog okruenja za primjenu tehnologija za nisko-emisioni i na klimatske promjene prilagoen razvoj.

Na sastanku posveenom tehnologijama za smanjenje emisija razmatrane su barijere u tri kljune kategorije (barijere vezane za postojanje povoljnog okruenja, barijere vezane za trini lanac i barijere vezane za usluge podrke), dok se tokom sastanka o uslovima za primjenu tehnologija i mjera prilagoavanja govorilo o barijerama uopteno. Pripremni sastanci rezultirali su obimnim materijalima sa detaljnom razradom barijera i predlozima rjeenja za eliminisanje barijeraza svaku od prioritiziranih tehnologija, kao i predlozima ciljeva za eljeni obim primjene pojedinanih tehnologija. U periodu nakon ovih sastanaka a tokom priprema za zavrnu radionicu TNA tim je analizirao i agregirao identifikovane barijere. Predloena rjeenja su racionalizovana i pretoena u mjere za ubrzanje primjene prioritetnih tehnologija, koje su zatim klasifikovane po fazi razvoja tehnologija (istraivanje i razvoj ili R&D primjena irenje)18 , po podsektorima i po slijedeim grupama mjera: 1) umreavanje; 2) politike i instrumenti za njihovo sprovoenje; 3) organizacione i promjene u ponaanju; 4) usluge podrke u sistemu; 5) obuka, obrazovanje i razvoj sposobnosti; i 6) meunarodna saradnja i intelektualna prava svojine. Nakon agregacije i grupisanja mjera, dat je i predlog njihove prioritetnosti na osnovu diskusija sa majskih sastanaka sa namjerom da se svi predlozi validiraju na zavrnoj radionici. Konano, predloene prioritetne mjere su razraene na nain da ponude potrebne elemente za formulaciju akcionog plana (dat je kratak opis mjera, vremenski okvir za implementaciju, naznaena je odgovornost za sprovoenje
Gotovo sve prioritetne tehnologije identifikovane kroz TNA Crna Gora su u fazama primjene i irenja, to znai da se radi o ispitanim, trino zrelim tehnologijama koje su ili prisutne (a nedovoljno rairene) u Crnoj Gori ili pak postoje mogunosti i interesovanja za njihovu primjenu (kao to je na primjer sluaj sa solarnim termalnim elektranama). Za neke od ovih tehnologija je ipak potrebno sprovesti aktivnosti iz faze istraivanja i razvoja kako bi se dalje ispitali potencijali i potrebe prilagoavanja lokalnim 55 uslovima.
18

i procijenjen troak sprovoenja mjera). U isto vrijeme, pripremljen je nacrt konanog TNA izvjetaja. Procjenom trokova koja je uraena u okviru razrade mjera za akcioni plan obuhvaeni su samo elementi i aktivnosti neophodni za pripremu sprovoenja mjera, dok eventualne infrastrukturne ili fiskalne intervencije i njihove finansijske implikacije nijesu ukljuene. Tako na primjer za sprovoenje naplate vode prema utroenoj koliini (to je jedna od prioritetnih mjera za smanjenje gubitaka u sistemima vodosnabdijevenja) nijesu procjenjivani trokovi vezani za instalaciju nove mjerne opreme ve samo oni trokovi koji su potrebni da bi se sprovela organizaciona i druga poboljanja u preduzeima koja upravljaju vodovodima. Slino ovome, procijenjeni trokovi za uvoenje poreskih olakica i drugih podsticaja (to je utvreno kao mjera potrebna za ubrzanje primjene vie tehnologija za smanjenje emisija) ne obuhvataju ukupan iznos podsticaja (koliko bi, na primjer, smanjenje PDV-a za odreenu opremu i materijalekotalo dravni budet) ve samo administrativni napor da se definiu mogunosti i uspostavi sistem olakica. Elementi na osnovu kojih su procijenjeni trokovi mjera za stvaranje povoljnog ambijenta za primjenu prioritetnih tehnologija se dakle prevashodno odnose na administrativne (kreiranje i sprovoenje politika) i trokove razvoja kapaciteta, zatim na trokove umreavanja, poboljanja informacione osnove, sprovoenja obuka i aktivnosti za promjenu svijesti, i slino. Zbog injenice da obuhvat pojedinih mjera u TNA akcionom planu nije precizno odreen (na primjer, sa ovim nivoom detalja u razradi akcionog plana nije bilo mogue odluiti za koji je tano broj osoba potreban odreeni vid obuke i da li e ta obuka biti realizovana putem studijskih putovanja, duih i licenciranih programa obuke ili kraih seminara), procjenu trokova treba posmatrati indikativno, kao grubi pokazatelj potrebnih finansijskih sredstava za pripremu i sprovoenje datih mjera. Pristup koji je korien u procjeni bio je prilino konzervativan (polazilo se od najmanjih moguih iznosa) i uglavnom je ukljuivao odreivanje potrebnog broja aktivnosti ili elemenata (npr. kampanja koje treba sprovesti, sastanaka koje treba odrati, osoba koje treba obuiti) i trokova po jedinici, ili pak odreivanje godinjeg troka za odreene aktivnosti koji je potom mnoen predvienim brojem godina za sprovoenje date mjere. Trokove za stvaranje povoljnog okruenja iz TNA akcionog plana treba razlikovati od procjene trokova samih tehnologija (o kojima je govoreno u poglavlju 5). Sa ovako pripremljenim inputima (nacrtom izvjetaja, agregiranim barijerama i rjeenjima i predlogom pripritetnih mjera za akcioni plan) organizovana je zavrna TNA radionica (odrana 4. i 5. oktobra 2012. godine u Ulcinju), iji je program bio koncipiran tako da se uesnici prvo podsjete prethodnih koraka u procesu i upoznaju sa nacrtom izvjetaja. U drugom dijelu radionice, uesnicima su prezentirani saeti rezultati pripremnih sastanaka iz maja 2012. godine, pri emu je zatraeno njihovo miljenje o predlogu specifinih ciljeva za primjenu tehnologija/mjera i glavnim identifikovanim barijerama i rjeenjima.

56

Na osnovu dobijenih miljenja i sugestija utvreni su konani ciljevi za primjenu prioritetnih tehnologija i potvrene/dopunjene kljune barijere i rjeenja. Usaglaeni ciljevi i barijere za tehnologije za smanjenje emisija prikazani su u tabeli 6-1 a za prilagoavanje u tabeli 6-2. Sugestije uesnika zavrene radionice vezane za rjeenja integrisane su u TNA akcioni plan (ija je konana verzija data u Aneksu 1). Konani ciljevi za primjenu tehnologija u energetskim pod-sektorima definisani su na osnovu stratekih dokumenata, razvojnih prioriteta, iskustava drugih zemalja i, po miljenju uesnika TNA procesa, realnih mogunosti (uz adekvatne mjere podrke). Za pod-sektor drumskog saobraaja, ciljevi su izvedeni iz diskusija uesnika TNA procesa i reflektuju potrebna i mogua poboljanja u sistemu javnog saobraaja, ukljuujui razvoj nemotorizovanih vidova saobraaja, odnosno uvoenje i irenje nisko-emisionih tehnologijaza vozila. U pod-sektoru proizvodnje aluminijuma, ciljevi su postavljeni tako da se postigne primjena tri meusobno povezane prioritetne tehnoloke mjere u svim elektrolizerima u KAP-u (pretpostavljajui dosadanji kapacitet fabrike). Tabela 6-1 sadri i trokove primjene prioritetnih tehnologija prilagoene konanim ciljevima. Troak primjene solarnih sistema, koji je u prethodnom poglavlju procijenjen za maksimalni tehniki potencijal, ovdje je na primjer preraunat za postavljeni cilj od 80% domainstava u individualnim objektima i iroko rasprostranjenju primjenu (cca 45% svih jedinica) u kolektivnom stanovanju i sektoru usluga.

57

7
Cilj(eljeninivo primjene)
228.969.600

58

Tabela61:Prioritetnetehnologijezasmanjenjeemisija:specifiniciljevi,trokoviikljunebarijerezaprimjenu

Tehnologija

Trokovitokom 25godina(u) PROIZVODNJAENERGIJE

Kljunebarijere

1.

MaleHE

2.

420GWhgodinje(92MW instalisanesnage);1015% ukupnogsnabdijevanjaiz MHE 50MW 191.226.750 70MW 1.199.519.300

3.

50MW

244.182.100

4.

Solarnifotonaponski paneli Solarnetermalne elektrane(STE) Gasifikacijanabazi plazme

Nedostatakkoordinacije, nedovoljnakontrolaikapaciteti daseinvestitoriusmjereu eljenompravcu;neefikasne administrativneprocedure Nedovoljnovalidnihinformacijao mogunostimaprimjene, nedovoljnoispitaniresursi Nedovoljnorazvijenasvijesto znaajuOIE Nesigurnostiokouticajana ivotnusredinu Niskaotkupnacijena(generalno zasveOIE)

Nerijeenopitanjeprikljuenjana mreu Nedovoljniizvorifinansiranja Nemaprimjeradobreprakse, ogranienopoznavanje tehnologije(posebnoSTE,plazma) Otporprimjeninovihtehnologija Visokacijenatehnologije (posebnoSTE,plazma) Nepostojemreekojebiolakale prenosznanja Nemapodrkezaistraivanjei razvojuoblastisolarnih tehnologija

POTRONJAENERGIJE
384.196.613 1.288.568.925 280.156.814

1.

Solarnisistemi

2.

3.

4.

Sporoprihvatanjenovih tehnologija,nedostataksvijesti Nerazvijenotrite(malibroj firmi) Nemadovoljnodobrihprimjeraiz prakse,nedovoljnapromocija Nedovoljnopodsticajnih instrumenatazakorisnikeiostale aktereulancu

Visokecijene;visokPDViuvozne dabine Nepovoljnioptiuslovi,priutivost Nedovoljnikapaciteti, neadekvatnekvalifikacije Neureenosttrita,nedostatak standarda,kontrolekvaliteta Reciklaa Nedovoljnakoordinacijaisaradnja

80%svihdomainstava (individ.objekti);iroko rasprostranjenaprimjena kodkolektivnogstanovanjai usektoruusluga Izolacija 90%ukupnogstambenog fonda Efikasniklimaureaji Sviposlovniobjekti,50% stambenihjedinica Automatskakontrola Svejavneustanoveivelike potronjeenergijeu poslovnezgrade,cca50% velikihstambenihobjekata zgradama (kolektivnostanovanje) 258.596.250

DRUMSKISAOBRAAJ
Unapreenjesistemai dupliranjebrojaputnikado 2025 Nijeraena procjena Nepostojanjedravnepolitikeza promocijuJS,nedostatak finansijskepodrkezapodizanje Neureenostinerazvijenost tritazaTNG

1.

Poboljanjajavnog saobraaja(JS)

48

Tehnologija
49.500.000 Nijeraena procjena

Cilj(eljeninivo primjene)

Trokovitokom 25godina(u)

Kljunebarijere

2.

Teninaftnigas

3.

Biciklistikestaze

4.

Elektrinavozila

393.300.000

Nemauslovazareciklau baterija Nemaolakicanitisubvencijaza nabavkuvozila Nedostatakpodrkeza potrebnaistraivanjaza uvoenjeITSainjegovrazvoj Nepostojanjekadrovaza uspostavljanje/odravanjeIT sistema

5.

Pluginhibridi

180.000.000

nivoausluga Nedostataksvijesti(kodgraana, institucija)iinformacijao koristima Nerazvijenainfrastruktura(za upotrebubicikalaiprimjenu ostalihtehnologija,npr.za poboljanjaJSiuvoenjeITSa) Visokecijenevozila, nekonkurentnost Nezainteresovansotdistributera Tehnikaogranienjasamih vozilanesavrenostitehnologije

6.

Inteligentni transportnisistem (ITS)

30%kompletnogvoznog parka Izgradnjabiciklistike infrastruktureuurbanim centrimainjeno umreavanjenanivou zemljeiregiona 3%(ili9.000vozila)od ukupnogbrojaprivatnih vozilanaisteku25g 1,7%(ili5.000vozila)od ukupnogbrojaprivatnih vozilanaisteku25g Pokrivenostglavnih saobraajnihvorita 21.000.000

PROIZVODNJAALUMINIJUMA
Svielektrolizeritokom25 godina 2.167.200

1.

2.

Svielektrolizeritokom25 godina

5.569.200

3.

Poveanjeefikasnosti iradnetemperature uelektrolizerima Takastodoziranje glinicei boljaprocesna kontrola Inertneanode Svielektrolizeritokom25 godina 20.066.250

Neprimjenjivanjeugovornih obavezaizakona,inercijaod stranedrave NeizvjesnabudunostKAPa(u tokujegaenjeelijakojimje gotovoprepolovljenbrojonih kojesuufunkciji;ponovno aktiviranjeugaenihelijabilobi izuzetnoskupo) Dugovremenasubvencionisane cijeneelektrineenergije Potrebaprilagoavanja tehnologijelokalnimuslovima

Nedostatakistraivanjai razvoja,nepostojanjeveza industrijeiR&D Visokitrokovinovetehnologije (nastavljaseprimjenjivati jeftinija,manjeodriva postojeaopcija) Nedostataklokalneekspertizei kapacitetazainstaliranjei upravljanjenovim tehnologijama

59

49

to se tie barijera u sektoru energetike, uprkos znaajnim naporima da se planski i regulatorni okvir za obnovljive izvore energije (OIE) i sprovoenje mjera energetske efikasnosti unaprijede, i dalje su evidentni primjeri konfliktnih i destimulativnih politika, propisa i procedura. Za OIE, nedovoljno stimulativne otkupne cijene i (ograniene) mogunosti prikljuenja na mreu predstavljaju znaajne barijere. Znaajna barijera za vei broj tehnologija u pod-sektorima potronje (u rezidencijalnom i sektoru usluga) i proizvodnje energije je i nepostojanje standarda (ili njihovo neprimjenjivanje) za proizvode, mato se ti ebarijerausektoru energetike, uprkos znaajnim seiplanski iregulatornii okvir za terijale i izvoenje radova. Nedostatak svijesti onaporima znaajuda OIE EE tehnologija nezaobnovljive izvore energije (OIE) i sprovo enje mjera energetske efikasnosti unaprijede, i dalje su interesovanost stanovnitva, zatim nedovoljni kapaciteti i sposobnosti, nedovoljan evidentni primjeri konfliktnih i destimulativnih politika, propisa i procedura. Za OIE, nedovoljno stepen znanja o tehnologijama i nepostojanje dovoljno demonstracionih projekata stimulativne otkupne cijene i (ograniene) mogunosti prikljuenja na mreu predstavljaju znaajne za upoznavanje prednostima raznih opcija ograniavajui. Nedovoljna barijere. Znaajna sa barijera za vei broj tehnologija u su podtakoe sektorima potronje (urezidencijalnom i lokalna za razvoj i pripremu projekata je jo jedan od znaajnih nedostataka sektoruekspertiza usluga) i proizvodnje energije je i nepostojanje standarda (ili njihovo neprimjenjivanje) za proizvode, primjenu materijale inovih izvoenje radova. Nedostatak svijesti ou zna ajuGori OIE (kako i EE tehnologija i sistema za tehnologija i njihovo irenje Crnoj za energenezainteresovanost stanovnitva, zatim nedovoljni kapaciteti i sposobnosti, nedovoljan stepen znanja o tski sektor tako i uopte). Kao kljune barijere, uesnici procesa su prepoznali nedostatehnologijama i nepostojanje dovoljno demonstracionih projekata za upoznavanje sa prednostima tak fiskalnih i finansijskih podsticaja za primjenu tehnologija (to utie je na raznih opcija su takoe ograni avajui. Nedovoljna lokalna ekspertiza za razvoj inegativno pripremu projekata njihovu cijenu iajnih smanjuje priutivost) i slabu dostupnost povoljnih izvora jo jedan od zna nedostataka sistema za primjenu novih tehnologija i njihovo irenjefinansiranja u Crnoj Gori (kako zaprivatni energetskitako sektor tako iuopte). Kaokljunebarijere,uesniciprocesasuprepoznalinedostatak kako za i za javni sektor.
fiskalnih i finansijskih podsticaja za primjenu tehnologija (to negativno utie na njihovu cijenu i smanjuje priutivost) i slabu dostupnost povoljnih izvora finansiranja kako za privatni tako i za javni Usektor. pod-sektoru drumskog saobraaja kao kljune su prepoznate barijere vezane za nepostojanje adekvatnih politika i mjera za stimulaciju primjene nisko ili bez-emi sionih modela saobraaja, nedovoljni nedovoljno razvijena svijest. U podvidova sektorui drumskog saobraaja kao kljune sukapaciteti prepoznatei barijere vezane za nepostojanje adekvatnih politika i mjera za stimulaciju primjene nisko ili bez emisionih vidova i modela saobra aja, Postojee stanje razvoja saobraajne infrastrukture, organizacija u sistemu i stanje nedovoljni kapaciteti i nedovoljno razvijena svijest. Postojeesu stanje razvoja saobraajne infrastrukture, voznog parka (privatnih vozila i javnog prevoza) takoe akcentirani kao znaajni organizacijausistemuistanjevoznogparka(privatnihvozilaijavnogprevoza)sutakoeakcentiranikao nedostaci. Za proizvodnju aluminijuma, kljuna prepreka prioritetznaajninedostaci. Za proizvodnju aluminijuma, kljuna preprekaza zaimplementaciju implementaciju prioritetnih nih tehnolokih opcija je ozbiljna kriza u kojoj se nalazi jedini proizvoa u Crnoj Gori. tehnolokihopcijajeozbiljnakrizaukojojsenalazijediniproizvoauCrnojGori.
Tabela62:Prioritetnetehnologijeimjerezaprilagoavanje:specifiniciljeviikljunebarijere

Prioritetnetehnologije/mjere(saciljevima)
1. Tretmanpijaevodeudomainstvima (Osiguratiadekvatantretmanvodezapieu domainstvimakadjetopotrebno) 2. Sakupljanjekinice (Boljaibezbjednijaprimjenatehnologijeubezvodnim predjelima) 3. Preiavanjevodeiponovnaupotreba (Postrojenjazapreiavanjeotpadnihvodazanaselja >10.000stanovnikaod2025.godine;iroka zastupljenostponovneupotrebe) 4. Upravljanjegubicima,otkrivanjeiopravka oteenjanavodovodnimsistemima (Prepolovitisadanjegubitkeuvodovodnimsistemima do2025.godine) 5. Upotrebaaparatakojitroemanjevode (Eliminacijaneefikasnihaparatasatritado2025. godine)

Kljunebarijere
Nepostojepropisiisavjetizatretmanvodeu domainstvu Ogranienaupotrebljivostsakupljenekinice (moguapotrebadaljegtretmanailiupotrebau poljoprivredi),regionalnoprimjenljivatehnologija Potrebnomjerenjepotronjeiekonomskacijena vode(ukljuujuiiseoskapodruja) Zastarjelivodovodniikanalizacionisistemi Nedostatakfinansijskihsredstava Kapacitetzaupravljanjeivlasnitvonadseoskim vodovodima Tradicijaisocijalnevrijednosti:nenamjensko troenjevodezapie;nedovoljnasvijestopotrebi ouvanjavode Nedovoljnoznanjeomogunostimaponovne upotrebe,nedovoljnazainteresovanost Nemainfrastrukturezakorienjetehnikevode Finansijskazahtjevnostpreiavanjaotpadnihvoda Priutivostefikasnihaparata,neodstupnost informacija

VODNIRESURSI

60

50

Prioritetnetehnologije/mjere(saciljevima)
1. StrategijeiAPzaprevencijuiublaavanjeuticaja (Izradastratekihdokumenata,unapreenjebaze podataka) 2. Kontrolaispravnostivodezapie (Do2025.godineprepolovitiprocenatstanovnitvakoji trenutnonijeobuhvaenredovnomkontrolom ispravnostivodezapie) 3. Jaanjenadzoraikontrolenadzaraznimbolestima (Uspostavitisistemzanadzornovihiprijeteihbolesti) 4. Medicinskaistraivanja (Prenosznanjaizdrugihzemalja,planiranjei sprovoenjeprioritetnihmedicinskihistraivanjavezano zauticajeKPnazdravlje) 5. Jaanjekapacitetazdravstvenogsektora,posebno hitnepomoi (Izgradnjakapacitetazaadekvatanodgovornaizazove kojeKPnosepozdravlje) 1. Navodnjavanjekienjemikappokap (Sistemizanavodnjavanjenaoko50%pogodnih povrinaili35,000hado2025.godine) 2. Pravilnoubrenjeikontrolaplodnosti (Unapreenjesistemazakontroluplodnostiipravilno ubrenje) 3. Kombinovanapoljoprivrednaproizvodnja (Jaanjesistemapodrkezarazvojkombinovane proizvodnjekaovidaadaptacijenaklimatskepromjene) 4. Praktinaobukazaproizvoae (Unapreenjeiproirenjepostojeihprograma)

Kljunebarijere

JAVNOZDRAVLJE
Nedostatakpodatakaiznanjaooekivanim efektimaklimatskihpromjenaiuticajimanazdravlje NedovoljnasaradnjairazmjenaizmeuAZS,HMZi zdravstvenogsistema Neredovnakontrolavodezapieizlokalnihsistema vodosnabdijevanja,bunaraidrugihindividualnih izvora Nepostojisistemzanadzornovihiprijeteihbolesti Nedovoljnikapacitetinadlenihslubi:neodstatak kadra,posebnoljekarskog,nedovoljnaopremai tehnikasredstava NedostajuznanjazadjelovanjeuuslovimaKP

POLJOPRIVREDA
Smanjenadostupnostvodeubudunosti Relativnovisokiinvesticionitrokovizanaprednije sistemezanavodnjavanje(kappokap),nedostatak podsticaja Nedostupnostinformacijanaterenu,nedovoljno savjeta Slabainformacionaosnova(registri)o poljoprivrednicima,plodnostizemljitaiprimjeni ubriva Nedostatakznanjaoupravljanjuzemljitemu kontekstuklimatskihpromjena,nedovoljnasaradnja (uzemljiisameunarodnimistraivakimcentrima) Neadekvatnakontrolaprimjenevjetakih, nedovoljnaiskorienostorganskihinedostatak iskustavasaprimjenommikrobiolokihubriva Nerazvijenaudruenjaproizvoaa Postojesocijalneikulturnebarijerekojeusporavaju prihvatanjenovihznanjaivjetina Problematikaklimatskihpromjenanijedovoljno integrisanauprogramepodrke,obukeiprenosa znanja Lokalnomznanjuispecifinostimasenepoklanja dovoljnopanjeuobuciproizvoaa Ogranienikapacitetizaprimjenunovihpristupa kodsvihaktera,ogranieniistraivakikapaciteti Ogranienasvijestoneophodnostiodrivog gazdovanja Kratkoronekorisitiodnoseprevagunaddugorono odrivimgazdovanjem Potrebnoprilagoavanjetehnikaimetodaza

UME
1.

Sprovoenjemjeranagazdovanjuumamana odrivimosnovama (Unapreenjegazdovanjaisprovoenjezatitnihmjera radijaanjaotpornostiumanaKP)

51

61

Prioritetnetehnologije/mjere(saciljevima)
2.

Kljunebarijere
planiranjeuumarstvunalokalneuslove Potekoesaukljuivanjemprivatnihumau planove Nepostojirazvijenotritezamanjevrijednedrvne sortimente Slabakontrolaeksploatacije,nesprovoenjepropisa iplanovauprocesurealizacijekoncesionihugovora Nedostatakinformacijazapodrkuprimjeni savremenihtehnologija,nedostatakznanjao klimatskimpromjenama Nedovoljnameuresornasaradnja Nedovoljnorazvijenpravniiinstitucionalniokvir NerazvijenasvijestouticajimaKP Pritisakzagradnjuuzsamuobaluiuosjetljivim podrujima Konfliktnipropisiinadlenostiinstitucija Neadekvatnikapacitetinanacionalnomilokalnim nivoima Sistemprostornogplaniranjaneintegrierizikeod KP Nedostataksvijestiovanostimovarnihpodruja Nedostupnost/nesistematizovanostbaznih podatakaoobaliimoru Nedostatakprojekcijaotrendovimauzrokovanim KP Nedovoljnalokalnaekspertiza

Planiranjegazdovanjaumamanaodrivim osnovama (Unapreenjesistemazaplaniranjegazdovanjadabise ublailibuduinegativniuticajiKPnaumske ekosisteme)

OBALNOPODRUJE
1. Integralnoupravljanje(ukljuujuisetbackliniju) (UspostavljanjesistemaICZMpravniiinstitucionalni okviriutvrivanjesetbacklinijeuskladusa zahtjevimaBarselonskekonvencijeunarednih5godina) 2. Zatitairehabilitacijamovarnihpredjela (Unapreenjesistemazatitevrijednihmovarnih ekosistema) 3. Sistematskoosmatranjeipraenjepromjenau obalnompodruju (Razvojobuhvatnogipouzdanoginformacionogsistema do2025.godineiuspostavljanjekontinuiranogpraenja obalnihprocesa)

Nedostatak detaljnih znanja i informacija o osjetljivosti i najprikladnijim odgovorima za adaptaciju na Nedostatak detaljnih znanja i informacija o osjetljivosti i najprikladnijim odgovorima klimatske promjene kao i nedovoljni kapaciteti prepoznati su kao najznaajnije barijere kod primjene za adaptaciju na klimatske promjene kao nedovoljni kapaciteti prepoznati kao tehnologija i mjera prilago avanja. Stepenukome seime unarodnopoznate moderne strategijeisu mjere najznaajnije barijere kod primjene tehnologija imjera prilagoavanja. Stepen adaptacije koriste i prilago avaju lokalnim uslovima je ispod zadovoljavajueg nivoa.u kome Slaba organizovanost, nedostatakkoordinacije i saradnje me nadlenim institucijama i drugim akterima u se meunarodno poznate moderne strategije iu mjere adaptacije koriste i prilagoavaju raznim pod sektorima su tako e naglaeni kao zna ajan problem, zajedno sa nedovoljnim stepenom lokalnim uslovima je ispod zadovoljavajueg nivoa. Slaba organizovanost, nedostatakkontrole sprovoenja propisa. Neodstatak svijesti, slino kao i kod tehnologija za ublaavanje, koordinacije i saradnje meu nadlenim institucijama i drugim akterima u raznim podpredstavlja jo jedno znaajno ogranienje. Kod tehnologija i mjera koje podrazumijevaju izvjesne sektorima su takoe naglaeni kao problem, zajedno sa nedovoljnim aktivnosti na razvoju infrastrukture (npr.znaajan uspostavljanje informacionih sistema, intervencije stena penom kontrole sprovoenja propisa. Neodstatak svijesti, slino kao i kod tehnologija vodovodnim i sistemima za tretman otpadnih voda, primjena sistema za navodnjavanje, poboljanje tehni keopremljenosti itd.),nedostatak finansijskih sredstava predstavljaizuzetno znaajnukonicu. za ublaavanje, predstavlja jo jedno znaajno ogranienje. Kod tehnologija i mjera koje podrazumijevaju izvjesne aktivnosti na razvoju infrastrukture (npr. uspostavljanje Ciljevi za primjenu tehnologija i mjera za adaptaciju uglavnom se odnose na period do 2025. godine. informacionih sistema, intervencije vodovodnim sistemima za tretman otpadnih Utvreni su na osnovu postoje eg stanja na i disuksija uesnikaiTNA procesa o mogu im i potrebnim voda, primjena sistema zanavodnjavanje, poboljanje opremljenosti itd.), nepoboljanjimada bi se smanjila osjetljivost na klimatske promjenetehnike i osiguralo postizanje razvojnih ciljeva podizmijenjenim klimatskim uslovima. dostatak finansijskih sredstava predstavlja izuzetno znaajnu konicu. Diskusijama na zavrnoj radionici odnosno potvrdom i dopunom materijala sa pripremnih sastanaka Ciljevi za primjenu tehnologija i mjera za adaptaciju uglavnom se odnose na period (odranih maja 2012. godine) formulisani su konani rezultati TNA procesa i doneseneodluke potrebne

do 2025. godine. Utvreni su na osnovu postojeeg stanja i disuksija uesnika TNA procesa o moguim i potrebnim poboljanjimada bi se smanjila osjetljivost na klimatske promjene i osiguralo postizanje razvojnih ciljeva pod izmijenjenim klimatskim uslovi52 ma.

62

Diskusijama na zavrnoj radionici odnosno potvrdom i dopunom materijala sa pripremnih sastanaka (odranih maja 2012. godine) formulisani su konani rezultati TNA procesa i doneseneodluke potrebne za finalizaciju nacionalne strategije i akcionog plana za ubrzanje tehnolokih inovacija u funkciji klimatskih i razvojnih ciljeva. Sastavni djelovi TNA strategije za Crnu Goru su: 1. Portfelji prioritetnih tehnologija za smanjenje emisija i prilagoavanje sa trokovima i koristima; 2. Specifini ciljevi odnosno projektovani nivoi primjene pojedinih tehnologija; i 3. Set mjera za ubrzanje transfera, primjene i irenja tehnologija (na osnovu kojeg je izveden akcioni plan za sprovoenje strategije).

U narednim pasusima elaborirane su kljune preporuke za donoenje stratekih odluka na nacionalnom nivou odnosno za sprovoenje TNA strategije. Pored toga, navedeni su projekti koje su identifikovali uesnici TNA procesa ija realizacija bi snano doprinijela implementaciji strategije i akcionog plana. Konano, naelno su razmotrena i pitanja implementacije i finansiranja. Za sektor energetike (proizvodnja energije i potronja u stambenom i sektoru usluga) koji je odgovoran za polovinu ukupnih emisija gasova staklene bate, analize uraene u TNA procesu preporuuju primjenu solarnih tehnologija kao visok prioritet. Solarni sistemi za grijanje vode prioritizirani su kao nain da se ostvare znaajne utede kod potronje energije. U pod-sektoru generisanja energije TNA cilj je postavljen na oko 100 MW instalisane snage za solarne fotonaponske panele i solarne termalne elektrane na isteku perioda od 25 godina. TNA-om se preporuuje ubrzanje primjene ovih tehnologija koje su sada u zaetku19 ili ih (kao to je sluaj sa STE) uopte nema, budui da imaju znaajan potencijal i da im u dosadanjim politikama nije poklanjano dovoljno panje. Pod uslovom da se za njihovu primjenu obezbijedi adekvatna podrka, solarni izvori bi zajedno sa malim hidroelektranama (za koje je u TNA preuzet cilj iz inovirane Strategije razvoja energetike) na kraju dvadesetpetogodinjeg perioda imali instalisanu snagu od oko 200 MW, to je gotovo jednako sadanjem kapacitetu TE Pljevlja i predstavlja neto manje od jedne etvrtine ukupne instalisane snage u zemlji. Smanjenje emisija koje bi se postiglo primjenom ovih tehnologija je preko 15 Mt CO2 ekv., kolike su otprilike i trogodinje ukupne emisije (ako se uzme nivo emisija iz 2009. godine). Potrebni trokovi (ne raunajui oekivani pad cijena solarnih tehnologija tokom vremena) su na nivou od oko 26 miliona eura godinje.

Prema rezultatima popisa iz 2011. godine, na primjer, samo 109 od preko 247.000 stanova u zemlji koristilo je energiju sunca. Projektom Montesol koji se realizuje od prole godine obezbijeeni su povoljniji uslovi za instalaciju solarnih kolektora; do sada je samo 100-ak domainstava iskoristilo te povoljnosti. Postoji takoe program podrke za primjenu solarnih ureaja na katunima (kroz koji drava finansira 70% trokova instalacije).
19

63

Ovakav razvoj u sektoru energetike, uz sprovoenje tehnologija za efikasnu potronju energije prioritiziranih u TNA procesu (izolacija zgrada, korienje efikasnih klima ureaja, automatizovano upravljanje potronjom energije u zgradama) i drugih EE mjera i tehnologija, znaajno bi doprinio smanjenju uvozne zavisnosti u energetici ali i postizanju drugih, veoma vanih ciljeva kakvi su hvatanje koraka sa EU klimatskom politikom, poveanje EE i konkurentnosti ekonomije, razvoj trita i poveanje zaposlenosti, smanjenje zagaenja i poboljanje kvaliteta stanovanja, i drugi. Na drugoj strani, ispunjavanje klimatskih i posebno EU cilja smanjenja emisija CO2 za 80 - 95% do 2050. godine teko moe biti grantovano ako se u razvoju energetskog sektora bude optiralo za rjeenja kao to su izgradnja drugog bloka TE Pljevlja. Takoe, mobilisanje potrebnih sredstava za podsticaj EE i OIE tehnologijama se teko moe postii ukoliko se nastavi sa pruanjem podrke (direktnim ili indirektnim subvencioniranjem) energetski i emisiono intenzivnim industrijama kakva je proizvodnja aluminijuma. Velike hidroelektrane nijesu ukljuene u TNA strategiju kao prioritetna opcija (iako je njihov potencijal za smanjenje emisija znaajan i nesporan) zbog negativnih uticaja na ivotnu sredinu i odreenih kontroverzi koje su pratile dosadanje planove za izgradnju ovih energetskih objekata. Od dugoronih tehnologija u pod-sektoru proizvodnje energije prioritizirana je plazma tehnologija za koju je ocijenjeno da uprkos odreenim nepoznanicama (veznao za primjenljivost, uticaje na ivotnu sredinu i sl.) i veoma visokim trokovima predstavlja opciju koju treba detaljnije razmotriti, prevashodno zbog toga to bi se njome ostvarile znaajne koristi ne samo kod proizvodnje energije ve i kod upravljanja otpadom (rjeenje problema konanog odlaganja otpada). Kada je rije o TNA strategiji u pod-sektoru drumskog saobraaja, ona se zasniva na poboljanjima javnog saobraaja i razvoju alternativnih vidova prevoza (kakav je na primjer biciklizam) i postepenom uvoenju tehnolokih rjeenja za vozila i regulisanje saobraaja kojima se znatno doprinosi smanjenju emisija. Uvoenje tehnologija prioritiziranih u TNA procesu u KAP bila bi, kada je rije o smanjenju emisija, trokovno najdjelotvornija intervencija budui da bi se uz relativno niska ulaganja ( 28 miliona tokom 25 godina) ostvarilo znaajno smanjenje emisija (3,5 Mt).Ukoliko nastavi sa radom, poboljanja postojeih tehnolokih procesa ili uvoenje nove tehnologije predstavljaju obavezu koju e KAP vremenom morati da ispuni i po Zakonu o integrisanom spreavanju i kontroli zagaenja (kojim se zahtijeva primjena najboljih raspoloivih tehnologija). Tekue gaenje elija 20usled smanjenih isporuka elektrine energije i gubitaka sa kojima fabrika posluje dodatno komplikuje situaciju pa se postavlja pitanje da li e njihovo vraanje u funkciju uopte biti mogue ili e se (zbog izuzetno visokih trokova ponovnog pokretanja ugaenih elija) ii na izgradnju novih. U sluaju da se nae dugorono odrivo rjeenje za fabriku i ona nastavi sa radom, TNA preporuka je da se kao minimum uvedu predloene (tabela 6-1) tehnoloke mjere i tako osigura znaajno smanjenje emisija.
20

Prema medijskim izvjetajima, skoro 50% elija je ugaeno do poetka oktobra 2012. godine.

64

TNA strategija za prioritetne pod-sektore za prilagoavanje je komplementarna sa relevantnim sektorskim politikama i ciljevima i uglavnom se zasniva na tehnologijama i mjerama kojima e se: doprinijeti racionalnom korienju vodnih resursa i ouvanju kvaliteta voda; osnaiti sektor javnog zdravlja da prui adekvatne odgovore na negativne uticaje klimatskih promjena na zdravlje; doprinijeti ouvanju kvaliteta poljoprivrednog zemljita i pomoi poljoprivrednicima da odre proizvodnju i prilagode je uslovima izmijenjene kilme; unaprijediti planiranje i gazdovanje umama u cilju poveanja njihove otpornosti na klimatske promjene; osnaiti strukture i razviti instrumente potrebne za integralno upravljanje obalnim podrujem. TNA strategija se moe realizovati (tj. prioritetne tehnologije se mogu primijeniti na eljenom nivou) samo uz sistematine mjere podrke koje su detaljno elaborirane u akcionom planu. Mjere koje su od znaaja kod vie pod-sektora i kojima treba posvetiti posebnu panju su: fiskalni (smanjenje carinskih i stope PDV-a) i finansijski (subvencije, povoljno kreditiranje) podsticaji; kampanje za podizanje svijesti i obrazovanje (promjena stavova); obuke za prenos i irenje potrebnih specijalistikih znanja i sposobnosti; obeshrabrivanje neodrivih oblika ponaanja (donoenjem i primjenom odgovarajuih instrumenata, propisa i standarda); bolja saradnja i koordinacija meu nadlenim institucijamai sa drugim drutvenim akterima (privatnim sektorom, nauno-istraivakom zajednicom, civilnim drutvom); unapreenje baza podataka i informacionih sistema; sprovoenje studija, analiza i istraivanja za bolje razumijevanje implikacija klimatskih promjena za drutvo, ekonomiju i ivotnu sredinu.

65

Pored posveivanja posebne panje mjerama relevantnim za vie sektora, kroz TNA proces je identifikovan i preporuen i niz pilot/demonstracionih projekata (na nivou projektnih ideja) ija bi realizacija snano doprinijela implementaciji strategije i akcionog plana. Predloeni projekti su: Organizacija radionica i izrada prirunika za pravljenje solarnih kolektora (uz integrisanje smjernica za ouvanje prostora i ivotne sredine) Mojkovac kao pilot optina za postizanje klimatskih i razvojnih ciljeva primjenom tehnologija za OIE i EE: priprema i sprovoenje vie projekata malog obima (mala HE na gravitacionom vodovodu, efikasna javna rasvjeta, solarne ili druge OIE tehnologije za snabdijevanje elektrinom energijom udaljenih domainstava koja nijesu prikljuena na mreu i sl.) koji bi imali pokazni karakter i koji su prepoznati lokalnom Zelenom agendom; ispitivanje mogunosti za izgradnju solarne termalne elektrane na lokaciji saniranog jalovita Studija izvodljivosti za izgradnju biciklistikih staza u Podgorici sa predlogom najizvodljivijih rjeenja (pilot staza) u skladu sa postojeim prostornim planovima Pilot projekat primjene elektrinih vozila/autobusa u gradskom prevozu sa mobilnim stanicama na solarni pogon za punjenje baterija Priprema karte polinacije, ukljuujui snimak situacije (mjerenja i organizaciju podataka), jaanje saradnje meu strunim slubama (zdravstvo, meteorologija, umarstvo, ureenje prostora) i stvaranje osnova za prevenciju i lijeenje polenske bolesti Analiza i procjena ugroenosti poljoprivrednih proizvoaa od ekstremnih vremenskih prilika i klimatskih promjena uopte Izrada studije o movarnim predjelima u obalnom podruju (znaaj za smanjenje osjetljivosti obalnog podruja na KP, veze sa Naturom 2000, stepen ugroenosti i potrebne mjere zatite) Istraivanje osjetljivosti razliitih tipova uma na klimatske promjene. Za implementaciju TNA strategije i akcionog plana veoma je vano da se definie nacionalna klimatska politika i da se problematika klimatskih promjena sistematino integrie u sektorske politike. Na drugoj strani, TNA predstavlja znaajan doprinos za oba ova procesa (definisanje klimatske politike i integraciju u sektorske) zato to nudi konkretne analize i parametre na osnovu kojih donosioci odluka mogu cijeniti razliite alternative i opredjeljivati se za odgovarajua rjeenja.

66

Proces EU integracije predstavljae znaajan podstrek za implementaciju TNA strategije i akcionog plana budui da su TNA rezultati zasnovani na istim premisama kao i evropske politike za smanjenje emisija i prilagoavanje na klimatske promjene. Implementacija TNA rezultata i preporuka e takoe dati sinergetske efekte za niz nacionalnih politika i programa, kakvi su na primjer nedavno usvojeni cilj za uee obnovljivih izvora od 33% u ukupnoj potronji energije i programi za poveanje energetske efikasnosti. Za implementaciju TNA veoma vanu ulogu ima i prenos meunarodno dostupnih znanja putem umreavanja i saradnje na svim nivoima, ukljuujui lokalni (saradnja optina sa odgovarajuim partnerima u drugim zemljama) i nivo naunih i istraivakih centara. Takoe je neophodno mobilisanje lokalnog znanja kao znaajnog resursa i njegovo stavljanje u funkciju ubrzanja primjene tehnologija. Kad je rije o finansiranju primjene prioritetnih TNA tehnologija i akcionog plana, neophodna je snana i nedvosmislena podrka drave, kako putem obezbjeivanja finansijskih podsticaja i ueem u finansiranju projekata, tako i putem donoenja i sprovoenja adekvatnih politika. Lokalne samouprave takoe treba i mogu da doprinesu u okviru svojih nadlenosti. Izuzetno je vana i mobilizacija sredstava iz privatnog sektora, putem, izmeu ostalog, javno privatnih partnerstava i stvaranjem povoljnih uslova za investiranje. Meunarodni klimatski fondovi i bilateralna pomo predstavljaju jo jedan kanal kroz koji se moe doi do dijela potrebnih sredstava za primjenu TNA tehnologija, a znaajne su i meunarodne finansijske institucije (posebno EBRD). Po potvrivanju specifinih ciljeva i barijera agregiranih po sektorima/ pod-sektorima, na zavrnoj radionici je razmotren predlog akcionog plana sa prioritetnim mjera i njihovom razradom (opis, odgovornosti, procjena trokova sprovoenja mjera itd.). Sugestije su posluile za finalizaciju TNA akcionog plana, koji pored prioritenih sadri i ostale identifikovane mjere i koji je, u skladu sa sugestijama sa zavrne radionice, dopunjen preporukama za praenje i ocjenu uspjenosti sprovoenja na nivou pod-sektora. Prilikom definisanja TNA mjera voeno je rauna da one budu odrive i djelotvorne i da meu njima nema nekompatibilnosti. Konani TNA akcioni plan dat je u Aneksu 1u tabelarnoj formi.

67

7 Zakljuci i preporuke

Proces i rezultati TNA Crna Gora predstavljeni u ovom dokumentuproizali su iz niza aktivnosti koje su organizovane u periodu maj 2011 - oktobar 2012. godine sa ciljem da se sve zainteresovane strane informiu i ukljue u ocjenu prioritetnih potreba za tehnolokim inovacijama, rjeenjima, znanjima i pristupima za smanjenje emisija gasova staklene bate na jednoj, odnosno za smanjenje osjetljivosti prirodnih i drutvenoekonomskih sistema na oekivane promjene klime na drugoj strani. Poetni koraci u procesu bili su utvrivanje razvojnih prioriteta u kontekstu klimatskih promjena i prioritetnih pod-sektora za smanjenje emisija i za prilagoavanje. U narednom koraku identifikovane su prikladne tehnologije i mjere za ublaavanje i adaptaciju. Prioritizacija tehnologija i mjera u okviru razliitih kategorija (od kratkoronih tehnologija malog obima primjene do srednje i dugoronih tehnologija velikog obima) raena je na osnovu procijenjenih trokova, doprinosa smanjenju emisija i osjetljivosti, te na osnovu ocjena uesnika procesa o koristima koje bi se ostvarile njihovom primjenom. Tehnologije su ocjenjivane na osnovu vie kriterija, ukljuujui doprinos klimatskim i ciljevima odrivog razvoja. Kao tehnika podrka za ocjenu prioritetnosti odreenog broja tehnologija korien je program TNAssess. U zavrnoj fazi TNA procesa postavljeni su specifini ciljevi i identifikovane mjere za stvaranje povoljnog okruenja za primjenu prioritetnih tehnologija.Time su zaokrueni nacionalna TNA strategija i kompletiran akcioni plan za ubrzanje primjene tehnologija. Mjere koje ine akcioni plan definisane su kao odgovor na barijere kojetrenutno usporavaju ili spreavaju prenos, primjenu i irenje novih tehnologija i pristupa. U sprovoenju TNA Crna Gora praeni su metodologija i preporuke inoviranog TNA Prirunika koji je pod okriljem UNFCCC pripremio UNDP 2010. godine. Iskustva sa primjenom inoviranog Prirunika u Crnoj Gori mogu se saeto iskazati na slijedei nain: TNA metodologija predstavlja solidan okvir za sistematino sprovoenje procesa sa jasnom vezom izmeu razliitih koraka u procesu; u uslovima rada sa irokim spektrom drutvenih aktera, metodologiju predloenu TNA Prirunikom nije uvijek lako pratiti; primjenu TNA metodologije u Crnoj Gori oteale su nesigurnosti i ne dostaci informacija koji su posebno bili izraeni kod pod-sektora za prilagoavanje, to je onemoguilo kvantifikaciju odreenih elemanata i uinilo davanje ocjene o koristima manje preciznim; uvoenje analize odluka na osnovu vie kriterija (MCDA) u postupak ocjene tehnologija dalo je novi kvalitet cjelokupnom procesu i ponudilo mogui model za dalja razmatranja opcija odrivog razvoja u zemlji;
68

 alatke i izvori informacija preporueni Prirunikom (kao to su baza podataka ClimateTechWiki i program TNAssess) olakali su proces, posebno kad je rije o tehnologijama za smanjenje emisija; u isto vrijeme, identifikovana je potrebada se poboljaju informaciona i tehnika rjeenja za podrku procesu; potreban je fleksibilan pristup i prilagoavanje pojedinih smjernica iz Prirunika lokalnim uslovima, uesnicima procesa i raspoloivom vremenu i informacijama. TNA proces doprinio je jaanju svijesti o klimatskim promjenama u Crnoj Gori i predstavlja vaan izvor informacija za dalje korake u formulisanju i sprovoenju nacionalne klimatske politike. Analize uraene kroz TNA Crna Gora idu korak dalje od razmatranja koja su sastavni dio Nacionalnih komunikacija na nain to konkretizuju odreena pitanja i predlau rjeenja za razvoj baziran na niskim emisijama i uz smanjenju osjetljivost na klimatske promjene. Proces je takoe pokazao vanost uea razliitih drutvenih aktera za generisanje dodatnih znanja i informacija i za kvalitet ukupnih rezultata. Rezultati TNA sublimirani u strategiji i akcionom planu mogu se koristiti kod formulacije dokumenata kao to su Druga nacionalna komunikacija, Nacionalna strategija odrivog razvoja (ije invoiranje predstoji), NAMA i NAP. Donosioci odluka se TNA dokumentom informiu o prednostima i nedostacima raznih pristupa i implikacijama klimatskih promjena za dalji razvoj a nadlenim institucijama se preporuuje portfelj prioritetnih tehnologija sa akcionim planom za ubrzanje njihove primjene. Na Vladi je da se na osnovu raspoloivih administrativnih, tehnikih i finansijskih kapaciteta opredijeli o nainu i dinamici implementacije TNA preporuka. TNA takoe definie niz akcija i mjera za iju implementaciju kljune odgovornosti imaju ostali drutveni akteri. Veina tehnologija prioritiziranih u TNA procesu je kratkoronog karaktera, to znai da se radi o dobro ispitanim, komercijalnim tehnologijama zastupljenim na tritu. Sistematian napor za stvaranje povoljnih uslova je neophodan ukoiko se eli ubrzati primjena ovih tehnologija. Istovremeno je naglaena vanost istraivanja i razvoja za prenos i irenje tehnolokih inovacija kao neophodnog elementa za sprovoenje odreenih kratkoronih (u dijelu daljeg ispitivanja potencijala, prikupljanja podataka i ispitivanja osjetljivosti, potrebe prilagoavanja lokalnim uslovima i slino) i posebno srednje do dugoronih tehnologija.

69

TNA strategija i akcioni plan su komplementarni sa veim brojem tekuih programa i projekata u oblasti klimatske, energetske i drugih politika i sa rastuim brojem inicijativa da se dalji razvoj zemlje usmjeri u pravcu nisko-karbonskih tehnologija i zelene ekonomije. Istovremeno, TNA Crna Gora ukazuje da je ostvarivanje razvojnih, klimatskih i ciljeva EU integracija mogue ukoliko se modifikuje dosadanja politika favorizovanja emisiono i energetski intenzivnih projekata i rjeenja a podrka preusmjeri na nove tehnologije koje doprinose postizanju ciljeva odrivog razvoja i daju vee ukupne koristi. Na osnovu sprovedenog procesa i sagledavanja ukupnih uslova mogue je izdvojiti slijedee preporuke za implementaciju TNA: problematiku klimatskih promjena i rezultate TNA procesa treba integrisati u sektorske politike i strategije; od posebnog znaaja je integracija TNA sa ostalim UNFCCC procesima kao to su nacionalne komunikacije, NAMA i NAP; potrebna je popularizacija i prezentacija kljunih TNA preporuka i rezultata; Ministarstvo odrivog razvoja i turizma treba da ima vodeu ulogu u ukazivanju na pitanja klimatskih promjena i potrebu njihovog temeljnog razmatranja u kreiranju razvojnih planova i programa; klimatski i ciljevi odrivog razvoja mogu se postii koordiniranim naporima, uprkos ogranienim kapacitetima u administraciji i kod drugih drutvenih aktera; potreban je integralan pristup u stimulaciji primjene tehnologija i mjera EE i OIE; za implementaciju TNA strategije i akcionog plana vanu ulogu ima meuresorna saradnja koja se moe razvijati i pospjeivati kroz odgovarajue forume za nastavak diskusija o prioritetnim tehnologijama; Nacionalni savjet za odrivi razvoj moe dati znaajan doprinos poboljanju meuresorne koordinacije i saradnje; nastavak rada Savjetodavnog tijela uspostavljenog za vrijeme trajanja projekta, uz proirenje lanstva ukljuivanjem Ministarstva finansija, takoe moe posluiti kao forum za podrku implementaciji TNA strategije i akcionog plana; potrebni su kontinuirani procesi razvoja kapaciteta na svim nivoima;

70

70

 neophodno je uloiti dodatne napore i osigurati angaman kljunih aktera da TNA ne ostane samo na papiru; osiguravanje potrebnih izvora finansiranja zahtijeva modifikacije dosadanje dravne politike i aktivno uee svih aktera; potrebna su poboljanja u dostupnosti savjeta i primjera dobre prakse za planiranje i realizaciju tehnologija/mjera za prilagoavanje na klimatske promjene; prenos znanja putem umreavanja i saradnje (ukljuujui saradnju meu lokalnim samoupravama, nauno-istraivakim institucijama i predstavnicima civilnog sektora unutar zemlje i na meunarodnom nivou) takoe predstavlja vaan uslov za implementaciju rezultata TNA procesa.

71

72

Aneks 1: TNA akcioni plan za stvaranje povoljnog okruenja i ubrzanje primjene prioritetnih tehnologija

8 Aneks1:TNAakcioniplanzastvaranjepovoljnogokruenjaiubrzanjeprimjeneprioritetnihtehnologija

GENERALNESKRAENICEKORIENEUPODSEKTORIMAZASMANJENJEEMISIJAIZNAENJEBOJA
Boja Grupastratekihmjera Umreavanjekorisnika/interesnihgrupa Politikeimjere/instrumenti Promjeneuponaanju/organizaciji Trite,sistemskapodrkaifinansijskeusluge Obukaiobrazovanje Meunarodnasaradnjaiintelektualnapravasvojine

R&D=istraivanjeirazvoj Prim=primjena ir=irenje JPP=javnoprivatnopartnerstvo OIE=obnovljiviizvorienergije SRE=Strategijarazvojaenergetike

Skraenicekorienezapodsektorpotronjeenergije ME=Ministarstvoekonomije MORT=Ministarstvoodrivograzvojaiturizma

Tehnologije SSGV=Solarnisistemizagirjanjevode IZ=Izolacijaobjekata EK=Efikasniklimaureaji A=Automatizacija

Podsektor:Potronjaenergije
Tehn. R& (skr) D SSGV, EK

Vrem.okvir(g)

Stratekemjerepogrupama

Faza Pri m

ir

Opis Prioritetnemjere
Donoenjeodgovarajuih propisaiimplementacija

10

15

Odgovornost
MORT,uvoznici, monteri

Trokovi ()
53,000

Regulisanjeodlaganjaotpadaireciklae (obavezeuesnikaulancu)

Skraenicekorienezapodsektorpotronjeenergije ME=Ministarstvoekonomije MORT=Ministarstvoodrivograzvojaiturizma

Tehnologije SSGV=Solarnisistemizagirjanjevode IZ=Izolacijaobjekata EK=Efikasniklimaureaji A=Automatizacija

Vrem.okvir(g)

Podsektor:Potronjaenergije
Tehn. R& (skr) D ir
Donoenjeodgovarajuih propisaiimplementacija MORT,uvoznici, monteri ME,MORT,lokalne samouprave ME,MORT,Zavod zastandardizaciju, udruenja,meun. tijela

Stratekemjerepogrupama SSGV, EK IZ, SSGV IZ, SSGV

Faza Pri m Opis Prioritetnemjere 5 10 15 Odgovornost

Trokovi ()
53,000 300,000

Regulisanjeodlaganjaotpadaireciklae (obavezeuesnikaulancu)

Energetskooznaavanjeobjekata

Razvojstandardazaproizvode, materijaleiizvoenjeradova, prilagoenihlokalnimuslovima

Razvojkapacitetarevizora, ubrzavanjeprocesa,irenje kriterija(EU) Konsultacije,definisanjei usvajanjestandarda

250,000

Kontrolakvaliteta/primjenastandarda; boljiinspekcijskinadzor

IZ, SSGV SSVG, IZ SSGV, IZ SSVG, IZ,EK, A SSGV

Projektneioptekampanje

Jaanjekapacitetainspekcijskih organa,snaenjeuloge udruenja Konsultacijeidefinisanjeolakica

ME,MORT,lokalne samouprave Lokalne samouprave,MORT ME,civilnisektor (NVOimediji), korisnici ME,MORT,Min prosvjete,nevladin sektor

225,000

59
50,000

Smanjenjeoptereenjakodizdavanja dozvolaidrugihadministrativnih procedura Djelotvorneinformacionekampanje (direktankontakt)ipromocija(pozitivni primjeri,izgradnjapovjerenja) Izradaiprimjenaobrazovnih programazavrtieikole Identifikacija"lidera" tehnologije,primjenaiirenje informacijaoprednostima/ koristima

250,000

Opteaktivnostinapodizanjusvijesti (ukljuujuiiaktivnostikrozobrazovni sistemdjecasuprimarnaciljnagrupa)

195,000

Demonstracioniprojekti

136,000

SSGV, IZ,EK A

Analizamogunosti,donoenje propisaiprimjena

ME,lokalne samouprave, meunarodne organizacije,civilni sektor(NVOi mediji) Minfinansija,ME, MORT,lokalne samouprave

15,000

73

Fiskalniifinansijski podsticaji (smanjenje/ukidanjePDViuvoznih tarifa,subvencije)zaprimjenu tehnologija Istraivanjaistudijeomogunostima primjeneautomatizovanogupravljanja energijomuzgradama

Definisanjeprojektnihzadatka, angaovanjekonsultanata, pripremastudija

ME,MORT

60,000

Razvojtrita(ponudaitranja)iobuka uesnikautrinomlancu

A SSGV

Analize,stimulativneakcije, podsticaji Razvojirealizacijaprograma

ME,MORT ME,privredna

45,000 125,000

Obukeprojektanataidistributera

SSGV SSVG, IZ SSGV, IZ SSVG, IZ,EK, A SSGV

Identifikacija"lidera" tehnologije,primjenaiirenje informacijaoprednostima/ koristima 136,000

Projektneioptekampanje ME,civilnisektor (NVOimediji), korisnici ME,MORT,Min prosvjete,nevladin sektor 195,000 250,000

Smanjenjeoptereenjakodizdavanja dozvolaidrugihadministrativnih procedura Djelotvorneinformacionekampanje (direktankontakt)ipromocija(pozitivni primjeri,izgradnjapovjerenja)

udruenja Konsultacijeidefinisanjeolakica Lokalne samouprave,MORT 50,000

74

Opteaktivnostinapodizanjusvijesti (ukljuujuiiaktivnostikrozobrazovni sistemdjecasuprimarnaciljnagrupa)

Izradaiprimjenaobrazovnih programazavrtieikole

Demonstracioniprojekti

SSGV, IZ,EK A
Definisanjeprojektnihzadatka, angaovanjekonsultanata, pripremastudija Analize,stimulativneakcije, podsticaji Razvojirealizacijaprograma obuke

Analizamogunosti,donoenje propisaiprimjena

ME,lokalne samouprave, meunarodne organizacije,civilni sektor(NVOi mediji) Minfinansija,ME, MORT,lokalne samouprave ME,MORT

15,000

Fiskalniifinansijski podsticaji (smanjenje/ukidanjePDViuvoznih tarifa,subvencije)zaprimjenu tehnologija Istraivanjaistudijeomogunostima primjeneautomatizovanogupravljanja energijomuzgradama

60,000

Razvojtrita(ponudaitranja)iobuka uesnikautrinomlancu

A SSGV IZ

ME,MORT ME,privredna udruenjaikomore ME,Minprosvete, MORT,privredna udruenjaikomore ME,MORT, udruenjaikomore, meunarodne organizacije
ME,privredna udruenja, meunarodne organizacije

45,000 125,000 255,000

Obukeprojektanataidistributera opreme,iinstalatera/montera

Obrazovanjekadrova;obukazaizvoae radova

Omoguavanjetransferaznanjai informacija

SSGV, A

Revizijaidopunapostojeih programazastrunekole; razvojirealizacijaprograma obuke Kontinuiranasaradnjasa zemljamasanaprednom primjenomtehnologija;razmjena informacijaisaradnjaposebno vanezadonosioceodluka

Podrkaipregovori

150,000

Pomosadobjanjemlicenciza instalatere/montere

SSGV

50,000

60

Ostaleidentifikovanemjere(detaljizaimplementacijunijesurazraeni) SSGV, A SSGV SSGV A

Umreavanje,ueeumeunarodnim mreama RazvojLEDstandardazaprojektovanje Ubudunosti,propisimaobavezatina primjenuSSGV Razvitiodgovarajuiregulatornisistem

Pomosadobjanjemlicenciza instalatere/montere

SSGV

Podrkaipregovori

ME,privredna udruenja, meunarodne organizacije

50,000

Ostaleidentifikovanemjere(detaljizaimplementacijunijesurazraeni) SSGV, A

SSGV SSGV

A A

Umreavanje,ueeumeunarodnim mreama RazvojLEDstandardazaprojektovanje Ubudunosti,propisimaobavezatina primjenuSSGV Razvitiodgovarajuiregulatornisistem (propisi/obaveze)zaautomatizaciju RazvijatiJPPkaomodelzapodsticanje primjeneautomatizacijeujavnim zgradama irenjeinformacijaoprednostima automatizacije(povraajtrokovakod raznihvrstazgrada,demonstracija prednostizavlasnikezgrada) Podsticajizadomauproizvodnju (povoljnikrediti)

SSGV

SSGV, EK A

Razvojsistemazaadekvatnoodlaganjei reciklaunakrajuivotnogvijeka Uvoenjekunihureajaprilagoenihza sistemeautomatskogupravljanja energijom Razvojzanimanjakrozobrazovnisistem

SSGV SSGV

Podsticajizadomauproizvodnju(pomo sadobijanjemlicenci)

75

61

76

Monitoringievaluacijazapodsektorpotronjeenergije

KljunipokazateljizapraenjeiocjenuuspjenostisprovoenjaTNAakcionogplanazapodsektorpotronjeenergijesu: 1)brojstambenihjedinicaiposlovnihprostorasasolarnimsistemimazagrijanjevode; 2)procijenjenoueezgradasaizolacijomuukupnomfondustambenihiposlovnihobjekata; 3)brojiopisenergetskihoznaka(zgrade,aparati)kojeseprimjenjujuuzemlji; 4)brojdemonstracionihprojekataikampanjazapodizanjesvijestioprioritetnimTNAtehnologijama; 5)postojanjeinivofiskalnihifinansijskihpodsticajazaTNAtehnologije; 6)brojzgradasaautomatizovanimupravljanjempotronjomenergije.

Tehnologije

MHE=Malehidroelektrane SFP=Solarnifotonaponskipaneli STE=Solarnetermalneelektrane PL=Plazma

Skraenicekorienezapodsektorproizvodnjeenergije ME=Ministarstvoekonomije MORT=Ministarstvoodrivograzvojaiturizma MPRR=Ministarstvopoljoprivredeiruralnograzvoja EPCG=ElektroprivredaCrneGore AZS=Agencijazazatituivotnesredine HMZ=Hidrometeorolokizavod

Vrem.okvir(g)

Podsektor:Proizvodnja energije
Tehn. R& (skr) D ir Opis Faza Pri m

Stratekemjerepogrupama MHE

10

15

Odgovornost
MPRR,MORT,ME, HMZ,nevladin sektor ME,MORT,MPRR

Trokovi ()
45,000

Prioritetnemjere
Prikupljanjepodataka,mjerenja, prenosiskustavaizdrugih zemalja,donoenjepropisa Meuresornasaradnja,jaanje kapaciteta

Donoenjeiprimjenapropisao minimalnomprotokuvodezazatitu ekosistema

MHE

175,000

Unapreenjeadministrativnihprocedura zaizgradnjuMHE,jasnodefinisanje koraka(energetskedozvole,prostorno planiranje,izdavanjekoncesijaza korienjevoda,itd.) Podsticjanetarife(feedin tarife)za elektrinuenergijuizOIE

MHE, SFP

Analizamogunosti,donoenje dinamikogplanazaprogresivne podsticajnetarifepraenog potrebnimpropisima

ME,Regulatorna agencija,nevladin sektor,EPCG

35,000

62

Usklaivanjestratekihenergetskih dokumenata(SREiPlanrazvojamree)i prenoenjerelevantnihparametarau ostaladokumenta/planoveniegreda

MHE, SFP, STE MHE, SFP, STE STE

Donoenjepropisa ME,Regulatorna agencija,MORT, nevladinsektor

Analizapostojeihdokumentai planova,koordinacija, usaglaavanje Utvrivanjedravnepozicije, njenozastupanjena meunarodnomnivouiprimjena uostalimnacionalnimpolitikama Vlada,Nacionalni savjetzaodrivi razvoj bez dodatnih trokova

ME,MORT,MPRR

25,000

Nedvosmislenaiaktivnapodrkadrave primjeninovihtehnologijaza proizvodnjuenergijeuskladusaEU politikama

DetaljnoureditioblastSTE,ukljuujui definisanjeotkupnihcijena

35,000

Repliciratidobrameunarodnai nacionalnaiskustva,primijenitilekcije naueneizsrodnihinicijativa

SFP, STE

Identifikacijaprimjeradobre prakse,studijskeposjete;analiza razlogazaogranieniuspjeh srodnihinicijativa

195,000

Poboljanjausistemuupravljanja otpadom(sakupljanje,podaci)

PL

Organizacionapoboljanjau sistemusakupljanjaotpada, uspostavljanjeinformacionog sistema Jaanjekapacitetainstitucija, posebnoinspekcijskognadzora Definisanjeprojektnihzadataka, angaovanjekonsultanata, terenskirad

ME,lokalne samouprave, meunarodne organizacije,civilni sektor(NVOi mediji) MORT,lokalne samouprave,AZS

390,000

Poboljanjekoordinacijeisaradnjemeu MHE, institucijama,poboljanjekontrole SFP

ME,MPRR,MORT, AZS,lokalne samouprave

150,000

Istraivanjeirazvoj,boljadostupnost podataka(olokacijamazaMHE, raspoloivompotencijalu/protocima, ogranienjima)

MHE

280,000

Informacijeidemonstracioniprojekti

SFP

Identifikacija"lidera" tehnologije,primjenaiirenje informacijaoprednostima/ koristima

ME,Minnauke, akademska zajednica,HMZ, privatnisektor (zainteresovani investitori) ME,lokalne samouprave, meunarodne organizacije,civilni sektor(NVOi mediji)

135,000

77

63

78

R&D,daljaispitivanjapotencijalazaSTEi analizakorisitiitrokovazamogue projekte

STE

Definisanjeprojektnihzadataka, angaovanjekonsultanataza procjeneiplanovezaSTEi pripremnudokumentaciju

230,000

Daljaispitivanjaplazmatehnologije, identifikacijapotrebazaprilagoavanje lokalnimuslovima

PL

Analize,pripremastudija, studijskeposjete Definisanjeprojektnogzadatka, angaovanjekonsultanatai pripremastudijeizvodljivosti

ME,lokalne samouprave, akademska zajednica, meunarodne organizacije ME,MORT, akademska zajednica 50,000 180,000

StudijaizvodljivostizaCGzaplazma tehnologiju

PL

Fiskalniifinansijskipodsticaji(smanjenje ilieliminacijaPDVaiuvoznihtarifa, subvencije)zaprimjenutehnologija

MHE, SFP, STE MHE, SFP, STE

Analizameunarodnoi nacionalnodostupnihpovoljnih izvorafinansiranjazaOIE; nacionalnastrategijaivodiza finansiranjeOIE Pripremaprojektnogzadatka, angaovanjekonsultanata

Analizamogunosti,donoenje propisaiprimjena

ME,lokalne samouprave, akademska zajednica, meunarodne organizacije Minfinansija,ME, MORT,lokalne samouprave ME,MORT, meunarodne finansijske institucije; meunarodnei domaebanke

25,000

Razvojfinansijskihinstrumenataza investiranjeuOIE

90,000

PripremapilotprojektaSTE(jalovite Mojkovac)

STE

180,000

Jaanjekapacitetazaprojektovanjei izradupripremnedokumentacije, ukljuujuiiprocjeneuticaja

MHE, STE SFP, STE

Seminari,obuke,studijske posjete;saradnjaiprenos iskustavaizdrugihzemalja Seminari,obuke,studijske posjete;saradnjaiprenos iskustavaizdrugihzemalja

200,000

RazvojkapacitetazapovezaneSFPiSTE

ME,MORT,Optina Mojkovac, meunarodne organizacije ME,AZS,MPRR, lokalne samouprave, konsultanti ME,privredna udruenja,posebno uvozniciimonteri opreme

80,000

Partnerstva(licencezaprimjenu tehnologije)istraneinvesticije

STE

Saradnjaipregovori

ME,lokalna samouprava

25,000

64

Ostaleidentifikovanemjere(detaljizaimplementacijunijesurazraeni) SFP

STE SFP, STE MHE, STE

Umreavanje,ueeumeunarodnim mreama Pripremapotrebnihplanovaistratekih dokumenatazaSTE Propisizaodlaganjeotpadaireciklau

STE

MHE, SFP

MHE MHE, SFP, STE

Izbjeiloepraksekojedemotiviu investitore PovoljanodabirlokacijazaSTE (marginalnapodruja)integralanpristup Podsticajizaproizvoaeopremei kreiranjenovihradnihmjesta JPPizmeulokalneupraveiprivatnog sektorazaMHE Unapreenjemree(ukljuujuikorakeu pravcurazvoja"pametnihmrea")iuslova zaprikljuivanjezasveOIE Razvojtritazareciklau

SFP, STE

Unapreenjepovezanostienergetskog sistemaCGsaokruenjem

MHE, SFP, STE PL

Obezbjeivanjelicenci,pregovoriozatiti pravaintelektualnesvojinezaplazma tehnologiju Prenosiskustavaizdrugihzemalja

SFP, STE

79

65

80

Monitoringievaluacijazapodsektorproizvodnjeenergije KljunipokazateljizapraenjeiocjenuuspjenostisprovoenjaTNAakcionogplanazapodsektorproizvodnjeenergijesu: 1)brojstambenihjedinicaiposlovnihobjekatasasolarnimfotonaponskimpanelima; 2)nivootkupnihcijenazaelektrinuenergijuproizvedenuizOIE; 3)instalisanasnagazasolarnetehnologijeimalehidroelektraneuzemlji; 4)brojdemonstracionihprojekataikampanjazapodizanjesvijestizaprioritetneTNAtecnologije; 5)postojanjeinivofiskalnihifinansijskihpodsticajazaTNAtehnologije; 6)informacijeoprimjenivostiplazmatehnologijeisolarnihtermalnihelektrana. Skraenicekorienezapodsektordrumskogsaobraaja MSP=Ministarstvosaobraajaipomorstva MORT=Ministarstvoodrivograzvojaiturizma ME=Ministarstvoekonomije
Vrem.okvir(g)

Tehnologije/mjere

JS=Unapreenjejavnogsaobraaja TNG=Teninaftnigas BS=Biciklistikestaze EV=Elektrinavozila H=Pluginhibridi ITS=Inteligentnitransportnisistem

Podsektor:Drumskisaobraaj
Tehn. R& (skr) D ir Opis Faza Pri m

Stratekemjerepogrupama JS

10

15

Odgovornost
MSP,lokalne samouprave, udruenja prevoznika,MORT

Trokovi ()
25,000

Prioritetnemjere
Prikupljanjepodataka, konsultacije,pripremai usvajanjedokumenta Donoenjepropisaijaanje kapacitetanadlenihinspekcija

Definisanjestrategijezapromociju javnogsaobraaja,poboljanjau saobraajnojpolitici(ukljuujuiplan linija)

UredititritezaprimjenuTNG (standardi,licenciranjemontera,kvalitet TNGa)ipoboljatikontrolu

TNG

ME,MSP,privatni sektor(udruenja)

28,000

Poboljanjainfrastrukture(staze, parking,etonizakorienjebicikala)

BS

Pripremnestudijeipodsticajiza izgradnjustazairazvojostalih uslovazapospjeivanjeupotrebe bicikalauveimgradovima; integracijauprostorneplanove

Lokalne samouprave,MSP, MORT, meunarodne organizacije

190,000

66

Koristitisistemjavnihnabavkikao mehanizamzapodsticanjei promovisanjeupotrebeelektrinihvozila ipluginhibrida

EV,H

Pripremitisavjete/uputstvada seuprocesujavnihnabavki prednostdaelektrinimvozilima ihibridimakadgodjeto mogue;ukolikojeneophodno, uraditipotrebneizmjenepropisa Analizamogunosti,definisanje olakicaidonoenje odgovarajuihpropisa Prikupljanjepodataka, konsultacije,pripremai usvajanjedokumenta Poboljanjavezanazaredvonje iredovnost,kvalitetusluga, dostupnostinformacija,stajalita itd.,ukljuujuipripremuonline planerazajavnisaobraaj Obeshrabrivanjeupotrebevozila uodreenimpodrujima(npr. ograniavanjeparkingau gradskimcentrima, jednosmjerneuliceitd.) Analizamogunosti,definisanje subvencijaidonoenje odgovarajuihpropisa MSP,Min unutranjih poslova,MORT 15,000

Direkcijazajavne nabavke,MSP,Min finansija

bez dodatnih trokova

Uvestiolakicepriregistracijiikorienju elektrinihvozilaipluginhibrida

EV,H

Donijetiodgovarajuupolitiku/strategiju ITS kaookvirzauspostavljanjeITSa

25,000

Organizacionaitehnikapoboljanjau javnomsaobraaju(meugradskom,u veimgradovima);razvitionlineplaner putovanja

JS

MSP,Min unutranjih poslova,Min finansija,MORT Lokalne samouprave,MSP, privatnisektor/ prevoznici

470,000

Promovisanjenemotorizovanihvidova saobraaja

BS

40,000

Subvencijeifiskalnipodsticajiza nabavkuvozilasaniimemisijama (ukljuujuielektrinavozila)zajavni saobraajitaksislube

JS,EV

17,000

UvestistimulacijezaprimjenuTNG (finansijskeolakice,administrativni podsticaji)

TNG

Analizamogunosti,definisanje stimulativnihmjeraidonoenje odgovarajuihpropisa Promovisanjeipodsticanje upotrebeTNGauvozilima

Lokalne samouprave,MSP, Minunutranjih poslova,civilno drutvo(NVO, mediji) MSP,Minfinansija, lokalne samouprave, udruenja prevoznika MSP,Minfinansija, Minunutranjih poslova,lokalne samouprave Privatnisektor (distributerigoriva, monteriopreme), ME,MSP

15,000

Razvijatitrite(mreazasnabdijevanje TNGom,monteri)

TNG

90,000

81

67

82

Uvestiporeskeolakicekojebismanjile cijenuelektrinihvozilaipluginhibrida; takoeuvestiolakicezauvoznike/ distributere

EV,H

Analizamogunosti,definisanje poreskiholakicazadistributerei kupcevozila Definisanjepotrebnih informacija,prikupljanje podataka,definisanjei sprovoenjepotrebnih istraivanja Poboljanjaiirenjeobrazovnih programazakoleijavnost uopte Seminariiobuke,studijske posjete Saradnjasameunarodnim organizacijamaiproizvoaima, razvojiimplementacija programapodrke 230,000

Minfinansija,MSP, udruenja distributera

35,000

Upotpunitiosnovzauspostavljanje inteligentnogtransportnogsistema (prikupljanjepodataka,istraivanjaisl.)

ITS

Edukativniprogramizabiciklizam(u kolamaizajavnost);edukativni programizajavniisaobraajsaniskim emisijama Obukakadrova,razvojkapacitetazaITS

BS,JS, TNG, EV,H ITS

MSP,Direkcijaza saobraaj, Monteput, akademska zajednica,lokalne samopurave Minprosvete,MSP, MORT,civilnisektor (NVOimediji) MSP,Direkcijaza saobraaj,lokalne samopurave MSP,lokalne samouprave, udruenja prevoznika,MORT

230,000

60,000

Obezbjeivanjefinansijskepodrke (donacije,povoljnikrediti,partnerstvai pilotinicijative)zaobnovuvoznogparka, ukljuujuiuvoenjeelektrinihvozilai hibrida

JS

45,000

Ostaleidentifikovanemjere(detaljizaimplementacijunijesurazraeni) JS

Ogranienjauvozastarihvozila(minimum Euro3)

Podizanjesvijesti oprednostimajavnog saobraaja

JS JS

Promovisanjevidovasaobraajasa manjimemisijama(eljezniki)u meugradskomprevozu

InformisanjeipromocijaprijmeneTNGa, posebnozajavniprevoz

TNG EV,H

Promocijaipodizanjesvijestiusmjerena nakorisnikeiposebnonadistributere elektrinihvozilaipluginhibrida

68

Ostvaritiboljuusaglaenostikoordinaciju (meuplanovima,institucijamatjraznim akterimausaobraajnomsistemu)

ITS

Razvijatisistemzareciklaubaterija

EV,H

H ITS

Razvijatiinfrastrukturuzapunjenje baterija Unapreenjesaobraajnogsistema (infrastruktura,opremljenost saobraajnica)

Monitoringievaluacijazapodsektordrumskogsaobraaja KljunipokazateljizapraenjeiocjenuuspjenostisprovoenjaTNAakcionogplanazapodsektordrumskogsaobraajasu: 1)brojputnikaujavnomsaobraaju; 2)ueevozilasaniskimemisijamauprivatnomivoznomparkuprualacauslugausaobraaju(prevoznikaujavnomsaobraaju,taksislubama); 3)brojdistributera/prodavacakojiuponudiimajuelektrinaihibridnavozila; 4)udiovozilaopremljenihTNGinstalacijamauvoznomparku; 5)brojiduinabiciklistikihstaza; 6)diosaobraajnogsistema(gradovi,oblasti,putevi)kojijepokriveninteligentnimsaobraajnimsistemom.

Tehnologije

E=Poveanjeefikasnosti TDTakastodoziranje IAInertneanode

Skraenicekorienezapodsektorproizvodnjealuminijuma KAP=KombinataluminijumaPodgorica ME=Ministarstvoekonomije EPCG=ElektroprivredaCrneGore MORT=Ministarstvoodrivograzvojaiturizma AZS=Agencijazazatituivotnesredine

Vrem.okvir(g)

Podsektor:Proizvod.aluminijuma
Tehn. R& (skr) D ir E,TD, IA Faza Pri m

Stratekemjerepogrupama

Opis

10

15

Odgovornost

Trokovi ()

Prioritetnemjere
Definisanjedugoronecjenovne politikezaelektrinuenergijuza KAP ME,KAP,EPCG bez dodatnih trokova

PreciziranjeuslovapodkojimaKAP koristielektrinuenergiju

83

69

84

DonoenjeodlukeobudunostiKAPa, usaglaavanjeciljeva,boljakoordinacijai primjenapropisa

E,TD, IA IA
Izradadokumentainjegovo usvajanje Pripremnestudijeianalize KAP,akademska zajednica/ konsultanti KAP,ME,Min finansija KAP,akademska zajednica/ konsultanti KAP,projektantiili proizvoai tehnologija KAP,projektantiili proizvoai tehnologija ME,KAP KAP,MORT,AZS, konsultanti 25,000

Pregovoriidonoenjeodluke; jaanjekapaciteta,posebnoza inspekcijskinadzor

VladaCrneGore, KAP;ME,MORT, AZS

90,000

Usvajanjeakcionogplanazaregulisanje pitanjavrstogotpadakojibizaostaoiz postojeeproizvodnjeanoda

Rearaniranjepostojeetehnologijeza dobijanjeanoda,samogunou korienjanekihodstarihproizvodnih linija Obezbjeivanjeizvorafinansiranja

IA

35,000

E,TD, IA E,TD, IA TD,IA

Seminariipraktinaobuka

Pripremaplanafinansiranja, pregovorisapotencijalnim finansijerima Analizeistudijezaprimjenu tehnologija,definisanje tehnolokihrjeenja

17,000

Tehnolokaistraivanjausaradnjisa nacionalnomnaunoistraivakom zajednicom(alternativno:kupovina licenci) Obukaisertifikovanjemonteraopreme

270,000

40,000

Obukatehnikogioperativnogkadraza radsanovimtehnologijama

E,TD, IA E,TD, IA
Saradnja,prenosznanjai iskustava,obezbjeivanje potrebnihlicenci

Seminariipraktinaobuka

85,000

Meunarodnasaradnjana obezbjeivanjulicenci

25,000

Ostaleidentifikovanemjere(detaljizaimplementacijunijesurazraeni) E,TD, IA

Kampanjeopodizanjusvijestijavnostio znaajutehnolokihintervencijaza smanjenjeenergetskezavisnostiKAPai poboljanjekonkurentnosti

Monitoringievaluacijazapodsektorproizvodnjealuminijuma

SprovoenjeTNAakcionogplanazapodsektorproizvodnjealuminijumamoesepratitiiocijenitinaosnovudinamikeistepenaukomesutriprioritetne tehnolokemjereprimijenjeneuKAPu(mjerenobrojemelektrolizeratokomvremena).

70

GENERALNESKRAENICEKORIENEUPODSEKTORIMAZAPRILAGOAVANJEIZNAENJEBOJA
Boja Grupastratekihmjera Umreavanjekorisnika/interesnihgrupa Politikeimjere/instrumenti Promjeneuponaanju/organizaciji Trite,sistemskapodrkaifinansijskeusluge Obukaiobrazovanje Meunarodnasaradnjaiintelektualnapravasvojine

R&D=istraivanjeirazvoj Prim=primjena ir=irenje JPP=javnoprivatnopartnerstvo KP=klimatskepromjene GIS=geografskiinformacionisistem

Tehnologije/mjere SAP=StrategijaiakcioniplanzaKPizdravlje KV=Kontrolaispravnostivode NB=Nadzornadzaraznimbolestima MI=Medicinskaistraivanja JK=JaanjekapacitetasektorazaodgovornaKP

Skraenicekorienezapodsektorjavnogzdravlja DZ=Domovizdravlja IJZ=Institutzajavnozdravlje HMZ=Hidrometeorlokizavod AZS=Agencijazazatituivotnesredine MPRR=Ministarstvopoljoprivredeiruralnograzvoja MORT=Ministarstvoodrivograzvojaiturizma

Podsektor:Javnozdravlje
Faza Tehn. (skr) R&D Prim ir MI,JK

Vrem.okvir(g)

Stratekemjerepogrupama

Opis Prioritetnemjere
Ueeumeunarodnim mreamaiinicijativamaza istraivanjauticajaKPnazdravlje

10

15

Odgovornost
MZ,IJZ,DZ, akademska zajednica

Trokovi ()
120,000

Umreavanjekaosredstvozarazvoj kapacitetauzdravstvenomsektoru

85

71

86

Unapreenjeinformacioneosnove (prikupljanjepodataka,istraivanja)o uticajimaKPnazdravlje

SAP

Prikupljanjei organizacija postojeihpodataka,istraivanja, poboljanjaujavnozdravstvenoj statistici Organizacionapoboljanja, prenosznanjaiinformacija Nastavakiunapreenje dosadanjepraksepublikovanja savjeta,razvojdjelotvornijih nainazaprenosinformacijado korisnika Pripremaisprovoenjakampanja IJZ,MPRR,lokalne samouprave MZ,IJZ,DZ 90,000

MZ,IJZ,DZ,HMZ, AZS

170,000

Razvojkapacitetazazakvalitetan SAP odgovornanegativneuticajeKPna zdravlje,posebnouekstremnimuslovima

Poboljanjedostupnostiinformacija (publikacije,savjeti)ozatitibunarai vanostikontrolevodezapie

KV

70,000

Kampanjezapodizanjesvijestiokontroli vodezapie

KV

125,000

Poboljanjesaradnjeirazmjenapodataka sadrugiminstitucijamaisektorima(AZS, HMZ);multisektorskipristup(saradnjasa veterinarskimslubama,biolozima, entomolozimaitd.)posebnovaanzaNB

MI, NB

Definisanjepotreba,naina izvjetavanja/razmjenepodataka ikoordinacionihmehanizama; implementacija

IJZ,MPRR,MORT, lokalne samouprave,civilni sektor(NVOi mediji) MZ,IJZ,DZ,AZS, HMZ,MPRR, Veterinarska uprava,akademska zajednica MORT,IJZ,lokalne samouprave, vlasnici/upravljai lokalnihvodovodnih sistema

225,000

Ukljuivanjelokalnihsistemaza vodosnabdijevanjeuredovanmonitoring kvalitetavodezapie

KV

170,000

NB

Definisanjeprioriteta,razvoj kapacitetaupravljaavodovodnih sistema,obezbjeivanje sredstavazasubvencionisanje programaKVzaprioritetne lokalnesisteme vodosnabdijevanja Programiranje,prikupljanje podataka,obukamedicinskog osoblja

MZ,IJZ,DZ

205,000

Razvojinfrastrukture(informacionog sistema)iprikupljanjepodataka potrebnihzanadzorikontrolunovihi prijeteihzaraznihbolesti Definisanjeisprovoenjeprioritetnih istraivanja(uoblastimakaotosunpr. vektoriprenosiocibolesti,uticajitoplotnih udara,kartapolinacijeisl.)

MI

Definisanjeisprovoenje medicinskihprioritetnih istraivanja

IJZ,akademska zajednica

160,000

72

Poboljanjetehnikeopremljenosti zdravstvenogsektora(posebnohitne pomoi)zadjelovanjeuuslovimaKP

JK

Utvrivanjepotreba, osiguravanjeizvorafinansiranja, jaanjetehnikihkapaciteta

MZ,IJZ,Hitna pomo,DZ

420,000

Ostaleidentifikovanemjere(detaljizaimplementacijunijesurazraeni) SAP KV

Unapreenjestratekogokvira

Usaglaavanjepropisaokontrolihigijenske ispravnostivodezapiesaevropskim

Poboljanjauupravljanjusistemimaza vodosnabdijevanjeizatitavodoizvorita

KV NB

Osnaitislubezapraenjezaraznihbolesti (DomovizdravljaiIJZ)krozedukaciju doktora

Obukeirazvojkapacitetazaplaniranjei sprovoenjemedicinskihistraivanje

MI

Prenosmeunarodnihiskustava

MI, NB

Monitoringievaluacijazapodsektorjavnogzdravlja

KljunipokazateljizapraenjeiocjenuuspjenostisprovoenjaTNAakcionogplanazapodsektorjavnogzdravljasu: 1)ueeumeunarodnimmreamaouticajimaklimatskihpromjenanazdravlje; 2)proirenjesistemazdravstvenestatistikedaseukljuepodacirelevantnizaklimatskepromjene; 3)uspostavljanjesistemazanadzorikontrolunovihiprijeteihbolesti; 4)brojstudija/istraivanjaouticajimaklimatskihpromjenanazdravljeuCrnojGori; 5)procenatstanovnitvakojejeobuhvaenoprogramomredovnekontrolekvalitetavodezapie.

87

73

88

Tehnologije/mjere TVD=Tretmanvodeudomainstvu SK=Sakupljanjekinice SG=Smanjenjegubitaka PPU=Preiavanjeiponovnaupotreba EA=Efikasnikuniaparati

Vrem.okvir(g)

Skraenicekorienezapodsektorvodnihresursa MPRR=Ministarstvopoljoprivredeiruralnograzvoja MORT=Ministarstvoodrivograzvojaiturizma MZ=Ministarstvozdravlja IJZ=Institutzajavnozdravlje AZS=Agencijazazatituivotnesredine HMZ=Hidrometeorolokizavod

Podsektor:Vodniresursi
Faza Tehn. (skr) R&D Prim ir Opis Prioritetnemjere
Tehnikaiorganizaciona poboljanjaupreduzeimakoja upravljajuvodovodnim sistemima Analizamogunosti,definisanje podsticaja,donoenje odgovarajuihpropisa Jaanjekapacitetanadlenih slubi,posebnoinspekcijskog nadzora Podrkazaprimjenu meunarodnihsistema oznaavanja,irenjeinformacija Razvojkapacitetaulokalnim vodovodima,organizaciona poboljanja

Stratekemjerepogrupama SG

10

15

Odgovornost

Trokovi ()
975,000

Naplatatrokovavodepremautroenoj koliini(mjernaoprema,smanjenje nelegalnihprikljuaka)

Podsticajnapolitika(cijeneidrugi podsticaji)zaponovnuupotrebuvode

PPU

Lokalne samouprave, Vodovodi,MORT, MPRR,Upravaza vode MPRR,MORT, Upravazavode MPRR,MORT, Upravazavode, AZS ME,MORT

27,000

Poboljanjausprovoenjupropisa (posebnozazagaivaeiisputanje otpadnihvoda)

PPU

350,000

Oznaavanjeproizvoda

EA

20,000

Poboljanjauupravljanjulokalnim vodovodima

SG

630,000

Informativneiedukativnekampanjeza efikasneaparateimanjupotronjuu domainstvu

EA

Pripremaisprovoenje informativnihkampanja

Lokalne samouprave,MORT, MPRR,Upravaza vode,vlasnici vodovoda Lokalne samouprave, Vodovodi,MORT, MPRR,ME

48,000

74

Savjetidobrehigijenskeprakseza postupanjesavodomzapie,posebno kodekstremnihuslova(kaotosu poplave)

TVD

Publikacijeidruginainiprenosa informacijaopotrebiinainima dodatnogtretmanavodeu domainstvu Pripremasavjetaza projektovanjeiizgradnju objekatainainuupotrebe kinice Analizamogunosti,definisanje podsticaja,donoenje odgovarajuihpropisa Pripremaprojekataiprograma, osiguravanjepovoljnihizvora finansiranja(povoljnikrediti, meunarodniprojekti)za smanjenjegubitakau vodosnabdijevanju,preiavanje iponovnuupotrebu Definisanjeprojektnihzadataka zapotrebnestudije,sprovoenje analiza,promocijarezultata Unapreenjeobrazovnih programaiedukativnekampanje zajavnost MPRR,MORT, Ministarstvo finansija Lokalne samouprave,MORT, MPRR,Upravaza vode MORT,HMZ,IJZ 35,000

IJZ,MZ

50,000

Savjetioobjektimainainimazaispravno iefikasnosakupljanjekinice,nainima upotrebekiniceieventualnojpotrebi daljegtretmana

SK

Podrkazaizgradnjuinfrastrukture

SK

17,000

Korienjepovoljnihizvorafinansiranja (EUidrugiizvori)zainvesticije(detekcija gubitaka,opravkeiodravanjevodovoda, izgradnjasistemazapreiavanjei ponovnuupotrebu)

SG, PPU

1,800,000

Ispitivanjemogunostiipromovisanje ponovneupotrebevodeupoljoprivredii zadrugesvrhekadgodjetomogue/ prihvatljivo

PPU

MORT,AZS,MPRR

120,000

Edukacijaiinformativnekampanje(poev odvrtia)opotrebiouvanjavodnih resursa

SG, PPU

Minprosvete, MORT,MPRR,AZS, HMZ,civilnisektor (NVOimediji)

230,000

Ostaleidentifikovanemjere(detaljizaimplementacijunijesurazraeni) SG PPU PPU EA

Bloktarifekaomehanizamzapodsticanje racionalnogtroenja

Propisi/regulisanjeupotrebetehnike vode Adekvatnakaznenapolitikaza prekomjernozagaenjeineracionalno troenjevode Smanjenjeuvoznihdabinaikreiranje drugihpodsticajazairuupotrebu efikasnihaparata

75

89

90

Poveanjeupotrebeaparatazatretman vodeudomainstvu

TVD SG SG Monitoringievaluacijazapodsektorvodnihresursa

Jaanjecivilnogsektoraisaradnjaza postizanjeciljevaracionalnogkorienja vode

JPPkaonainfinansiranjapoboljanjau sektoruvodosnabdijevanja

KljunipokazateljizapraenjeiocjenuuspjenostisprovoenjaTNAakcionogplanazapodsektorvodnihresursasu: 1)brojpublikacija,obrazovnihiinformativnihkampanjaibrojmodifikacijaobrazovnihprogramaotretmanuvodezapieudomainstvima,sakupljanju kinice,racionalnomkorienjuvodnihresursaiupotrebiefikasnihkunhaparata;2)godinji podaciogubicimausistemimazavodosnabdijevanje; 3)godinjekoliinevodekojaseponovoupotrebljava; 4)brojpostrojenjazatretmanoptadnihvodaiprocenatstanovnitvaijeseotpadnevodetretiraju; 5)godinjeinvesticijezapoboljanjainfrastrukturezavodosnabdijevanje,tretmanotpadnihvodaizaponovnuupotrebu.

Tehnologije/mjere N=Navodnjavanjekienjemikappokap =Pravilnoubrenjeikontrolaplodnosti KP=Kombinovanaproizvodnja PO=Praktinaobuka

Skraenicekorienezapoljoprivrednepodsektore MPRR=Ministarstvopoljoprivredeiruralnog razvoja MORT=Ministarstvoodrivograzvojaiturizma BTF=Biotehnikifakultet AZS=Agencijazazatituivotnesredine HMZ=Hidrometeorolokizavod

Vrem.okvir(g)

Podsektor:Poljoprivreda
Faza Tehn. (skr) R&D Prim ir

Stratekemjerepogrupama

Opis Prioritetnemjere
Pomosaformiranjem udruenja,klasteraimrea; podsticanjeueau meunarodnimmreama

10

15

Odgovornost
MPRR,lokalne samouprave, savjetodavne slube,BTF, nevladinsektor

Trokovi ()
140,000

Udruenjapoljoprivrednika,stvaranje klastera;formiranjemreazaprenos znanjaitehnologija

76

Poboljanjekontroleprimjenevjetakih ubriva

Jaanjekapacitetanadlenih slubi,posebnosavjetodavnih slubiiinspekcijskognadzora Definisanjeiunapreenjemjera politikeruralnograzvoja, promocija Konsultacije,definisanjepotreba zanavodnjavanjem,ukljuivanje poljoprivrede(udruenja,strune slube)uprocesizradeplanova upravljanjananivouslivova MPRR,lokalne samouprave, meunarodne organizacije

MPRR,lokalne samouprave,BTF, savjetodavne slube,AZS

120,000

Podsticajnemjerezapoboljanjeuslova ivotaururalnimpodrujimaivee angaovanjemlaeradnesnage

KP

135,000

Institucionalnidogovoriiudruivanje korisnikavodekakobiseizbjegla prevelikacrpljenjavodnihresursai potencijalnikonflikti

70,000

Pomosapromocijomkombinovane proizvodnje(prekoudruenja poljoprivrednika)

KP

Pripremapromotivnih informacijainjihovoirenje

54,000

KP

Analizeistudije,demonstracija rezultata,publikacijeisavjeti

MPRR,savjetodavne slube,udruenja poljoprivrednika, lokalne samouprave, Upravazavode, HMZ,AZS MPRR,lokalne samouprave, savjetodavne slube,BTF, udruenja poljoprivrednika BTF,savjetodavne slube,lokalne samouprave

185,000

Razvojspecifinihznanjaokombinovanoj proizvodnjikaoprimjerudobreprakseu adaptacijinaklimatskepromjenei efikasnoprenoenjeznanja proizvoaima Dravnesubvencijedijelacijenesistema zanavodnjavanjekaopodsticaj proizvoaima

Analizamogunosti,definisanje subvencijaidonoenje odgovarajuihpropisa

17,000

Intenziviranjeistraivanjaoplodnosti zemljita,uvoenjeproblematike klimatskihpromjenaiprenoenje odnosnopraktinaprimjenarezultata

Definisanjepotrebnih istraivanja,pripremaprojektnih zadataka,angaovanje konsultanata,sprovoenje istraivanjaiprimjenarezultata

MPRR,Min finansija, savjetodavne slube,udruenja poljoprivrednika BTF/akademska zajednica,MPRR, savjetodavneslube

360,000

91

77

92

Promovisanjeprimjeneorganskihi nastavakispitivanjazamikrobioloka ubriva

Ispitivanjamikrobiolokih ubriva,poljskiogledi;priprema promotivnihmaterijalao organskimubrivimainjihovo irenje Analizastanja,pripremaplanovai definisanjepodsticaja Osiguravanjepovoljnihizvora finansiranja(agrobudet,povoljni krediti,meunarodniprojekti)za poboljanjeuslovaproizvodnje 25,000

BTF,savjetodavne slube,lokalne samouprave, udruenja poljoprivrednika

160,000

Otvaranjepogonazapreraduorganskih ubriva

Dostupnostfinansijskihsredstava poljoprivrednimproizvoaima

90,000

Osiguratidodatnaulaganjaodstrane draveilokalnihsamoupravakakobi praktinaobukapokrilatovieruralnih krajevaikakobidolodobrzogprenosa nauniitehnikihsaznanjaproizvoaima

PO

Analizamogunostiipotreba, pripremaviegodinjegplana ulaganja

MPRR,BTF, udruenja poljoprivrednika MPRR,Min finansija, meunarodne organizacije, razvojnebanke/ fondovi MPRR,lokalne samouprave,Min finansija, savjetodavne slube,BTF Savjetodavne slube,proizvoai/ distributeriopreme, udruenja poljoprivrednika BTF,savjetodavne slube,lokalne samouprave,MPRR

32,000

Obukezaprojektovanje,instalaciju, odravanjeirukovanjesistemimaza navodnjavanje

Seminariipraktineobuke

89,000

Razvojkapacitetanadlenihslubiza smanjenjeosjetljivostipoljoprivredena klimatskepromjene

KP

Jaanjekapacitetanadlenih slubi,razmjenaiskustava, seminari,studijskeposjete Radnaterenu,prenos informacijapoljoprivrednicima

120,000

Savjetovanjanatemuprednosti kombinovanjeproizvodnjeukontekstu klimatskihpromjena

KP

180,000

Proirenjeipoboljanjespecijalizovanih programaobukeolokalnoprikladnoj poljoprivrednojpraksizaupravljanje vodomizemljitem,biljnuproizvodnjui stoarstvoukontekstuklimatskih promjena

PO

Prenosznanjaiinformacijao neophodnimpromjenama poljoprivredneprakseu kontekstuklimatskihpromjena

Savjetodavne slube,lokalne samouprave,MPRR, udruenja poljoprivrednika Savjetodavne slube,lokalne samouprave,MPRR, udruenja poljoprivrednika

160,000

78

Validacijaiirenjeinformacijao tradicionalnojpoljoprivrednojpraksii razvojodgovarajuihtehnologijakoje kombinujuovaznanjasamodernim strategijama

PO

Saradnjasameunarodnim naunimidrugiminstitucijama, prenosznanjaiinformacija, sprovoenjeodgovarajuih analizaistudijaidefinisanje preporukazadomau proizvodnju

BTF,akademska zajednica, savjetodavne slube,lokalne samouprave, udruenja poljoprivrednika

120,000

Ostaleidentifikovanemjere(detaljizaimplementacijunijesurazraeni)

Unapreenjepolitikeiregulatornogokvira; unapreenjeinformacionogsistema

Promovisanjerazvojaseoskogturizmakao nainadasedodatnoosnaikombinovana proizvodnja

KP

Pobiljanjekoordinacijeisaradnje(naune institucije,struneiadministrativne slube) Obezbjeivanjeinformacijaomoguim negativnimefektimanepravilnog navodnjavanja(degradacijazemljita, erozija,neracionalnapotronjavode, oteenjausjevaisl.)

Razvojtritaopremezanavodnjavanje

Osiguravanjestabilnihizvorafinansiranja zakontroluplodnosti Organizacijaseminarainabavkaopremeza PO prenosznanja

Monitoringievaluacijazapoljoprivrednepodsektore

KljunipokazateljizapraenjeiocjenuuspjenostisprovoenjaTNAakcionogplanazapoljoprivrednepodsektore: 1)povrinapoljoprivrednogzemljitasasistemimazanavodnjavanje; 2)poboljanaevidencija(statistikipodaci)zakorienjeubriva; 3)upotrebaorganskihubriva; 4)brojstudijaispecifinihistraivanjaoupravljanjupoljoprivrednimzemljitemiproizvodnjiuuslovimaizmijenjeneklime; 5)ukljuivanjeproblematikeklimatskihpromjenauobukeiprogrameirenjainformacijazapoljoprivredneproizvoae.

93

79

94

Skraenicekorienezapodsektorobalnogpodruja MORT=Ministarstvoodrivograzvojaiturizma MPRR=Ministarstvopoljoprivredeiruralnog Tehnologije/mjere razvoja ICZM=Integralnoupravljanje AZS=Agencijazazatituivotnesredine ZM=Zatitamovarnihpodruja JPMorskodobro=JavnopreduzeeMorskodobro SOM=Sistematskoosmatranjeimonitoring HMZ=Hidrometeorolokizavod
Vrem.okvir(g)

Podsektor:Obalnopodruje
Faza Tehn. (skr) R&D Prim ir Opis Prioritetnemjere
Donoenjenovihpropisa, definisanjenadlenostiijaanje institucionalnogokvira Uvoenjeprincipaintegralnog upravljanjaiekosistemskog pristupauprostornoplaniranje; definisanjelinijeizakojenema gradnje Analizastanja,pripremaplanova

Stratekemjerepogrupama ICZM

10

15

Odgovornost
MORT,lokalne samouprave,JP Morskodobro, MPRR,AZS MORT,lokalne samouprave,JP Morskodobro

Trokovi ()
180,000

Razvojpravnogiinstitucionalnogokvira zaintegralnoupravljanjeuskladusa odredbamaBarselonskekonvencije

Poboljanjausistemuprostornog planiranjaiuvoenjesetbacklinije(kao totraiProtokolointegralnom upravljanjuBarselonskekonvencije)

ICZM

75,000

Pripremaplanovazazatitui rehabilitacijumovarnihpodruja

ZM

45,000

Prepoznavanjeodnosno"rezervisanje" potrebnogprostorazazatitu/ rehabilitacijumovarnihpodrujau odgovarajuimprostornimplanovima

ZM

Definisanjekriterija,izmjeneu prostornoplanskojdokumentaciji

MORT,lokalne samouprave,JP Morskodobro, akademska zajednica (ukljuujuiInstitut zabiologijumora), nevladinsektor MORT,lokalne samouprave

35,000

80

Jaanjesvijestioznaajumovarnih podrujaukontekstuprilagoavanjana KP

ZM

Promotivneaktivnosti,irenje informacija

90,000

Razvijanjekvalitetneioperativneslube zakontinuiranopraenjestanjeobalei mora;primjenanovihmonitoringtehnika ialatkizaprojekcijetrendovauuslovima KP

SOM

Izgradnjakapaciteta

MORT,lokalne samouprave,JP Morskodobro, akademska zajednica,civilni sektor(NVOi mediji) MORT,lokalne samouprave,JP Morskodobro, Institutzabiologiju mora,AZS,HMZ

225,000

Analize/studijezadaljaidetaljnija ispitivanjaosjetljivostiobalnogpodruja naKP

ICZM

Pripremaprogramskihzadataka, angaovanjekonsultanata, pripremaciljanihstudija

255,000

Unapreenjeinformacioneosnove, dopunapostojeihbazapodatakai njihovouvezivanjesaGISom

ICZM

Prikupljanjeiorganizacija postojeihpodataka,dodatna osmatranjaiistraivanja,geo referenciranjepodataka

430,000

Sprovoenjetopografskih(sazemljeiiz vaduha)ibatimetrijskihsnimanja, prikupljanjepodatakaopozicijiobalne linije,obalnimekosistemima,uestalostii magnitudipoplava,itd.

SOM

Definisanjepotreba,sprovoenje prioritetnihsnimanjai prikupljanjepodataka

MORT,lokalne samouprave,JP Morskodobro, Institutzabiologiju mora,akademska zajednica,HMZ, AZS MORT,lokalne samouprave,JP Morskodobro, AZS,Institutza biologijumora, Upravaza nekretnine,HMZ MORT,lokalne samouprave,JP Morskodobro, AZS,Institutza biologijumorai drugestrune institucije, konsultanti, nevladinsektor

370,000

95

81

96

Razmjenaznanjaiinformacija,razvoj kapacitetaozatitimovarnihpodruja

ZM

Saradnjairazmjenaznanjai informacijasameunarodnim organizacijama

MORT,lokalne samouprave,JP Morskodobro, akademska zajednica (ukljuujuiInstitut zabiologijumora), nevladinsektor

65,000

Ostaleidentifikovanemjere(detaljizaimplementacijunijesurazraeni) ICZM ZM

Efikasnaprimjenapropisa

Obezbjeenjefinansijskihsredstavaza adekvatnoupravljanjemovarnim podrujimai/ilirehabilitaciju

Jaanjekapaciteta,obukeirazvoj sposobnostizaintegralnoupravljanje

ICZM SOM Monitoringievaluacijazapodsektorobalnogpodruja

Obukezaprimjenumonitoringtehnika

KljunipokazateljizapraenjeiocjenuuspjenostisprovoenjaTNAakcionogplanazapodsektorobalnogpodrujasu: 1)usvajanjenovihpropisauskladusazahtjevimaBarselonskekonvencije; 2)institucionalnojaanje(uspostavljanjenovihinstitucija/slubiiliorganizacionapoboljanjapostojeih)zaICZM;3) utvrivanjesetbacklinije; 4)statusmovarnihpodruja.

82

Tehnologije/mjere MZ=Mjerezatite(odrivogazdovanje) PG=Planiranjegazdovanja

Vrem.okvir(g)

Skraenicekorienezapodsektoruma MPRR=Ministarstvopoljoprivredeiruralnog razvoja MORT=Ministarstvoodrivograzvojaiturizma AZS=Agencijazazatituivotnesredine HMZ=Hidrometeorolokizavod

Podsektor:ume
Faza Tehn. (skr) R&D Prim ir Opis Prioritetnemjere
Pomosaumreavanjemi razmjenominformacija, postizanjeveegnivoa transparentnostikodpripreme planova Prikupljanjepodatakaianalize stanja,definisanjeprioriteta, pripremainputazastrategiju

Stratekemjerepogrupama PL

10

15

Odgovornost
MPRR,Upravaza ume,udruenjau sektoruumarstva, meunarodne organizacije, nevladinsektor MPRR,Upravaza ume,lokalne samouprave, meunarodne organizacije, nevladinsektor

Trokovi ()
40,000

Umreavanje,prenosinformacijaiznanja vezanihzaplaniranjegazdovanjaumama ukonteksuklimatskihpromjena

Integrisanjeproblematikeklimatskih promjenaustrategijuupravljanja umama(radiouvanjazdravljauma, povrinapodumamaiprirodnih adaptacionihsposobnostiumskih ekosistema)

MZ

15,000

Primjenazakona,planovaiugovorai kontrolanjihovogsprovoenja

MZ

Jaanjekapacitetainspekcijskih organaislubezatiteuma

180,000

Definisanjeipraenjepokazatelja relevatnihzastanjeumaukontekstu klimatskihpromjena(funkcionalni monitoring)

PL

Konsultacijeidefinisanje pokazatelja,definisanjeobaveza zanjihovopraenje

Upravaza inspekcijske poslove,MPRR/ Upravazaume, MORT MPRR,MORT, Upravazaume, HMZ,AZS

23,000

97

83

98

Pripremaprojekatapoumljavanjai sanacijedegradiranih(sjeama,umskim poarima)uma

MZ, PL

Definisanjeprioriteta,priprema projekata,mobilizacija donatorskihsredstavaza implementaciju

120,000

Aktivnostinaispitivanjuosjetljivosti pojedinihvrstaumskogdrveauCrnoj GorinaKP

PL

Definisanjeprojektnihzadataka, sprovoenjeanalizaiistraivanja

MPRR,Upravaza ume,MORT, udruenjausektoru umarstva, meunarodne organizacije,civilni sektor(NVOi mediji) MPRR,Upravaza ume,MORT, akademska zajednica, meunarodne organizacije 200,000 MPRR,Upravaza ume,MORT, udruenjausektoru umarstva, meunarodne organizacije,civilni sektor(NVO,mediji) MPRR,Upravaza ume,privatni sektor MPRR,Upravaza ume,privatni sektor 80,000

Aktivnostinapodizanjusvijestio odrivomgazdovanjuiplaniranjukao nainimaadaptacijenaKP

MZ, PL

Promotivne aktivnosti, organizacionapoboljanja

Razvojtritazamanjevrijednedrvne sortimenete(pogonizapreradudrveta, energanenabiomasu)

MZ

Analize,stimulativneakcije, podsticaji Razvojmehanizamaza stimulisanjeprojekatazelene ekonomije(npr.ugovoriza povoljnokorienjedrveta/ drvnogotpadazauzvratne investicijeurazvojtehnologija) Razmjenainformacija,definisanje prioriteta,pripremaprojekata

45,000

Obezbjeivanjefinansijskepodrkeza investicijezarazvojzeleneekonomijeu umarstvu(npr.korienjemanjevrijednih drvnihsortimenataidrvnogotpadaza energanenabiomasu)

MZ

30,000

Podrkaprojektimaosnivanjaplantaa brzorastuihuma(saljekovitimi aromatinimbiljemidrugimnedrvnim umskimproizvodima)uciljusmanjenja pritisakanaprirodneresurse

MZ

MPRR,Upravaza ume,privatni korisnici, meunarodne organizacije

200,000

84

PL

Poboljanjekoordinacije,jaanje kapaciteta

MPRR,Upravaza ume

50,000

Uvezivanjepostojeihalatkiibaza podataka(inventura,softverzaplaniranje gazdovanja,GIS)zajaanjesistema planiranja Obukairazvojkapacitetazaprimjenu mjerazatite

MZ

Seminari,obuke,studijske posjete Jaanjekapaciteta;seminari, obuke,studijskeposjete MPRR,Upravaza ume,akademska zajednica, meunarodne organizacije

MPRR,Upravaza ume,udruenjau sektoru

180,000

Jaanjekapacitetanadlenihinstitucijai obukakadrovazaadaptacionemjereu planiranjugazdovanjaumama; poboljanjesaradnjeikoordinacije

PL

230,000

Ostaleidentifikovanemjere(detaljizaimplementacijunijesurazraeni)

Udruivanjekodsvihakteraulancu (vlasnici,korisniciidrugi)radipoboljanja koordinacije

MZ

Istraivanjeopotrebiprilagoavanja savremenihtehnologijauplaniranju gazdovanjanameunarodnomnivou lokalnimuslovima

PL

Monitoringievaluacijazapodsektoruma

KljunipokazateljizapraenjeiocjenuuspjenostisprovoenjaTNAakcionogplanazapodsektorumasu: 1)nivointegracijeproblematikeklimatskihpromjenauplaniranjeuumarstvu; 2)kapacitetumarskogsektoradasebavipitanjimaklimatskihpromjenauplaniranjugazdovanja; 3)brojstudija/ispitivanjaoosjetljivostiumanaklimatskepromjene; 4)brojiobuhvatprojekatazasprovoenjezatitnihmjerakojimasejaaprirodnikapacitetumskihekosistemadaseprilagode.

99

85

Aneks 2: Reference

Clements, R., J. Haggar, A. Quezada, and J. Torres (2011), Technologies for Climate Change Adaptation Agriculture Sector, X. Zhu (Ed.), UNEP Ris Centre ClimateTechWiki online baza podataka sa http://climatetechwiki.org EC (2009), White paper, Adapting to climate change: Towards a European framework for action, COM(2009) 147 final Elliot, M., Armstrong, A., Lobuglio, J. and Bartram, J. (2011), Technologies for Climate Change Adaptation the Water Sector, T. De Lopez (Ed.), UNEP Risoe Centre IMELS and CETMA (2007), Renewable Energy Resource Assessment for Montenegro Intergovernmental Panel on Climate Change (2007), Climate Change 2007: Synthesis Report International Energy Agency (2010), Projected Costs of Generating Electricity L. Christiansen, A. Olhoff and S. Trarup (eds.) (2011), Technologies for Adaptation: Perspectives and Practical Experiences, UNEP Riso Centre Linham, M., and Nicholls, R. (2010), Technologies for Climate Change Adaptation Coastal Erosion and Flooding, X. Zhu (Ed.), UNEP Risoe Centre Ministarstvo ekonomije (2010), Strategija regionalnog razvoja 2010 2014 Ministarstvo ekonomije, website o obnovljivim izvorima energije www.oie-cg.me Ministarstvo ekonomskog razvoja (2007), Strategija razvoja energetike do 2025. godine Ministarstvo ekonomskog razvoja (2008), Prostorni plan Crne Gore do 2020. godine

100

Ministarstvo ekonomskog razvoja i Javno preduzee Morsko dobro (2007), Prostorni plan podruja posebne namjene za morsko dobro Ministarstvo prostornog planiranja i ivotne sredine (2010), Prva nacionalna komunikacija Crne Gore prema okvirnoj Konvenciji Ujedinjenih nacija o promjeni klime (UNFCCC) Ministarstvo prostornog planiranja i ivotne sredine (2010), Strategija zatite biodiverziteta sa akcionim planom Ministarstvo prostornog planiranja i ivotne sredine (2010, nacrt), Strategija sektora graevinarstva u Crnoj Gori do 2020. godine Ministarstvo saobraaja, pomorstva i telekomunikacija (2009), Strategija razvoja saobraaja Ministarstvo turizma i ivotne sredine (2008), Nacionalna politika ivotne sredine Ministarstvo turizma i ivotne sredine (2008), Strategija razvoja turizma do 2020. godine Ministarstvo turizma i ivotne sredine i UNEP MAP PAP/RAC (2008), Studija izvodljivosti za program upravljanja obalnim podrujem (CAMP) Ministarstvo zatite ivotne sredine i ureenja prostora (2003), Strateki master plan za upravljanje otpadom na republikom nivou Ministarstvo zatite ivotne sredine i ureenja prostora (2005), Akcioni plan za stambenu politiku u Crnoj Gori Ministarstvo zatite ivotne sredine i ureenja prostora (2006), Master plan vodosnabdijevanja za primorski region i Cetinje Monstatov website http://www.monstat.org/cg/ UK Department of Energy and Climate Change (2011), Review of the generation costs and deployment potential of renewable electricity technologies in the UK UNDP and UNFCCC (2010), Handbook for Conducting Technology Needs Assessment for Climate Change, available on the website of the UN Framework Convention on Climate Change http://unfccc.int/ttclear/jsp/TNAHandbook.jsp

101

UNDP Montenegro (2010), The Economic Impacts of Climate Change in Montenegro: A First Look Vlada Crne Gore (2011), Energetska politika Crne Gore Vlada Crne Gore (2012), Zelena knjiga Strategije razvoja energetike do 2030. godine Vlada Republike Crne Gore(2007), Nacionala strategija odrivog razvoja 10 Aneks 3: Zakljuci regionalnih sastanaka

Cetinje, 25. 07. 2011. godine Uesnici: Milo Marko, optina Bar Slavko Velimirovi, optina Danilovgrad Nemanja Malovrazi, JP Morsko dobro Stanje i problemi: - Nadlenosti optina za smanjenje negativnog uticaja klimatskih promjena su ograniene, pojedinani doprinos optina u ovom kontekstu je neznatan - Optine koje imaju razvijenu industriju vie doprinose klimatskim promjenama - Emisije iz industrije nijesu dobro regulisane, elaborati o procjeni uticaja na ivotnu sredinu za velika industrijska postrojenja u regionu (KAP, eljezara) nijesu raeni; sada se kree sa primjenom novih zakona - U optinama u kojima nije razvijena industrija, sobraaj se moe smatrati najveim zagaivaem/sektorom koji doprinosi emisijama gasova staklene bate (GHG) - Pitanja odlaganja i upravljanja otpadom su u nadlenosti pojedinih optina i jo uvijek nijesu rijeena na zadovoljavajui nain; optad doprinosi emisijama GHG - Ekonomski interesi preovladavaju nad ulaganjem u zatitu ivotne sredine (treba ispitati isplativost primjene obnovljivih izvora energije)

102

Predloena rijeenja za doprinos smanjenju emisija i prilagoavanje na promjene klime su: - Mora se raditi na jaanje svijesti graana (u prvom planu djeca) - Stimulisati upotrebu obnovljivh izvora energije, na primjer kroz smanjenje komunalija za objekte koji koriste solarne panele (ovaj podsticaj se ve primjenjuje u nekim od optina u regionu) - Energetska efikasnost, kako na nacionalnom tako i na lokalnom nivou, je oblast koja ima velike mogunosti da doprinese smanjenju emisija; odreeni broj optina ve uestvuje u programima poboljanja energetske efikasnosti - Iako Crna Gora ima neznatan doprinos klimatskim promjenama u globalnim okvirima, mora se poeti sa aktivnostima koje e doprinjeti smanjenju emisija i prilagoavanju na negativne uticaje klimatskih promjena - Sve aktivnosti treba da krenu od lokalne samouprave pa nadalje Berane, 26. 07. 2011. godine Uesnici: Danko Orovi, optina Berane Rita Barjaktarovi, optina Berane Sajmon Klimenta, Turistika organizacija Roaje Mira Boovi, Turistika organizacija Berane Stanje i problemi: - to se tie sjevera Crne Gore pravci razvoja su poljoprivreda i turizam - Od poljoprivrednih grana najznaajnije su stoarstvo, voarstvo i ratarstvo; njihovim daljim razvojem raste i potencijal za poveanje emisija, ali postoje naini da se emisije kontroliu - Industrija koja je nekada funkcionisala u istonom dijelu sjevernog regiona (optine Kolain, Mojkovac, Bijelo Polje, Berane, Roaje, Andrijevica, Plav) je gotovo zamrla; sada u ovom dijelu Crne Gore nema velikih emitera CO2

103

- Zagaenje: javljaju se problemi sa vrstim otpadom, koje treba rijeiti sanitarnim deponijama (to e doprinijeti smanjenju emisija); postojea smetlita treba sanirati - Vode: vodama se ne upravlja na adekvatan nain, to pokazuju i poplave koje nijesu samo posljedica padavina i ostalih klimatskih faktora nego i neadekvatnog korienja pjeska i ljunka i neadekvatne (neplanske) sjee uma; ovo je dovelo do mijenjanja toka rijeka odnosno erozije zemljita, to pogorava uticaje klimatskih promjena - Poplave koje se deavaju u ovom regionu su potvrda klimatskih promjena - Upotreba energije, ukljuujui korienje drva za ogrijev, doprinosi emisijama gasova staklene bate - Turizam, kao jedan od razvojnih prioriteta regiona, bazira se na razvoju kako zimskog tako i ljetnjeg planinskog turizma - Prostorni plan za Bjelasicu i Komove predvia izgradnju 8 ski centara pitanje je da li je takva orjentacija odriva u kontekstu klimatskih promjena - Kapaciteti tj. njihov nedostatak predstavljaju znaajno ogranienje u regionu (na primjer nedostatak adekvatno osposobljenih kadrova za razvoj specifinih turistikih proizvoda) - umarstvo je jo jedna vana razvojna grana za region; trenutno je akcenat na ekonomskom iskoriavanju uma, ima primjera neracionalnog korienja Predloena rijeenja za doprinos smanjenju emisija i prilagoavanje na promjene klime su: - Neophodno je aktivnije raditi na edukaciji i jaanju svijesti graana po pitanju odlaganja otpada - Smanjenje emisija od grijanja moe se postii centralizovanim rjeenjima kakvo je na primjer izgradnja toplane na biomasu i otpad - Ulagati u razvoj seoskog turizma, eko turizma, turizam u Nacionalnim parkovima, orjentisati se na razvoj turizma u ljetnjem periodu; poljoprivreda je veoma bitna u razvoju ovih vrsta turizma; Raditi na valorizaciji prirodnih turistikih motiva - Jaati edukaciju kadrova (optine, turistike oraganizacije)

104

- Poboljanja u upravljanju umama i poumljavanje - Neophodna su znaajna poboljanja u upravljanju vodama i racionalno korienje ovog znaajnog (i za sad obilnog) prirodnog resursa abljak, 28. 07. 2011. godine Uesnici: Danica urovi, TE Pljevlja Dragoljub Puri, optina abljak Dragan Djurovi, Vektra Jaki Stanojka Vemi, optina abljak Miladin Radoevi, Mirai group-Javorak Danilovi Violeta, P.J. abljak Vanja Krgovi-arovi, N.P. Durmitor Stanje i problemi: - Registruju se promjene na umama (suenje) i biodiverzitetu pod uticajem globalnih klimatskih promjena - Vrlo je bitno da se iznesu tani podaci o stanju biodiverziteta, u Crnoj Gori vrlo je malo egzaktnih podataka, dugo nije raen monitoring - Programi praenja stanja i podaci o promjenama/trendovima su generalno na dosta niskom nivou - Posveenost ivotnoj sredini nije na velikom nivou - Termoelektrana Pljevlja, jedan je od najveih zagaivaa i emitera gasova staklene bate, koja radi sa zastarjelom tehnologijom; toplotna energija iz TE se ne koristi - Po pitanjima zatite ivotne sredina, TE jedino radi uklanjanje estica, zapoelo se sa pripremama za odsumporavanje i uklanjanje oksida azota - Planira se izgradnja drugog bloka TE, koji e imati manje emisije gasova staklene bate u poreenju sa starim postrojenjem, ali e poveati ukupne emisije

105

- Znaajan izvor emisija u Pljevljima su pojedinana loita kojih ima oko 3.500 i koja kao pogonsko gorivo uglavnom koriste lignit (neadekvatni kotlovi, nepotpuno sagorijevanje) Predloena rijeenja za doprinos smanjenju emisija i prilagoavanje na promjene klime su: - Treba raditi na izgradnji malih hidroelektrana, vjetroelektrana (ako je podruje adekvatno za ovaj vid iskorienja obnovljivih izvora energije, bez naruavanja ivotne sredine) - Programi energetske efikasnosti su veoma znaajni, pokrenuti su u nekim optinama; Kao pilot projekat raena su poboljanja kod javne rasvjete, a postoji i studija o potencijalu za sjever Crne Gore (ukljuujui Niki) - Toplifikacija Pljevalja i izgradnja toplana koje bi koristile biomasu i/ ili tehniku vodu iz novog bloka za sisteme za grijanje - Prelazak na alternativni vid ogrijeva biomasa otpadno drvo, su jedno od rijeenja smanjenja negativnog uticaja klimatskih promjena. - Firma Vektra Jaki Pljevlja e od oktobra o. g. poeti da koristi biomasu za sopstvena energetska postrojenja, grijanje i proizvodnju elektrine energije - Neophodna je bolja koordinacija meu nadlenim tijelima da bi se pruili adekvatni odgovori na problematiku klimatskih promjena - Potrebna su poboljanja u planiranju i realizaciji sjee uma

106

11

Aneks 4: Lista razvojnih dokumenata i prioriteta

11 Aneks4:Listarazvojnihdokumenataiprioriteta
OPTADOKUMENTA 1. Nacionalnastrategijaodrivograzvoja(NSOR) 2 ProstorniplanCrneGore(PPCG) 3. Strategijaregionalnograzvoja(SRR) 4. Nacionalnapolitikazatiteivotnesredine(NPZS) SEKTORSKADOKUMENTA Energetika 1. Strategijarazvojaenergetike(SRE) 2. Energetskapolitikado2030.godine(EPdo2030) 3. Akcioniplanenergetskeefikasnosti2010 2012(APEE2010 2012) 4. Operativniplanenergetskeefikasnostiorganadrzavneupraveza2012.godinu 5. StrategijaenergetskeefikasnostiCrneGore Industrijaipreduzea 1. StrategijarazvojaMSP20112015 Saobraaj 1. Strategijarazvojasaobraaja(SRsaobraaja) Poljoprivredairibarstvo 1. Strategijarazvojapoljoprivrede2007 2013(SRpoljoprivrede) 2. Nacionalniprogramproizvodnjehraneirazvojaruralnihpodruja2009 2013 3. Programrazvojaorganskepoljoprivrede2009 2012(PRorganskepoljoprivrede) 4. IPARDprogram(nacrt) 5. Nacionalniprogramrazvojaribarstva2009 2013(NPRribarstva) Otpad 1. Masterplanzavrstioptad(MPzavrstiotpad) 2. Nacionalniplanupravljanjaotpadom Graevinarstvoistanovanje 1. Strategijarazvojagraevinarstva(SRgraevinarstva) 2. Nacionalnastambenastrategija Turizam 1. Strategijarazvojaturizma(SRturizma) Vodniresursi 1. Vodoprivrednaosnovaiz2001(Vodoprivrednaosnova) 2. Masterplanovizaotpadnevode(MasterplanovizaOV) umarstvo 1. Nacionalnaumarskapolitika(NP) Biodiverzitet 1. Strategijabiodiverzitetasaakcionimplanom(SBAP) Obalnopodruje 1. Strategijaintegralnogupravljanjaobalnimpodrujem(nacrt)(SIUOP) 2. ProstorniplanpodrujaposebnenamjeneMorskodobro(sadaupripremiprostorniplanzaobalno podruje) Javnozdravlje 1. Akcioniplanzaivotnusredinuizdravljedjece2012 2016(CEHAP) Nauka,istraivanjairazvoj 1. Strategijanaunoistraivakedjelatnosti20082016(StrategijaNID) Drutvenirazvoj,socijalnapolitika... 1. Strategijasuzbijanjasiromatvaisocijalneiskljuenosti2007 2011(SSSSI) 2. Nacionalnastrategijazapoljavanjairazvojaljudskihresursa2007 2011(NSzapoljavanjaiRLJR)

91
107

Razvojniprioritietizaivotnusredinu Efikasnakontrolaismanjenjezagaenja(NSOR) Poboljanjekvalitetavazduhauurbanimcjelinama, jaanjeinstrumentaupravljanjaivotnomsredinom, poboljanoupravljanjeoptadomirazvojpolitikeKP Poveanjepovrinezatienihpodruja,odrivo upravljanjevodnimresursima,zemljitem,moremi obalnimpodrujem,umamaiprostorom Ouvanjebiodiverziteta,poljoprivrednogzemljita; racionalnokorienjemineralnihsirovina;poboljano upravljanjeotpadom Vodosnabdijevanje,tretmanotpadnihvoda,upravljanje optadom Ouvanjeprirodneravnoteeiotpornostiekosistema DefinisanjemjeraprilagoavnjakaoodgovornaKP Primjenaniskokarbonskihtehnologija,odrivo korienjeresursairazvojkomunalneinfrastrukture EE,OIE,racionalnokorienjeenergetskihresursauz uvaavanjeprincipazatiteivotnesredine Planiranjeiizgradnjasaobraajnica,kontrolazagaenja

Odrivoupravljanjeprirodnimresursima(NSOR)

Racionalnokorienjeprirodnihresursa,poboljanje kvalitetaivota(PPCG) Razvojkomunalneinfrastrukture(NPZS) Zatitamoraipriobalnogpodruja,zatita biodiverziteta(NPZS) Prilagoavanjenaklimatskepromjene(NPZS) Zatitaivotnesredineukonteksturegionalnograzvoja; posebnapodrkapodrujimakojazaostajuurazvoju (SRR) Odrivenergetskirazvoj(EPdo2030) Minimiziranjenegativnoguticajarazvojasaobraajne infrastruktureisaobraajana ivotnusredinu(SRsaobraaja) Odrivo gazdovanje resursima (SR poljoprivrede) Poveanjekoliineprikupljenogotpada,razvoj regionalnihdeponija(MPzavrstiotpad) Smanjenjeproizvedenihkoliinaotpadakojeseodlau nadeponijama(MPzavrstiotpad) Poveanjestepenarecikliranjaotpada(MPzavrsti otpad) Odravanjeiunapreivanjereimavoda (Vodoprivrednaosnova) Razvojsistemazasakupljanjeotpadnihvodai postrojenjazatretman(MasterplanovizaOV) Zatitaiunapreenjesvihkomponentibiolokog diverziteta,injihovoodrivokorienje(SBAP) Ouvanjejedinstvenihkvalitetaivotnesredineobalnog podruja(nacrtSIUOP) Odrivoplaniranjeirazvojturizmauobalnompodruju (nacrtSIUOP) Ostvarivanjedugoroneotpornostiiproduktivnosti umaipovezanihekosistema(NP) UlogaumausmanjenjuemisijaiprilagoavanjunaKP (NP)

Usklaivanjerazvojapoljoprivredesaouvanjem ivotnesredine Razvojsistemazaprikupljanjeotpada(proirenjena novapodruja,poboljanjeuslugaodvoenja)i izgradnjasanitrarnihdeponija Razvojsistemaodvojenogsakupljanjaotpada Razvojsistemaodvojenogsakupljanjaotpadai recikliranja Zatitavodaodzagaenja,vienamjenskokorienje voda,integralnoupravljanje;zatitaiunareenje ekolokihuslovavodnihsistema Izgradnjaprioritetneinfrastrukture Osnovnipristupnakomesezasnivazatita biodiverzitetajeekosistemskipristup;KPprepoznate kaoprijetnja Zatitamorskihiobalnihekosistema,poljoprivrednog zemljita,vodnihresursa Uravnoteenanamjenaprostoraikontrolisana,odrivi razvojturizma Odrivoupravljanjeumskimresursima(socijalne, ekonomskeifunkcijevezanezaivotnusredinu) IspitatipotencijalezavezivanjeCO2,rizikezaumeod KP;ukljuitiKPuplaniranje

92
108

Ekonomskirazvojniprioritiet Ubrzanjeekonomskograstairazvojaismanjenje regionalnerazvojnenejednakosti(NSOR) Ublaavanjeregionalnihnejednakosti;razvojurbanihi ruralnihpodruja(PPCG) Ravnomjernijirazvojjedinicalokalnesamoupravei regiona(SRR) Ubrzanirazvojmanjerazvijenihjedinicalokalne samoupraveiregiona(SRR) Sigurnostusnabdijevanjuenergijom(SRE) Razvojusluga;razvojMSPipoveanjezaposlenostiu sjevernomregionu(planinskiturizam,prozivodnja zdravehrane,odrivoumarstvo) Razvojuskladusauskladusapotencijalimai ogranienjimapodruja;poboljanjeinfrastrukture Razvojljudskihresursaiinfrastrukture;razvoj konkurentnostiodrivimkoricenjemprivrednih, ruralnihikulturnihresursa Potrebnisupomozaprepoznavanjeioptimalno koricenjerazvojnihpotencijalaovihpodrujakaoi podsticajnemjere Sigurno,bezbjedno,pouzdanoikvalitetno snabdijevanjepotroaaenergijomporealnim cijenama Racionalnokorienjehidropotencijalanaslivovima rijekaMorae,Zete,Lima,Pive,Tare,Ibraiehotine; izgradnjaTEPljevlja2(itoplifikacijaPljevalja) PoboljanjeEEdonivoasrednjerazvijenihzemaljaEU Poredhidropotencijala,prioritetjeenergijasunca; razvojkogeneracije Razvojsistematenognaftnoggasaiprirodnoggasa Utedaod2%prosjenefinalnepotronjegodinje Utedaod9%prosjenefinalnepotronje(bezKAPa) do2018 Istraivanjepotencijala,krerianjepovoljnogambijenta Unapreenjejavnogtransportaieljeznikog saobraaja;energetskiefikasnainiskoemisionavozila, integracijakriterijumaEEuprojekte

Smanjenjeenergetskezavisnosti(SRE)

Energetskaefikasnosti(SRE) 20%ukupnepotronjeprimarneenerijeizobnovljivih izvora(SRE) KorienjeTNGaiprirodnoggasa(SRE) Mjereutedeenergijeipoboljanjestatistikogsistema zaEE(APEE20102012) PoveanjeEE(EPdo2030) IskoriavanjeOIE(EPdo2030) Racionalnokorienjeenergijeusaobraajuipromocija mjeraEE(EPdo2030) PodrkarazvojuCDMprojekata(EPdo2030) Istraivanje,razvoj,primjenanovih,zaivotnusredinu odrivihtehnologija(EPdo2030) Poboljanjesigurnostiibezbjednosti,poveanje kvalitetasaobraajnihusluga(SRsaobraaja) Unapreenjepoljoprivredei ruralnirazvoj(SR poljoprivrede) Razvojorganskepoljoprivrede(PRorganske poljoprivrede) Unpreenjeprimarneproizvodnjeiprerade(nacrt IPARDprograma) Diversifikacijaruralneekonomije(nacrtIPARD programa) Odrivokorienjeribljihresursa(NPRribarstva) Razvojpreraivakihkapaciteta;konkurentnostsektora ribarstva(NPRribarstva) Jaanjekonkurentnostioperativeirazvojindustrije graevinskihmaterijala(SRgraevinarstva) Kvalitetugraevinarstvu(SRgraevinarstva)

Kvalitetnasaobraajnainfrastruktura,kontrola saobraajnicaivoznihsredstava,efikasnost Stabilnaponudabezbjednehrane,poboljanje standardaseoskogstanovnitva,podizanje konkurentnostiproizvoaahrane Proizvodnjaorganskehraneuzsmanjenjeuticajana ivotnusredinu Poboljanjabezbjednostiikvalitetahrane,zatita ivotnesredine,zatitaivotinjaizdravljabilja Otvaranjenovihradnihmjestaipoboljanjeuslova ivotaururalnimpodrujima Uspostavljanjebalansaizmeuresursaikapacitetaflote

Razvojiprimjenatehnikihstandarda(ukljuujuiEE standarde)

93
109

Stvaranjepotrebneturistikeiprateeinfrastructure (SRturizma) RazvojCGkaocjelogodinjeturistikedestinacije(SR turizma) Konkurentnostdrvopreraivakeindustrije,doprinos socijalnomiekonomskomrazvojururalnihpodruja (NP) Drutvenirazvojniprioriteti Smanjenjesiromatva(NSOR)

Razvojsaobraajneikomunalneinfrastrukture, izgradnja/poboljanjeturistikihkapaciteta Diverzifikacijaponude

Smanjitisiromatvo;obezbijeditijednakostupristupu uslugamairesursima Poboljanjesistemaupravljanja(NSOR) Ukljuenostakteraudonoenjeisprovoenjepolitika, izgradnjakapaciteta Unaprijeenjesocijalnogiekonomskogpoloajaranjivih Omoguavanjeukljuivanjamarginalizovanihgrupa grupastanovnitva(SSSSI) stanovnitvaintervencijamauetirikljuneoblasti: zdravstvu,obrazovanju,socijalnojzatitiizapoljavanju Raststandardaidostupnostistanovanja(Nacionalna Veedostupnostistanovaiobezbjeivanjekvalitetnog stambenastrategija) stambenogfonda,posebnozaekonomskiugorenei siromane Poboljanjepristupadjecekvalitetnimizvorimavodei Bezbjednavodazapieururalnimpodrujima, infrastrukturi(CEHAP) bezbjednavodazakupanje,sanitarniobjekti Smanjenjeizloenostidjecezagaenjuvazduha(CEHAP) Zagaenjevazduha,dimodcigareta,olovougorivima Razvojnaukeitehnologije,poveanjenjihovog Prioritetneoblastisu:naukaiobrazovanje,ivotna doprinosarazvojudrutvauznajveumoguuprimjenu sredina,turizam,poljoprovreda,zdrvaljestanovnika, novihikreiranjesopstvenihznanjaitehnologija energetika (StrategijaNID) Smanjenjenezaposlenosti(NSzapoljavanjaiRLJR) Otvaranjenovihradnihmjesta,podsticajizapoljavanju mladih,podsticanjepreduzetnitva Poveanjeproduktivnostiikvalitetarada(NS Restrukturiranje,osposobljavanje,obrzovanje zapoljavanjaiRLJR) Jaanjesocijalnekohezije(NSzapoljavanjaiRLJR) Zapoljavanjeena,prevencijasocijalneiskljuenostii siromatva

94
110

111

SADRAJ

Kontaktdetalji........................................................................................................................................................................................................ 5 1.1 Detaljiozemlji................................................................................................................................................................................................ 5 1.2 KoordinacijaTNAprojekta............................................................................................................................................................................. 5 1.3 Uesniciprocesa............................................................................................................................................................................................. 6 2 Razvojniprioritetiukontekstuklimatskihpromjena...........................................................................................................................................10 3 Podsektorizaublaavanjeklimatskihpromjena(smanjenjeemisija)................................................................................................................. 12 3.1 Prioritiziranipodsektorizaublaavanje.......................................................................................................................................................13 3.1.1 Grafikonsakoristimazapodsektorezaublaavanjeemisija............................................................................................................... 14 4 Podsektorizaprilagoavanjenaklimatskepromjene.........................................................................................................................................15 4.1 Prioritiziranipodsektorizaprilagoavanje..................................................................................................................................................17 4.1.1 Grafikonsakoristimazapodsektorezaprilagoavanjenaklimatskepromjene................................................................................ 18 5 Proizvodnjaenergije:identifikovanetehnolokeopcijepokategorijama .......................................................................................................... 19 5.1 Kratkoronetehnologijemalogobima........................................................................................................................................................19 5.1.1 Malehidroelektrane............................................................................................................................................................................ 19 5.1.2 Vjetroelektranenakopnu....................................................................................................................................................................20 5.1.3 Solarnifotonaponskipanelikoncentrisani,ugraeninagraevinskimobjektima,povezaninamreu,autonomni.......................23 5.1.4 Kombinovanaproizvodnjaelektrineitoplotneenergije(CHP)nabiomasukogeneracija(malapostrojenja)................................25 5.1.5 Hvatanjemetananadeponijamazakombinovanuproizvodnjuelektrineitoplotneenergije......................................................... 27 5.2 KratkoronetehnologijevelikogobimaKVO...............................................................................................................................................30 5.2.1 Velikehidroelektrane...........................................................................................................................................................................30 5.3 Srednjedodugoronetehnologijemalogobima .........................................................................................................................................32 5.3.1 Solarnetermalneelektranekoncentrisanesolarneelektrane.......................................................................................................... 32 5.4 Srednjedodugoronetehnologijevelikogobima.......................................................................................................................................34 5.4.1 Gasnaelektrana(kombinovaniciklus).................................................................................................................................................34 5.4.2 Upravljanjekomunalnimotpadomprimjenomgasifikacijenabaziplazme........................................................................................ 36 6 Potronjaenergije(sektoristanovanjaiusluga):identifikovanetehnolokeopcijepokategorijama............................................................... 39 6.1 Kratkoronetehnologijemalogobima........................................................................................................................................................39 1

Aneks5:TNAssessizvjetaji

6.1.1 Solarnitermalnisistemizagrijanjevodeudomainstvimaisektoruusluga(SWH)........................................................................... 39 6.1.2 Toplotnepumpezagrijanjeihlaenjeprostoraigrijanjevodeudomainstvimaisektoruusluga................................................... 41 6.1.3 Izolacijaspoljnjihzidovaobjekatazaptivanjeotvoraipukotinaudomainstvimaisektoruusluga................................................. 43 6.1.4 Visokoefikasnoosvjetljenje(kompaktnefluorescentnesijaliceiLEDosvjetljenje)udomainstvimaisektoruusluga......................45 6.1.5 Visokoefikasniureaji(hladnjaci,zamrzivai,mainezave,mainezasue,televizori,PCmonitori)udomainstvimaisektoru usluga 47 6.1.6 Upotrebaprirodnoggasa(propanbutan)zakuvanjeudomainstvimaisektoruusluga................................................................... 49 6.2 Srednjedodugoronetehnologijemalogobima .........................................................................................................................................51 6.2.1 Visokoefikasniklimaureajiudomainstvimaisektoruusluga......................................................................................................... 51 6.3 Srednjedodugoronetehnologijevelikogobima.......................................................................................................................................53 6.3.1 Automatizacijastambenihobjekata,optimizacijasistemaupravljanjapametnimureajimaudomainstvu,senzori(BEMS).........53 7 Drumskisaobraaj:identifikovanetehnolokeopcijepokategorijama............................................................................................................. 55 7.1 Kratkoronetehnologijemalogobima........................................................................................................................................................55 7.1.1 LPGtehnologijateninaftnigas........................................................................................................................................................55 7.2 Kratkoronetehnologijevelikogobima.......................................................................................................................................................57 7.2.1 Biogoriva.............................................................................................................................................................................................. 57 7.3 Srednjedodugoronetehnologijemalogobima .........................................................................................................................................59 7.3.1 Hibridnavozila ...................................................................................................................................................................................... 59 7.3.2 Pluginhibridnavozila..........................................................................................................................................................................61 7.3.3 Poveanjeefikasnostidizelmotora.....................................................................................................................................................63 7.3.4 Elektrinavozila................................................................................................................................................................................... 65 7.4 Srednjedodugoronetehnologijevelikogobima.......................................................................................................................................68 7.4.1 MenadmentusaobraajuInteligentnitransportnisistemi............................................................................................................. 68 8 Proizvodnjaaluminijuma:identifikovanetehnolokeopcijepokategorijama ................................................................................................... 70 8.1 Kratkoronetehnologijemalogobima........................................................................................................................................................70 8.1.1 Poveanjeenergetskeefikasnostiiradnetemperatureelektrolizera................................................................................................. 70 8.2 Kratkoronetehnologijevelikogobima.......................................................................................................................................................71 8.2.1 Takastodoziranjegliniceiboljaprocesnakontrola........................................................................................................................... 71 8.3 Srednjedodugoronetehnologijevelikogobima.......................................................................................................................................73 8.3.1 Inertneanode ....................................................................................................................................................................................... 73 9 Koliinavode:identifikovanetehnolokeopcijepokategorijama..................................................................................................................... 74 9.1 Kratkoronetehnologijemalogobima........................................................................................................................................................74 9.1.1 Sakupljanjekinice............................................................................................................................................................................... 74 2

9.1.2 Tretmanpijaevodeudomainstvimaibezbjednouvanje............................................................................................................... 76 9.2 Kratkoronetehnologijevelikogobima.......................................................................................................................................................78 9.2.1 Preiavanjevodeiponovnaupotreba..............................................................................................................................................78 9.2.2 Upravljanjegubicima,otkrivanjeiopravkaoteenjaucjevovodnomsistemu.................................................................................. 80 9.2.3 Mapiranjeopasnostiodpoplava.........................................................................................................................................................81 9.2.4 Upozorenjeopoplavama.....................................................................................................................................................................83 9.3 Srednjedodugoronetehnologijemalogobima .........................................................................................................................................84 9.3.1 Upotrebaaparataiuredjajakojitroemanjevode............................................................................................................................. 84 10 Javnozdravlje:identifikovanetehnolokeopcijepokategorijama................................................................................................................ 86 10.1 Kratkoronetehnologijemalogobima........................................................................................................................................................86 10.1.1 Izradastrategijainacionalnihakcionihplanovazaprevencijuiublaavanjeuticaja.......................................................................... 86 10.2 Kratkoronetehnologijevelikogobima.......................................................................................................................................................88 10.2.1 Kontrolahigijenskeispravnostivodezapie.......................................................................................................................................88 10.2.2 Odravanjeiunapreivanjevodovodneikanalizacioneinfrastrukture,posebnoupriobalnomdijelu .............................................. 90 10.2.3 Jaanjenadzoraikontrolenadzaraznimbolestima............................................................................................................................ 91 10.2.4 Sistemzaranoupozoravanjenazdravstveneimplikacijevremenskihnepogoda.............................................................................. 93 10.3 Srednjedodugoronemalogobima............................................................................................................................................................95 10.3.1 Medicinskaistraivanja........................................................................................................................................................................95 10.4 Srednjedodugoronevelikogobima..........................................................................................................................................................96 10.4.1 Monitoringvazduhaipraenjeuticajaklimatskihpromjenanazdravlje............................................................................................ 96 10.4.2 Jaanjekapacitetazdravstvenogsektora,posebnohitnemedicinskepomoi................................................................................... 98 11 Poljoprivrednozemljite:identifikovanetehnolokeopcijepokategorijama............................................................................................. 100 11.1 Kratkoronetehnologijemalogobima......................................................................................................................................................100 11.1.1 Pravilnoubrenjeikontrolaplodnosti..............................................................................................................................................100 11.1.2 Formiranjeterasa............................................................................................................................................................................... 102 11.1.3 Navodnjavanjekienjemikappokap................................................................................................................................................104 11.1.4 Udruenjekorisnikavode ...................................................................................................................................................................107 12 Poljoprivrednaproizvodnja:identifikovanetehnolokeopcijepokategorijama......................................................................................... 110 12.1 Kratkoronetehnologijevelikogobima.....................................................................................................................................................110 12.1.1 Integralnazatitabilja........................................................................................................................................................................110 12.1.2 Kontrolazdravljadomaihivotinja...................................................................................................................................................112 12.1.3 Kombinovanapoljoprivrednaproizvodnja.........................................................................................................................................114 12.1.4 Praktinaobukazaproizvoae.........................................................................................................................................................117 3

12.1.5 Udruenjekorisnikauma..................................................................................................................................................................119 12.1.6 Agrobiodiverzitet............................................................................................................................................................................... 121 13 Obalnopodruje:identifikovanetehnolokeopcijepokategorijama.......................................................................................................... 123 13.1 Kratkoronetehnologijevelikogobima.....................................................................................................................................................123 13.1.1 Periodinoprihranjivanjeplaa ..........................................................................................................................................................123 13.1.2 Jaanjeotpornostiobjekatanapoplave............................................................................................................................................125 13.1.3 Zatitairehabilitacijamovarnihpredjela.........................................................................................................................................127 13.1.4 Integralnoupravljanjeobalnimpodrujem(ukljuujuisetbackliniju)........................................................................................... 129 13.2 Srednjedodugoronetehnologijevelikogobima.....................................................................................................................................131 13.2.1 Sistematskoosmatranjeipraenjepromjenauobalnompodruju .................................................................................................. 131 14 Upravljanjeumamaiumarstvo:identifikovanetehnolokeopcijepokategorijama................................................................................ 133 14.1 Kratkoronetehnologijevelikogobima.....................................................................................................................................................133 14.1.1 Sistematskoosmatranjeipraenjepromjenauumskimekosistemima.......................................................................................... 133 14.1.2 Planiranjegazdovanjaumamanaodrivimosnovama.................................................................................................................... 134 14.1.3 Sprovoenjemjeranagazdovanjuumamanaodrivimosnovama................................................................................................ 136 14.1.4 Spreavanjeumskihpoara..............................................................................................................................................................138 15 PrioritizacijatehnologijazaPOTRONJUENERGIJE(12.mart2012),kategorijakratkoronihtehnologijamalogobima............................140 16 PrioritizacijatehnologijazaPROIZVODNJUENERGIJE(13.mart2012),kategorijakratkoronihtehnologijamalogobima........................151 17 PrioritizacijatehnologijazaSAOBRAAJ(13.mart2012),kategorijasrednjedodugoronihtehnologijamalogobima.............................161 18 PrioritizacijatehnologijazaJAVNOZDRAVLJE(12.mart2012),kategorijakratkoronihtehnologijavelikogobima...................................169 19 PrioritizacijatehnologijazaVODNERESURSE(12.mart2012),kategorijakratkoronihtehnologijavelikogobima....................................177 20 PrioritizacijatehnologijazaPOLJOPRIVREDNOZEMLJITE(13.mart2012),kategorijakratkoronihtehnologijamalogobima.................185 21 PrioritizacijatehnologijazaPOLJOPRIVREDNUPROIZVODNJU(13.mart2012),kategorijakratkoronihtehnologijavelikogobima.........193 22 PrioritizacijatehnologijazaOBALNOPODRUJE(13.mart2012),kategorijakratkoronihtehnologijavelikogobima...............................202 23 PrioritizacijatehnologijazaUME(13.mart2012),kategorijakratkoronihtehnologijavelikogobima..................................................... 210

1 Kontaktdetalji

1.1 Detaljiozemlji
CrnaGora Ministarstvoodrivograzvojaiturizma

Zemlja

Nadlenotijelo

npr.Ministarstvoivotnesredine

BosiljkaVukovi TNAkoordinatorka MarinaMarkovi

1.2 KoordinacijaTNAprojekta

Ime

Funkcija

Telefon(ukljuujuipozivnibrojzemlje)

eficaOdjeljenjazapodrkuNacionalnom savjetuzaodrivirazvoj,Ministarstvo odrzivograzvojaiturizma +38220241536 +38220261731 bosiljka.vukovic@kor.gov.me JovanaTomasevicabb 81000Podgorica CrnaGora

Emailadresa

marina.markovic@tcom.me DonjaGoricabb 81000Podgorica CrnaGora

Adresa

1.3 Uesniciprocesa
Institucija
pozivnibrojzemlje)

Ime

Telefon(ukljuujui

Emailadresa

Adresa(koristitialtreturnzanovired)

AndroDrecun +38220241536 +38267248743 +38267852902 +38220241536 +38268872400 +38268307596 +38269815979 +38268641216 +38269311673 +38269902555 +38267642832 +38269451804 +38269376360 bosiljka.milosevic@epa.org.me bosiljka.vukovic@kor.gov.me bknezevic@pggrad.co.me cgsume@tcom.me danicadjurovich@yahoo.com nela.l@tcom.me dankoorovic@gmail.com darkov@ac.me djordjije.vulikic@mrt.gov.me dragan.djurovic@vektra.co.me dusko.mrdak@epa.org.me urbanizamgoca@tcom.me borko081@yahoo.com aneta.kankaras@kor.gov.me

+38220446221

andro.drecun@mrt.gov.me

AnetaMilutinovi

BorkoBaji

Ministarstvoodrivog razvojaiturizma Ministarstvoodrivog razvojaiturizma Institutzajavnozdravlje

BosiljkaMiloevi

BosiljkaVukovi

BrankaKneevi Upravazaume TEPljevlja OptinaBijeloPolje OptinaBerane

Agencijazazatituivotne sredine Ministarstvoodrivog razvojaiturizma GlavnigradPodgorica

BudimirBajeti

Danicaurovi

DanijelaLazarevi

DankoOrovi

DarkoVuksanovi

orijeVuliki

Draganurovi

UCGMetalurko tehnolokifakultet Ministarstvoodrivog razvojaiturizma VektraJaki

DukoMrdak

GordanaSavi

Agencijazazatituivotne sredine OptinaMojkovac

Ime
pozivnibrojzemlje)

Institucija

Telefon(ukljuujui

Emailadresa

Adresa(koristitialtreturnzanovired)

IlinkaBeatovi +38220446284 +38269344930 +38269920555 +38267565124 +38220241536 +38267220033 +38267563005 drobnjakjovana@ymail.com marija.mijuskovic@kor.gov.me marina.markovic@tcom.me milena.lukic@mek.gov.me m.radunovic@mpr.gov.me mirav@ac.me mirkok@ac.me mladenka.vujosevic@ijzcg.me +38269309231 +38267453520 nada.malisic@ijzcg.me natasamilj@tcom.me jablann@yahoo.com ivana.popovic@mek.gov.me irena.tadic@epa.org.me ina.boljevic@mrt.gov.me

OptinaNiki

+38268857651

ilinkab@tcom.me

InaBoljevi

IrenaTadi

IvanaPopovi UNDP

Ministarstvoodrivog razvojaiturizma Agencijazazatituivotne sredine Ministarstvoekonomije

JovanaDrobnjak

MarijaMijukovi

MarinaMarkovi Ministarstvoekonomije

Ministarstvoodrivog razvojaiturizma TNAkoordinatorka

MilenaLuki

MiodragRadunovi

MiraVukevi

MirkoKneevi Institutzajavnozdravlje Institutzajavnozdravlje OptinaNiki CGES

Ministarstvopoljoprivredei +38267207091 ruralnograzvoja UCGMetalurko +38267377737 tehnolokifakultet UCGBiotehnikifakultet +38267578472 +38267363913

MladenkaVujoevi

NadaMalii

NataaMiljani

NebojaJablan

Ime
pozivnibrojzemlje)

Institucija

Telefon(ukljuujui

Emailadresa

Adresa(koristitialtreturnzanovired)

NikolaSoldo Ministarstvosaobraaja Ministarstvoekonomije UNDP Institutzajavnozdravlje +38269314614 rajko.strahinja@ijzcg.me ranko.kankaras@mpr.gov.me sanja.pavicevic@meteo.co.me sanja.svrkota@greenhome.co.me sasa.jeknic@tcom.me sietske.boschma@agentschapnl.nl skascelan@yahoo.com snezana.marstijepovic@undp.org +38267238421 +38269341055 +38267613698 podpredsjednikmo@tcom.me tvrtko@tcom.me radmila.potpara@epcg.com +38269954780 rahul.pandit@undp.org +38267491117 radosav.babic@ee.me.org +38263209085 nusret.canovic@msp.gov.me

UNDP

+38267618010

nikola.soldo88@gmail.com

NusretCanovi

RadosavBabi

RahulPandit

RajkoStrahinja

RankoKankara

SanjaPavievi

SanjaSvrkota NPBiogradskagora NLAgency Institutzabiologijumora UNDP OptinaMojkovac OptinaKotor TEPljevlja +38269074920 +31651209777 +38263204926 +38220225533

Ministarstvopoljoprivredei +38267207092 ruralnograzvoja Hidrometeorolokizavod +38267209949 CrneGore NVOGreenHome +38267875493

SaaJekni

SietskeBoschma

SlavicaPetovi

SneanaMarstijepovi

StevanGrdini

TvrtkoCrepulja

VeraRovanin

Ime
pozivnibrojzemlje)

Institucija

Telefon(ukljuujui

Emailadresa

Adresa(koristitialtreturnzanovired)

VesnaBeatovi GlavnigradPodgorica OptinaDanilovgrad +31505248430 +38267499663 jin@jiqweb.org zarkokljajevic@gmail.com vuk.markovic@mrt.gov.me +38268618616 vukikovic@gmail.com +38267616167 v.vukcevic@pggrad.co.me

Institutzajavnozdravlje

veselinka.beatovic@ijzcg.me

VeselinkaVukevi

VukIkovi

VukMarkovi

WytzevanderGaast

arkoKljajevi

Ministarstvoodrivog razvojaiturizma JointImplementation Network OptinaTivat

10

2 Razvojniprioritetiukontekstuklimatskihpromjena
Razvojniprioritetizaivotnusredinu
Kontrolisana,odrivasjea;prevencijapoara,zatitaodbolesti.Obonovaumskogfonda,vodeiraunaovrstamaikvalitetu.

Odrivoupravljanjeumama

Kvalitetvazduha

SmanjenjeGHGemisija(niskokarbonsketehnologije).Smanjenjeemisijaostalihzagaujuihmaterija(makrosektorskipristup):saobraaj (zaobilaznice,obnovavoznogparka,alternativnagorivaikontrolakvaliteta),energetika(toplifikacijasjever),industrija(kontrolakvaliteta goriva,tehnolokapoboljanja). Minimizacijastvaranjaotpada,ponovnaupotrebaireciklaa;izgradnjaadekvatnihdeponija,sanacijapostojeihodlagalita. Smanjenjezagaenjavodeizatitavodnihresursa.Korienjevodnihresursazagenerisanjeenergijenaprihvatljivnain;vienamjensko korienjevoda. Zatitaiodrivokorienjesaciljemdasenadugirokouvastabilnostekosistemainjihovasposobnostdapruajuusluge. Osnivanjezelenihfondova:podsticajizauvoenjeobnovljivihialternativnihizvoraenergije;zamjenagoriva.

Poboljanjauupravljanjuotpadom

Odrivoupravljanjevodama

Zatitabiodiverziteta

Odriviobnovljivi(novi)ialternativni vidovienergije

Ekonomskirazvojniprioriteti
PrevashodnopoveanjemenergetskeefikasnostiiudjelaOIEuenergetskombilansu;osiguravanjeodgovarajuihpodsticaja. Unapreenjejavnogieljeznikogsaobraaja,smanjenjezaguenostiusaobraajuiniskoemisionavozila;unapreenjeinfrastrukture. Stvaranjenovihekonomskihmogunostiupoljoprivrediisamnjenjezavisnostioduvozahrane. Racionalnijekorienjeresursaipoveanjestepenafinalizacije;boljaiskorienostbiootpada. Racionalnokorienjeprostorairesursa,smanjenjetrokovaizgradnjeiodravanja(niitrokovistanovanja) Cjelogodinjaponuda;diversifikacija.

Smanjenjeenergetskezavisnosti

Poboljanamobilnoststanovnitva

Unapreenjepoljoprivredneproizvodnjei prehrambeneindustrije

Poboljanjekonkurentnostidrvoprerade

Unapreenjestandardaugraevinarstvu (planiranjeiizgradnja)

Boljaiskorienostturistikihpotencijala

10

Smanjenjenezaposlenosti Razvojpodsticajnogsistemazajaanjenaukeitehnologije;jaanjekonkurentnostiekonomije.

Kreiranjezelenihposlovaizelenihekonomskihmogunosti(zelenaekonomija).

Razvojnaukeitehnologije

Izborpovoljnihopcijaitehnologijau energetici

Odlukeonovimizvorimaenergijedonositinaosnovuzahtjevaodrivostiikostbenefitanaliza,imajuiuvidueksternetrokove,EUshemuza trgovinuemisijamaislinemehanizmeimogunosti.

Socijalnirazvojniprioriteti
Posebnupanjuposvetitismanjenjuregionalnihrazlika(sjever)inajugroenijimkategorijama;uvoenjesocijalnihkartona. Svividoviobrazovanjanasvimnivoimaipodizanjejavnesvijesti. Potrebnisustrategijazdravstvenogsektorazaklimatskepromjene,sistemranogupozoravanja(poplave,toplotnihladnitalasi)iinformacijeo uticajimaKPnazdravlje. Osiguratidugoroanipouzdanpristupbezbjednojvodizapie,bezbjednojhraniiadekvatnimsanitarnimobjektima. PoboljaniuslovistanovanjakrozgraevinskestandardekojiseodnosenaEE,sistemegrijanja,potronjuvodeisl. Spreavanjeiskljuenostipojedinihdrutvenihgrupa,solidarnost,ravnopravnostupristupuuslugamairesursima. Osiguranje,mehanizmizaprocjenuvrijednostiinadoknaduteteusluajuekstremnihvremenskihdogaaja(poplave,sue,mrazevi); prevencija. Razvijatisistemupravezasnovannaprincipimaotvorenosti,transparentnositiiukljuivanjajavnostiuprocesdonoenjaodluka;jaatikapacitet zadonoenjeisprovoenjepolitikeklimatskihpromjena,posebnonalokalnomnivou.

Smanjenjesiromatva

Edukacijaoklimatskimpromjenama

Poboljanjausistemujavnogzdravljau kontekstuklimatskihpromjena

Poveanjekvalitetaivotazanajugorenije kategorije

Poboljanjestandardaugraevinarstvu

Jaanjesocijalnekohezije

SmanjenjeosjetljivostinaKPu poljoprivrediiumarstvu

Jaanjesistemauprave,posebnona lokalnomnivou

11

11

12

3 Podsektorizaublaavanjeklimatskihpromjena(smanjenjeemisija)
InventarAgencijezazatituivotnesredine;procjenanaosnovuINacionalnekomunikacijezasintetike gasove

Izvor Godina

npr:Nacionalnekomunikacije, privatnestudije,GEFprojekat

2009

Ukupne emisije GHG (megatona CO2-ekv)

5.60

Sektor

Grupa

Podsektor

Opis

GHGemisije

%udioGHG emisija

Proizvodnjaipotronja energije(bezindustrije)

Upotrebaprimarnihizvora energije

Proizvodnjaenergije

Za2009.godinuemisijezabiljeeneu relevantnojkategorijiinventara(SNAP klasifikacija,kategorija01)odnosilesuse gotovoiskljuivonaTEPljevlja.

>

2.30

41%

Proizvodnjaipotronja energije(bezindustrije)

Upotrebaprimarnihizvora energije

Potronjaenergije (rezidencijalnisektori usluge) Proizvodnjaaluminijuma

Odnosisenapostrojenjazasagorijevanjeu rezidencijalnomisektoruusluga(kotlovi<20 MW,ostalividovisagorijevanja). Procjenaemisijesintetikihgasovaza2003. godinu(izINacionalnekomunikacije).

>

0.50

9%

Industrijametala

Industrija:potronja energije,industrijski procesiiupotreba proizvoda Saobraaj Drumskisaobraaj

>

1.70

30%

Potronjaenergijeu saobraaju umarstvo umskipoari

PodaciizinventarapoSNAPklasifikaciji (kategorija07)zadrumskisaobraaj.

>
PodaciizinventarapoSNAPklasifikaciji (kategorija11)dobijeninaosnovupodatakao opoarenimpovrinama.

0.65

12%

Poljoprivreda,umarstvoi ostalenamjenezemljita

>

0.01

0%

12

Otpad

Tretmaniodlaganje otpada

Odlaganjevrstogotpada nadeponijama

Podacikoritenizaizraunavanjeemisijasuiz Nacionalnogplanaupravljanjaotpadom.

> >
0.30

0.07

1%

Poljoprivreda,umarstvoi ostalenamjenezemljita

Poljoprivreda

Stoarstvo

Izvoripodatakazaizraunavanjeemisijasu MonstatiMinistarstvopoljoprivrede;emisije seuglavnomodnosenaupravljanje stajnjakomifermentaciju.

5%

5.53

99%

3.1 Prioritiziranipodsektorizaublaavanje
Ekonomski
5 4 4 4 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 3 4 5 4 5

Podsektor
5 4 4 4 4 4 3

Zaivotnu sredinu Socijalno GHG UKUPNO

19 17 16 16 15 15 13

Odaberite
Da Da Da Da Ne Ne Ne

Proizvodnjaenergije

Potronja(staniusl)

Aluminijum

Drumskisaobraaj

umskipoari

Otpadnadeponijama

Stoarstvo

13

13

14

3.1.1 Grafikonsakoristimazapodsektorezaublaavanjeemisija

14

4 Podsektorizaprilagoavanjenaklimatskepromjene
Podsektor Opis Karakterizacijaosjetljivosti

Sektor

Grupa

Vodniresursi

Vodniresursi(D)

Koliinavode

>

Promjeneukoliiniireimupadavinasuefekti klimatskihpromjenakoji(dugorono)dovode dosmanjenjeprotokaiizdanostivodnih resursa;nadrugojstrani,ukombinacijisa pojavomekstremnihvremenskihdogaaja, poveavaseuestalostiintenzitetpoplava. Ouvanjekvantitetaikvalitetavodejeod velikogznaajazazdravljeljudiisktorekao tosuvodosnabdijevanje,poljoprivred turizamienergetika.

Kaouopisu

Javnozdravlje

Javnozdravlje(D)

Javnozdravlje

>

Prenosiocibolesti,poveanjebrojai uestalostizaraznihbolesti;direktniuticaji ekstremnihtemperaturanazdravlje.Potrebna jestrategijaadaptacijezajavnozdravstvo (kakobisepoboljaoinformacionisistem, preveniralebolestiuzrokovaneKPismanjili riziciodekstremnihvremenskihdogaaja). EkonomskeimplikacijenegativnihuticajaKP nazdravljesuznaajne(smanjenje produktivnosti,trokovilijeenja).

Kaouopisu

Obalnopodruje

Obalnopodruje(D)

Obalnopodruje

Podizanjenivoamoraiporasttemperature; gubitakprostoraibiodiverziteta;erozija plaa Oekivanosmanjenjeprotokaimaenegativan uticajnaproizvodnjuizhidroizvora.Nadrugoj strani,oekujesepoveanapotranjaza

>

Kaouopisu

Energetika

Energetika(D)

Proizvodnjaenergije

>

Kaouopisu

15

15

16

energijomkaoposljedicaizmjeneklimatskih uslova(nrzaklimatizaciju). Upravljanjeumamai umarstvo

ume

ume(D)

>

Kaouopisu

Ulogaumauregulacijiklimeivezivanju ugljenikajeodizuzetnogznaaja.Negativni uticajiKPnaumeukljuujupomjeranje vegetacionihzona,smanjenjeprirasta, smanjenjebrojavrsta,suenjeumaipoare. Neplanskasjeadoprinosiproblemima(u umarstvuidrugimektorima)povezanimsa KP,ukljuujuierozijutla. Ubrzanaerozija;smanjenjepovrinai organskogsadrajauzemljitu.

Poljoprivreda

Poljoprivreda(D)

Poljoprivrednozemljite

> >

Kaouopisu

Poljoprivreda

Poljoprivreda(D)

Poljoprivrednaproizvodnja

Smanjenjestoarskeproizvodnjeipojava novihbolestiusledtoplotnogstresa; smanjenjebiljneproizvodnjeusledosjetljivosti naprmeneutemperaturi.

Kaouopisu

Biodiverzitet

Biodiverzitet(D)

Biodiverzitet

Smanjenjeigubitakvrsta(posebnouvodnim sredinama);padproduktivnostiekosistema; migracijavrstaiztoplijihmora.

>

Kaouopisu

Turizam

Turizam(D)

Turizam

>

Kaouopisu

Oekivaniuticajinaturizamukljuuju promjeneutranjizaturistikimuslugamai turistikojsezoniusledpromjeneprirodnih uslova(porasttemperature,koliinasnijega, podizanjenivoamora,erozijaplaa).

16

4.1 Prioritiziranipodsektorizaprilagoavanje
Zaivotnu sredinu Ekonomski
4 4 4 5 3 4 4 4 4 3 4 4 4 3 3 3 3 3 5 4 4 4 5 17 16 15 14 14 14 13 5 4 18 5 5 19

Podsektor
5 5 4 3 4 3 3 4 2

Socijalno

Osjetljivost

UKUPNO

Odaberite
Da Da Da Ne Da Da Da Ne Ne

Koliinavode

Javnozdravlje

Obalnopodruje

Proizvodnjaenergije

Upravljanjeumamai umarstvo

Poljoprivrednozemljite

Poljoprivrednaproizvodnja

Biodiverzitet

Turizam

17

17

18

4.1.1 Grafikonsakoristimazapodsektorezaprilagoavanjenaklimatskepromjene

5 Proizvodnjaenergije:identifikovanetehnolokeopcijepo kategorijama

5.1 Kratkoronetehnologijemalogobima

5.1.1 Malehidroelektrane
Sektor Grupa Podsektor Imetehnologije Imeopcije(30karaktera) GHGemisijepodsektora(Mton/godinje) Tehnologijadabudeukljuenau prioritizaciju?*
Obrazloenjeodbacivanja
Zatoseopcijasmatraneprikladnom(npr.potrebni vodniresursinijestudostupni)

Proizvodnjaipotronjaenergije(bezindustrije) Upotrebaprimarnihizvoraenergije Proizvodnjaenergije Malehidroelektrane MaleHE 2.3

UnderConsideration

Podmalimhidroelektranamasepodrazumijevajuhidroelektraneinstalisane snagedo10MW.Hidroelektranesuelektranekojeproizvodeelektrinuenergiju okretanjemturbineigeneratorazahvaljujuigravitacionojsilipadailitekue vode.Malehidroelektranemogubitikoristanizvorzaelektrifikacijuizolovanih mjestaitakoemoedatidodatnidoprinosnacionalnojelektrinojproizvodnjiu vrhuncupotranje. Pozadina/biljeke Malehidroelektranesupodijeljeneudaljekategorije,zavisnoodveliine,na Kratakopistehnolokeopcijenaosnovu informacijasaClimateTechWikija,seminaraitd. mini(manjeod1000kW),mikrohidro(manjeod100kW)ipikohidro(manjeod 5kW),definicijemoguvariratizavisnoodproizvoaaizemlje. Postojetrirazliitekonfiguracijehidroelektrana: protone; saakumulacijom; sapumpamazadopunjavanjevodeuakumulaciju. Prilikomplaniranjahidroelektranapanjutrebaposvetitisezonskimigodinjim razlikamaudostupnostivode.Naroitozamaleprotonehidroelektrane,protok Pretpostavkezaimplementaciju* vodetrebadabudeiznadodreeneminimalnekote,tokomcijelegodine,kakobi Kakoetehnologijabitiprimijenjenaiproirenau proizvodila. okvirupodsektora? Mikroipikohidroelektranesunajprikladnijezaizolovanapodruja.Mini hidroelektranesupredvienedaradepovezanenamreu.Malehidroelektrane uglavnomnemajuakumulaciju.

19

19

Operativniitrokoviodravanjatokom 45,552,000 25godina* Ostalitrokovitokom25godina

45,552,000

5.1.2 Vjetroelektranenakopnu
Sektor
Proizvodnjaipotronjaenergije(bezindustrije)

Grupa

Upotrebaprimarnihizvoraenergije Proizvodnjaenergije Vjetroelektranenakopnu Vjetroelektrane 2.3

20

Podsektor
Imetehnologije Imeopcije(30karaktera) GHGemisijepodsektora(Mton/godinje) Tehnologijadabudeukljuenau prioritizaciju?*
Obrazloenjeodbacivanja
Zatoseopcijasmatraneprikladnom(npr.potrebni vodniresursinijestudostupni)

UnderConsideration

Poredkonvencionalnihhidroenergetskihkapaciteta,kopnenidioenergijevjetra jetrenutnonajjeftinijioblikobnovljiveenergije. Pretvaranjekinetikeenergijevjetrauelektrinuenergijujepoznatokaoenergija vjetra.Postojinekolikonainanakojisetakonverzijamoeizvriti,alinakon razdobljaeksperimentisanjairazvoja,oblikvjetroturbinehorizontalneose (HAWT)saarhetipskimtrokrilnimrotoromdominiranatritu. Pozadina/biljeke Modernevjetroturbineimajutornjeve,kojisuobino50100metaravisine. Kratakopistehnolokeopcijenaosnovu informacijasaClimateTechWikija,seminaraitd. Unutartornjajemehanizamkojiusmjeravagondolu/rotorupravcuvjetra,tako dasepostiemaksimumproizvodnjeiobezbijedisimetrinooptereenjenasve trilopaticeipogonosovine.Modernevjetroturbineimajurelativnoniskubrzinu okretanja,od10obrtajauminuti(djeliminozbogeljedazadrenizaknivo buke),adaljereduktorpoveavabrzinupogonskeosovine,doonekojaodgovara brzinigeneratora. Osimfinansijskihzahtjevazaizvodljivostvjetroelektrane,morasetakoevoditi raunaonekimtehnikimzahtjevimaipotrebamastanovnitvaiobjekatau blizini,ukljuujui: Relativnoglatkapovrinaiokolnatopolokipokriva(kakobisesmanjile turbulencijenavjetrukojemoguvremenomotetititurbine); Pretpostavkezaimplementaciju* Kakoetehnologijabitiprimijenjenaiproirenau Pristupmrenojinfrastrukturizaprikljuenje; okvirupodsektora? Lokalnostanovnitvozabrinutostzbogbuke,sjenkatreperenja,odnosno sjenkelopatica,kojeremetivizuelnidoivljajividljivost; Blizinaputa,usluajuodravanja; Blizinazatienihpodrujimaprirodeimigracionimrutamaptica; Mogunostometanjaradara(susjednihaerodromailivojnihobjekata).

SmanjenjeGHGemisijatokom25 godina(Mtona)*

7.65

21
21

Izjaveouticaju Kakoovaopcijautienarazvojneprioritetezemlje
Uoptenosemoereidajestepenprihvatanjavjetroparkovanakopnuvisok, ukolikosupreduzeteodgovarajuemjere,dabukaiefekatsjenkeneutiuna lokalnezajednice.Uodreenimsluajevimabilojeprimjedbinaprojekte vjetroelektrana,kaonpr.daonenegativnoutiunaturizamiliprirodne vrijednostiuregiji.UCrnojGorijeutokupriprematehnikedokumentacijeza izgradnju2farmevjetrolelektrana,snage46MWi40MW,ubliziniNikiai Ulcinja,ijasegradnjaoekujeutokuoveisljedeegodine.Zaoekivatijedae oviisliniprojektiimatiblagepozitivneuticajenasocijalnerazvojneprioritete.

Prioritetidrutvenograzvojazemlje*

Energijavjetrajetrenutnoufazibrzogirenjanatritimaipredstavljasvevei udiouglobalnoinstalisanimproizvodnimkapacitetima.Uprkosdaljemnapretku Prioritetiekonomskograzvojazemlje* utehnologijiturbina,postojefizikaogranienjakoliineenergijeizvjetrakojase moeizvui.Primjenaovetehnologijeznaajnosmanjujezavisnostoduvoza elektrineenergije,toutienarastekonomije. Iakoenergijavjetraimanetopozitivanuinaknaublaavanjeklimatskih promjena,lokalniuticajinaivotnusredinutakoesemorajuuzetiuobzir. Najveipotencijalniproblemjeuticaj,kojivjetroturbinemoguimatinapopulacije pticaiimieva.Upogleduostalihekolokihuinakavezanihuzinstalaciju, turbineimajurelativnomaliotisaknaivotnusredinuiestosuizgraenena poljoprivrednomilivekorienomzemljitu,toograniavanjihovuticajna lokalnastanitailiekosisteme.Usluajevimakadasegradenanetaknutim povrinama,potrebnojesprovestistroijeprocjeneuticajanaivotnusredinu.

Prioritetirazvojauoblastiivotne sredineuzemlji*

Ostalirazmatranifaktoriiprioritetikao tosutrinipotencijal Internastopapovraaja(IRR)[opciono] JedininaIRRtokom25godina

Trokovi Kapitalnitrokovitokom25godina*
115,200,000

Operativniitrokoviodravanjatokom 63,072,000 25godina* Ostalitrokovitokom25godina

630,720

22

22

5.1.3 Solarnifotonaponskipanelikoncentrisani,ugraeninagraevinskim objektima,povezaninamreu,autonomni

Sektor Grupa Podsektor Imetehnologije Imeopcije(30karaktera) GHGemisijepodsektora(Mton/godinje) Tehnologijadabudeukljuenau prioritizaciju?*
Obrazloenjeodbacivanja
Zatoseopcijasmatraneprikladnom(npr.potrebni vodniresursinijestudostupni)

Proizvodnjaipotronjaenergije(bezindustrije) Upotrebaprimarnihizvoraenergije Proizvodnjaenergije Solarnifotonaponskipanelikoncentrisani,ugraeninagraevinskimobjektima, povezaninamreu,autonomni Solarnipaneli(SPV) 2.3

UnderConsideration

Fotonaponskipanel(PV)odnosisenatehnologiju,kojapomousolarnihelija, solarnuradijacijudirektnopretvarauelektrinuenergiju.Solarnaelijaradina bazifotonaponskogefekta.Razvojniprogramiipraktinoiskustvosa fotonaponskimsistemimadovelisudorazvojatrigeneracijesolarnihelija: solarneelijenabazikristalnogsilicijuma,tankoslojnesolarneelijeitrea generacijaPVa. Solarnipanelisuogranienisamonaproizvodnjuelektrineenergijeu razdobljimasunca,bilodirektneilidifuznesvjetlostisuncatokomoblanihdana, doktokomnoineproizvode.Toznaidasolarneelije,akosekoristeu autonomnesvrhe,morajuraditiusaradnjisanekomvrstompostrojenjaza skladitenjeenergije,kaotosubaterijeilihibridnipostrojenjasanekomdrugom vrstomgeneratora. Pozadina/biljeke MrenopovezanePVsetakoemogurazlikovatiupristupunakojinainkorisnici Kratakopistehnolokeopcijenaosnovu informacijasaClimateTechWikija,seminaraitd. kupujustruju.Akojesolarnopostrojenjerasprostranjeno,naprimjernaveem brojustambenihkua,ondainstalacijomdirektnoupravljapotroa.Prednostza potroaajedacijenatakoproizvedeneelektrineenergijesadrisamo distributivnitroak(tuseneraunajunaknadezaprenos,distribuciju,gubitkei zarada).Solarnapostrojenjatakoemogubitivelikaicentralizovana,alito zahtijevadaseenergijaprodajeuzajednikumreupotrinimcijenamau konkurencijisadrugimtehnologijama(raunajuisubvencijekojeseprimjenjuju zasolarnuenergiju). Solarnikunisistem(SHS)obinoukljuujefotonaponski(PV)modul,bateriju, regulatorpunjenja,oienje,fluorescentnoDCosvjetljenje(najednosmjernu struju)iutinicezadrugeDCureaje.StandardnimaliSHSmoesnabdijevativie svijetala,crnobijelitelevizor,radioilikasetofonimaliventilator.

23

23

Lokacijeblietropskimimajuviesunevogzraenja,atimeiveipotencijalzaPV elektrinuenergiju.TakojesjevernaAfrika,naprimjer,izloenadvostrukoveoj solarnojradijacijiodsjeverneEvrope.Njemakaimanajveiinstalisanikapacitet usvijetuzbogpodsticajaudravi,ilustrirajuidadrugifaktori,vezanizatrokove uvelikoutiunaaktuelnuglobalnuraspodjeluPVinstalacija. Pretpostavkezaimplementaciju* TehnikiuslovizaugradnjusolarnihPVuvelikovarirajuzavisnoodveliine Kakoetehnologijabitiprimijenjenaiproirenau postrojenjaivrstetehnologije,kojasekoristi.Malaautonomnapostrojenjau okvirupodsektora? udaljenim/ruralnimpodrujimakoristeprvugeneracijutehnologije.Solarnikuni sistemisemogukupitiukompletuiinstalisatisarelativnomalostrunosti. Nasuprottome,instalacijamrenekoncentrisanesolarneelektranesa tehnologijomtreegeneracijejejakodelikatno,zahtijevadetaljneproraune izgleda,oekivanogprinosaiekonomijeprojekta.

SmanjenjeGHGemisijatokom25 godina(Mtona)*

0.4

Izjaveouticaju Kakoovaopcijautienarazvojneprioritetezemlje
Zamjenatradicionalnihgorivauproizvodnjielektrineenergijemoesmanjiti zagaenjevazduha,poboljatizdravljeismanjitisocijalneterete,npr. prikupljanjedrvazaogrjev.PVpostrojenjaimajunizakuticajnaivotnusredinu, nisujakovidljiva(estosupostavljeninakrovovimazgrada)ipopravilusu prihvaenaujavnosti.VeaprimjenaPVzahtijevaotvaranjenovihradnihmjesta, atimesmanjenjesiromatva.

Prioritetidrutvenograzvojazemlje*

UprkosznatnomsmanjenjucijenaPVaposlednjihgodina,najveuprimjenuPVa jouvijekdiktirajuznaajnesubvencioneeme. Primjenaovetehnologijeznaajnosmanjujezavisnostoduvozaelektrine Prioritetiekonomskograzvojazemlje* energije,toutienarastekonomije.Veaprimjenasolarnihpanelaimalabi umjerenedosnanepozitivneuticajenaekonomskerazvojneprioriteteuCrnoj Gori. PVtehnologijaevrlovjerojatnoodigratiznaajnuuloguuublaavanjuklimatskih promjenaubudunosti.SolarnaPVpostrojenja,jednompostavljena,suzatvoreni sistemi,kojitokomradanaproizvodnjielektrineenergijenezahtijevajuulaznu sirovinu,kaonpr.gorivo,nitiimajunusprodukata,kaonpr.vrstiotpad,tenost iligasovi(osimstruje).Tehnologijajebezbjedna,tiha,bezvibracijaimoese smatratiistomtehnologijompoivotnusredinu.Glavninegativniuticajisolarnih elijanaivotnusredinuseodnosenanjihovuproizvodnjuirazgradnju.Vea primjenaovetehnologijeimalabisnanepozitivneuticajenarazvojneprioritete zaivotnusredinuuCrnojGori.

Prioritetirazvojauoblastiivotne sredineuzemlji*

Ostalirazmatranifaktoriiprioritetikao tosutrinipotencijal Internastopapovraaja(IRR)[opciono]

24

24

JedininaIRRtokom25godina

Trokovi Kapitalnitrokovitokom25godina*
30,000,000

Operativniitrokoviodravanjatokom 8,212,500 25godina* Ostalitrokovitokom25godina

32,850

5.1.4 Kombinovanaproizvodnjaelektrineitoplotneenergije(CHP)na biomasukogeneracija(malapostrojenja)

Sektor Grupa Podsektor Imetehnologije Imeopcije(30karaktera) GHGemisijepodsektora(Mton/godinje) Tehnologijadabudeukljuenau prioritizaciju?*
Obrazloenjeodbacivanja
Zatoseopcijasmatraneprikladnom(npr.potrebni vodniresursinijestudostupni)

Proizvodnjaipotronjaenergije(bezindustrije) Upotrebaprimarnihizvoraenergije Proizvodnjaenergije Kombinovanaproizvodnjaelektrineitoplotneenergije(CHP)nabiomasu kogeneracija(malapostrojenja) MalaCHPpostrojenja,biomasa 2.3

UnderConsideration

25

25

MalaCHPpostrojenjaobinokoristetzv.ICEtehnologiju,kojamoeraditina razliitimgorivimapoputbiomase,nafte,(bio)dizelailigasa.Gasnimotorise obinokoristezaCHPpostrojenjaispod1MWeislinisuautomobilskim motorima,amogudaradenaprirodnigas,biogasilinaftu.Akosekoristivrsta biomasa,istatrebabitipretvorenaugasilinaftu,kakobisemoglakoristitiuICE Pozadina/biljeke kogenerativnompostrojenju. Kratakopistehnolokeopcijenaosnovu Nekolikonovihtehnologijajeplasiranonatritimaposljednjihnekolikogodina, informacijasaClimateTechWikija,seminaraitd. ukljuujuimikroturbine,Stirlingmotoreigoriveelijakodkojihsupoboljani efikasnost,ivotnivijekikonkurentnost.VeliinuCHPpostrojenjaodreuje potranjazanjihovimnajvanijimproizvodom.NajefikasnijaCHPpostrojenja,iji jeprimarniproizvodtoplota,viakproizvedeneelektrineenergijemogupredati mrei,doksetoplotanemoelakoprenositinavelikeudaljenosti. Uposljednjihnekolikogodina,upotrebaCHPuposlovnimzgradamaimulti stambenimkompleksimajeporasla.Razlogjeuglavnomutehnikih poboljanjima,smanjenjucijeneiestozapakovanimsistemima,kojiodgovaraju natoplotneielektrinezahtjeve.VeliinatihCHPaobinovariraizmeu1kWei 10MWe. DabiseopravdaloulaganjeuCHPpostrojenje,potranjazatoplotommorabiti Pretpostavkezaimplementaciju* Kakoetehnologijabitiprimijenjenaiproirenau dovoljnovelikaitakoetrebadabudedovoljnokonstantnatokomdanaiizmeu okvirupodsektora? sezona,kakobipostrojenjemogloraditipunimkapacitetom,veidiovremena. Mnogapostrojenjamogubitioperativna,kadjeoptereenjedjelimino,alito smanjujenjihovuefikasnost. CHPsistemi,kojikaogorivokoristeprirodnigasilibiomasusunajitijiistoga najviedoprinoseodrivomrazvoju(iakoakisisteminaugaljmogupoboljati efikasnostprilikomodvojenegeneracije,koristeiistogorivo).

SmanjenjeGHGemisijatokom25 godina(Mtona)*

0.65

Izjaveouticaju Kakoovaopcijautienarazvojneprioritetezemlje
GlavnidoprinosCHPpostrojenjadrutvenoekonomskomrazvojuizatitiivotne sredinejeveaefikasnostuodnosunakonvencionalneenergije,prvenstveno krozpotencijalneutedetrokova,smanjenjeemisijeCO2,imanjeoslanjanjena uvozneresurse. Primjenaovetehnologijebidovelaidootvaranjanovihradnihmjesta.

Prioritetidrutvenograzvojazemlje*

26

26

NaekonomskuodrivostCHPautiuetiriparametra:trokovitehnologija, cijenaenergije,operativnireimiimjerepolitike. CHPimajupoetnetrokovekojisuobinoveiodkotlovatoplotneenergije, uobiajenealternative.Meutim,korisniciimajukoristikroznietrokove energije(manjapotrebakupovineelektrineenergijeizmree),takoda kogeneracijamoeutedjetinovacuukupnomvijekupostrojenja. Prioritetiekonomskograzvojazemlje* Tipino,kogeneracionopostrojenjemoraraditinajmanje5.000satigodinjekako bibiloekonomskiodrivo. PrimjenaCHPtehnologijeimalabigeneralnopozitivanuticajnaekonomske razvojneprioriteteCrneGore(krozpoveanjeefikasnosti,utedeisl.),posebnou sketorimakaotosuenergetika,umarstvo/drvoprerada,graevinarstvoi turizam. PoveanjeefikasnostigorivakodCHPpostrojenja,poredemisijeCO2,takoe moesmanjitiemisijedrugihzagaivaaizciklusaproizvodnjeenergije,kaoto suemisijeNOx,SOxiestice.Meutimtozavisiodtehnolokogprocesa sagorijevanja.RazvojiprimjenaCHPbiimaliznaajanpozitivanuticajnaouvanje kvalitetavazduhauCrnojGorikaoinaveistepenodrivostiurazvoju energetskogsektora.

Prioritetirazvojauoblastiivotne sredineuzemlji*

Ostalirazmatranifaktoriiprioritetikao tosutrinipotencijal Internastopapovraaja(IRR)[opciono] JedininaIRRtokom25godina

Trokovi Kapitalnitrokovitokom25godina*
22,000,000

Operativniitrokoviodravanjatokom 14,996,025 25godina* Ostalitrokovitokom25godina

49,986,750

5.1.5 Hvatanjemetananadeponijamazakombinovanuproizvodnju elektrineitoplotneenergije

Sektor Grupa Podsektor
Proizvodnjaipotronjaenergije(bezindustrije) Upotrebaprimarnihizvoraenergije Proizvodnjaenergije

27

27

Imetehnologije Imeopcije(30karaktera) GHGemisijepodsektora(Mton/godinje) Tehnologijadabudeukljuenau prioritizaciju?*

Obrazloenjeodbacivanja
Zatoseopcijasmatraneprikladnom(npr.potrebni vodniresursinijestudostupni)

Hvatanjemetananadeponijamazakombinovanuproizvodnjuelektrinei toplotneenergije Metansadeponija(LFG) 2.3

UnderConsideration

Pozadina/biljeke
Kratakopistehnolokeopcijenaosnovu informacijasaClimateTechWikija,seminaraitd.

Podanaerobnim(bezkiseonika)uslovimanadeponijama,organskiotpadse razlaeuzpomomikroorganizama,todovodidostvaranjadeponijskoggasa (LFG).LFGjegasovitasmjesa(biogas),kojasesastojiuglavnomodmetanai ugljendioksida,aliimalekoliinevodonikaipovremenosumporovodonika. Sastavbiogasa(npr.postotakmetanapojedinicibiogasa)moeseznaajno razlikovatiodmjestadomjesta,jerzavisiod:klimatskihfaktora,karakteristika industrijskeipoljoprivredneproizvodnje,vrsteikorienjaenergenataiprakse upravljanjaotpadom. ProjektihvatanjaLFGaimajuzaciljsprjeavanjeemisijegasova(metanaiostalih zagaivaa)saodlagalita. Osnovnaidejatehnologijejedasuodlagalitaotpadapokrivena(npr.slojem zemlje)idasegasoviprikupljajuputemsistemabunaraicjevovoda.Ovajsistem usmjeravaprikupljenegasovedosredinjetakegdjesemoguobraditiitretirati zavisnoodkonaneupotrebegasa.Odovetake,gassemoejednostavnospaliti (itimemetanpretvoritiuCO2),ilisekoristitizaproizvodnjuelektrineenergije i/ilitoplote,zamjenjujuifosilnagorivauindustrijskimiproizvodnim operacijama.Gassetakoemoenadograditi(preistiti)dostandardaprirodnog gasa.

Izvodljivostovihprojekatauzemljamaurazvojumoebitiogranienazbog sljedeihkljunihprepreka: nedostatakzakonskeregulative; nepovoljanfinansijskirezultat. Odnaplatenaknadazasakupljanjeideponovanjeotpada,kojesunajeejako Pretpostavkezaimplementaciju* Kakoetehnologijabitiprimijenjenaiproirenau niske,optinaneubiradovoljnoprihodazaupravljanjeotpadomnaekoloki okvirupodsektora? prihvatljivnain. Postojeidrugebarijere,npr.nedostatakknowhowtehnologijainedostupnost opreme,nedostataksocijalneprihvatljivosti(kadasuodlagalitaizvorzarade oblinjezajednice),institucionalniaspekt(otpadseneprikupljaselektivnou mnogimzemljamaurazvoju).

SmanjenjeGHGemisijatokom25 godina(Mtona)*

0.2

28

28

Izjaveouticaju Kakoovaopcijautienarazvojneprioritetezemlje
UticajiodprimjeneovetehnologijenasocijalnerazvojneprioriteteuCrnojGori moguseokarakterisatikaopozitivnialiogranieni,dokseodreeni(indirektni) negativniuticajimoguvezatizaneprihvatanjeizgradnjedeponijaodstrane lokalnihzajednica.

Prioritetidrutvenograzvojazemlje*

Uzelektrinuitoplotnuenergiju,LFGsetakoemoekoristitiza:peenje keramike,upeimazaduvanjestakla,napajanjeigrijanjestaklenika,grijanje vodezaakvakulturu(uzgojribe)isl.Ukontekstucrnogorskihrazvojnihprioriteta, Prioritetiekonomskograzvojazemlje* primjenaovetehnologijebimoglapozitivnodautienarazvojpojedinihsektora (nprpoljoprivrede)igeneralnonarastekonomijesmanjenjemzavisnostiod uvozaelektrineenergije. Ovatehnologijamoedoprinijeti: Poboljanomkvalitetupodzemnihvoda,jerseupravljanjeLFGdeponijommoe relativnolakokombinovatisaprikupljanjemiodlaganjemprocjednihvodasa deponije; Poboljanjukvalitetavazduha(manjeemisijeSOx,NOxiestice); Smanjenjurizikaodopasnihkoncentracijametananaodlagalitimaotpadai smanjenjuizloenostistambenihpodrujaneprijatnommirisu. Poredovih,primjenaLFGtehnologijedoprinijelabipoboljanomupravljanju otpadomuzemlji.

Prioritetirazvojauoblastiivotne sredineuzemlji*

Ostalirazmatranifaktoriiprioritetikao tosutrinipotencijal Internastopapovraaja(IRR)[opciono] JedininaIRRtokom25godina

Trokovi Kapitalnitrokovitokom25godina*
7,200,000

Operativniitrokoviodravanjatokom 788,400 25godina* Ostalitrokovitokom25godina

5,256,000

29

29

5.2 KratkoronetehnologijevelikogobimaKVO 5.2.1 Velikehidroelektrane

Sektor Grupa Podsektor Imetehnologije Imeopcije(30karaktera) GHGemisijepodsektora(Mton/godinje) Tehnologijadabudeukljuenau prioritizaciju?*
Obrazloenjeodbacivanja
Zatoseopcijasmatraneprikladnom(npr.potrebni vodniresursinijestudostupni)

Proizvodnjaipotronjaenergije(bezindustrije) Upotrebaprimarnihizvoraenergije Proizvodnjaenergije Velikehidroelektrane VelikeHE 2.3 Unclassified

Pozadina/biljeke
Kratakopistehnolokeopcijenaosnovuinformacija saClimateTechWikija,seminaraitd.

Hidroelektranehvatajuenergijuvodekojapadakrozturbinuipretvarajujeu mehanikusnagu,kojapokreegeneratorezaproizvodnjuelektrineenergije.Dananje turbinemogudapretvorevieod90%raspoloiveenergijeuelektrinuenergiju,toje efikasnijenegobilokojidrugioblikenergije(najboljeelektrananafosilnagorivaimaju samooko50%efikasnosti). Usmisluproizvodnjeelektrineenergije,hidroenergijajenajvanijiobnovljiviizvor energije,globalno.Najeitiphidroelektranejesaakumulacijom,gdjeseobinokoristi branazaskladitenjerjenevode.Elektrinaenergijaseproizvodikadavoda,isputena izakumulacije,pokreeturbinu,kojaaktiviragenerator.Koliinaelektrineenergije, kojuproizvodihidroelektranezavisioddvafaktora:vertikalnaudaljenostsakojevoda padaiprotok,mjerenakoliinavodepojedinicivremena. Hidroelektranevelikihrazmjerazahtijevajuvrlovelikebrane,ilinizbrana,za skladitenjeogromnihkoliinavode,kojajepotrebnazanjihovrad.

30

30

Pretpostavkezaimplementaciju*
Kakoetehnologijabitiprimijenjenaiproirenau okvirupodsektora?

Iakosezavelikehidroenergetskekapacitetesmatradaimajuvelikipotencijalzadalji razvoj,postojenekebarijere,kojesemorajuuzetiuobzir: projektivelikihhidroelektranazahtijevajuvrlovisokepoetneinvesticije; jouvijekpostojipotrebazaistraivakimaktivnostimananovimiboljim materijalima,efikasnijom,jeftinijomiekolokomopremomiboljimdizajnom; zaradhidroelektranepotrebnesuvelikekoliinetekuevode; postojeogranienezakonodavnepodrkezabranehidroelektrana,posebnou zemljamaurazvoju,tojeuglavnomvezanozapotekoeokodobijanjadozvoleza korienjevodeizrijeke; hidroenergetskiprojekatmoebitirazoranpookolnevodeneekosisteme,takoto naruavastanitazaribeidrugevodeneorganizme,poveavanepoeljnirastiirenje algiivodenogkorova(vodauakumulacijistagnirauodnosunarijeku,gdjeslobodno tee)iblokirauzvodnoinizvodnokretanjamigratornihriba; izgradnjahidroelektranepunozavisiodtopologijeterena,zauzimaogromnepovrine, aestosezbognjihoveizgradnjemorajuizmjetatinaselja,panisuradoprihvaeneu javnosti. 64.66

SmanjenjeGHGemisijatokom25godina (Mtona)*

Izjaveouticaju Kakoovaopcijautienarazvojneprioritetezemlje
Braneestoimajuviestrukunamjenu,ukljuujuiisnabdijevanjevodeza navodnjavanje,industrijskuproizvodnju,prevencijuodpoplavaiodravanjestanita. Branamoebitikoristanresurszaslobodnovrijeme,ribolov,sport.Razvojnovih hidroenergetskihkapacitetauCrnojGoriimaobiblagepozitivneuticajenasocijalne razvojneprioritete,prijesvegaindirektnokrozefekteekonomskograzvoja(tobi doprinijelosmanjenjusiromatva,unapreenjukvalitetaivotaisl.). Hidroelektranesabranomsurelativnoekonomineipouzdanetehnologijeza proizvodnjuelektrineenergije: Izvornapajanjajedomaiisiguran,znainezavisioduvoza,transportaimogunosti prekidasnabdijevanja; Vrlojeefikasan(turbinesuustanjudapretvorevieod90%raspoloiveenergijeu elektrinuenergiju,tojeefikasnijeodbilokogdrugogoblikageneracije; Dugotrajnairobustnaveinaturbineimajuvijektrajanjavieod40godina,moebiti iduiuzpravilnoodravanje; Hidroelektranaimarelativnoniskeoperativneitrokoveodravanja; Dokazanatehnologijakojanudipouzdanifleksibilanrad; Proizvodnjauhidroelektranimoeznatnodasepoveailismanjiurokuodnekoliko sekundi,ukolikodoedopromjeneupotranjioptereenja. Tehnologijajekomercijalnoitehnikidobrorazvijena.Inovacijeudizajnu,opremii kontrolimogupoboljatiperformanseipoveatipristupizvoznimtritima. Primjenaovetehnologijeznaajnobismanjilailieliminisalazavisnostoduvoza elektrineenergije(tojejedanodkljunihekonomskihrazvojnihpriortieta)ipozitivno uticalanarastekonomije.Odlukeonovimenergetskimizvorimatrebameutim donositinaosnovuzahtjevaodrivostiikostbenefitanaliza.

Prioritetidrutvenograzvojazemlje*

Prioritetiekonomskograzvojazemlje*

31

31

Prioritetirazvojauoblastiivotnesredine uzemlji*

KorienjemhidroenergijenemaCO2emisija,nezagaujesevazduh,nitisestvaraju toksininusproizvodi.Poredtoga,moeseostvaritiznaajnosmanjenjeGHGemisija, jermoezamijenitifosilnetehnologijezaproizvodnjuelektrineenergije.Poredovih pozitivnihuticaja,velikehidroelektraneimalebiiznaajnenegativneuticajenarazvojne prioritetezaivotnusredinu(prijesveganazatitubiodiverzitetaiodrivoupravljanje vodama). UCrnojGorijeplaniranonekolikoprojekatavelikihHEsabranom,azaprojekatHEna Morai,Vladajedvaputabezuspjenoraspisivantender.

Ostalirazmatranifaktoriiprioritetikao tosutrinipotencijal

Internastopapovraaja(IRR)[opciono] JedininaIRRtokom25godina

Trokovi Kapitalnitrokovitokom25godina* Operativniitrokoviodravanjatokom25 godina* Ostalitrokovitokom25godina

560,050,000 319,959,000 533,265,000

5.3 Srednjedodugoronetehnologijemalogobima 5.3.1 Solarnetermalneelektranekoncentrisanesolarneelektrane

Sektor Grupa Podsektor Imetehnologije Imeopcije(30karaktera) GHGemisijepodsektora(Mton/godinje) Tehnologijadabudeukljuenau prioritizaciju?*
Proizvodnjaipotronjaenergije(bezindustrije) Upotrebaprimarnihizvoraenergije Proizvodnjaenergije Solarnetermalneelektranekoncentrisanesolarneelektrane Koncentrisanesolarne(CSP) 2.3 Unclassified

32

32

Obrazloenjeodbacivanja
Zatoseopcijasmatraneprikladnom(npr.potrebni vodniresursinijestudostupni)

Pozadina/biljeke
Kratakopistehnolokeopcijenaosnovuinformacija saClimateTechWikija,seminaraitd.

Koncentrisanesolarneelektrane(CSP)sakupljajuenergijuizsuncazaproizvodnju elektrineenergije.Tosepostiezagrijavanjemtenosti,kojasepotomuoblikupare koristizapokretanjekonvencionalneturbine.Moebitipovezananamreuili autonomnaelektrana. PostojetriosnovnadizajnazaCSPelektrane,alisvikoristeogledalazausmjeravanje energijesuncanareceptorobjekta,kojisadritenostiligaskojisegrije,itakodobijenu paru,koristezanapajanjeparneturbine. Jednostavnaparabolinaantenafokusirasunevuenergijunatoplotniprijemnik, montiranusredituantene.Drugavrstajecentralnirisiverilisolarnitoranj,kojiima hiljadeogledala,kojipratekretanjesunca,arasporeenisuokosreditavisokogtornja. Tenostzaprenostoplote(kaotojerastopljenaso,vazduh,voda/para,teninatrijum) teekrozprijemnikiprikupljatoplotu,temperature3001000C,kojasekoristiza dobijanjeparezaproizvodnjuelektrineenergije,snageurasponu30200MW.Treitip jeprincipparabolinogkorita.Ogledaloparabolinogkoritaseokreezasuncemimoe bitiduinedo100m.Ufokusuogledalajetoplotnacijev,kojadaljeprenositoplotu. Raspontemperaturejenii,naime200400Cipostavljanjemkoritauredomoguuje sefleksibilnaizlaznasnagaurasponu30do350MW.Obaprincipa:parabolinokoritoi solarnitoranjomoguavajuskladitenjeenergije,takodaenergijamoebitiisporuena uveernjimsatima,takoe.Otpadnatoplotasemoekoristitizasolarneklimaureajei zapogonedesalinizacije. OperativnoiskustvouraduCSPelektranajesteenokoddemonstracionihprojekata. Glavnepreprekekojetrebaprevaziizairenjetehnologijesu: ObavezninacionalniciljevizaCSP(idrugeobnovljiveizvore)do2010.god.ikasnije; SpecifinefeedintarifezaCSP,poputonihuNjemakojipaniji,kojeobezbjeuju stabilnoulaganjeuobnovljiveizvoreenergije; Podrkamultilateralnihinstitucija,kaoiprogramaGEFa,UNEPaiUNDPa; Regionalniprogrami,kaotojeTREC(saHVDCvezama)ispecifineregionalne strategije. Ostaleaktivnostiukljuujuistraivanjanovihkombinacijaimaterijala,saciljem poveanjaefikasnostiiisplativosti,tepostupnopoveanjeveliinepostrojenjakod demonstracionihprojekata. Skladitenjeenergijeprivisokimtemperaturamaihibridnopostrojenjesadrugim obnovljivimizvorimailifosilnimgorivimasupoeljni.Komercijalniradjouvijektreba dokazati.Ekonomskiitrinipotencijalibisepovealisamasovnomproizvodnjom ogledala,tobismanjilokapitalnetrokove.Tehnikipotencijalsolarnihtermalnih postrojenjajevelikiprocjenjujesedabido2040.god.5%svjetskihpotrebaza elektrinomenergijommogaobitipokrivenizsolarnihtermoelektrana.CrnaGorase nalaziujednomodregiona(jugEvrope)kojisuprepoznatipovisokompotencijaluza CSP.

Pretpostavkezaimplementaciju*
Kakoetehnologijabitiprimijenjenaiproirenau okvirupodsektora?

SmanjenjeGHGemisijatokom25godina (Mtona)*

0.96

Izjaveouticaju Kakoovaopcijautienarazvojneprioritetezemlje
Primjenaovetehnologijemoglabidadoprineseostvarivanjusocijalnihrazvojnih prioritetauCrnojGorikrozpospjeivanjerazvojalokalneekonomije/zajednicei viestrukesocioekonomskekoristi.

Prioritetidrutvenograzvojazemlje*

33

33

Prioritetiekonomskograzvojazemlje*

Ulaganjaioperativnitrokovi,vezanizaCSPpostrojenje(tehnologijaCSPparabolinog korita)sukomercijalnodokazani.Ovatehnologijajenajisplativijazaizradu,jerkoristi najmanjeresursa,imanajmanjifaktorkorienjazemljitaizahtijevanajmanje kapacitetezaskladitenjeenergije.Primjenatehnologijeseuglavnomsprovodikroz partnerstvarazvijenihzemaljasazemljamaurazvojuidoprinijelabiekonomskim razvojnimprioritetimauCrnojGorikaotosurazvojnaukeitehnologijeismanjenje energetskezavisnosti. Uticajinaivotnusredinuusmisluoteenjafloreifauneidegradacijebioloke raznolikostisuniski.Osimtoga,CSPpostrojenjaneemitujuzagaujuematerije. Ukupnoposmatrano,ovatehnologijabipozitivnouticalanarazvojneprioriteteza ivotnusredinu. SobziromdaseCSPtehnologijenekoristeuCrnojGori,njihovairaprimjenabidovela dorazvojatrista.CSPprojektisupopularnizamogunostiulaganjakrozMehanizam istograzvoja(CDM).

Prioritetirazvojauoblastiivotnesredine uzemlji*

Ostalirazmatranifaktoriiprioritetikao tosutrinipotencijal

Internastopapovraaja(IRR)[opciono] JedininaIRRtokom25godina

Trokovi Kapitalnitrokovitokom25godina* Operativniitrokoviodravanjatokom25 godina* Ostalitrokovitokom25godina

70,000,000 27,594,000 78,840

5.4 Srednjedodugoronetehnologijevelikogobima 5.4.1 Gasnaelektrana(kombinovaniciklus)

Sektor Grupa Podsektor Imetehnologije Imeopcije(30karaktera) GHGemisijepodsektora(Mton/godinje)
Proizvodnjaipotronjaenergije(bezindustrije) Upotrebaprimarnihizvoraenergije Proizvodnjaenergije Gasnaelektrana(kombinovaniciklus)NGCC Gasnaelektrana 2.3

34

34

Tehnologijadabudeukljuenau prioritizaciju?*
Obrazloenjeodbacivanja
Zatoseopcijasmatraneprikladnom(npr.potrebni vodniresursinijestudostupni)

Unclassified

Pozadina/biljeke
Kratakopistehnolokeopcijenaosnovuinformacija saClimateTechWikija,seminaraitd.

Zamjenagoriva,odnosnozamjenafosilnihgorivasavisokimsadrajemugljenika gorivimasamanjimsadrajemugljenika,jedanjeodglavnihmetodasmanjenjaemisije CO2izproizvodnjeenergijeuskorojbudunosti.Kakoprirodnigasimamanjisadraj ugljenikaodugljailinafte,prebacivanjesaugljanagas,kaoprimarnogorivoza proizvodnjuelektrineenergijemoedovestido50%manjeemisijaCO2pokWh. Elektranenaprirodnigasukombinovanomciklusu(NGCC)istijesagorijevajufosilna gorivaodtradicionalnihtehnologija. VaniaspektidaljegrazvojaNGCCtehnologijeseodnosenadizajnturbinainaineza poboljanjeefikasnosti.Tosemoepostiiviimtemperaturamaloenjaikorienjem preostaletoplote,kaoipoveanjemefikasnostiaerodinamikihkomponenti, smanjenjembrojakompresoraiturbinskihstepeni,tepoboljanjemmehanizamaza turbinskelopaticestatoraihlaenje. Glavniizazovtehnologijanaprirodnigasjepostojanjegasovodaublizinipostrojenja. Tehnikepreprekezaprelazsaugljanagassurelativnovisokecijeneprirodnoggasa, visokecijenepromjenekotlova,visokidodatniizdaci.Tepreprekemogusesmanjiti adekvatnomreformomimjeramakojeezaciljimatidostupnoststranogiprivatnog kapitalauproizvodnjiprirodnoggasa,tepoboljanjaprenosneidistributivne infrastrukture.Konano,podsticajizaprirodnigasmoguseobezbijedititakotoese ukljuitinegativneeksternalijeodsagorijevanjaugljaucijenuelektrineenergije proizvodeneizuglja.

Pretpostavkezaimplementaciju*
Kakoetehnologijabitiprimijenjenaiproirenau okvirupodsektora?

SmanjenjeGHGemisijatokom25godina (Mtona)*

33.22

Izjaveouticaju Kakoovaopcijautienarazvojneprioritetezemlje
Prelazsaugljanagasuproizvodnjienergijeuvelikojmjerimoedoprinijetirjeavanju lokalnogkvalitetavazduhauvelikimgradovimaitakogeneristinizkoristizadrutveni razvoj. PrednostiNGCCelektranauodnosunakonvencionalneelektranenaugaljsu: kapitalnitrokoviNGCCelektranekreuseurasponuod600750USDpokW,doksu ulaganjaukonvencionalneelektranenaugalj14002000USDpokW; izgradnjaNGCCelektranetrajerelativnokrae. Primjenaovetehnologijebi,poduslovomdostupnostiprirodnoggasaubudunosti, mogladaimasnaanpozitivanuticajnaekonomskerazvojneprioritezemlje, prevashodnosmanjenjemenergetskezavisnosti.

Prioritetidrutvenograzvojazemlje*

Prioritetiekonomskograzvojazemlje*

35

35

Prioritetirazvojauoblastiivotnesredine uzemlji*

NovetehnikesagorijevanjagasasurazvijenedaogranieemisijeNOx(glavnizagaiva kodgasnihturbina).Kaorezultattoga,buduevisokoefikasneturbinenaprirodnigase idaljebitijedanodnajitijihnainazagenesiranjeelektrineenergijeizfosilnihgoriva. PrebacivanjesaugljanagasznatnodoprinosismanjenjuGHGemisija,buduidaje sadrajugljenikaprirodnoggasapojediniciprimarneenergijesamo60%uodnosuna ugalj.Tometrebajododatiefikasnostnovihgasnihturbina,toumanjujeemisijeCO2 zadodatnih30%. Imajuiuvidunavedeneefekte,moesereidabiovatehnologijaimalasnaan pozitivanuticajnaprioritetezaivotnusredinuuCrnojGori. NGCCprojektisupopularnizamogunostiulaganjakrozMehanizamistograzvoja (CDM).

Ostalirazmatranifaktoriiprioritetikao tosutrinipotencijal

Internastopapovraaja(IRR)[opciono] JedininaIRRtokom25godina

Trokovi Kapitalnitrokovitokom25godina* Operativniitrokoviodravanjatokom25 godina* Ostalitrokovitokom25godina

210,000,000 197,757,000 1,779,813,000

5.4.2 Upravljanjekomunalnimotpadomprimjenomgasifikacijenabazi plazme

Sektor Grupa Podsektor Imetehnologije Imeopcije(30karaktera) GHGemisijepodsektora(Mton/godinje) Tehnologijadabudeukljuenau prioritizaciju?*
Proizvodnjaipotronjaenergije(bezindustrije) Upotrebaprimarnihizvoraenergije Proizvodnjaenergije Upravljanjekomunalnimotpadomprimjenomgasifikacijenabaziplazme Plazma 2.3 Unclassified

36

36

Obrazloenjeodbacivanja
Zatoseopcijasmatraneprikladnom(npr.potrebni vodniresursinijestudostupni)

Pozadina/biljeke
Kratakopistehnolokeopcijenaosnovuinformacija saClimateTechWikija,seminaraitd.

Otpadnematerijesadrevrijedneresurse,kojisemogunaracionalannainvratitiu korisneprocese.Pojavatehnologijegasifikacijenabaziplazmenudirjeenje,pokome seproblemrjeavaupotpunosti,gotovobeznegativnoguticajanaivotnusredinu,iuz najniucijenuzatretman1,0tkomunalnogotpada.Ovoseodnosinasvevrsteotpada (osimnuklearnog).Gasifikacijanabaziplazmeuprocesimaupravljanjakomunalnimi tehnolokimotpadomprimjenjujeseuJapanu,alinabaziameriketehnologije. Fenomenplazmeizazivaseradomtzv.plazmabaklje.Tehnologijaplazmeseve decenijamaprimjenjujeuindustrijielikaialuminijumauraznimdjelovimasvijeta,kaoi zaneutralizacijuotpadaposebnevrste(opasniotpadi).Procesgasifikacijeotpadana osnoviplazmeodvijaseutzv.reaktoru.Temperaturakojasestvaramoebitiizrazito visoka,reda40007000C.Zapotreberadasakomunalnimotpadom,obinoje temperaturaurasponu27004300C.Reaktormoebitisasvimmalogkapaciteta,alise radeijedinicesakapacitetomveimod20t/hkomunalnogotpada. Svetojeuotpaduorganskogporijekla,vrlosebrzogasifikuje(poduticajemvisoke temperature,razlaesenaatome)iizlaziizreaktorasagornjestranekaogas.Zbog visokeizlaznetemperature,tajsegasnaglohladi,priemustvaravelikekoliinevodene pare,kojaseneposrednousmjeravauparnuturbinu.Parnaturbina,posredstvom generatoraproizvodielektrinuenergiju,kojagotovozadovoljavapotrebeprocesa. Nakontoga,vodasekondenzujeiizlaziizprocesakaodestilovanavoda.Svematerije neorganskogporijekla,aimetali,izotpadasepoduticajemvisokihtemperatura rastapajuitekuizreaktorakaolava.Naglosehladeukupkivodekojatee.Prihlaenju, metaliseodvajaju.Neorganskamaterijaohlaenapostajekaokamenkojiimastaklastu strukturuisluikaotehnikikamen.Tekimetalisutrajnozarobljeniuokamenjenoj masi.Sintetikigasse,nakonhlaenjaupuujeupostupakproiavanja.Inae sintetikigas,kojisestvarauprocesudominantnojesastavljenodvodonikaiugljen monoksida.Ostatakjeugljendioksid,metan,sumpor,hlor.Nusproizvodproiavanja jehlorovodonik(HCl)isumpor.Proienigasseupuujeugasnuturbinugdjese posredstvomgeneratoraproizvodielektrinaenergija.Iskustvopokazujedaseod1,0t komunalnogotpadakojiimakalorinuvrijednostoko9200kJ/kg(standardnikomunalni otpad)moedobitielektrinaenergijasnageod1,0MW. Tehnologijaupravljanjakomunalnimotpadomprimjenomgasifikacijenabaziplazmeje zapravopostrojenje,kojesesastojiodtriuzronopovezanecjeline,kojesumeusobno usklaene: Prijemipripremakomunalnogotpada; Tretmantehnologijomplazme; Proizvodnjaelektrineenergije. Tretmanotpadanabaziplazmeseodvijaureaktoru,odreenogkapaciteta.Radivee pogonskesigurnosti,postavljajusemin.dvareaktora.Uzsvakireaktorsepostavlja izmjenjivatoploteiureajzaienjegasadomomentakadsegasupuujeugasnu turbinuiligasnimotor(gasnatermoelektrana),kojakaogorivokoristisintetikigasiz pogonaplazme,pomijeansaprirodnimgasom(umjeavinijesadrajprirodnoggasa oko65%).Elektrinaenergija,ovakoproizvedena,usmjeravaseumreu.Dioteenergije seusmjeravauvlastitupotronju.Trebanapomenutidatehnologijanijejouvijek doivjelakomercijalnufazu,dasejakomalokoristiusvijetu,uvidudemonstracionih projekata.

Pretpostavkezaimplementaciju*
Kakoetehnologijabitiprimijenjenaiproirenau okvirupodsektora?

SmanjenjeGHGemisijatokom25godina (Mtona)*

2,83

37

37

Izjaveouticaju Kakoovaopcijautienarazvojneprioritetezemlje Prioritetidrutvenograzvojazemlje*

Zaprimjenuovetehnologijenisupotrebnedeponije,kojesuneprihvaeneujavnosti. Poredtoga,rjeavaseproblemsvihvrstaotpada(osimnuklearnog). Primjenaovetehnologijesmanjujezavisnostoduvozaelektrineenergije,toutiena rastekonomije. Iakoseusluajuplazmeradionaprednojtermikojobradi,tehnologijajesasvim drugaijaodspalionica,jerjenivoemisijaznatnonii.Uprocesuseukupnikomunalni otpad,kojiseunosiuprocestransformieukomponente,odkojihjesvakakorisna,pri emunemaostatakaisvesuemisijeugranicamaispoddoputenih(premaEU normama): Ugljenmonoksidivodonikkaosintetikigassekoristezaproizvodnjuelektrine energije; Neorganskematerijesevraajukaokamenstaklastestrukture; Metaliostajumetali; Hlorsevraakaohlorovodonik; Sumporsevraakaonatrijumbisulfat; Vodakojapreostajejedestilovanavoda. Vanojejojednomistaknutidaseuprocesusvaorganskamaterijatransformieu gasovitumasuukojojsudominantnivodonikiugljenmonoksid(neznatnomalisadraj metana).Pritomjevanodasutogasovikojisagorijevanjemoslobaajutoplotu,tzv. egzotermnigasovi. Buduidaseradionovojtehnologijikojanijeirokorasprostranjena,uticajenaivotnu sredinujepotrebnorazmatratisaodreenomdozomnesigurnosti.

Prioritetiekonomskograzvojazemlje*

Prioritetirazvojauoblastiivotnesredine uzemlji*

Ostalirazmatranifaktoriiprioritetikao tosutrinipotencijal Internastopapovraaja(IRR)[opciono] JedininaIRRtokom25godina

Trokovi Kapitalnitrokovitokom25godina* Operativniitrokoviodravanjatokom25 godina* Ostalitrokovitokom25godina

123,200,000 1,055,470,500 20,848,800

38

38

6 Potronjaenergije(sektoristanovanjaiusluga):identifikovane tehnolokeopcijepokategorijama
6.1 Kratkoronetehnologijemalogobima 6.1.1 Solarnitermalnisistemizagrijanjevodeudomainstvimaisektoru usluga(SWH)
Sektor Grupa Podsektor Imetehnologije Imeopcije(30karaktera) GHGemisijepodsektora(Mton/godinje) Tehnologijadabudeukljuenau prioritizaciju?*
Obrazloenjeodbacivanja
Zatoseopcijasmatraneprikladnom(npr.potrebni vodniresursinijestudostupni)

Proizvodnjaipotronjaenergije(bezindustrije) Upotrebaprimarnihizvoraenergije Potronjaenergije(rezidencijalnisektoriusluge) Solarnitermalnisistemizagrijanjevodeudomainstvimaisektoruusluga(SWH) Solarnisistemi 0.5

UnderConsideration

Solarnetermalnetehnologije(SWH)semogukoristitizazagrijavanjevodeu domainstvima,komercijalnimzgradamairjeeuindustrijskimpostrojenjima. JednostavanSWHsistemsastojiseodsljedeihkomponenti: Solarnikolektor(jedanilivie)postavljennakrovuobjekta,sakupljatoplotui prenosijenafluidprenosatoplote; Pozadina/biljeke Rezervoartoplevode(bojler); Kratakopistehnolokeopcijenaosnovu Pumpaicijevi. informacijasaClimateTechWikija,seminaraitd. Zaupotrebuudomainstvimaikomercijalnimzgradama,postojinekolikooblika solarnihtermalnihsistema.Solarnikolektorimogubitiploastiilicijevni (efikasnosti30%i40%,respektivno)ispojenisucijevimanarezervoartoplevode. Zakretanjevodeusistemu,koristisepumpa(aktivnisistem)iligravitacija(pasivni sistem).

39

39

Finansijskipodsticajnimehanizmi(kaotojeemaMONTESOLuCrnojGori); Propisi,kojimaseobavezujekorienjesolarnetermalneenergijeu zgradarstvu; Kampanjeopodizanjusvijestijavnostionovimtehnologijama,obnovljivim Pretpostavkezaimplementaciju* Kakoetehnologijabitiprimijenjenaiproirenau izvorimaitednjienergije; okvirupodsektora? Obukaisertifikovanjemonteraopreme; Dostupnoststandardnihproizvodanatrituzasveprimjene; Razvijenotriteipovjerenjekrozgarancijukvaliteta(EUSolarkeymark); Pozitivniprimjeriidemoprojekti,posebnoujavnomsektoru.

SmanjenjeGHGemisijatokom25 godina(Mtona)*

0,18

Izjaveouticaju Kakoovaopcijautienarazvojneprioritetezemlje
SWHjebezbjednatehnologija,jednostavnazakorienjeiutokuradaneutiena zdravljeljudi.VeaprimjenaSWHotvaranovaradnamjesta.Poredtoga, poboljavakvalitetivotakrozsmanjenjeraunazautroenuelektrinuenergiju. Iakojecijenaovetehnologijeprikupoviniveaodcijenakonvencionalnihgrijaa, odravanjejejednostavnoitrokoviodravanjasuniski.

Prioritetidrutvenograzvojazemlje*

SWHtehnologijaimavelikipotencijalsmanjenjapotronjeelektrineenergijeza grijanjevode,posebnoutokuljetnjihmjeseci,kadajeinaevelikapotranjaza Prioritetiekonomskograzvojazemlje* elektrinomenergijomitoplomvodomuistovrijeme.VeaprimjenaSWHmoe smanjitiuvozelektrineenergije,toznaajnoutienarastlokalneekonomije.

Prioritetirazvojauoblastiivotne sredineuzemlji*

UpotrebaSWHtehnologijautienasmanjenjeGHGemisijaizproizvodnih kapacitetaelektrineenergijenafosilnagoriva.Primjenaovetehnologijeimala biznaajanpozitivanuticajnaprioritetezaivotnusredinuuCrnojGori. SobziromdaSWHtehnologijanijeuirokojupotrebiuCrnojGori,njenaira ulaganjakrozMehanizamistograzvoja(CDM).

Ostalirazmatranifaktoriiprioritetikao primjenabidoveladorazvojatrista.SWHprojektisupopularnizamogunosti tosutrinipotencijal Internastopapovraaja(IRR)[opciono] JedininaIRRtokom25godina

Trokovi Kapitalnitrokovitokom25godina*
633,083,750

Operativniitrokoviodravanjatokom 3,165,419 25godina* Ostalitrokovitokom25godina

40

40

6.1.2 Toplotnepumpezagrijanjeihlaenjeprostoraigrijanjevodeu domainstvimaisektoruusluga

Sektor Grupa Podsektor Imetehnologije Imeopcije(30karaktera) GHGemisijepodsektora(Mton/godinje) Tehnologijadabudeukljuenau prioritizaciju?*
Obrazloenjeodbacivanja
Zatoseopcijasmatraneprikladnom(npr.potrebni vodniresursinijestudostupni)

Proizvodnjaipotronjaenergije(bezindustrije) Upotrebaprimarnihizvoraenergije Potronjaenergije(rezidencijalnisektoriusluge) Toplotnepumpezagrijanjeihlaenjeprostoraigrijanjevodeudomainstvimai sektoruusluga Toplotnepumpe 0.5

UnderConsideration

Toplotnepumpesluezagrijanjeihlaenjeprostora,igrijanjevodeuzgradama stambenog,javnogiindustrijskogsektora,koristeikonstantnutemperaturu zemlje,temperaturuvazduhailiizvorskevode.Veinatoplotnihpumpiradina principuciklusakompresijepareipokreeelektrinimotor.Neketoplotne pumperadenaprincipuapsorpcije,koristeigasiliotpadnutoplotukao pokretakuenergiju. Toplotnepumpeseuglavnomkoristezagrijanjeprostora,alikadaimsedoda izmjenjivatoplote,mogusedodatnokoristitizagrijanjepotronevodeiljetiza hlaenje.Kadase,kaoizvortoplotekoristitemperaturazemlje,pumpaima zatvorenupetlju.Rastvorsaantifrizomcirkuliekrozcijevi,kojesupoloeneu Pozadina/biljeke zemlji,ispodlinijemraza(gdjejetemperaturaoko10C),bilovodoravneili Kratakopistehnolokeopcijenaosnovu informacijasaClimateTechWikija,seminaraitd. vertikalnekonfiguracije,imeseizvlaiilipredajetoplotazemlji.Toplotasedalje koristizaekpanzijurashladnoggasa,kojiideukompresor.Saimanjemisparenog gasa,proizvodisetoplota,kojasedistribuiraobjektu,ukomjepostavljena. Tehnologijakoristirashladnimedijum,kompresoripumpu,anapajase elektrinomenergijom.Pumpe,kojeradenavoduistoimajuzatvorenupetlju,a ugraujuseuneposrednojbliziniizvorskevodeilijezera.Pumpe,kojeradena vazduh,koristetemperaturuspoljanjegvazduhaiimajuznatnomanjuefikasnost odpumpi,kojekoristetemperaturuzemlje. Izborvrstetoplotnepumpezavisiodvrstetlailistijena,dostupnogprostora,i mogunostibuenja.

41

41

Toplotnepumpesemoguprimijenitiubazenima,hotelima,kolama,stambenim, javnimiposlovnimzgradama.Tehnologijaseobinoprimjenjujenazgradama kojeimajuvisokestandardegradnje,sadobromizolacijom. Zaprimjenutehnologije,potrebnisu: Finansijskipodsticajnimehanizmi; Kampanjeopodizanjusvijestijavnostionovimtehnologijama,obnovljivim Pretpostavkezaimplementaciju* izvorimaitednjienergije; Kakoetehnologijabitiprimijenjenaiproirenau Obukaisertifikovanjemonteraopreme; okvirupodsektora? Dostupnoststandardnihproizvodanatrituzasveprimjene; Razvijenotriteipovjerenjekrozgarancijukvaliteta; Dostupnostinformacijaitehnikihsmjernica(povjerenjeutehnologijuje relativnomalo); Prozvodnikapaciteti,strunostuprodajiifinansijama; Pozitivniprimjeriidemoprojekti,posebnoujavnomsektoru.

SmanjenjeGHGemisijatokom25 godina(Mtona)*

0,09

Izjaveouticaju Kakoovaopcijautienarazvojneprioritetezemlje
Toplotnapumpajebezbjednatehnologija,jednostavnazakorienje,imatihradi utokuradaneutienazdravljeljudi.Veaprimjenatoplotnihpumpizahtijeva otvaranjenovihradnihmjesta(prozvodnja,ugradnja,servisiranje,akreditacija, obuke),atimesesmanjujesiromatvo.Takoesepoboljavakvalitetivota,kroz smanjenjeraunazautroenuelektrinuenergiju.

Prioritetidrutvenograzvojazemlje*

Primjenatoplotnihpumpiimaznaajanpotencijalsmanjenjapotronjeelektrine energije.Postojevelikeutedeuoperativnimtrokovimauporeenjusa konvencionalnimsistemimagrijanjaihlaenja,iakosupoetnitrokovivei. Trokoviodravanjasumali,jerimajumalopokretnihdjelova.Toplotnepumpe, Prioritetiekonomskograzvojazemlje* kojekoristetemperaturuzemljesuizuzetnoenergetskiefikasne,njihovCOP= odnosizlazneiulazneenergijeje3do6. Poredsmanjenjaenergetskezavisnosti,primjenaovetehnologijeimalabi pozitivanuticajnarazvojastandardaugraevinarstvuidrugeekonomske razvojneprioriteteuCrnojGori. UpotrebaovetehnologijautienasmanjenjeGHGemisijaizproizvodnih kapacitetaelektrineenergijenafosilnagoriva. Utedomenergijeovatehnologijabitakoedoprinijelaostvarivanjudrugih razvojnihprioritetazaivotnusredinu(npr.ouvanjubiodiverziteta).

Prioritetirazvojauoblastiivotne sredineuzemlji*

Ostalirazmatranifaktoriiprioritetikao SobziromdatoplotnepumpenisuuirokojupotrebiuCrnojGori,njihovaira primjenabidoveladorazvojatrista. tosutrinipotencijal Internastopapovraaja(IRR)[opciono] JedininaIRRtokom25godina

42

42

Trokovi Kapitalnitrokovitokom25godina*
1,184,512,832

Operativniitrokoviodravanjatokom 8,220,782 25godina* Ostalitrokovitokom25godina

6.1.3 Izolacijaspoljnjihzidovaobjekatazaptivanjeotvoraipukotinau domainstvimaisektoruusluga

Sektor Grupa Podsektor Imetehnologije Imeopcije(30karaktera) GHGemisijepodsektora(Mton/godinje) Tehnologijadabudeukljuenau prioritizaciju?*
Obrazloenjeodbacivanja
Zatoseopcijasmatraneprikladnom(npr.potrebni vodniresursinijestudostupni)

Proizvodnjaipotronjaenergije(bezindustrije) Upotrebaprimarnihizvoraenergije Potronjaenergije(rezidencijalnisektoriusluge) Izolacijaspoljnjihzidovaobjekatazaptivanjeotvoraipukotinaudomainstvima isektoruusluga Izolacija 0.5

UnderConsideration

43

43

Izolacijakuaimanekolikoprednosti,kaotosuutedaenergije,utedatrokova iveaudobnost.Izolacijazida,krovaipodaizvodiseprivrivanjemizolacionog materijalanazid,krovilipod,saspoljanjeiliunutranjestrane,npr.koristei izolacioneploe.Razliitimaterijalinazidovima,krovovimaipodovima zahtijevajurazliitevrsteizolacionihmjera.Zgrademogu,naprimjerimatiuplje zidove,kojisesastojioddvaslojazida,odvojenaupljinom.Ovajmeuprostor venudinekuizolaciju,alimoebitipopunjendodatnimizolacionimmaterijalom, Pozadina/biljeke npr.pjenom,kakobisedodatnopoboljaoefekatizolacije. Kratakopistehnolokeopcijenaosnovu Starostzgradejevaanfaktorkojiodreujevrstuizolacijeinainnakojise informacijasaClimateTechWikija,seminaraitd. postavlja,igdjesepostavlja,naspoljnjuiliunutranjustranukonstrukcije. Prozoriispoljnjavrataimajuvelikiuticajnazahtjevegrijanjaihlaenjaobjekta. Novimaterijaliipremazidovelisudoznatnopoboljaneenergetskeefikasnosti prozoraivrata,visokihperformansi.Novikvalitetniprozorimogubitiidoest putavieenergetskiefikasnijiodstarijihprozora,niegkvaliteta. Jojednamjeraizolacije,kojasmanjujekoliinugubitkatoplotejezaptivanje pukotinauomotauzgrade. Poveanjeizolacijejetehnikiizvodljivozagotovosvezgrade,iakojenajefikasnije dodatiizolacijuutokufazeizgradnje. Upraksi,prikladnostizolacionihmjerauvelikojmjerizavisiodtrenutnog tehnikogstanjaobjekta.Starijezgradeobinoimajumnogoniinivoizolacijeod novijih,kojesuurazvijenimzemljamaobinoizgraeneuskladusanajnovijim propisimaenergetskeefikasnosti.Postojivelikitehnikipotencijalidalje poboljanjenivoaizolacijapostojeegfondazgrada,koristeinovetehnologije. Mnogemjereizolacijeetakoebitiisplative,zbogutedeutrokovimaenergije. Barijere:visokipoetnitrokoviulaganja,nedostatakfinansijskihmogunostiza Pretpostavkezaimplementaciju* poetnaulaganja,vrijemeitrudpotrebnizarenoviranjepostojeihzgrada, Kakoetehnologijabitiprimijenjenaiproirenau relativnodugootplaivanjezanekemjere,nedostatakznanjaipodsticajnih okvirupodsektora? mjera,injenicadainvestitori,kojimogu/morajuodluitionivouizolacijeuzgradi iplatitivie,nisuisteosobekojeekoristitiprednostiniihtrokovaenergijeza grijanjei/ilihlaenje. Vladesu,uveinizemalja,uvelemjerezasmanjenjebarijeraovojtehnologiji, ukljuujuiiobaveznestandardeenergetskeefikasnosti,sertifikacijuzgrada, dobrovoljnooznaavanjeifinansijskepodsticajezapodravanjeulaganjau poveanjeizolacijeidrugemjeretednjeenergijeuzgradama.Osimtogavlade, civilnodrutvoiindustrijskeorganizacijesprovodeinformacionekampanjeza poveanjesvijestiiznanjaomogunostimautedeenergijeuzgradama.

SmanjenjeGHGemisijatokom25 godina(Mtona)*

0,034

Izjaveouticaju Kakoovaopcijautienarazvojneprioritetezemlje

44

44

Prioritetidrutvenograzvojazemlje*

Procjenjujesedapoboljanjenivoaizolacijepostojeihzgradamoesmanjiti zahtjevegrijanjazafaktor24. Primjenaovetehnologijeimadirektanpozitivanuticajnapoboljanjestandardau graevinarstvukaojedanodsocijalnihrazvojnihprioritetauCrnojGoriidovodi doboljihuslovastanovanja.Veaprimjenamjeraizolacijezahtijevaotvaranje novihradnihmjesta,imesesmanjujesiromatvo.Takoesepoboljavakvalitet ivota,krozsmanjenjeraunazautroenuelektrinuenergiju.

Primjenatehnologijeizolacijeobjekataimaznaajanpotencijalsmanjenja potronjeelektrineenergije.Veaprimjenaesmanjitiuvozelektrineenergije, Prioritetiekonomskograzvojazemlje* tomoeznaajnouticatinarastlokalneekonomije.Energetskeutedetakoe moguznaajnodoprinijetirazvojuiuspjenostipreduzeauuslunimsektorima (ukljuujuiturizam).

Prioritetirazvojauoblastiivotne sredineuzemlji*

UpotrebaovetehnologijautienasmanjenjeGHGemisijaizproizvodnih kapacitetaelektrineenergijenafosilnagoriva,kaoinaracionalnokorienje resursaimesepozitivnoutienarazvojneprioritetezaivotnusredinu.

Ostalirazmatranifaktoriiprioritetikao SobziromdatehnologijeizolacijeobjekatanisuuirokojupotrebiuCrnojGori, njihovairaprimjenabidoveladorazvojatrista. tosutrinipotencijal Internastopapovraaja(IRR)[opciono] JedininaIRRtokom25godina

Trokovi Kapitalnitrokovitokom25godina*
3,798,503

Operativniitrokoviodravanjatokom 0 25godina* Ostalitrokovitokom25godina

6.1.4 Visokoefikasnoosvjetljenje(kompaktnefluorescentnesijaliceiLED osvjetljenje)udomainstvimaisektoruusluga

Sektor Grupa Podsektor Imetehnologije
Proizvodnjaipotronjaenergije(bezindustrije) Upotrebaprimarnihizvoraenergije Potronjaenergije(rezidencijalnisektoriusluge)

Visokoefikasnoosvjetljenje(kompaktnefluorescentnesijaliceiLEDosvjetljenje)u

45

45

domainstvimaisektoruusluga

Imeopcije(30karaktera) GHGemisijepodsektora(Mton/godinje) Tehnologijadabudeukljuenau prioritizaciju?*

Obrazloenjeodbacivanja
Zatoseopcijasmatraneprikladnom(npr.potrebni vodniresursinijestudostupni)

Efikasnoosvjetljenje 0.5

UnderConsideration

Tehnologijakompaktnihfluorescentnihsijalica(CFL)omoguavaniskoenergetsko osvjetljenje,kojezamjenjujenormalnevolframskesijalicesauarenomniti. Postojiitavnizrazliitihvrstasijalica:volframhalogene,halogeniinfracrveni reflektori,sijalicesaivinomparom,kompaktnefluorescentnesvjetiljke,linearno Pozadina/biljeke fluorescentne,metalhalogene,kompaktnemetalhalogene,natrijumskepod Kratakopistehnolokeopcijenaosnovu visokimpritiskom(HighIntensityDischarge(HID))idiodekojeemitujusvjetlost informacijasaClimateTechWikija,seminaraitd. (LED).CFLdoprinosesigurnostisnabdijevanjaenergijomikaotakveineznaajan doprinossmanjenjupotronjeelektrineenergije.Viecijenemogubitiprepreka zanjihovumasovnuupotrebu,alikalkulacijepokazujudaCFLvraapoetno ulaganjeurokuod900satirada,autedemogubitireda1020puta. Glavnabarijeraovojtehnologijijedanepostojimeunarodnistandardkoji odreujeminimalnikvalitetienergetskuefikasnostzaovesijalice. Vanojepodizanjesvijestipotroaa,meunarodnaharmonizacijastandarda, Pretpostavkezaimplementaciju* poboljanjekvaliteta,efikasnostdistribucionihkanala,poboljanjekvaliteta Kakoetehnologijabitiprimijenjenaiproirenau sijalica,inajvanijisuprogramisubvencija. okvirupodsektora? PostojimnogodobrovoljnihinicijativairomsvijetazapromovisanjeCFLa.Iu CrnojGoripostojiakcijabesplatnepodjeleCFLsijalicagraanima,odstrane Vlade.

SmanjenjeGHGemisijatokom25 godina(Mtona)*

0,027

Izjaveouticaju Kakoovaopcijautienarazvojneprioritetezemlje
CFLgeneriuutedeutrokovimaenergijenadugomrokuipruajupouzdanu uslugurasvjete.Tehnologijatakoeotvaranovaradnamjestauproizvodnjii maloprodaji.Zbogovakvihefekatacijenisedabiirenjeovetehnologijeimalo blagepozitivneuticajenasocijalnerazvojneprioriteteuCrnojGori. Krozenergetskeutede(asamimtimismanjenjeuvozaelektrineenergije)i

Prioritetidrutvenograzvojazemlje*

Prioritetiekonomskograzvojazemlje* moguegenerisanjenovezaposlenostiveaprimjenaCFLpozitivnobiuticalana
ekonomskerazvojneprioriteteuCrnojGori.

46

46

Prioritetirazvojauoblastiivotne sredineuzemlji*

Postojeekolokiproblemipovezanisasijalicamakojesadreivinepare,kojeu velikimkoliinamazahtijevajuposebnoprikupljanje,obradu,recikliranjei odlaganjeotpada. UpotrebaovetehnologijautienasmanjenjeGHGemisijaizproizvodnih kapacitetaelektrineenergijenafosilnagoriva.JednaCFLmoedoprinijeti smanjenjuemisijeCO2za0,5tonautokuvijekatrajanjasijalice. Ukupnoposmatrano,veaprimjenaovetehnologijeuCrnojGoriimalabi pozitivanuticajnanekeodprioritetazaivotnusredinudokbinadrugojstrani doprinijelastvaranjuveihkoliinaotpadasakojimtrebapostupatinaposeban nain.

Ostalirazmatranifaktoriiprioritetikao SobziromdaCFLtehnologijenisuuirokojupotrebiuCrnojGori,njenaira primjenabidoveladorazvojatrista. tosutrinipotencijal Internastopapovraaja(IRR)[opciono] JedininaIRRtokom25godina

Trokovi Kapitalnitrokovitokom25godina*
10,551,396

Operativniitrokoviodravanjatokom 0 25godina* Ostalitrokovitokom25godina

6.1.5 Visokoefikasniureaji(hladnjaci,zamrzivai,mainezave,maineza sue,televizori,PCmonitori)udomainstvimaisektoruusluga

Sektor Grupa Podsektor Imetehnologije Imeopcije(30karaktera) GHGemisijepodsektora(Mton/godinje)
Proizvodnjaipotronjaenergije(bezindustrije) Upotrebaprimarnihizvoraenergije Potronjaenergije(rezidencijalnisektoriusluge) Visokoefikasniureaji(hladnjaci,zamrzivai,mainezave,mainezasue, televizori,PCmonitori)udomainstvimaisektoruusluga Efikasnihladnjaci 0.5

47

47

Tehnologijadabudeukljuenau prioritizaciju?*
Obrazloenjeodbacivanja
Zatoseopcijasmatraneprikladnom(npr.potrebni vodniresursinijestudostupni)

UnderConsideration

Hladnjacisekoristeudomainstvimairomsvijetazauvanjehranena temperaturiodoko35C,kakobisesprijeilonjenokvarenje.estojehladnjak ukombinacijisamalimzamrzivaem,gdjeseuvazamrznutahrananaispod0C. Hladnjacisetakoekoristeupreradiimaloprodajihrane,zaskladitenjevakcinai medicinskihproizvoda.Energetskaefikasnosthladnjakajeznatnopoboljana,ali Pozadina/biljeke mjestazapoboljanjaidaljeima.. Kratakopistehnolokeopcijenaosnovu Iakosuhladnjacipostaliznatnoenergetskiefikasnijiuprotekledvijedecenije,oni informacijasaClimateTechWikija,seminaraitd. idaljeineznaajanudiopotronjeelektrineenergijedomainstava.Postoje razliitedefinicijeonogatokvalifikujehladnjakekaoenergetskiefikasne: energetskaefikasnostmoebitidefinisanauodnosunanacionalniprosjeki minimumnacionalnihstandarda,ilikaoapsolutnavrijednost,npr.400kWh/ godinje. efikasnihhladnjakasu: Nerazvijenasvijestpotroaaoprednostimaenergetskiefikasnihhladnjaka; Veipoetniinvesticionitrokovipovezanisaenergetskiefikasnijimmodelima; Dostupnostenergetskiefikasnihhladnjaka. Uspjenestrategijezaostvarivanjepotencijalazaenergetskuefikasnostu stambenimhladnjacimasuintervencijanastraniponudeinastranipotranje, Pretpostavkezaimplementaciju* kaotosu: Kakoetehnologijabitiprimijenjenaiproirenau Tehnikapomoiprenosznanjanaproizvoaeopoboljanjuproizvoda; okvirupodsektora? Utvrivanjeminimalnihstandardaenergetskeuinkovitosti; Pruanjefinansijskepodrkeproizvoaimaitrgovcima,dasmanjecijene efikasnihproizvoda; Uvoenjeoznakeenergetskeuinkovitosti; Edukacijapotroaa; Kreiranjefinansijskihpodsticajazapotroae,itd.

SmanjenjeGHGemisijatokom25 godina(Mtona)*

0,0023

Izjaveouticaju Kakoovaopcijautienarazvojneprioritetezemlje
Energetskiefikasnihladnjaciizamrzivai,manjompotronjomelektrineenergije pomaupoveanjeenergetskesigurnostiipoboljanjukvalitetaivota,kroz smanjenjeraunazautroenuelektrinuenergiju. Masovnaprimjenaovetehnologijebidoveladouteda,imebisesmanjiouvoz

Prioritetidrutvenograzvojazemlje*

Prioritetiekonomskograzvojazemlje* elektrineenergije,tomoeznaajnouticatinarastlokalneekonomije.

48

48

Prioritetirazvojauoblastiivotne sredineuzemlji*

Glavnakoristodenergetskiefikasnihhladnjakaizamrzivaaleiupoveanju energetskeefikasnosti,toimaekolokeprednosti,odnosnonieGHGemisije,i manjenegativanuticajnaivotnusredinu,zbogmanjeproizvodnjeelektrine energijeizfosilnihgoriva.

Ostalirazmatranifaktoriiprioritetikao SobziromdaovatehnologijanijeuirokojupotrebiuCrnojGori,njenaira primjenabidoveladorazvojatrista. tosutrinipotencijal Internastopapovraaja(IRR)[opciono] JedininaIRRtokom25godina

Trokovi Kapitalnitrokovitokom25godina*
50,000,000

Operativniitrokoviodravanjatokom 0 25godina* Ostalitrokovitokom25godina

6.1.6 Upotrebaprirodnoggasa(propanbutan)zakuvanjeudomainstvimai sektoruusluga

Sektor Grupa Podsektor Imetehnologije Imeopcije(30karaktera) GHGemisijepodsektora(Mton/godinje) Tehnologijadabudeukljuenau prioritizaciju?*
Obrazloenjeodbacivanja
Zatoseopcijasmatraneprikladnom(npr.potrebni vodniresursinijestudostupni)

Proizvodnjaipotronjaenergije(bezindustrije) Upotrebaprimarnihizvoraenergije Potronjaenergije(rezidencijalnisektoriusluge) Upotrebaprirodnoggasa(propanbutan)zakuvanjeudomainstvimaisektoru usluga Upotrebaprirodnoggasa 0.5

UnderConsideration

49

49

Teniprirodnigas(LNG)sastojiseuglavnomodmetana,kojiimatakukljuanja 164Cizanjegovoprevoenjeutenostanjepotrebnogajedratiukriogenim izolovanimrezervoarimanaatmosferskompritisku.Dobijasesanaftnihpoljai proiavanjemdeponijskoggasa.LNGzauzimaoko1/614zapremineprirodnog gasanastandardnojtemperaturiipritisku,tojepunoisplativijezaprevozna dugimrelacijama,naroitotamogdjenepostojecjevovodi.LNGsenajee Pozadina/biljeke koristizakuvanje,prevoziuhemijskojindustriji. Kratakopistehnolokeopcijenaosnovu informacijasaClimateTechWikija,seminaraitd. Teninaftnigas(LPG)jesmjesapropanaibutana,kojipostajetenostkadase nalaziuposudipodpritiskom.LPGimavisokuenergijupojedinicizapremine,pa jepodesanzakorienje.Njegovakalorinavrijednostpojedinicizapremineje oko2,5putaveaodprirodnoggasa(metana).Najeesekoristizaautomobile, kuvanje,grijanje,hlaenjeiklimatizaciju.LPGseproizvodirafinisanjemsirove nafte(40%)iliekstrakcijomprirodnoggasa(60%). UpotrebaLPG/LNGzakuvanjejetehnologija,kojajezrelairasprostranjenairom svijeta(istovaizasnabdijevanje).Vladenerijetkodajusubvencijezakorienje LPG/LNGzakuvanje. Pretpostavkezaimplementaciju* Kakoetehnologijabitiprimijenjenaiproirenau Glavnebarijerezamasovnijuprirodnoggasasu: okvirupodsektora? Nerazvijenasvijestpotroaaoprednostimakuvanjanagas; Veipoetniinvesticionitrokovipovezanisanovimureajima; Dostupnostgasa(gasovodiliubocama).

SmanjenjeGHGemisijatokom25 godina(Mtona)*

0,083

Izjaveouticaju Kakoovaopcijautienarazvojneprioritetezemlje
UpotrebaLPG/LNGzakuvanjejetehnologija,kojajezrelairasprostranjenairom svijeta(istovaizasnabdijevanje).Vladenerijetkodajusubvencijezakorienje LPG/LNGzakuvanje. Glavnebarijerezamasovnijuprirodnoggasasu: Nerazvijenasvijestpotroaaoprednostimakuvanjanagas; Veipoetniinvesticionitrokovipovezanisanovimureajima; Dostupnostgasa(gasovodiliubocama). Masovnaprimjenaovetehnologijebidoveladoutedaupotronjielektrine

Prioritetidrutvenograzvojazemlje*

Prioritetiekonomskograzvojazemlje* enregije,imebisesmanjionjenuvoz,tomoeznaajnouticatinarastlokalne
ekonomije. LNGemitujemanjeCO2imnogomanjeCFCanegoostalagoriva.Istotako, acidifikacijaizsumpordioksidaieutrofikacijaizNOxsunajniekodLNGa. EkstrakcijairafinisanjeLPGaemitujuSO2,NMHC,metaniNOx,dokjetransport LPGauzronikemisijaCOiCO2.EmisijeCO2povezanesarafinacijomsu0,586 0,715tCO2/tLPG(zavisnoodlokacijerafinerije). KakobidobilikompletnuslikuekolokihprednostiLNG/LPG,potrebnojeuzetiu obzircijeliivotnicikluslancazasnabdijevanjegoriva.. Uprincipu,iraprimjenaovetehnologijeimalabipozitivanuticajnaodreene prioritetezaivotnusredinuCrnojGori(prijesveganakvalitetvazduhaizatitu

Prioritetirazvojauoblastiivotne sredineuzemlji*

50

50

Pozadina/biljeke
Kratakopistehnolokeopcijenaosnovuinformacija saClimateTechWikija,seminaraitd.

Klimatizacionisistemisuglavnatehnologija,kojaseprimjenjujeglobalnozahlaenje prostora,adijelesenadvijeglavnekategorije:sobniklimaureajiicentralniklima ureaji.Efikasnostdananjihnajboljihraspoloivihtehnologijazaklimaureajeje znatnovieodprosjeneinstalisaneefikasnosti. Sobniklimaureajisunajeeprimjenjivanisistemiusvijetuihladesamoodreeni prostor(soba).Usluajuogranienogprostorazahlaenje,sobniklimaureajisu jeftinijizaradodcentralnih,uprkosinjenicidajenjihovaukupnaefikasnostmanja. Centralniklimaureajimoguhladitiveepovrineuzgradama. Svakiklimaureajimarejtingenergetskeefikasnostikojinavodikolikobritanskih termalnihjedinica(BTU)posatumoeuklonitizavatelektrinesnage.EERjemjera kolikoefikasnoeraditihlaenjesistema,kadajespoljnjatemperaturaoko35C. Zasobneklimaureaje,ovaefikasnostsenazivaodnosenergetskeefikasnosti(EER),a zacentralneklimaureajeodnossezonskeenergetskeefikasnosti(SEER).Nekoliko programaoznaavanjaenergetskeefikasnostipostojeusvijetu,kojiimajuzacilj poboljanjeenergetskeefikasnostiklimatizacionihsistema,anajpoznatijijeEnergyStar. Glavnebarijerezamasovnijuupotrebuenergetskiefikasnihklimaureajasu: Nerazvijenasvijestpotroaaoprednostimaenergetskiefikasnihklimaureaja; Veipoetniinvesticionitrokovipovezanisaenergetskiefikasnijimmodelima; Dostupnostenergetskiefikasnihklimaureaja.

Pretpostavkezaimplementaciju*
Kakoetehnologijabitiprimijenjenaiproirenau okvirupodsektora?

SmanjenjeGHGemisijatokom25godina (Mtona)*

0,02

Izjaveouticaju Kakoovaopcijautienarazvojneprioritetezemlje
Efikasnisistemiklimaureaja,ukombinacijisadrugimtehnologijama,mogupoboljati lokalniiregionalnikvalitetvazduha,naroitouvelikimgradovima,todoprinosi poboljanjujavnogzdravlja(npr.poveanivotnivijek,smanjeneposjetehitnojslubi, smanjeninapadiastme,manjeizgubljenihradnihdana)iizbjegavanjustrukturalnetete naobjektimaijavnimradovima. Glavnakoristodenergetskiefikasnihklimaureajaleiupoveanjuenergetske efikasnosti,kojaimadrutvenoekonomskukoristusmislupoveanjaenergetske sigurnosti.Takoesepoboljavakvalitetivota,krozsmanjenjeraunazautroenu elektrinu. Trenutno,energetskiefikasniklimaureajitroe3050%manjeenergijeuodnosuna klimaureajeodprije30god. Veaprimjenaovetehnologijemoesmanjitiuvozelektrineenergije,toznaajno utienarastlokalneekonomije. Konkretniekonomskirazvojniprioritetikodkojihbiprimjenaovetehnologijeimala pozitivneuticajeuCrnojGorivezanisuzasektoreenergetike(poveanjeEE), graevinarstvaiturizma. Glavnakoristodenergetskiefikasnihklimaureajaleiupoveanjuenergetske efikasnosti,toimaekolokeprednosti,odnosnonieGHGemisije,imanjenegativan uticajnaivotnusredinu,zbogmanjeproizvodnjeelektrineenergijeizfosilnihgoriva. Klimaureajizarad,kaorashladnimedijumkoristefluorougljenike,kojiimajujako nepovoljanuticajnaglobalnozagrijavanjeiozonskisloj.Novijegeneracijeklimaureaja uvodenovehidrofluorougljenike(HFC),kojineteteozonskomomotauinudeistinivo efikasnostikaoikonvencionalni.

Prioritetidrutvenograzvojazemlje*

Prioritetiekonomskograzvojazemlje*

Prioritetirazvojauoblastiivotnesredine uzemlji*

52

52

Ostalirazmatranifaktoriiprioritetikao tosutrinipotencijal

SobziromdaovatehnologijanijeuirokojupotrebiuCrnojGori,njenairaprimjenabi doveladorazvojatrista.

Internastopapovraaja(IRR)[opciono] JedininaIRRtokom25godina

Trokovi Kapitalnitrokovitokom25godina* Operativniitrokoviodravanjatokom25 godina* Ostalitrokovitokom25godina

448,048,196 18,879,828

6.3 Srednjedodugoronetehnologijevelikogobima 6.3.1 Automatizacijastambenihobjekata,optimizacijasistemaupravljanja pametnimureajimaudomainstvu,senzori(BEMS)

Sektor Grupa Podsektor Imetehnologije Imeopcije(30karaktera) GHGemisijepodsektora(Mton/godinje) Tehnologijadabudeukljuenau prioritizaciju?*
Obrazloenjeodbacivanja
Zatoseopcijasmatraneprikladnom(npr.potrebni vodniresursinijestudostupni)

Proizvodnjaipotronjaenergije(bezindustrije) Upotrebaprimarnihizvoraenergije Potronjaenergije(rezidencijalnisektoriusluge) Automatizacijastambenihobjekata,optimizacijasistemaupravljanjapametnim ureajimaudomainstvu,senzori(BEMS) Automatizacija 0.5 Unclassified

53

53

Pozadina/biljeke
Kratakopistehnolokeopcijenaosnovuinformacija saClimateTechWikija,seminaraitd.

Upravljanjeenergijomuzgradamaefikasnoiinteligentnomoeimatiznatnekoristi. BEMSjesofisticiranametodazapraenjeikontroluenergetskihpotrebazgrada.Uz upravljanjeenergijom,sistemmoekontrolisatiipratitivelikinizdrugihaspekata zgrade,bezobziradalijestambenailikomercijalna,kaonpr.grijanje,ventilacija, klimatizacija,rasvjetailisigurnosnemjere. BEMStehnologijajeirokikonceptnaprednihkontrolagraevinskihobjekata,amoe imatiraznekarakteristike.BEMSserazlikujeoddrugihsistemaupravljanjaponainu komunikacije:informacijeoprocesimaifunkcijamazgrademogusedobitiikontrolisati najedinstvenojsredinjojoperativnojjedinici.Dakle,odlukasedonosinabazidobijenih informacija.Naprimjer,kadasredinjajedinicadobijeinformacijeotemperaturii zaposjednostizgrade,doneseodlukuzasmanjenjetemperatureudjelovimazgrade,u kojimasenikonenalazi.Oveodluke,dakle,mogupoveatienergetskuefikasnost. BEMSobezbjeuje:a)zdravuiugodnuklimu,b)sigurnostkorisnikaivlasnika;c) ekonominovoenjezgradeusmislupotronjeenergijeiosoblja.Kaotojepomenuto, BEMSmoenadziratiikontrolisatimnogofaktoraunutarjedneiliviezgrada:rasvjeta, grijanjeipotronjatoplevode,potronjaenergije,vertikalniprevozidruge. BrzrazvojBEMShardverapoinjesaupotrebomsenzora,komunikacioneinfrastrukture iprocesorskesnageraunara.Nesamodabrzrazvojznatnosmanjujetrokove upravljanjasofisticiranogsistema,naprednetehnologijepoveajumogunostprimjene. Naprimjer,napredakuinformacionimtehnologijamaomoguavapraenjeputem interneta.Osimtoga,sadajemoguepratitimnogozgradeuistovrijeme,iintegrisati funkcijenekolikozgrada.Naprimjer,upravljanjegrijanjemihlaenjemviepovezanih zgradarezultiraveimutedeuenergiji,negotoseoptimizacijomupravljanja energijompojedinogobjektamoeostvariti. BEMSjeskupatehnologija,madaufazi,ukojojjeveekonomskiisplativapod odreenimuslovimaiuzemljamaurazvoju,kaoirazvijenimzemljama,efikasnau hladnimitoplimpodnebljima.Utedaenergije,kojasepostieprimjenomtehnologije, nadoknaujeviepoetnetrokove. TroakugradnjeBEMSaserauna2,510%odukupnecijenegraevinskekonstrukcije. Meutim,zbogpostignuteutedeenergije,uloenikapitalzainstalacijuseamortizujeu kratkomvremenu.

Pretpostavkezaimplementaciju*
Kakoetehnologijabitiprimijenjenaiproirenau okvirupodsektora?

SmanjenjeGHGemisijatokom25godina (Mtona)*

0,28

Izjaveouticaju Kakoovaopcijautienarazvojneprioritetezemlje
Kadsetehnologijaprimjenjujeuposlovnimzgradamailiuindustrijskimobjektima, moedoprinijetidrutvenomrazvojutakotoradnomjestoinibezbjednijimi zdravijim.Tehnologijamoedetektovatipotencijalneopasnosti(poareisl.)naradnom mjestu,otomeobavijestititimovezahitneintervencijeiobavijestitiosobljeo potencijalnojopasnosti.Slinokaopotencijalnipoarilidrugesigurnosnerizike, tehnologijamoepratitifaktorekaotosukvalitetvazduhaivodeimoereagovati,kad preuodreenevrijednosti.Kadsetehnologijaprimjenjujeustambenimzgradama, stanariimajuuvidosopstvenojpotronjienergije.Zahvaljujuiovojinformaciji,stanari primijenjujumjeretednje.Osimtoga,tehnologijaomoguavaudobnoststanarima. Informacijekojetehnologijapruastanarimauzdjelovanjetehnologije,doprinose drutvenomrazvoju,nanaintosepoveavaudobnostiismanjujepotronjaenergije.

Prioritetidrutvenograzvojazemlje*

54

54

Prioritetiekonomskograzvojazemlje*

SmanjenjeukupnepotronjeenergijekorienjemBEMSadovodidopoveanja sigurnostisnabdijevanjaenergijom.Osimtoga,visokastopakorienjatehnologije smanjujepotrebezaizgradnjomdodatnihenergetskihinfrastrukturnihobjekatai smanjujepotranjuzauvozomenergije. JonijepouzdanoutvrenokolikoBEMStehnologijamoesmanjitipotronjuenergijei samimtimtrokove.Procjeneutedeenergijeseznatnorazlikujuistogatehnologija zahtijevavieistraivanjairazvojkakobiseutvrdilifinansijskizahtjeviitrokovi.Jedan izvorprocjenjujeuteduenergijedo27postouodnosunaobjektebezinstalisanog BEMSa,drugiprocjenjujeuteduenergijeido20postoupotronjienergijezagrijanje prostora,10%zaosvjetljenjeiventilaciju,odnosno5%do20%ukupnihenergetskih uteda,dokIPCCprocjenjujeutedeizmeu5%i40%. SmanjenapotronjeenergijedovodidosmanjenjaemisijaGHG.

Prioritetirazvojauoblastiivotnesredine uzemlji* Ostalirazmatranifaktoriiprioritetikao tosutrinipotencijal

SobziromdaovatehnologijanijeuirokojupotrebiuCrnojGori,njenairaprimjenabi doveladorazvojatrista.

Internastopapovraaja(IRR)[opciono] JedininaIRRtokom25godina

Trokovi Kapitalnitrokovitokom25godina* Operativniitrokoviodravanjatokom25 godina* Ostalitrokovitokom25godina

779,180,000 0

7 Drumskisaobraaj:identifikovanetehnolokeopcijepo kategorijama
7.1 Kratkoronetehnologijemalogobima 7.1.1 LPGtehnologijateninaftnigas
Sektor Grupa Podsektor
Potronjaenergijeusaobraaju Saobraaj Drumskisaobraaj

55

55

Imetehnologije Imeopcije(30karaktera) GHGemisijepodsektora(Mton/godinje) Tehnologijadabudeukljuenau prioritizaciju?*

Obrazloenjeodbacivanja
Zatoseopcijasmatraneprikladnom(npr.potrebni vodniresursinijestudostupni)

LPGtehnologijateninaftnigas Teninaftnigas 0.65 Unclassified

Pozadina/biljeke
Kratakopistehnolokeopcijenaosnovuinformacija saClimateTechWikija,seminaraitd.

Teninaftnigas(TNGiliLPGLiquefiedPetroleumGas),odnosnoautoplin,jesmjea ugljovodoninihgasova,kojasekoristikaogorivozaautomobileilidrugepotroae.To jesavremeninazivzapropanbutan.TNGsekoristikaogorivozaotoSUSmotore,kako zbogcijenekojajeznatnoniaodcijenemotornogbenzina,takoiizekolokihrazloga,a imaiodreenapozitivnatehnikasvojstva:znatnoveioktanskibroj,niataka isparavanjaboljepravljenjesmjeesavazduhom,kojaimairugranicuupaljivosti,to omoguavaradmotorasaznatnosiromanijomsmjeom;nestvarakondenzacijugoriva pozidovimacilindraimeposrednoproduavaradnivijekmotora).Sobziromnamanju toplotnumoTNGuodnosunamotornibenzin,potrebnajenetoveakoliinagoriva (zaoko10%). DabiseTNGkoristionaotomotorima(tj.onimkojiinaekoristebenzin),potrebnoje ugraditidodatniplinskisistem.Plinskisistemmorabitiprilagoentehnologijirada motoraikonstruktivnimosobinamamotora.Trenutnonijemoguekonvertovati motorekojiimajutzv.GDI(gasolinedirectinjection)strategijuubrizgavanja.Potose TNGmoenaotomotorimakoristitipraktinobezikakvihintervencijanasamom motoru,TNGsistemiprincipijelnoobezbjeujusamoskladitenjeiisparavanjeTNG. Njihovaugradnjajestogarelativnojednostavnaijeftina.Nekezemljeadministrativno stimuliuupotrebuplina,bilofinansijskimmjerama(cijenagoriva,poreskeolakice, jeftinijiparking...),biloistoadministrativnimmjerama(dozvolaulaskauinae zabranjenucentralnugradskuzonu,posebnaparkingmjestazaovakvavozila...).

Pretpostavkezaimplementaciju*
Kakoetehnologijabitiprimijenjenaiproirenau okvirupodsektora?

SmanjenjeGHGemisijatokom25godina (Mtona)*

0.027

Izjaveouticaju Kakoovaopcijautienarazvojneprioritetezemlje
ZemljeEUpodravajumasovnijuupotrebuTNG.Ustrateskimdokumentimakaojedan odciljevanavedenajepotrebazamjene20%gorivaudrumskomprevozualternativnim gorivomdo2020.godine.Sadajeueealternativnihgorivananivounekoliko procenata.Procjenajedadanasusvijetuimapreko20milionaautomobilakojimogu dakoristeTNG,aovajbrojrastestopomod1215%godinje.iraprimjenaove tehnologijeuCrnojGorimoglabiimatiblagipozitivniuticajnasocijalnerazvojne prioritete.

Prioritetidrutvenograzvojazemlje*

56

56

Prioritetiekonomskograzvojazemlje*

PrimjenaTNGudrumskomtransportuimamultiplikativneekonomskeefekte.Sama ugradnjaTNGinstalacijazahtijevaodredjenanovanaulaganja,alisekroznizucijenu samogTNGuloenainvesticijabrzootplauje.Velikibrojzemaljakrozsistempovlastica ibeneficijapodstieugradnjuTNGinstalacijaizamjenukonvecionalnihgorivaTNGom. CrnaGoranemaplanskaistratekadokumentakojapredvidjajupromocijui unapredjenjepotronjeTNGkaoalternativnoggoriva. iraprimjenaovetehnologijepozitivnobiuticalanamobilnoststanovnitvaitako generisaladrugeekonomskekoristi. KaoproduktsagorijevanjaTNGuSUSmotorimadobijaseugljendioksidivodenapara. UpotrebavozilakojakoristeLPGmozedovestidosmanjenjaemisijetetnihgasovau iznosu20do30%uodnosunavozilakojakoristekonvencionalnagoriva.Samimtim, uticajirenjaovetehnologijenarazvojneprioritezaivotnusredinubiobipozitivan, posebnokadajeupitanjukvalitetvazduha.

Prioritetirazvojauoblastiivotnesredine uzemlji*

Ostalirazmatranifaktoriiprioritetikao tosutrinipotencijal Internastopapovraaja(IRR)[opciono] JedininaIRRtokom25godina

Trokovi Kapitalnitrokovitokom25godina* Operativniitrokoviodravanjatokom25 godina* Ostalitrokovitokom25godina

45,000,000 4,500,000

7.2 Kratkoronetehnologijevelikogobima 7.2.1 Biogoriva

Sektor Grupa Podsektor Imetehnologije Imeopcije(30karaktera) GHGemisijepodsektora(Mton/godinje)
Potronjaenergijeusaobraaju Saobraaj Drumskisaobraaj Biogoriva Biogoriva 0.65

57

57

Tehnologijadabudeukljuenau prioritizaciju?*
Obrazloenjeodbacivanja
Zatoseopcijasmatraneprikladnom(npr.potrebni vodniresursinijestudostupni)

Unclassified

Pozadina/biljeke
Kratakopistehnolokeopcijenaosnovuinformacija saClimateTechWikija,seminaraitd.

Biogorivojenazivzagorivakojailisamaspadajuubiomasuilisunastalapreradom biomase(tj.ivihorganizama,biljaka,ivotinja,mikroorganizama),tezarazlikuod fosilnihgoriva,spadajuuobnovljiveizvoreenergije.Ubiogorivaseubrajajuigorivakoja suprateiproduktdrugihprocesa,akojibiinaebiliotpad.Biogorivopredstavljaprvi ozbiljanizazovfosilnimgorivima.Sagorijevanjembiogorivaseemitujeznatnomanje CO2negosagorijevanjemfosilnihgoriva.Smanjenesuiemisijedrugihzagaujuih materijakaotojeazotoksid,naroitougradovima.Proizvodnjabiogorivaogranienaje samobrzinomrastabiljakairaspoloivouobradivihpovrina.Ukolikoseuproizvodnji biogorivakoristeotpadnematerijenemaaknitihogranienja.Ubiogorivakojase mogukoristitizaradmotorakoddrumskihvozilaspadajubioetanol,biometanol, butanol,biodizel,biogas,metanisl..Trenutno,natritubiogorivadominirajubiodizeli bioetanol.Biodizelsedobijaizbiljnogulja,doksebioetanolmoeproizvestiizraznih poljoprivrednihsirovinakaotosueernatrska,repa,kukuruzisl.Dobijenogorivoima slinuenergijuiviskoznostkaofosilnidizel,tesestogamoekoristitiustandardnim dizelmotorima.Bioetanolsekoristiusmjeisabenzinom,urazliitimkoncentracijama. Potrebnojedonijetikvantifikovaneciljeveiobezbijeditipodsticaje.

Pretpostavkezaimplementaciju*
Kakoetehnologijabitiprimijenjenaiproirenau okvirupodsektora?

SmanjenjeGHGemisijatokom25godina (Mtona)*

0.134

Izjaveouticaju Kakoovaopcijautienarazvojneprioritetezemlje
Sveveibrojzemaljausvijetupostepenopoveavastepenupotrebebiogorivau kombinacijisafosilnimgorivominatajnainformiranovupolitikusnabdijevanja.U fokusujeirazvojnovihprocesazaproizvodnjubiogorivaizbiomase.Primjenaove tehnologijeuCrnojGoritj.uvoenjebiogorivanatriteenergenataimalabipozitivan uticajnazdravljestanovnitvaikavalitetivota,posebnougradovima,zbogsmanjenog zagaenja.Primjenatehnologijeusmisluotvaranjaproizvodnihkapacitetamoglabi takoedaimaindirektnepozitivneuticajenasocijalnerazvojneprioritete. Biogorivasuodposebnogznaajazbogmogunostizamjenesirovenafteizuvoza biogorivomproizvedenimizdomaesirovine.Natajnainsemoeformiratibezbjednai stabilnacijenaenergije,tojeodizuzetnevanostizaprivrednirast.Mnogevlade podravajuproizvodnjubiogorivaputemporeskiholakicaipodsticajnihprograma ulaganja.iromsvijeta,uvieod30zemalja,suvedefinisaniciljeviizakonske regulativekojeseodnosenaminimumsadrajabiogorivauvozilima.UCrnojGori trenutnonepostojeplanskadokumentakojasetiuafirmacijekorienjabiogoriva. Primjenaovetehnologijebiimaladugoronopozitivanuticajnaekonomskerazvojne prioritetepoveanjemenergetskesigurnosti,poboljanommobilnoustanovnitvaisl. Odreeninegativniuticajimoguse(usluajuproizvodnjegoriva)odnostinapotrebne povrinezauzgojsirovinausluajevimakadbisevrilapromjenanamjenezemljita (nprprenamjenapoljoprivrednogzemljita).

Prioritetidrutvenograzvojazemlje*

Prioritetiekonomskograzvojazemlje*

58

58

Obrazloenjeodbacivanja
Zatoseopcijasmatraneprikladnom(npr.potrebni vodniresursinijestudostupni)

Hibridnavozilaspadajuuvozilasaniskomemisijomtetnihgasova(LEVLow EmissionVehicles).Onasezasnivajunadvaizvoraenergijeagregatuza pretvaranjeenergije(motorSUSiligorivaelija)iagregatuzaakumuliranje proizvedeneenergije(akumulatoriiliultrakapacitatori).Kompletanpogonski sistemsainjavaju:toplotnimotor,elektrinigenerator,elektrinimotor, Pozadina/biljeke energetskipretvaraiakumulatorskebaterije.SmisaopostojanjaHVsenalaziu Kratakopistehnolokeopcijenaosnovu injenicidaovavozilanemajuproblemasaradijusomkretanjajerkoriste informacijasaClimateTechWikija,seminaraitd. hemijskogorivozapogontoplotnogmotoraiistovremenosuekoloki istijaiefikasnijauodnosunaklasinavozilajerkoristepogodnostielektrinog pogonskogsistemakojipokreevozilo. Snagainstalisanihtoplotnihielektrinihmainajeveaodpotrebnevunesnage isamsistemjeneuporedivosloenijiodEVivozilasaSUSmotorom. Finansijskiiadministrativnipodsticajnimehanizmi;ukidanjecarineiporezapri uvozuhibridnihvozila;dravnesubvencijezanabavkuhibridnihvozila; Kakoetehnologijabitiprimijenjenaiproirenau smanjenjeporezaitaksiprilikomregistracijehibridnihvozila;besplatanparkingu okvirupodsektora? gradskimzonamaisl. Pretpostavkezaimplementaciju*

SmanjenjeGHGemisijatokom25 godina(Mtona)*

0.02

Izjaveouticaju Kakoovaopcijautienarazvojneprioritetezemlje
Hibridnavozilaomoguavajuispunjavanjenizaciljevasavremenogdrutvau pogleduutedeenergije,niskognivoaemisije,smanjenjanivoabukeiprijesvega jeftinimiekonominimprevozom.Poredtoga,primjenahibridnihvozila poboljavakvalitetivotakrozsmanjenjeraunazautroenogorivo,aujednoi smanjujezavisnostoduvozafosilnihgorivaiomoguujepreusmjeravanjetih novanihsredstavaudrugesvrhe.Iakojecijenaovihvozilaprikupoviniveaod cijenekonvencionalnihvozila,utedesuznaajnesobziromnapotronjugoriva.

Prioritetidrutvenograzvojazemlje*

Prosjenapotronjagorivakodhibridnihvozilaiznosi4lna100kmtojeznatno manjeuporeenjusa8lna100kmkolikouprosjekutroekonvencionalnavozila. Hibridnavozilauprosjekukotaju20do30%vieuodnosunakonvencionalna vozila,njihovoodravanjejeskuplje,alirazlikaupotronjigorivainihibridna Prioritetiekonomskograzvojazemlje* vozilaznatnoekonominijim. VezanozaekonomskerazvojneprioriteteuCrnojGori,primjenaovetehnologije biimalapozitivanuticajnamobilnoststanovnitvakaoinapoveanjeenergetske efikasnostiusaobraaju.

60

60

Prioritetirazvojauoblastiivotne sredineuzemlji*

Jedanodnajznaanijihefekatakodhibridnihvozilajesteniskaemisijatetnih gasova.PoreenjaradimoesereidaPriuskaonajprodavanijehibridnovozilo imaemisijuodsamo92g/kmCO2dokVWgolfkaonajprodavanijevoziloima emisijuod118g/kmCO2.Stalnitehnolokinapredakomoguiedaljesmanjenje emisijetetnihgasovakodovihvozilauzpoveanjenjihoveautonomijenaputu. iraprimjenaovetehnologijeuCrnojGoriimalabiznaajnepozitivneuticajena kvalitetvazduha.

Ostalirazmatranifaktoriiprioritetikao tosutrinipotencijal Internastopapovraaja(IRR)[opciono] JedininaIRRtokom25godina

Trokovi Kapitalnitrokovitokom25godina*
210,000,000

Operativniitrokoviodravanjatokom 21,000,000 25godina* Ostalitrokovitokom25godina

450,000,000

7.3.2 Pluginhibridnavozila
Sektor Grupa Podsektor Imetehnologije Imeopcije(30karaktera) GHGemisijepodsektora(Mton/godinje) Tehnologijadabudeukljuenau prioritizaciju?*
Obrazloenjeodbacivanja
Zatoseopcijasmatraneprikladnom(npr.potrebni vodniresursinijestudostupni)

Potronjaenergijeusaobraaju Saobraaj Drumskisaobraaj Pluginhibridnavozila Pluginhibridi 0.65

UnderConsideration

61

61

Pluginhibridiradenanainsliankaoihibridnavozila.Zapogontakoekoriste motorsaunutrasnjimsagorijevanjemijedanilivieelektromotora.Zarazlikuod hibrida,pluginhibridveinusnagecrpiizelektromotora,kojiimaprimarnu ulogu.Kaotosamoimegovori,pluginhibridizapunjenjebaterijemoraju Pozadina/biljeke koristitivanjskiizvorenergijeprekoutinicekakobisebaterijanapuniladokraja. Kratakopistehnolokeopcijenaosnovu informacijasaClimateTechWikija,seminaraitd. Meutim,kakosebaterijaprazni,motorsaunutarnjimsagorijevanjemulaziu igruipreuzimaradpriemusedodatnoobnavljaistanjebaterije.Kadase baterijaispraznidokraja,pluginhibridponaasekaostandardnihibrid,tanije, konvencionalnimotorpreuzimauloguprimarnogizvoraenergije. Kampanjeopodizanjusvijestijavnostiigradjanaonovimtehnologijama, obnovljivimizvorimaitednjienergije;finansijskiiadministrativnipodsticajni Pretpostavkezaimplementaciju* mehanizmi;ukidanjecarineiporezapriuvozupluginhibridnihvozila;dravne Kakoetehnologijabitiprimijenjenaiproirenau subvencijezanabavkupluginhibridnihvozila;smanjenjeporezaitaksiprilikom okvirupodsektora? registracijepluginhibridnihvozila;besplatnopostavljaneplatformizapunjenje baterijainjihovokorienjekaoibesplatanparkingugradskimzonamaisl.

SmanjenjeGHGemisijatokom25 godina(Mtona)*

0.009

Izjaveouticaju Kakoovaopcijautienarazvojneprioritetezemlje
Pluginhibridnivozilojeslinokonvencionalnomhibridnomvozilujerkoristiti benzinskimotor,kaoielektrinimotor.Meutim,PluginHybridkoristivee baterijekojesemogupunitispajanjemnaizvorenergije.Pluginhibridimogubiti pogodnizadugoudaljenostiodnekolikokilometaradoak40kilometara,bez koritenjabenzina,zarazlikuodhibridnihvozilakojauistoelektrinommodu mogupreiteknekolikokilometara.Poredtoga,primjenaPHVpoboljavakvalitet ivotakrozsmanjenjeraunazautroenogorivo.Iakojecijenaovihvozilapri kupoviniveaodcijenekonvencionalnihvozila,ustedesuznaajnesobziromna potronjugoriva.

Prioritetidrutvenograzvojazemlje*

Pluginhibridnatehnologijaimavelikipotencijalsmanjenjapotronjefosilnih goriva.Veaprimjenaovetehnologijemoesmanjitiuvozfosilnihgoriva,to znaajnoutienarastlokalneekonomije.Pluginhibridnatehnologija omoguavaprevozuistoelektrinommodunarelacijamaiodpreko40km. Prioritetiekonomskograzvojazemlje* VezanozaekonomskerazvojneprioriteteuCrnojGori,primjenaovetehnologije biimalapozitivanuticajnamobilnoststanovnitvakaoinapoveanjeenergetske efikasnostiusaobraaju.

Prioritetirazvojauoblastiivotne sredineuzemlji*

Upotrebapluginhibridnihvozilamoedovestidosmanjenjaemisijetetnih gasovauiznosuod20do40%uodnosunakonvencionalnavozila,zavisnood mjestaipodrujaprimjene,dokugradskimsredinamaemisijaovihvozilamoe bitijednakanuli. iraprimjenaovetehnologijeuCrnojGoriimalabiznaajnepozitivneuticajena kvalitetvazduha.

62

62

Ostalirazmatranifaktoriiprioritetikao tosutrinipotencijal Internastopapovraaja(IRR)[opciono] JedininaIRRtokom25godina

Trokovi Kapitalnitrokovitokom25godina*
50,000,000

Operativniitrokoviodravanjatokom 5,000,000 25godina* Ostalitrokovitokom25godina

125,000,000

7.3.3 Poveanjeefikasnostidizelmotora
Sektor Grupa Podsektor Imetehnologije Imeopcije(30karaktera) GHGemisijepodsektora(Mton/godinje) Tehnologijadabudeukljuenau prioritizaciju?*
Obrazloenjeodbacivanja
Zatoseopcijasmatraneprikladnom(npr.potrebni vodniresursinijestudostupni)

Potronjaenergijeusaobraaju Saobraaj Drumskisaobraaj Poveanjeefikasnostidizelmotora Efikasnidizelmotori 0.65

UnderConsideration

63

63

Velikaekonominostiogromanobrtnimomenatsukarakteristikekojesudizel motoreuinileveomapopularnim,pogotovukodvozaakojiestoputuju.Od samepojavedizelmotorapoetkomprologvijekapasvedodanas,njegova stalnaunapredjenjaitehnolokinapredakuinilisudaonbudenajzastupljeniji tipmotorakodvozila.Preko70%dananjihvozilakojasuuupotrebi,opremljena Pozadina/biljeke sudizelmotorom.Usutiniradiseomotorimasaunutranjimsagorijevanjem Kratakopistehnolokeopcijenaosnovu informacijasaClimateTechWikija,seminaraitd. kodkogaklipsabijanjemvazduhupodietemperaturudonivoakojiomoguava daseubrizganogorivosamostalnopaliioslobaaenergiju.Iakoprviprototip,koji jeRudolfDizelkonstruisaotek1897.godinenimalonijepodseaonasavremen dizelmotor,njegovprincipradajebioidentianprincipupokomfunkcioniei najsavremenijikomonrejlagregat. Osnovnirazlogprihvaanjadizelmotoranatritumotornihvozilajestenjihova ekonominostiefikasnost.Proizvoaimotornihvozilaodsamognastankadizel motorapadodanasustalnomsuprocesunjegovogusavravanja,nanaindaon proizvedeviesnage,potroimanjegoriva,manjezagaujeivotnuokolinu. Dananjisavremenidizelmotorisakomonrejltehnologijomkodputnikihvozila Pretpostavkezaimplementaciju* imajuemisijuCO2maloviuod100g/km,dokspecijalneserijevozilasadizel Kakoetehnologijabitiprimijenjenaiproirenau motorimakodnekihproizvoaa(bluemotion,blueefficency)veimajuemisiju okvirupodsektora? kojajeispod100g/km.Ukombinacijusanekimdrugimtehnologijamakaotosu start/stopsystem,KERSislino,emisijasejododatnosmanjujePrednosti ovakvihmotoraprepoznatesusvudausvijetu,nesamoodstranekupacaveIod nadlenihdravnihorganakojipodstiukupovinuovakvihvozilaputemraznih subvencija.

SmanjenjeGHGemisijatokom25 godina(Mtona)*

0.072

Izjaveouticaju Kakoovaopcijautienarazvojneprioritetezemlje
Uprkosstalnomrazvojunaukeitehnike,pogotovouoblastimaterijalai tehnologija,dizelmotoriimajusigurnomjestozaprimjenuutransportnim sredstvimaunekolikonarednihdecenija.Njihovaefikasnost,ekonominost, elastinostimalapotronja,omoguavajuzadovoljavanjepotrebezaprevozom najeftinipraktiannain.

Prioritetidrutvenograzvojazemlje*

Malapotronjagorivakodsavremenihdizelmotoraimamultiplikativneefekte.S obziromdasmozemljakojaupotpunostizavisioduvozafosilnihgoriva,utede Prioritetiekonomskograzvojazemlje* kojesenaovajnainmogupostiisuveomavelike,auteenanovanasredstva semoguusmjeritiunekedrugerazvojnesvrhe,ilipakusubvencijezanabavku ekolokiprihvatljivihvozila.

64

64

Prioritetirazvojauoblastiivotne sredineuzemlji*

Smanjenjeenergetskihtrokovaitrokovazatiteokolinesuvanifaktoripri odluivanjuoizborumotoratj.pogonakojiebitikorienpriizgradnjimotornih vozila.TrenutnojeuEUnasnaziEURO5ekolokistandardkadasuupitanju drumskavozila,dokod2014.godinenasnagustupaEURO6ekolokistandard kojiznatnopootravauslovekojedrumskavozilamorajudaispunjavajuu pogleduzatiteivotnesredine.Komonrejlmotorinovegeneracijekojie zadovoljavatiEURO6standardimaepotronjumanjuod4lna100km,tojeu rangupotronjesavremenihhibridnihvozila,aiemisijaeimbitislina.Filteri estica,katalizatori,EGRtehnologija,samosujonekedodatnestvarikojee smanitiemisijuizsavremenihdizelmotoraiuinitiihjoprihvatljivijimza okolinu.

Ostalirazmatranifaktoriiprioritetikao tosutrinipotencijal Internastopapovraaja(IRR)[opciono] JedininaIRRtokom25godina

Trokovi Kapitalnitrokovitokom25godina*
300,000,000

Operativniitrokoviodravanjatokom 30,000,000 25godina* Ostalitrokovitokom25godina

7.3.4 Elektrinavozila
Sektor Grupa Podsektor Imetehnologije Imeopcije(30karaktera) GHGemisijepodsektora(Mton/godinje) Tehnologijadabudeukljuenau prioritizaciju?*
Potronjaenergijeusaobraaju Saobraaj Drumskisaobraaj Elektrinavozila Elektrinavozila 0.65

UnderConsideration

65

65

Obrazloenjeodbacivanja
Zatoseopcijasmatraneprikladnom(npr.potrebni vodniresursinijestudostupni)

Elektrinovozilojevozilokojisepokreeelektromotorom,koristeielektrinu energijupohranjenuuakumulatoruilidrugimureajimazaskladitenje elektrineenergije.Elektriniautomobilisubilipopularnikrajem19.ipoetkom 20.vijeka,prijenegotosutehnolokaitehnikaunaprijeenjamotorasa unutranjimsagorijevanjemimasovnaproizvodnjajeftinijegvozilanabenzin dovelidosmanjenjakorienjavozilanaelektrinipogon.Energetskekrize1970 ihi80ihdovelesudokratkotrajnogzanimanjazaelektrineautomobile,dokse Pozadina/biljeke intereszaproizvodnjuelektrinihautomobilaobnoviotokomposlednjedecenije, Kratakopistehnolokeopcijenaosnovu uglavnomzbogzabrinutostiokoubrzanogpoveanjecijenenafteipotrebeza informacijasaClimateTechWikija,seminaraitd. smanjenjememisijegasovastaklenebate.Pogonskidioelektrinogvozila sainjavaju:akumulatori,pretvaraenergetskeelektronike,elektrinimotoriu najveembrojusluajevamehanikisistemzaprenossnage.Elektrinimotorje jedinainstalisanaelektrinamainauvunompodsistemuvozilainjegovasnaga jejednakasnazipotrebnojzavuu.Osnovninedostacikojeimajuelektrinavozila odnosesenaogranienuautonomiju,nepouzdaneprenosnikesnage,veliinui teinuvozila,kaoisamucijenukotanjaelektrinogvozila. Pretpostavkezaimplementacijusu: finansijskiiadministrativnipodsticajnimehanizmi; ukidanjecarineiporezapriuvozuelektrinihvozila; Pretpostavkezaimplementaciju* dravnesubvencijezanabavkuelektrinihvozila; Kakoetehnologijabitiprimijenjenaiproirenau smanjenjeporezaitaksiprilikomregistracijeelektrinihvozila; okvirupodsektora? besplatanparkingugradskimzonama,instaliranjeplatformizapunjenje baterijaugradskimzonama,besplatnaenergijazapunjenjebaterijaisl.

SmanjenjeGHGemisijatokom25 godina(Mtona)*

0.027

Izjaveouticaju Kakoovaopcijautienarazvojneprioritetezemlje
Sveveibrojzemaljausvijetuintezivnoulaevelikanovanasredstvau istraivanjeipromocijualternativnihgorivaialternativnihpogonazapokretanje mainauindustrijiisaobraaju.Sveveacijenafosilnihgoriva,nestabilno snadbijevanjegorivomtepretpostavkadaepostojeezalihefosilnihgoriva potpunonestatizapedesetakgodina,idutomeuprilog.Ovimscenarijome naroitobitipogoeneonezemljekojenemajuvlastiteizvorefosilnihgoriva, meukojimajeiCrnaGora.Kakobiseprevazileposljediceovakvogscenarija potrebnojedonijetiodgovarajuustrategijukojaepromovisatiiunaprijediti upotrebualternativnihizvoraenergije,gdjeposebnomjestotrebadazauzmu elektromotoriudrumskimvozilima,sobziromnaznaajkojidrumskisaobraaj imazaprivreduidrutvo.Primjenaelektrinetehnologijeusmisluotvaranja proizvodnihkapacitetamoglabitakoedaimaindirektnepozitivneuticajena socijalnerazvojneprioritete.

Prioritetidrutvenograzvojazemlje*

66

66

Elektriniautomobilisuskupljiodbenzinskihautomobila.Glavnirazlogtomeje visokacijenaautomobilskihakumulatora.Tosprjeavamasovniprelazsa konvencionalnihautomobilanaelektrineautomobile.Elektriniautomobili estoimajumanjimaksimalnidometpopunjenjuodautomobilakojapokreu fosilnagoriva,asamopunjenjemoepotrajatiznatnodue.Stogasumnogi proizvoaioznailielektriniautomobilnatritukao"dnevnovozilo",pogodno zakratkaputovanja.Vozilanaelektrinuenergijunetroeenergijudokmiruju,a dioodenergijeizgubljeneprilikomkoenjaseponovnokoristikrozregenerativno koenje,kojekoristidojednepetineenergijenormalnoizgubljenetijekom Prioritetiekonomskograzvojazemlje* koenja.Obinokonvencionalnibenzinskimotoriefektivnokoristesamo15% energetskogsadrajagorivazakretanjevozilailizanapajanjedodatneopreme. Dizelmotorimamoesedosegnutiefektivnostod20%,dokjeefektivnostvozila naelektrinipogonoko80%.Iakoprosjenielektriniautomobilikotajuskoro duplovieuodnosunaodgovarajuakonvecionalnavozila,njihovaekvivalentna potronjaenergijeupetogodinjemciklusuiznosioko1800dolaranaspram6000 dolarakolikopotroiprosjenokonvecionalnovozilo.Smatrasedaecijene akumulatora,kaonajskupljeginajproblematinijegdijelaelektrinogvozila,u narednimgodinamapadati,toetakoebitipraenopadomcijena odgovarajuihpunjaaakumulatora. Elektrinavozilaspadajuuvozilasanultomemisijomtetnihgasova(ZEVZERO EmissionVehicles)ipridonoseistojokolini,jeronaneisputajutetnematerije uokolinu,kaotosuesticeai,ugljendioksid,sumpor,olovoirazniazotni oksidi.Tojejednaodnajznaajnihjihprednostielektrinihautomobilauodnosu nakonvencionalneautomobile.Meutimkoristiodisteokolinesunajee lokalne,zbogtogatoje,zavisnoodizvoraelektrineenergijekojasekoristiza punjenjeakumulatora,emisijatetnihmaterijauprirodnuokolinupomjerenana mjestoproizvodnjeelektrineenergije.Takoejebitnonapomenutiniztetnih sastojakakojisenalazeuakumulatorimaelektrinihvozila.

Prioritetirazvojauoblastiivotne sredineuzemlji*

Ostalirazmatranifaktoriiprioritetikao tosutrinipotencijal Internastopapovraaja(IRR)[opciono] JedininaIRRtokom25godina

Trokovi Kapitalnitrokovitokom25godina*
153,000,000

Operativniitrokoviodravanjatokom 15,300,000 25godina* Ostalitrokovitokom25godina

225,000,000

67

67

7.4 Srednjedodugoronetehnologijevelikogobima 7.4.1 MenadmentusaobraajuInteligentnitransportnisistemi

Sektor Grupa Podsektor Imetehnologije Imeopcije(30karaktera) GHGemisijepodsektora(Mton/godinje) Tehnologijadabudeukljuenau prioritizaciju?*
Obrazloenjeodbacivanja
Zatoseopcijasmatraneprikladnom(npr.potrebni vodniresursinijestudostupni)

Potronjaenergijeusaobraaju Saobraaj Drumskisaobraaj MenadmentusaobraajuInteligentnitransportnisistemi ITS 0.65 Unclassified

Pozadina/biljeke
Kratakopistehnolokeopcijenaosnovuinformacija saClimateTechWikija,seminaraitd.

Inteligentnitransportnisistem(ITS)jesistemsastavljenodhardvera,softveraionihkoji njimarukuju.Omoguujeboljenadgledanjeikontrolusaobraajaradioptimizacije saobraajnogtoka.Brojpreenihkilometara,utokujednegodinenastavljavrtoglavo darasteaduinaizgraenihputevajednostavnonemoedauhvatikorakstom tendencijom.Todovodidosveveihzastojausaobraaju.Kaojednoodnajjeftinijih reenjaupogleduoptimiziranjasaobraaja,ITSobjedinjujebrojnetehnologijekoje imajuzaciljsmanjenjezastojausaobraajupraenjemsaobraajnihtokova posredstvomvideokameraisenzora.Zahvaljujuipovratniminformacijama,saobraaj sepreusmjeravadavanjemobavjetenjaprekotekstualnihporukailiradiotalasa.Nataj nainpostieseboljapropusnostsaobraajnica,smanjujuguve,ekanjaisl. Zauspjenofunkcionisanjeinteligentnihtransportnihsistema(ITS)neophodnoje koritenjenaprednihinformacionihikomunikacijskihtehnologija(bazepodataka, procesnaoprema,beiniiianitelekomunikacijskisistemi,senzori,elektronskisistemi itd.),tevisokausaglaenostinstitucionalnihikomercijalnihfaktorakojiutiunanjihov razvojiprimjenu.Inteligentnitransportnisistemisuidentifikovanikaojedanod presudnihmehanizamakojietransportnomsistemuomoguitiispunjenjezahtjevakoji seprednjegaubudunostibudupostavljali.Podacikojiseprikupljajunaterenupreko kontrolnoupravljakihureajaseprosljeujuucentarzaupravljanjesaobraajemgdje seobrauju.Naosnovurezultataobradepodataka,preduzimajusemjerekojepodatke izcentrazaupravljanjesaobraajemaljupremakontrolnoupravljakimureajimakoji zatimupravljajupromjenljivomsaobraajnomsignalizacijom. 0.134

Pretpostavkezaimplementaciju*
Kakoetehnologijabitiprimijenjenaiproirenau okvirupodsektora?

SmanjenjeGHGemisijatokom25godina (Mtona)*

Izjaveouticaju Kakoovaopcijautienarazvojneprioritetezemlje

68

68

Prioritetidrutvenograzvojazemlje*

Svrhaizgradnjeinteligentnogtransportnogsistemajepodiikvalitetsaobraajai transporta,poboljatiiskustvavozaaiputnika,poboljatipostupkevezaneza putovanjaljudi,razmjenudobraiusluga,poveatisveukupnuinformacijsku transparentnost,smanjitipotronjuenergijetepridonijetismanjenjuemisijetetnih gasova,tj.zatitiivotnesredine.Ovobi,prijesvegatrebalorezultiratipoveanjem optegzadovoljstvakakograanatakoigostiju,poslovnihilituristikih,odnosno ukupnimprosperitetomsredine. Gotovosviproizvodniprocesizaviseodtransporta,paefikasnijitransportpodie produktivnost.Tako,sjednestraneITSpotpomaeboljudistribucijurobe,asdruge stranepoboljavapoloajpojedincaimobilnost.Pojedinacgubimanjevremenana putovanje,negubienergijunervirajuiseuzaguenimulicamainacrvenomtalasui imavievremenazaposao,drutveniivotidrugo.Poboljanjausaobraajnomsistemu takoedoprinosepoboljanjuturistikihidrugihusluga.DoprinosITSarazvoju saobraajaipojedinihekonomskihsektora,posebnoturizma,dajemustrategijsku vanostvisokognivoa.Smanjenjesaobraajnezaguenostitakoedoprinosipoveanju energetskeefikasnostiusaobraaju. Smanjenjeenergetskihtrokovaitrokovazatiteokolinesuvanifaktoripri odluivanjuoizgradnjiITSa.Vanipreduslovizaostvarivanjeovadvafaktorasu poveavanjebrojaputnikapovozilu,upotrebajavnogprevozaumjestoprivatnog, poravnavanjesaobraajnogtoka,teupravljanjepotranjomzaputovanjem.Uvoenjem sistemaITSaeseefektivnopoveatikapacitetsaobraajnicaitimeotklonitipotreba zaizgradnjomnovihsaobraajnihkapaciteta,izavelikimtrokovimazbogzatite okoline.PrimjenaITStehnologijeuCrnojGoribidakleimalapozitivanuticajnavie razvojnihprioritetavezanihzaivotnusredinu.

Prioritetiekonomskograzvojazemlje*

Prioritetirazvojauoblastiivotnesredine uzemlji*

Ostalirazmatranifaktoriiprioritetikao tosutrinipotencijal Internastopapovraaja(IRR)[opciono] JedininaIRRtokom25godina

Trokovi Kapitalnitrokovitokom25godina* Operativniitrokoviodravanjatokom25 godina* Ostalitrokovitokom25godina

17,500,000 3,500,000

69

69

8 Proizvodnjaaluminijuma:identifikovanetehnolokeopcijepo kategorijama
8.1 Kratkoronetehnologijemalogobima 8.1.1 Poveanjeenergetskeefikasnostiiradnetemperatureelektrolizera
Sektor Grupa Podsektor Imetehnologije Imeopcije(30karaktera) GHGemisijepodsektora(Mton/godinje) Tehnologijadabudeukljuenau prioritizaciju?*
Obrazloenjeodbacivanja
Zatoseopcijasmatraneprikladnom(npr.potrebni vodniresursinijestudostupni)

Industrija:potronjaenergije,industrijskiprocesiiupotrebaproizvoda Industrijametala Proizvodnjaaluminijuma Poveanjeenergetskeefikasnostiiradnetemperatureelektrolizeraizmjenamau sastavuelektrolita PoveanjeEE 1.7 Unclassified

Pozadina/biljeke
Kratakopistehnolokeopcijenaosnovuinformacija saClimateTechWikija,seminaraitd.

Ciljtehnologijejedaseintervencijamausastavuelektrolitapoveanjegova elektroprovodljivost,smanjiviskozitet,smanjiradnatemperaturaigubicitoplote,kaoi dasepovearastvorljivostglinice.Toseostvarujepoveanjemsadrajalitijumfluorida, vrlovelikimsadrajemAlF3,upotrebomgrafitiziranihkatodnihblokovasaivinom oblogomunivoukatodaodSiC,automatskimdoziranjemikontrolomdoziranjaAlF3u elektrolit. PreciziranjeuslovapodkojimaKAPkoristielektrinuenergiju Kampanjeopodizanjusvijestijavnostioznaajutehnolokihintervencijanapotronju elektrineenergijeodstraneKAPa Podsticanjepovezivanjasaistraivakimsektoromuzemljiiliobezbjedjivanjelicenci Obukatehnikogkadra Manjiproizvodnitrokoviirazvijenotrite Primjenatehnologijenezahtijevakrupnainvesticionaulaganjailikrupnetehnoloke zahvate,takodajemogueprimijenitiuodredjenomvremenskomintervalunasvim elektrolizerimakojisuuupotrebiuKAPu

Pretpostavkezaimplementaciju*
Kakoetehnologijabitiprimijenjenaiproirenau okvirupodsektora?

SmanjenjeGHGemisijatokom25godina (Mtona)*

3,525

Izjaveouticaju Kakoovaopcijautienarazvojneprioritetezemlje

70

70

Prioritetidrutvenograzvojazemlje*

Tehnologijautienapoboljanjekvalitetajavnogzdravljauzemlji,poveanjekvaliteta ivotanajugroenijihkategorija,odnosnooperativnihradnikauelektrolizi,ireuKAPui njegovojneposrednojokolini. Ovamjeraepoveatistandardeuproizvodnjimetala,poveatistepeniskorienja strujeismanjitienergetskuzavisnostindustrijealuminijumananacionalnomnivou, poboljaekonkurentnostproizvodazbogsmanjenjatrokovaproizvodnjeitd. PredloenatehnologijaesmanjitiGHGemisije,jereposrednoomoguitipoveanu efikasnostprocesaelektrolizekaoosnovnoguzronikastvaranjasintetikihgasova. Mjeraepoboljatikvalitetvazduha,samimtimiodrivostbiodiverziteta.

Prioritetiekonomskograzvojazemlje*

Prioritetirazvojauoblastiivotnesredine uzemlji* Ostalirazmatranifaktoriiprioritetikao tosutrinipotencijal

Internastopapovraaja(IRR)[opciono] JedininaIRRtokom25godina

Trokovi Kapitalnitrokovitokom25godina* Operativniitrokoviodravanjatokom25 godina* Ostalitrokovitokom25godina

1,605,000 562,200

8.2 Kratkoronetehnologijevelikogobima 8.2.1 Takastodoziranjegliniceiboljaprocesnakontrola

Sektor Grupa Podsektor Imetehnologije Imeopcije(30karaktera) GHGemisijepodsektora(Mton/godinje) Tehnologijadabudeukljuenau prioritizaciju?*
Industrija:potronjaenergije,industrijskiprocesiiupotrebaproizvoda Industrijametala Proizvodnjaaluminijuma Takastodoziranjegliniceiboljaprocesnakontrola Procesnakontrola 1.7 Unclassified

71

71

Obrazloenjeodbacivanja
Zatoseopcijasmatraneprikladnom(npr.potrebni vodniresursinijestudostupni)

Pozadina/biljeke
Kratakopistehnolokeopcijenaosnovuinformacija saClimateTechWikija,seminaraitd.

Ovojejednaodnajireprihvaenihtehnologijazapoveanjeoperativneiekoloke efikasnostielektrolizerasapredpeenimanodama.Ciljtehnolokihunapredjenjaje uvodjenjeboljeprocesnekontroleradaelektrolizera,automatizacijeuopsluivanju elektrolizeraglinicom(centralnimtakastimprobijanjem),smanjenjepotrebeivremena trajanjapromjeneelektroda,asvezbogsmanjenjabrojaivremenatrajanjaanodnih efekatasanekontrolabilnimrastomnapona,poveanompotronjomelektrineenergije ipojaanomoksidacijomanodnemase.Rezultatnavedenihnedostatakajestvaranje sintetikihgasovaPFC(CF4,C2F6). Odgovarajuainvesticionaulaganjazauspostavljanjeautomatskekontrolenadsvim elektrolizerimauradu Tehnikarjeenjausmisluuvodjenjamultiupotrebnihkranovasabrim opsluivanjemelektrolizeraiefikasnijomzamjenomanoda Finansijskipodsticajnimehanizmi Kampanjezapodizanjesvijestijavnostioznaajuprimjeneodgovarajuihmjeraucilju smanjenjaekonomskezavisnostiindustrijealuminijuma Obukaisertifikovanjemonteraopreme Obukatehnikogkadrazaradnaautomatizovanimelektrolizerima 3,525

Pretpostavkezaimplementaciju*
Kakoetehnologijabitiprimijenjenaiproirenau okvirupodsektora?

SmanjenjeGHGemisijatokom25godina (Mtona)*

Izjaveouticaju Kakoovaopcijautienarazvojneprioritetezemlje Prioritetidrutvenograzvojazemlje*

Tehnologijautienapoboljanjekvalitetajavnogzdravljauzemlji,poveanjekvaliteta ivotanajugroenijihkategorija,odnosnooperativnihradnikauelektrolizi,ireuKAPui njegovojneposrednojokolini. Ovamjeraepoveatistandardeuproizvodnjimetala,poveatistepeniskorienja strujeismanjitienergetskuzavisnostindustrijealuminijuma,poboljaekonkurentnost proizvodazbogsmanjenjatrokovaproizvodnjeitd. Mjeraepoboljatikvalitetvazduha,smanjitiznaajnoGHGemisije,samimtimi odrivostbiodiverziteta.

Prioritetiekonomskograzvojazemlje*

Prioritetirazvojauoblastiivotnesredine uzemlji* Ostalirazmatranifaktoriiprioritetikao tosutrinipotencijal

Internastopapovraaja(IRR)[opciono] JedininaIRRtokom25godina

Trokovi Kapitalnitrokovitokom25godina*
4,284,000

72

72

Operativniitrokoviodravanjatokom25 godina* Ostalitrokovitokom25godina

1,285,200

8.3 Srednjedodugoronetehnologijevelikogobima 8.3.1 Inertneanode

Sektor Grupa Podsektor Imetehnologije Imeopcije(30karaktera) GHGemisijepodsektora(Mton/godinje) Tehnologijadabudeukljuenau prioritizaciju?*
Obrazloenjeodbacivanja
Zatoseopcijasmatraneprikladnom(npr.potrebni vodniresursinijestudostupni)

Industrija:potronjaenergije,industrijskiprocesiiupotrebaproizvoda Industrijametala Proizvodnjaaluminijuma Inertneanode Inertneanode 1.7 Unclassified

Pozadina/biljeke
Kratakopistehnolokeopcijenaosnovuinformacija saClimateTechWikija,seminaraitd.

Inertneanodesutzvslabopotroneanodekodkojihnedolazidooksidacijei potronjeanodnogtkiva,asamimtimistvaranjaGHG.ElektroaktivnaInertnapovrina ovakvihanodamorabitipravljenaodoksidasapoluprovodnikimosobinama.Danassu uupotrebioksifluoridneprevlakeigrupamaterijalakojasezovecermetiNiFeCu. Prednostiovakvihanodasuumalojrastvorljivostiuelektrolitu,velikojelektrinoj provodljivosti,lakomelektrinomnapajanju,jednostavnojproizvodnjibezpolutanstkih efekata,malojkontaminacijatokomproizvodnje,poveanjuenergetskeefikasnostiido 25%,smanjenjuoperativnihtrokovado10%,znaajnomsamanjenjuemisijaCO2iPFC, poveanojproduktivnostido5%,smanjenojemisijipoliciklinihjedinjenjakojase, obino,stvarajutokomproizvodnjeipotronjeanoda,kaoikarbonilsulfidakojinastaje tokomelektrolize,smanjenojcijenakotanjaanoda,smanjenjucijeneradnesnage, smanjenojpotrebizazamjenomelektroda,smanjenimgubicimatoplote. Rearaniranjepostojeetehnologijezadobijanjeanoda,samogunoukorienja nekihodstarihproizvodnihlinija Podsticanjeznaajatehnolokihistraivanjasanacionalnomnaunoistraivakom zajednicomilikupovinalicenci Obukaisertifikovanjemonteraopreme Obukatehnikogoperativnogkadra Usvajanjeakcionogplanazaregulisanjepitanjavrstogotpadakojibizaostaoiz postojeeproizvodnjeanoda

Pretpostavkezaimplementaciju*
Kakoetehnologijabitiprimijenjenaiproirenau okvirupodsektora?

73

73

SmanjenjeGHGemisijatokom25godina (Mtona)*

3,525

Izjaveouticaju Kakoovaopcijautienarazvojneprioritetezemlje
Tehnologijautienapoboljanjekvalitetajavnogzdravljauzemlji,poveanjekvaliteta ivotanajugroenijihkategorija,odnosnooperativnihradnikauelektrolizi,ireuKAPui njegovojneposrednojokolini. Ovamjeraepoveatistandardeuproizvodnjimetala,poveatistepeniskorienja strujeismanjitienergetskuzavisnostindustrijealuminijuma,poboljaekonkurentnost proizvodazbogsmanjenjatrokovaproizvodnjeitd. Mjeraepoboljatikvalitetvazduha,samimtimiodrivostbiodiverziteta.

Prioritetidrutvenograzvojazemlje*

Prioritetiekonomskograzvojazemlje*

Prioritetirazvojauoblastiivotnesredine uzemlji*

Ostalirazmatranifaktoriiprioritetikao tosutrinipotencijal Internastopapovraaja(IRR)[opciono] JedininaIRRtokom25godina

Trokovi Kapitalnitrokovitokom25godina* Operativniitrokoviodravanjatokom25 godina* Ostalitrokovitokom25godina

16,050,000 4,016,250

9 Koliinavode:identifikovanetehnolokeopcijepokategorijama
9.1 Kratkoronetehnologijemalogobima 9.1.1 Sakupljanjekinice
Sektor Podsektor
Vodniresursi Koliinavode

74

74

Imetehnologije Imeopcije(30karaktera)
Karakterizacijaosjetljivosti(iznacionalnih komunikacija)

Sakupljanjekinice Sakupljanjekinice

Unclassified Vodniresursisupoddirektnimuticajemklimatskihpromjena.Kaoposledicajavljase poveanjeintenzitetapadavina,smanjenjeprotokavode,promjenaukoliinipadavina tokomsezona,porastnivoamora,isl. Tehnologijamoedasekoristizasakupljanjevodezapie(uzadekvatantretman)a tamogdjepostojiorganizovanovodosnabdijevanjesakupljenavodaseupotrebljavaza ostalekunenamjeneinavodnjavanje.Dabiseobezbijediokvalitetvodemogudase koristeraznadezinfekcionasredstvaifilteri.Takoesepraktikujedaseprvakoliina vodeodpadavineneusmjeravaurezervoarzasakupljanjevedasepustidaotee. Postojivievarijantiovetehnologije.Generalnogovorei,sistemsesastojiodpovrine nakojupadakia,sistemacijevikojisakupljaiusmjeravavoduirezervoaraukojemse vodauva. Ovojerelativnojeftinaistaratehnologijakojomsepoveavakoliinaraspoloivevodei kojaseuglavnomprimjenjujenanivoudomainstava.Kodnasjevezastupljenau ruralnimkrajevimazemljeioblastimagdjenepostojivodovodnainfrastrukturaigdje vodniresursinijesuizdani.Ukontekstuklimatskihpromjena,moeseoekivatiira primjenaovetehnologijeprvenstvenosaciljemutedapijaevode. Ovommetodomsemoguobezbijeditivelikekoliinevodezanavodnjavanjeipranjeto predstavljaolakanjezastandardnovodosnabdijevanjeiomoguavasmanjenje pritiskanapovrinskeipodzemnezalihevode.Istovremenometodadoprinosizatitiod poplavaierozijejerumjestodavelikakoliinakinicestvarapovrinsketokoveiplavi okolnopodrujeonaseusmjeravaurezervoare.

Tehnologijadabudeukljuenau prioritizaciju?*
Obrazloenjeodbacivanja
Zatoseopcijasmatraneprikladnom(npr.potrebni vodniresursinijestudostupni)

Pozadina/biljeke
Kratakopistehnolokeopcijenaosnovuinformacija saClimateTechWikija,seminaraitd.

Pretpostavkezaimplementaciju*
Kakoetehnologijabitiprimijenjenaiproirenau okvirupodsektora?

Smanjenjeosjetljivostinaklimatske promjenetokom25godina*

Izjaveouticaju Kakoovaopcijautienarazvojneprioritetezemlje
Relativnojeftinainfrastrukturakojomseobezbjedjujudodatnekoliinevodedovodedo poveanjaekonomskemoipojedinca.Sakupljanjekiniceimaprimjenunaroitou ruralnomdijeludraveijajeglavnadjelatnostpoljoprivredapasenaovajnain obezbjedjujupotrebnekoliinevodezanavodnjavanjeipojenjestoketojeuslov smanjenjasiromatvalokalnogstanovnitvaipoboljanjakvalitetaivota obezbjedjivanjemdovoljnekoliinehrane. Primjenaovetehnologijepredstavljarelativnojeftinnainzaobezbjeivanjevodei omoguavautedunovcapojedinanimdomainstvima(uporeenjusadrugim rjeenjima).Nanivoudrutvasetakoeostvarujuutedemanjompotronjomvode visokogkvalitetakaoimanjompotronjomenergijezanjenudistribuciju.Sakupljena vodasekoristiupoljoprivrednesvrheidoprinosiporastupoljoprivredneproizvodnje.

Prioritetidrutvenograzvojazemlje*

Prioritetiekonomskograzvojazemlje*

75

75

Prioritetirazvojauoblastiivotnesredine uzemlji* Ostalirazmatranifaktoriiprioritetikao tosutrinipotencijal

Upotrebomovetehnologijenezagadjujeseivotnasredina,doprinosiseodrivom korienjuvodnihresursaaostvarujuseikoristiusmisluspreavanjapoplava (sakupljanjemkinicekojabiuprotivnomstvaralatokovenapovrinizemlje,plavila okolinuidovodiladoerozivnihprocesa). Ovatehnologijajestaraiirokorasprostranjenaururalnim(planinskim)oblastima.

Internastopapovraaja(IRR)[opciono] JedininaIRRtokom25godina

Trokovi Kapitalnitrokovitokom25godina* Operativniitrokoviodravanjatokom25 godina* Ostalitrokovitokom25godina

5,000,000 1,250,000

9.1.2 Tretmanpijaevodeudomainstvimaibezbjednouvanje
Sektor Podsektor Imetehnologije Imeopcije(30karaktera)
Karakterizacijaosjetljivosti(iznacionalnih komunikacija) Vodniresursi Koliinavode Tretmanpijaevodeudomainstvimaibezbjednouvanje Tretmanpijaevode Vodniresursisupoddirektnimuticajemklimatskihpromjena.Kaoposledicajavljase poveanjeintenzitetapadavina,smanjenjeprotokavode,promjenaukoliinipadavina tokomsezona,porastnivoamora,isl. Unclassified

Tehnologijadabudeukljuenau prioritizaciju?*
Obrazloenjeodbacivanja
Zatoseopcijasmatraneprikladnom(npr.potrebni vodniresursinijestudostupni)

Pozadina/biljeke
Kratakopistehnolokeopcijenaosnovuinformacija saClimateTechWikija,seminaraitd.

Ukrajevimagdjenepostojesistemizasnabdjevanjevodomkontrolisanogkvaliteta, mjerekojimasepostiezadovoljavajuikvalitetvode,kaosamikrobiolokogtakoisa hemijskogaspekta,potrebnojesprovoditiudomainstvima.Tosenajeepostie upotrebomhemijskihsredstavazadezinfekciju,koagulansa,keramikihfiltera,biolokih pjeanihfiltera,solarnomdezinfekcijomiUVdezinfekcijom.Jednaodnajstarijih metodajeprokuvavanjevode.Udananjevrijemeuupotrebisuikuanskiaparatisa ugradjenimsredstvomzapreiavanje.

76

76

Pretpostavkezaimplementaciju*
Kakoetehnologijabitiprimijenjenaiproirenau okvirupodsektora?

Primjenaovetehnologijejeprilinorasprostranjenaaposebnojeznaajnazaseoska podrujagdjejevodosnabdijevanjeindividualno.Takoe,utokuljetnjihmjeseciu obalnompodrujudolazidonestaicevode,avodakojasedistribuirapojedinim stambenimpodrujimanijezadovoljavajuegkvalitetazapieteseudomainstvima vekoristenekeodnavedenihmjerakojepoboljavajunjenkvalitet.Pretpostavkeza daljuimplmentacijuovemjeresuedukacijaiirenjeinformacijaovanostibezbjednog uvanjaitretmanavodezapieudomainstvu. Klimatskepromjenedovodedosmanjenjakvalitetavode.Ovajefekatmoebiti direktaniliindirektan.Direktanuticajsemanifestujekadzagadjenekomunalnevode dospijudosistemazavodosnabdijevanjeaindirektanefekatsedeavakadsupotroai prinudjenidakoristevoduizpovrinskihakumulacijakojenemajuzadovoljavajui kvalitet.Ovommetodomseosiguravabezbjednostvodezapieitakosmanjuje osjetljivostnaefekteklimatskihpromjena.

Smanjenjeosjetljivostinaklimatske promjenetokom25godina*

Izjaveouticaju Kakoovaopcijautienarazvojneprioritetezemlje
Naovajnainseobezbjeujenovakoliinavodezadovoljavajuegkvalitetatoutiena ouvanjezdravljaljudiidoprinosidrutvenomrazvojuzemlje.USZOsuizraunalidase nasvakiuloenidolarostvarujekoristod650dolarajersekonzumiranjemhigijenski ispravnevodesmanjujebrojoboljelihodstomanihbolesti(kojeseprenosevodom),za ijejelijeenjepotrebnoizdvojitiznatnamaterijalnasredstva.Osiguravanjedugoronog ipouzdanogpristupabezbjednojvodizapiejejedanodsocijalnihrazvojnihprioriteta kodnasnakojibiprimjenaovemjereimalapozitivanuticaj. Odravanjehigijenskeispravnostivodezapiespreavairenjebolestiitimedoprinosi ekonomskimutedama,kaonanivoudomainstavatakoinanivoudrave(ouvanjem radnesposobnosti,smanjenjemtrokovalijeenjaisl.). Primjenaovemjereimapozitivanuticajnarazvojneprioritetezaivotnusredinujer doprinosiouvanjuvodnihresursaizdravljastanovnitva. Sredstvapotrebnazasprovoenjeovemjeresuirokozastupljenanatritu.

Prioritetidrutvenograzvojazemlje*

Prioritetiekonomskograzvojazemlje* Prioritetirazvojauoblastiivotnesredine uzemlji* Ostalirazmatranifaktoriiprioritetikao tosutrinipotencijal

Internastopapovraaja(IRR)[opciono] JedininaIRRtokom25godina

Trokovi Kapitalnitrokovitokom25godina* Operativniitrokoviodravanjatokom25 godina* Ostalitrokovitokom25godina

1,000,000 250,000

77

77

9.2 Kratkoronetehnologijevelikogobima 9.2.1 Preiavanjevodeiponovnaupotreba

Sektor Podsektor Imetehnologije Imeopcije(30karaktera)
Karakterizacijaosjetljivosti(iznacionalnih komunikacija) Vodniresursi Koliinavode Preiavanjevodeiponovnaupotreba Preiavanje Vodniresursisupoddirektnimuticajemklimatskihpromjena.Kaoposledicajavlja sepoveanjeintenzitetapadavina,smanjenjeprotokavode,promjenaukoliini padavinatokomsezona,porastnivoamora,isl. UnderConsideration

Tehnologijadabudeukljuenau prioritizaciju?*
Obrazloenjeodbacivanja
Zatoseopcijasmatraneprikladnom(npr.potrebni vodniresursinijestudostupni)

Vodajedanputupotrijebljenazabilokojesvrhepredstavljaotpadnuvodu. Otpadnavodamoebitizagaenarastvoreniminerastvorenimorganskimi neorganskimmaterijama,mikroorganizmima,radioaktivnimmaterijamai poremeajemfizikohemijskihparametara.Tretmanotpadnihvodaobuhvataniz fizikih(sedimentacija),biolokih(biolokaoksidacija,dezinfekcija)ihemijskih (hemijskakoagulacija,filtracijaidezinfekcija)tretmanakojieobezbijeditida vodaisputenauokolinunenosirizikpoivotnusredinuizdravljeljudi.Nivo Pozadina/biljeke primijenjenogpreiavanjazavisiodnamjeneupotrebevodeodnosnood Kratakopistehnolokeopcijenaosnovu informacijasaClimateTechWikija,seminaraitd. krajnjegrecipijenta.Tretiranevodeseskoronikadnekoristezapie,alije ponovnaupotrebapoeljnakaovidracionalnogkorienjavodnihresursakad godjetomogue(naprimjerupoljoprivrednesvrhe,kaotehnolokavodaisl.). Tretmanupodlijeuotpadnevodeizdomainstava,sektorausluga,industrijei atmosferskevode.Kodnassupotrebnaznaajnapoboljanjausistemimaza sakupljanjeiodvoenjeatmosferskihvoda,posebnouurbanimsredinamagdje suovisistemiestozapueniilioteeni,topoveavarizikodplavljenja. PostojearegulativauCrnojGoripropisujekvalitetotpadnihvodakojimorabiti zadovoljenprijeisputanjaukrajnjirecipijent.Aktivnostinaizgradnjii unapreenjuinfrastrukture,ukljuujuipostrojenjazapreiavanje,suutokuali zbogoteanefinansijskesituacijeirelativnoskupeopremekojajeneophodna Pretpostavkezaimplementaciju* Kakoetehnologijabitiprimijenjenaiproirenau potrebnojejodostanaporadopuneimplmentacijeovemjere.Ponovna okvirupodsektora? upotrebavodajeveomarijetkaiuglavnomseodnosinaogranienibroj tehnolokihprocesa.Ureajizapreiavanjeotpadnihvodafunkcioniuu Podgorici(alisanedovoljnimkapacitetom),MojkovcuiVirpazaru;pojedine institucije(kaotojebolnicaBrezovik)imajusvojeureajezapreiavanje.

78

78

Smanjenjeosjetljivostinaklimatske promjenetokom25godina*

Klimatskepromjenedovodedopoveanjasunihperiodakaoidosmanjenja koliinesvjeevodetoimazaposljedicupromjenekvantitativnogikvalitativnog sastavavodnihresursa.Preiavanjeotpadnihvodaprijeisputanjauprirodne prijemnikejepreduslovouvanjadobrogkvalitetavode,atakoemoe predstavljatinovi,dopunskiresurs(ponovnomupotrebomzaodreenenamjene) imeseuvelikomoedoprinijetitednjiraspoloivekoliineistevode.

Izjaveouticaju Kakoovaopcijautienarazvojneprioritetezemlje
Obezbjedjivanjepotrebnekoliinevodeodgovarajuegkvalitetapozitivnoutie nablagostanjedrutvairazvojzajedniceucjelini,doprinosiouvanjuzdravlja stanovnitvaiposebnoimapozitivanuticajnapoveanjekvalitetaivotaza najugroenijekategorijestanovnitva.Mjerekojeimajuzaciljracionalno korienjevodnihresursa(ukljuujuiponovnuupotrebu)takoedoprinose jaanjusvijestioklimatskimpromjenamaineophodnostiprilagoavanjananjih.

Prioritetidrutvenograzvojazemlje*

Adekvatnakoliinaikvalitetvodnihresursasupreduslovzarastirazvoj ekonomije,posebnokadasuupitanjupoljoprivreda,turizam,energetika(hidro izvori),odreeneindustrijskegraneitd.Tretmaniponovnaupotrebavodastoga moguimatiznaajanpozitivanuticajnaekonomskerazvojneprioriteteuCrnoj Prioritetiekonomskograzvojazemlje* Goriukontekstuklimatskihpromjenaosiguravanjemuslovazadaljirazvoj prioritetnihsektorakaoiekonomskimefektimaracionalnogkorienjaresursa. Nadrugojstrani,investicionizahtjevizapunuprimjenutretmanaotpadnihvoda suznaajniipredstavljajuteret,posebnouvijemeekonomskekrize. Ovomtehnologijomsesmanjujepritisaknaivotnusredinujersesmanjuje zagadjenjearesursikoristenaodrivnain.Smanjenjezagaenjaizatitaresursa tevienamjenskokorienjevodasujedanodkljunihprioritetauoblastiivotne sredineuCrnojGori.

Prioritetirazvojauoblastiivotne sredineuzemlji*

Ostalirazmatranifaktoriiprioritetikao tosutrinipotencijal Internastopapovraaja(IRR)[opciono] JedininaIRRtokom25godina

Trokovi Kapitalnitrokovitokom25godina*
50,000,000

Operativniitrokoviodravanjatokom 12,500,000 25godina* Ostalitrokovitokom25godina

79

79

9.2.2 Upravljanjegubicima,otkrivanjeiopravkaoteenjaucjevovodnom sistemu

Sektor Podsektor Imetehnologije Imeopcije(30karaktera)
Karakterizacijaosjetljivosti(iznacionalnih komunikacija) Vodniresursi Koliinavode Upravljanjegubicima,otkrivanjeiopravkaoteenjaucjevovodnomsistemu Smanjenjegubitaka Vodniresursisupoddirektnimuticajemklimatskihpromjena.Kaoposledicajavlja sepoveanjeintenzitetapadavina,smanjenjeprotokavode,promjenaukoliini padavinatokomsezona,porastnivoamora,isl. UnderConsideration

Tehnologijadabudeukljuenau prioritizaciju?*
Obrazloenjeodbacivanja
Zatoseopcijasmatraneprikladnom(npr.potrebni vodniresursinijestudostupni)

Sistemzavodosnabdijevanjepredstavljasloeninfrastrukturnisistemkojise sastojiodvodoizvoritaisistemacijevikojimasevodadistribuiradopotroaa. Odukupnekoliinevodekojaseupumpausistemjedandionikadanebude naplaen.Tajdioobuhvatatzv.prividnegubitke(vodakojaseilegalnouzimasa Pozadina/biljeke mree)istvarnegubitke(vodakojasegubitokomdistribucije).tojesistem Kratakopistehnolokeopcijenaosnovu informacijasaClimateTechWikija,seminaraitd. starijitosuovigubicivei.Postojebrojnetehnikezadetekcijugubitakakaotosu akustini,infracrvenitermografi,hemijskiobiljeivaiimehanikemetode. Akustiniaparatizadetekcijugubitakaradenaprincipuodbijanjazvukaodcijevii zaviseodvrstematerijalakaoiodprofilacijevi. irokaprimjenaovetehnologijejeodvelikevanostiuzatitivodnihresursa. Obuhvatnijaprimjenadoprinijelabidakoliinaraspoloivevodebudevea. Aktivnostinaotkrivanjugubitakaiodravanjusistemajavnogvodosnabdijevanja Pretpostavkezaimplementaciju* Kakoetehnologijabitiprimijenjenaiproirenau jeunadlenostikomunalnihpreduzeakojapostojeusvimoptinama.Za okvirupodsektora? uspjenijeimplementiranjeovemjerepotrebnisukupovinasavremenihuredjaja zadetekciju,obukazaposlenihiznaajneinvesticijeuopravkeiodravanje vodovodnemree.

Smanjenjeosjetljivostinaklimatske promjenetokom25godina*

Smanjenjegubitakauvodosnabdjevanjudoprinosiouvanjuvodnihresursai poveavakoliinuraspoloivevode.

Izjaveouticaju Kakoovaopcijautienarazvojneprioritetezemlje Prioritetidrutvenograzvojazemlje*

Dostupnostdovoljnekoliinevodezapieudomainstvimadoprinosinjihovom boljemzdravljuikvalitetnijemivotu.

80

80

Prioritetiekonomskograzvojazemlje* Prioritetirazvojauoblastiivotne sredineuzemlji*

Smanjenjegubitakaumreidoprinosibremekonomskomrazvojuutedomvode istruje. Pravilnimupravljanjem,ranimotkrivanjemiopravkomkvarovanamreipostie seracionalnokorienjevodnogresursaimesedoprinosiouvanjuivotne sredine.

Ostalirazmatranifaktoriiprioritetikao tosutrinipotencijal Internastopapovraaja(IRR)[opciono] JedininaIRRtokom25godina

Trokovi Kapitalnitrokovitokom25godina*
20,000,000

Operativniitrokoviodravanjatokom 5,000,000 25godina* Ostalitrokovitokom25godina

9.2.3 Mapiranjeopasnostiodpoplava
Sektor Podsektor Imetehnologije Imeopcije(30karaktera)
Vodniresursi Koliinavode Mapiranjeopasnostiodpoplava Mapiranje Vodniresursisupoddirektnimuticajemklimatskihpromjena.Kaoposledicajavlja sepoveanjeintenzitetapadavina,smanjenjeprotokavode,promjenaukoliini padavinatokomsezona,porastnivoamora,isl.Poveanjeintenzitetai uestalostipoplavajedanjeodoekivanihefekataklimatskihpromjenausljed veeuestalostiekstremnihvremenskihdogaajakojidovodedopoplava. UnderConsideration

Karakterizacijaosjetljivosti(iznacionalnih komunikacija)

Tehnologijadabudeukljuenau prioritizaciju?*
Obrazloenjeodbacivanja
Zatoseopcijasmatraneprikladnom(npr.potrebni vodniresursinijestudostupni)

81

81

Ovatehnologijasluizamapiranjeopasnostiodpoplavauoblastimakojasu izloenarizikuodplavljenjaamoedasluiizamapiranjerizikaoderozija. Pravljanjeovihmapasluiljudimakojiiveurizinimpodrujimadaimprui Kratakopistehnolokeopcijenaosnovu informacijasaClimateTechWikija,seminaraitd. potrebneinformacijeorizikukaoioodgovarajuimaktivnostimakojetreba preduzeti.Prognoziranjepoplavaseuglavnomzasnivananumerikimmodelima. Pozadina/biljeke Ovatehnologijazahtijevavelikafinansijskasredstvaalijenjenaimplementacija odneprocjenjivogznaajazaspreavanjeposljedicapoplava.Obziromdase mapiranjezasnivanamodeliranjuivisokostrunimznanjima,primjenaove Pretpostavkezaimplementaciju* mjerepodrazumijevaangaovanjespecijalizovanihstrunjakaiodgovarajue Kakoetehnologijabitiprimijenjenaiproirenau informacionetehnologije,tomoedapredstavljaproblem.Mapiranjebitrebalo okvirupodsektora? daobuhvatisvapodrujakojasupodrizikom,ukljuujuiobalnipojassa naglaskomnauerijekeBojaneipodrujaokorijekaZeteiMorae,kaoidolinu Lima.

Smanjenjeosjetljivostinaklimatske promjenetokom25godina*

Pravljenjemmapaopasnostiodpoplavamoesenavrijemeintervenisatii zatititiljudiidobraurizinompodrujukaoiizvorivodekojisuodvelike vanostizanormalnofunkcionisanjeivota.

Izjaveouticaju Kakoovaopcijautienarazvojneprioritetezemlje
Blagovremenointervenisanjeipreduzimanjeodgovarajuihmjeradovodido smanjenjaposljedicapoplavatodoprinosizatitidobarauzonirizika.Nataj nainseuvajuvodoizvorita,poljoprivrednozemljite,gradjevinskiobjekti. Minimalizovanjeposljedicapoplavadoprinosirazvojuzajedniceistvaranju uslovazaboljiivot. Smanjenjemposljedicapoplava,ouvanjemvodnihresursaurizinojzoni,

Prioritetidrutvenograzvojazemlje*

Prioritetiekonomskograzvojazemlje* poljoprivrednogzemljita,stambenihiprivrednihobjekata,doprinosise
eknomskomrazvojuregijeicijelezemlje. Primjenaovemjereimalabiviestrukepozitivneuticajenaelementeprirodnogi izgraenogokruenja.Mapiranjerizikaodpoplavadoprinosiboljemodgovoruna poplavnedogaajeodnosnoouvanjuvodnihizemljinihresursa,biodiverziteta, kaoiouvanjupredjela,urbanizovanihpodruja,infrastruktureiekonomskih dobara.

Prioritetirazvojauoblastiivotne sredineuzemlji*

Ostalirazmatranifaktoriiprioritetikao tosutrinipotencijal Internastopapovraaja(IRR)[opciono] JedininaIRRtokom25godina

Trokovi Kapitalnitrokovitokom25godina*
20,000,000

82

82

Operativniitrokoviodravanjatokom 5,000,000 25godina* Ostalitrokovitokom25godina

9.2.4 Upozorenjeopoplavama
Sektor Podsektor Imetehnologije Imeopcije(30karaktera)
Vodniresursi Koliinavode Upozorenjeopoplavama Upozorenjeopoplavama Vodniresursisupoddirektnimuticajemklimatskihpromjena.Kaoposledicajavlja sepoveanjeintenzitetapadavina,smanjenjeprotokavode,promjenaukoliini padavinatokomsezona,porastnivoamora,isl.Poveanjeintenzitetai uestalostipoplavajedanjeodoekivanihefekataklimatskihpromjenausljed veeuestalostiekstremnihvremenskihdogaajakojidovodedopoplava. UnderConsideration

Karakterizacijaosjetljivosti(iznacionalnih komunikacija)

Tehnologijadabudeukljuenau prioritizaciju?*
Obrazloenjeodbacivanja
Zatoseopcijasmatraneprikladnom(npr.potrebni vodniresursinijestudostupni)

Sistemupozorenjaopoplavamazasnovanjenasposobnostidasenaosnovu postojeihpodatakaiprognostikihmetodapredvideprijeteidogaaji.On omoguavadasejavnostblagovremenoupozorinaopasnostodpoplava odnosnodasenavrijemesproveduodgovarajuemjerezatite.Zasistemje Pozadina/biljeke neophodnokonstantnopraenjemeteorolokihprilikaipredvianje.Proces Kratakopistehnolokeopcijenaosnovu upozorenjanapoplavesesastojiizdvadijela:upozorenjaiodgovora.Znaajnu informacijasaClimateTechWikija,seminaraitd. uloguusistemuimairokspektarslubiiinstitucija,ukljuujuihidro meteorolokeslube,slubezaodovoruvanrednimsituacijamasasvimakterima kojiimajunadlenostiusferibezbjednostiispaavanja,kaoimedijiiostali drutveniakteri. Postojanjesistemaimautemeljenjeuzakonskojregulativi,potrebnojedalje razvijatikapaciteteistvaratiuslovezanjegovouspostavljanje.Djelovanjem Kakoetehnologijabitiprimijenjenaiproirenau sistemaalarmirajusesvifaktorikojisuangaovaninazatitiljudiimaterijalnih okvirupodsektora? dobara.Utokujeprojekatpodrkeuspostavljanjusistemaranogupozorenjana poplaveuCrnojGori. Pretpostavkezaimplementaciju*

83

83

Imetehnologije Imeopcije(30karaktera)
Karakterizacijaosjetljivosti(iznacionalnih komunikacija)

Upotrebaaparataiuredjajakojitroemanjevode Efikasniureaji Vodniresursisupoddirektnimuticajemklimatskihpromjena.Kaoposledicajavljase poveanjeintenzitetapadavina,smanjenjeprotokavode,promjenaukoliinipadavina tokomsezona,porastnivoamora,isl. Unclassified

Tehnologijadabudeukljuenau prioritizaciju?*
Obrazloenjeodbacivanja

Zatoseopcijasmatraneprikladnom(npr.potrebnivodni resursinijestudostupni)

Pozadina/biljeke

Tehnologijaseodnosinaupotrebuuredjajakojitroemanjevodeodstandarnih.Tose

Kratakopistehnolokeopcijenaosnovuinformacijasa prvenstvenoodnosinamainezapranjeposuaivea.Znatnautedavodesepostie ClimateTechWikija,seminaraitd. efikasnimesmama,tuevimakaoipilaparatimakojisekoristeukupatilima.

Zauspjenuimplementacijuovetehnologijepotrebnojepoveatidostupnostproizvodana trituinjihovucijenuprilagoditistandardustanovnitvaazakonskomregulativom, podsticajimaisistemimastandarda/obiljeavanjauticatinaproizvoaedasvoju proizvodnjuusmjerenatehnolokekarakteristikeureajakojiedovestidomanje potronjevode.Usluajukadauzemljinemaproizvodnjetakvihureaja,panjasemoe Pretpostavkezaimplementaciju* Kakoetehnologijabitiprimijenjenaiproirenauokviru usmjeritinauvoznikeitrgovcedafavorizujuaparatekojiimajumanjupotronjuvodei podsektora? struje.Kodnasdosadanijebiloposebnihmjerauovompravcupajenabavkaefikasnijih ureajapreputenaizborupojedinca.Veitrokovinabavkeovakvihuredjajasepopravilu nadoknaujuukratkomvremenskomperioduutedomnovcakojisetroizavoduistruju. Upotrebaovihuredjajanapravljenihpremaevropskimstandardimamoedovestiido32% utedevodeastrujedo20%.

Smanjenjeosjetljivostinaklimatske promjenetokom25godina*

Tendencijapoveanjabrojastanovnikadovodidopoveanihzahtjevazavodoma promjeneklimarezultirajusmanjenjemkoliinerespoloivevode,takodajesvakamjera tednjepozitivnausmislusmanjenjaosjetljivostisektora.

Izjaveouticaju Kakoovaopcijautienarazvojneprioritetezemlje
Primjenaovetehnologijedovodidotednjevode(ienergijekojajepotrebnazatransport vode),toimaumjerenepozitivneuticajenasocijalnerazvojneprioritete,prijesvegana kvalitetivota. Utedomvodepoveavaseekonomskamodomainstva(smanjenjemtrokova stanovanja)ipozitivnoutienarazvojekonomije.Smanjenapotronjavodeistovremeno oznaavaimanjiutroakenergijekojasekoristizanjenudistribuciju.

Prioritetidrutvenograzvojazemlje*

Prioritetiekonomskograzvojazemlje*

Prioritetirazvojauoblastiivotnesredineu Potronjommanjekoliinevodeutiesenaouvanjevodnogresursaismanjenupotronju energije,manjuemisijuGHGizatituivotnesredine. zemlji*

85

85

Ostalirazmatranifaktoriiprioritetikaoto PotencijalzarazvojtritaureajasaniompotronjomvodejeznaajanuCrnojGori buduidasutakviureajitekodnedavnopostalidostupniiliirezastupljeniuradnjama. sutrinipotencijal Internastopapovraaja(IRR)[opciono] JedininaIRRtokom25godina

Trokovi Kapitalnitrokovitokom25godina* Operativniitrokoviodravanjatokom25 godina* Ostalitrokovitokom25godina

10,000,000

2,500,000

10 Javnozdravlje:identifikovanetehnolokeopcijepokategorijama
10.1 Kratkoronetehnologijemalogobima 10.1.1 Izradastrategijainacionalnihakcionihplanovazaprevencijui ublaavanjeuticaja
Sektor Podsektor Imetehnologije Imeopcije(30karaktera)
Javnozdravlje Javnozdravlje Izradastrategijainacionalnihakcionihplanovazaprevencijuiublaavanjeuticaja StrategijeiAP Klimatskepromjeneivremenskeprilikesuukompleksnojvezisaljudskimzdravljem. Promijenjenaklimaimadirektneiindirektne,uglavnomnegativneefektenazdravlje, izazivajuipromjeneizbivanjauorganizmukojimogudadovedudopovredaipojave zaraznihinezaraznihbolesti,samoguimsmrtnimishodom. UCrnojGorinemapouzdanihzdravstvenostatistikihpodatakaouticajuklimatskih promjenanazdravljestanovnitva,obolijevanjaiumiranja,jerobaveznazdravstvena evidencijanesadripotrebnaobiljejazatakosloenoprosuivanje. Unclassified

Karakterizacijaosjetljivosti(iznacionalnih komunikacija)

Tehnologijadabudeukljuenau prioritizaciju?*
Obrazloenjeodbacivanja
Zatoseopcijasmatraneprikladnom(npr.potrebni vodniresursinijestudostupni)

86

86

Pozadina/biljeke
Kratakopistehnolokeopcijenaosnovuinformacija saClimateTechWikija,seminaraitd.

Mjerapodrazumijevastvaranjestratekogiregulatornogokvirazakvalitetanodgovor nanegativneuticajeklimatskihpromjenanazdravlje,posebnouekstremnimuslovima izazvanimklimatskimpromjenama. Potrebnisuresursi,podaciiznanjaooekivanimefektimaklimatskihpromjenai uticajimanazdravlje.

Pretpostavkezaimplementaciju*
Kakoetehnologijabitiprimijenjenaiproirenau okvirupodsektora?

Smanjenjeosjetljivostinaklimatske promjenetokom25godina*

Mjeramoeznaajnouticatinasmanjenjeosjetljivostiplaniranjemadekvatnih aktivnostizazatituzdravljaljudiismanjenjerizikaodoboljijevanjakaoposljedice klimatskihpromjena.

Izjaveouticaju Kakoovaopcijautienarazvojneprioritetezemlje
Navedenamjeraedovestidoblagovremenogreagovanjanapromjeneklimei ekstremnevremenskepriliketoeomoguitiublaavanjeposljedicaismanjenjerizika pozdravljeljudi.Svepreduzeteaktivnostiedovestidoouvanjakvalitetaivotai drutvenograzvojazajednice. Ouvanjezdravljastanovnitvaismanjenjeosjetljivostinaklimatskepromjene doprinoseekonomskomrazvoju. Izradanavedenihdokumenatapodrazumijevapreduzimanjemjerakojeepozitivno uticatiinazatituivotnesredine.

Prioritetidrutvenograzvojazemlje*

Prioritetiekonomskograzvojazemlje* Prioritetirazvojauoblastiivotnesredine uzemlji* Ostalirazmatranifaktoriiprioritetikao tosutrinipotencijal

Internastopapovraaja(IRR)[opciono] JedininaIRRtokom25godina

Trokovi Kapitalnitrokovitokom25godina* Operativniitrokoviodravanjatokom25 godina* Ostalitrokovitokom25godina

1,000,000 250,000

87

87

10.2 Kratkoronetehnologijevelikogobima 10.2.1

Sektor Podsektor Imetehnologije Imeopcije(30karaktera)
Karakterizacijaosjetljivosti(iznacionalnih komunikacija)

Kontrolahigijenskeispravnostivodezapie
Javnozdravlje Javnozdravlje Kontrolahigijenskeispravnostivodezapie Kontrolavodezapie Klimatskepromjeneutiuinaraspoloivostikvalitetvodezapie,proizvodnjui kvalitethrane,totakoemoedautienapojavuiuestalostodreenihbolesti. Uticajiklimatskihpromjenanazdravljepogoravajusezbogzagaenjavazduhai tla. UnderConsideration

Tehnologijadabudeukljuenau prioritizaciju?*
Obrazloenjeodbacivanja
Zatoseopcijasmatraneprikladnom(npr.potrebni vodniresursinijestudostupni)

Ovamjerapodrazumijevamonitoringhigijenskeispravnostivodezapieodnosno kontroluprisustvaodreenihkontaminirajuihmaterijaipatogena.Sirovavoda, tj.vodakojuprekovodozahvatnihobjekatauzimamozapotrebe vodosnabdijevanjanikadnijeapsolutnoista.Onauvijeksadri,umanjojiliveoj mjeri,razliitematerijeuneseneizokoline,urastvorenomisuspendovanom stanju.Uvoditakoemogudasenadjuraznevrstezagaujuihmaterija.Dabise utvrdiloprisustvopojedinihsupstanciusirovojvodi,nabazipropisnouzetih Pozadina/biljeke uzorakavreseodgovarajueanalizeijirezultatiseuporeujusavaeim Kratakopistehnolokeopcijenaosnovu standardimavodezapie.Naosnovurezultataanalizeprocjenjujesepotrebaza informacijasaClimateTechWikija,seminaraitd. daljitretmanvode.Kondicioniranjevodezapiepodrazumijevakorienje razliitihprocesaioperacijakojimseuklanjanekinedostataksirovevode. Metodezapripremuvodezapieobuhvatajunizglavnihidopunskihprocesai operacijakojisekombinujuuokvirutehnolokogpostupka,estoisaposebnim tretmanom,ijaemakondicioniranjamoebitiveomajednostavna(npr.samo dezinfekcijavode),aliikrajnjekompleksna.Upraksisenajeekoristitaloenje, koagulacijaiflokulacija,fiitriranje,dezinfekcija,teposebnemetodeiprocesi. Usvimdjelovimazemljegdjepostojiorganizovanosnabdijevanjevodomzapie putemjavnihvodovodnihsistemaovamjerasevesprovodi.Tomeutimnije sluajzadomainstvakojasesnadbijevajuvodomputemindividualnihsistema, gdjejeodgovornostzakontroluiobezbjeenjekvalitetavodenasamim Pretpostavkezaimplementaciju* Kakoetehnologijabitiprimijenjenaiproirenau potroaima.Preduslovizaukljuivanjeindividualnihsistemavodosnabdijevanja okvirupodsektora? uredovanmonitoringkvalitetavodezapiesuboljeupravljanjetimsistemimai obezbjeenjepotrebnihsredstava.Jednaodnajjednostavnijihmetodadovoenja kvalitetavodenabezbjedannivojeprokuvavanje,apostojiiitavnizdrugihkao tosuprimjerafiltera,dodavanjehemijskihsredstavazadezinfekciju,itd.

88

88

Smanjenjeosjetljivostinaklimatske promjenetokom25godina*

Preduslovzaouvanjezdravljajekonzumiranjehigijenskiispravnevode,jersena tajnainspreavapojavaiirenjecijelognizabolestikojeseprenoseputem vode.Praenjemkvalitetavodezapieinjegovimodravanjemna zadovoljavajuemnivouspreavasestvaranjepovoljnihuslovazarazvojizazivaa bolesti(bakterije,virusi,insekti,itd).

Izjaveouticaju Kakoovaopcijautienarazvojneprioritetezemlje
Zdravljeljudijeosnovnipreduslovzarazvojzajedniceiostvarivanjedrutvenih ciljeva(kakavjenaprimjersmanjenjesiromatva).Poboljanjausistemukontrole higijenskeispravnostivodezapiedoprinoseostvarivanjunizasocijalnih razvojnihprioritetaukljuujuipoveanjekvalitetaivota,boljuinformisanost, smanjenjeosjetljivostinaklimtskepromjeneislino.

Prioritetidrutvenograzvojazemlje*

Obezbjedjivanjehigijenskiispravnevodezapiejebitanfaktorouvanjazdravljai spreavanjapojavebolestikojeseprenoseputemvode.Svakolijeenjeiziskuje Prioritetiekonomskograzvojazemlje* odredjenanovanasredstvatakodaspreavanjeirenjabolestidovodidouteda kakozapojedincatakoizadrutvoucjelini.

Prioritetirazvojauoblastiivotne sredineuzemlji*

Praenjeiouvanjekvalitetavodezapiepozitivnoutiunaouvanjekvaliteta ivotnesredine(ouvanjemvodnihresursa,zatitomprirode,spreavanjem pojavaodreenihbolestiinjihovogirenja,itd.).

Ostalirazmatranifaktoriiprioritetikao tosutrinipotencijal Internastopapovraaja(IRR)[opciono] JedininaIRRtokom25godina

Trokovi Kapitalnitrokovitokom25godina*
10,000,000

Operativniitrokoviodravanjatokom 2,500,000 25godina* Ostalitrokovitokom25godina

89

89

10.2.2 Odravanjeiunapreivanjevodovodneikanalizacione infrastrukture,posebnoupriobalnomdijelu

Sektor Podsektor Imetehnologije Imeopcije(30karaktera)
Javnozdravlje Javnozdravlje Odravanjeiunapreivanjevodovodneikanalizacioneinfrastrukture,posebnou priobalnomdijelu Odravanjeinfrastrukture Klimatskepromjeneutiuinaraspoloivostikvalitetvodezapie,proizvodnjui kvalitethrane,totakoemoedautienapojavuiuestalostodreenihbolesti. Uticajiklimatskihpromjenanazdravljepogoravajusezbogzagaenjavazduhai tla. UnderConsideration

Karakterizacijaosjetljivosti(iznacionalnih komunikacija)

Tehnologijadabudeukljuenau prioritizaciju?*
Obrazloenjeodbacivanja
Zatoseopcijasmatraneprikladnom(npr.potrebni vodniresursinijestudostupni)

Mjeraobuhvatasveaktivnostikojejepotrebnopreduzetidabivodovodnii kanalizacionisistemdobrofunkcionisali.Ovoseprvenstvenoodnosina infrastrukturukojujepotrebnopermanentnoodravatiudobromstanjudabise sprijeilougroavanjekvalitetavodezapie.Posebnupanjutrebaposvetiti djelovimaobalnogpodrujakojisusklonipoplavama.Odravanjevodovodnog Pozadina/biljeke sistemauispravnomstanjuobuhvatanizmjerazatitepoevodmjesta Kratakopistehnolokeopcijenaosnovu informacijasaClimateTechWikija,seminaraitd. vodozahvata,prekocrpnihstanica,kompletnogcjevovodnogsistemapasvedo samihpotroaa.Stalnomkontrolomsistemanesamodaseuvakvalitetvodeza pievesesmanjujuigubicinamrei.Odravanjekanalizacionogsistema obuhvataspreavanjeoteenjanasistemucijevi,kolektorimaisvim infrastrukturnimdjelovimadokrajnjegodreditaotpadnihvoda. Pretpostavkezaimplementaciju* Tehnologijajeintegrisanaupostojeimenadmentsistemazavodosnabdijevanje

Kakoetehnologijabitiprimijenjenaiproirenau iregulisanjekanalizacionihvodasamojetrebaunaprijeditiipodiinaveinivo. okvirupodsektora?

Smanjenjeosjetljivostinaklimatske promjenetokom25godina*

Preduslovzaouvanjezdravljajekonzumiranjehigijenskiispravnevode,jersena tajnainspreavapojavaiirenjecijelognizabolestikojeseprenoseputem vode.

Izjaveouticaju Kakoovaopcijautienarazvojneprioritetezemlje

90

90

Prioritetidrutvenograzvojazemlje*

Zdravljeljudijeosnovnipreduslovzarazvojzajedniceiostvarivanjedrutvenih ciljeva(kakavjenaprimjersmanjenjesiromatva).Poboljanjauodravanju vodovodnihikanalizacionihsistemadoprinoseostvarivanjunizasocijalnih razvojnihprioritetaukljuujuipoveanjekvalitetaivota,boljuinformisanost, smanjenjeosjetljivostinaklimtskepromjeneislino.

Odravanjesistemazavodosnabdijevanjeikanalizacijujebitanfaktorouvanja zdravljaispreavanjapojavebolestikojeseprenoseputemvode.Svakolijeenje iziskujeodreenanovanasredstvatakodaspreavanjeirenjabolestidovodido Prioritetiekonomskograzvojazemlje* utedakakozapojedincatakoizadrutvoucjelini.Unapreenjekanalizacionih sistemanaprimorjujepreduslovrazvojaturizma,doksespreavanjemgubitaka uvodovodnimsistemimamoguostvaritiznaajneekonomskekoristi.

Prioritetirazvojauoblastiivotne sredineuzemlji*

Odravanjevodovodnihikanalizacionihsistemapozitivnoutiunaouvanje kvalitetaivotnesredine(ouvanjemvodnihresursa,zatitomprirode, spreavanjempojavaodreenihbolestiinjihovogirenja,itd.).

Ostalirazmatranifaktoriiprioritetikao tosutrinipotencijal Internastopapovraaja(IRR)[opciono] JedininaIRRtokom25godina

Trokovi Kapitalnitrokovitokom25godina*
20,000,000

Operativniitrokoviodravanjatokom 5,000,000 25godina* Ostalitrokovitokom25godina

10.2.3
Sektor Podsektor Imetehnologije

Jaanjenadzoraikontrolenadzaraznimbolestima
Javnozdravlje Javnozdravlje Jaanjenadzoraikontrolenadzaraznimbolestima Zaraznebolesti Klimatskepromjeneivremenskeprilikesuukompleksnojvezisaljudskim zdravljem.Promijenjenaklimaimadirektneiindirektne,uglavnomnegativne efektenazdravlje,izazivajuipromjeneizbivanjauorganizmukojimoguda

Imeopcije(30karaktera)
Karakterizacijaosjetljivosti(iznacionalnih komunikacija)

91

91

dovedudopovredaipojavezaraznihinezaraznihbolesti,samoguimsmrtnim ishodom.Osimdirektnihuticajanazdravljeiobolijevanje,klimatskepromjene dovodedorasta,brzograzvoja,razmnoavanjaigeografskogirenjavektora prenosiocabolesti(komarci,krpeljiitd.)kojinpr.prenosemalariju,lajmanijazu, papataigroznicu,dengu,virusneencefalitiseimeningoencefalitise.

Tehnologijadabudeukljuenau prioritizaciju?*
Obrazloenjeodbacivanja
Zatoseopcijasmatraneprikladnom(npr.potrebni vodniresursinijestudostupni)

UnderConsideration

Zaraznebolestipredstavljajuznaajansociomedicinskiproblemnaroitou vrijemeizraenihklimatskihpromjenakadsestvarajuuslovikojidoprinose razmnoavanjuiirenjuvektoraprenosilacabolesti.Stogarutinskinadzor Pozadina/biljeke zaraznihbolestipredstavljavanumjeruzdravstvenepolitikeiprakseuzatiti Kratakopistehnolokeopcijenaosnovu zdravljastanovnitva.Nadzorpodrazumijevaprikupljanje,analizuidiseminaciju informacijasaClimateTechWikija,seminaraitd. podatakaopojaviikretanjuzaraznihbolestiimonitoringvektoratihbolesti(u smislunjihovezastupljenostiizaraenosti).Vaanelementovemjerejei otkrivanjeinadzornovihiprijeteihzaraznihbolesti. NadzorikontrolazaraznihbolestisevrikrozmreuDomovazdravljaiuz podrkuInstitutazajavnozdravlje(IJZ),stimtoseneradinadzornovihi Pretpostavkezaimplementaciju* prijeteihbolesti.Dabisemjerapotpunijeidjelotvornijesprovodilapotebnoje Kakoetehnologijabitiprimijenjenaiproirenau osnaitislubezapraenjezaraznihbolesti,prvenstvenoedukacijomdoktorai okvirupodsektora? ukljuivanjemmultisektorskogpristupauradu(saradnjairazmjenapodatakasa veterinarskimslubama,biolozima,entomolozimaitd.).

Smanjenjeosjetljivostinaklimatske promjenetokom25godina*

Praenjemstanjanaterenumoeseznatnouticatinakontroluirenjeneke bolestinanaindaseonapreduprijediilidaseosigurablagovremena intervencija.

Izjaveouticaju Kakoovaopcijautienarazvojneprioritetezemlje
Praenjeikontrolazaraznihbolestidajeznaajneinformacijeovrstibolestii brojuoboljelih,kaoimjeramakojejepotrebnopreduzetiuciljusmanjenjabroja oboljelih.Ouvanjezdravljaljudijeznaajnosaspektadrutvenograzvojajer doprinosiblagostanjupojedinacaizajednice. Smanjenjebrojaoboljelihiumrlihutienasmanjenjetrokovazanjihovo

Prioritetidrutvenograzvojazemlje*

Prioritetiekonomskograzvojazemlje* lijeenjeidoprinosiboljojradnojsposobnostitoimapozitivneefektena
ekonomskirazvojzemlje.

Prioritetirazvojauoblastiivotne sredineuzemlji*

Smanjenjebrojazaraznihbolestidoprinosibezbjednijojivotnojsredini.

Ostalirazmatranifaktoriiprioritetikao tosutrinipotencijal

92

92

Internastopapovraaja(IRR)[opciono] JedininaIRRtokom25godina

Trokovi Kapitalnitrokovitokom25godina*
5,000,000

Operativniitrokoviodravanjatokom 1,250,000 25godina* Ostalitrokovitokom25godina

10.2.4 Sistemzaranoupozoravanjenazdravstveneimplikacije vremenskihnepogoda

Sektor Podsektor Imetehnologije Imeopcije(30karaktera)
Javnozdravlje Javnozdravlje Sistemzaranoupozoravanjenazdravstveneimplikacijevremenskihnepogoda Sistemzaranoupozoravanje Klimatskepromjeneivremenskeprilikesuukompleksnojvezisaljudskim zdravljem.Promijenjenaklimaimadirektneiindirektne,uglavnomnegativne efektenazdravlje,izazivajuipromjeneizbivanjauorganizmukojimoguda dovedudopovredaipojavezaraznihinezaraznihbolesti,samoguimsmrtnim ishodom.Osimdirektnihuticajanazdravljeiobolijevanje,klimatskepromjene dovodedorasta,brzograzvoja,razmnoavanjaigeografskogirenjavektora prenosiocabolesti(komarci,krpeljiitd.)kojinpr.prenosemalariju,lajmanijazu, papataigroznicu,dengu,virusneencefalitiseimeningoencefalitise. UnderConsideration

Karakterizacijaosjetljivosti(iznacionalnih komunikacija)

Tehnologijadabudeukljuenau prioritizaciju?*
Obrazloenjeodbacivanja
Zatoseopcijasmatraneprikladnom(npr.potrebni vodniresursinijestudostupni)

Ovamjerasezasnivanakorienjunacionalnogsistemazapredvianje vremenskihprilikaiupozoravanjenavremenskenepogode.Polaznatakaje Kratakopistehnolokeopcijenaosnovu praenjemeteorolokihparametaraodnosnorezultatiprognostikogmodelakoji informacijasaClimateTechWikija,seminaraitd. govoreorazvojuvremenskihprilikaubliskojbudunosti.Naosnovutogaljudise upozoravajudablagovremenopreduzmuodgovarajueaktivnostikakobi Pozadina/biljeke

93

93

preduprijediliiliublailimoguenegativneposljedicepozdravlje. KratkoronevremenskeprognozekojeizdajeHidrometeorolokizavod(HMZ) vesadreodreeneinformacijeomoguimuticajimaprognoziranihvremenskih prilikanazdravlje,posebnozaosjetljivegrupestanovnitva(primjeriukljuuju Pretpostavkezaimplementaciju* Kakoetehnologijabitiprimijenjenaiproirenau toplotnetalase,indeksUVzraenjaislino).Zapotpunijuprimjenuovemjere okvirupodsektora? potrebnojedaljejaatisaradnjuizmeuHMZiIJZirazvijatisistemzadugoroniji ikontinuiranisistemupozoravanjanauticajeklimatskihpromjenanazdravlje, posebnokadasuupitanjuvremenskenepogode.

Smanjenjeosjetljivostinaklimatske promjenetokom25godina*

Postojanjeiefikasnodjelovanjesistemakojiupozoravaljudenapredstojee nepogodedoprinosismanjenjuosjetljivostiodnosnosmanjenjuposljedica klimatskihpromjenazazdravlje.

Izjaveouticaju Kakoovaopcijautienarazvojneprioritetezemlje
Zatitomljudskogzdravljastvarajusepreduslovibregrazvojadrutvai poveanjakvalitetaivota.

Prioritetidrutvenograzvojazemlje*

Posjedovanjeinformacijeonadolazeojnepogodidajepotrebnovrijemedase preduzmusvepotrebneaktivnostizasmanjenjenegativnihposljedicaovakvih Prioritetiekonomskograzvojazemlje* pojava.Ublaavanjeposljedica,ouvanjedobaraizatitaljudskogzdravljasu predusloviekonomskograzvojazajednice.

Prioritetirazvojauoblastiivotne sredineuzemlji*

Praenjenadolazeihnepogodaiublaavanjenjihovogdejstvaznaajniseu ouvanjuivotnesredine.

Ostalirazmatranifaktoriiprioritetikao tosutrinipotencijal Internastopapovraaja(IRR)[opciono] JedininaIRRtokom25godina

Trokovi Kapitalnitrokovitokom25godina*
5,000,000

Operativniitrokoviodravanjatokom 1,250,000 25godina* Ostalitrokovitokom25godina

94

94

10.3 Srednjedodugoronemalogobima 10.3.1

Sektor Podsektor Imetehnologije Imeopcije(30karaktera)

Medicinskaistraivanja
Javnozdravlje Javnozdravlje Medicinskaistraivanja Medicinskaistraivanja Klimatskepromjeneivremenskeprilikesuukompleksnojvezisaljudskimzdravljem. Promijenjenaklimaimadirektneiindirektne,uglavnomnegativneefektenazdravlje, izazivajuipromjeneizbivanjauorganizmukojimogudadovedudopovredaipojave zaraznihinezaraznihbolesti,samoguimsmrtnimishodom.Osimdirektnihuticajana zdravljeiobolijevanje,klimatskepromjenedovodedorasta,brzograzvoja, razmnoavanjaigeografskogirenjavektoraprenosiocabolesti(komarci,krpeljiitd.) kojinpr.prenosemalariju,lajmanijazu,papataigroznicu,dengu,virusneencefalitisei meningoencefalitise. Unclassified

Karakterizacijaosjetljivosti(iznacionalnih komunikacija)

Tehnologijadabudeukljuenau prioritizaciju?*
Obrazloenjeodbacivanja
Zatoseopcijasmatraneprikladnom(npr.potrebni vodniresursinijestudostupni)

Pozadina/biljeke
Kratakopistehnolokeopcijenaosnovuinformacija saClimateTechWikija,seminaraitd.

Medicinskaistraivanjapodrazumijevajucijelispektaraktivnostikojesepreduzimajuu ciljuutvrivanjauticajaklimatskihpromjenanaljudskozdravljeipronalaenja adekvatnihodgovoradabitepromjeneimaletomanjiuticajnaoptezdravstveno stanjestanovnitva. Rezultatidobijeninavedenommjeromimalibiprimjenunacjelokupnojteritorijidravei doprinijelibipodizanjunivoaosposobljenostisistemazdravstvenezatitedareagujena promjeneklime. Rezultatimedicinskihistraivanjabiznatnodoprinijeliboljojzatitizdravljaismanjenju osjetljivostinaklimatskepromjene.

Pretpostavkezaimplementaciju*
Kakoetehnologijabitiprimijenjenaiproirenau okvirupodsektora?

Smanjenjeosjetljivostinaklimatske promjenetokom25godina*

Izjaveouticaju Kakoovaopcijautienarazvojneprioritetezemlje
Medicinskaistraivanjasuosnovanakojimapoivapreduzimanjeodgovarajuih aktivnostiuciljuublaavanjanegativnihposljedicaklimatskihpromjena.Zatitaljudskog zdravljajekljunielemenatzablagostanjeudravi. Ekonomskirazvojsvakezemljepoivanaistraivanjimapatakoiistraivanjau medicinskomsektorupruajuvelikupodrkuekonomskomrazvojudrave.

Prioritetidrutvenograzvojazemlje*

Prioritetiekonomskograzvojazemlje*

95

95

Prioritetirazvojauoblastiivotnesredine uzemlji* Ostalirazmatranifaktoriiprioritetikao tosutrinipotencijal

Rezultatiistraivanjaedoprinijetiouvanjukvalitetaivotnesredine.

Internastopapovraaja(IRR)[opciono] JedininaIRRtokom25godina

Trokovi Kapitalnitrokovitokom25godina* Operativniitrokoviodravanjatokom25 godina* Ostalitrokovitokom25godina

10,000,000 2,500,000

10.4 Srednjedodugoronevelikogobima 10.4.1 Monitoringvazduhaipraenjeuticajaklimatskihpromjenana zdravlje

Sektor Podsektor Imetehnologije Imeopcije(30karaktera)
Javnozdravlje Javnozdravlje Monitoringvazduhaipraenjeuticajaklimatskihpromjenanazdravlje Monitoring Klimatskepromjeneivremenskeprilikesuukompleksnojvezisaljudskimzdravljem. Promijenjenaklimaimadirektneiindirektne,uglavnomnegativneefektenazdravlje, izazivajuipromjeneizbivanjauorganizmukojimogudadovedudopovredaipojave zaraznihinezaraznihbolesti,samoguimsmrtnimishodom. Uticajiklimatskihpromjenanazdravljepogoravajusezbogzagaenjavazduhaitla. Unclassified

Karakterizacijaosjetljivosti(iznacionalnih komunikacija)

Tehnologijadabudeukljuenau prioritizaciju?*
Obrazloenjeodbacivanja
Zatoseopcijasmatraneprikladnom(npr.potrebni vodniresursinijestudostupni)

96

96

Pozadina/biljeke
Kratakopistehnolokeopcijenaosnovuinformacija saClimateTechWikija,seminaraitd.

Praenjeuticajaklimatskihpromjenanazdravljejeneophodnoradiformulisanja adekvatnihodgovoraiublaavanjatetnihposljedicavremenskihprilikaipromjena klimenaljudskiorganizam.Kljunielementizapraenjestanjasuzdravstvena evidencijairezultatimonitoringaelemenataivotnesredineprvenstvenovazduha,ali iostalihelemenata. Praenjekvalitetavazduhaiprikupljanjapodatakavrisemjerenjemzagaujuih materijaodgovrajuimureajimanamjernimmjestimazafiksnamjerenjaumrei mjernihmjestauspostavljenojnadravnom,odnosnolokalnomnivou: kontinuiranimi/ilipovremenimmjerenjem/uzimanjemuzorakazagaujuihmaterija; prenosom,obradom,provjeromvalidnostiianalizomrezultatadobijenihmjerenjem i/iliuzimanjemuzorakaradianalize;i provjeromkvalitetamjernihpostupaka. Nivozagaenostivazduhapratisemjerenjemkoncentracijazasumpordioksid,azot dioksidioksideazota,suspendovaneestice(PM10;PM2,5),olovo,benzen,ugljen monoksid,prizemniozon,arsen,kadmijum,ivu,nikl,benzo(a)piren(kaomarker policikliniharomatinihugljovodonika)ifluoride. Monitoringvazduhavejeintegralnidiosistemakontroleivotnesredinestimtobi brojmjernihmjestamogaobitiveidabipokrivenostteritorijebilabolja.Sistematsko praenjeuticajaklimatskihpromjenanazdravljeljudisenevri,adabiseuspostavilo potrebnesupromjeneuzdravstvenojevidencijiistatistici,boljapovezanostinstitucijai razmjenapodataka,kaoidopuna/razradamonitoringavazduhaiostalihelemenata ivotnesredinevezanozaparametreznaajneukontekstuklimatskihpromjena.Takoe supotrebnaipoboljanjaukorienjurezultatamonitoringazaprocjenurizikapo zdravljekojinastajuzbogvremenskihuslovaipromjenaklime.Pretpostavkeza implementacijuovemjeresujaanjetehnikihiljudskihkapacitetanadlenihinstitucija iunapreenjekoordinacijeisaradnje(ukljuujuiiregionalnu/meunarodnusaradnju). Monitoringvazduhaipraenjeuticajaklimatskihpromjenanazdravljeljudiomoguie adekvatnuprocjenurizikaiformulisanjeodgovorazaspreavanjepojaveirazvoja bolestikojesevezujuzaklimatskepromjeneasamimtimiznaajnosmanjenje osjetljivosti.

Pretpostavkezaimplementaciju*
Kakoetehnologijabitiprimijenjenaiproirenau okvirupodsektora?

Smanjenjeosjetljivostinaklimatske promjenetokom25godina*

Izjaveouticaju Kakoovaopcijautienarazvojneprioritetezemlje
Monitoringvazduhaipraenjeuticajaklimatskihpromjenanazdravljeznaajno doprinoseostvarivanjusocijalnihrazvojnihprioritetaukljuujuipoboljanjausistemu javnogzdravlja,edukacijuoklimatskimpromjenama,poboljanjekvalitetaivotaitd. Ekonomskirazvojjeuslovljenradnimsposobnostimastanovnikajednezemlje. Smanjenjebrojaoboljelihipoveanjeotpornostinaklimatskepromjeneomoguavaju ekonomskirazvojzajednicenadugirokamanjebolesnihstanovnikaznaiimanjenovca kojisetroiusvrhulijeenja. Kvalitetvazduhajeveomabitanelementpraenjastanjaivotnesredineanjegovo ouvanjeimadirektnepozitivneuticajenazdravljestanovnitva.Sistematskopraenje uticajaklimatskihpromjenanazdravljeianalizarezultatamonitoringaelemenata ivotnesredinesaciljemspreavanjapojaveodreenihbolestiinjihovogirenjatakoe doprinoseouvanjukvalitetaivotnesredine. Elementizasprovoenjeovemjere(kaotosunaprimjerodgovarajueinformacione tehnologije,opremazamonitoringisl.)suzastupljeninatritu.

Prioritetidrutvenograzvojazemlje*

Prioritetiekonomskograzvojazemlje*

Prioritetirazvojauoblastiivotnesredine uzemlji*

Ostalirazmatranifaktoriiprioritetikao tosutrinipotencijal

97

97

Internastopapovraaja(IRR)[opciono] JedininaIRRtokom25godina

Trokovi Kapitalnitrokovitokom25godina* Operativniitrokoviodravanjatokom25 godina* Ostalitrokovitokom25godina

10,000,000 2,500,000

10.4.2 Jaanjekapacitetazdravstvenogsektora,posebnohitne medicinskepomoi

Sektor Podsektor Imetehnologije Imeopcije(30karaktera)
Javnozdravlje Javnozdravlje Jaanjekapacitetazdravstvenogsektora,posebnohitnemedicinskepomoi Jaanjekapaciteta Klimatskepromjeneivremenskeprilikesuukompleksnojvezisaljudskimzdravljem. Promijenjenaklimaimadirektneiindirektne,uglavnomnegativneefektenazdravlje, izazivajuipromjeneizbivanjauorganizmukojimogudadovedudopovredaipojave zaraznihinezaraznihbolesti,samoguimsmrtnimishodom.Osimdirektnihuticajana zdravljeiobolijevanje,klimatskepromjenedovodedorasta,brzograzvoja, razmnoavanjaigeografskogirenjavektoraprenosiocabolesti(komarci,krpeljiitd.) kojinpr.prenosemalariju,lajmanijazu,papataigroznicu,dengu,virusneencefalitisei meningoencefalitise. Unclassified

Karakterizacijaosjetljivosti(iznacionalnih komunikacija)

Tehnologijadabudeukljuenau prioritizaciju?*
Obrazloenjeodbacivanja
Zatoseopcijasmatraneprikladnom(npr.potrebni vodniresursinijestudostupni)

Pozadina/biljeke
Kratakopistehnolokeopcijenaosnovuinformacija saClimateTechWikija,seminaraitd.

Ovamjerapodrazumijevajaanjekapacitetazdravstvenogsektorazanadolazee klimatskepromjene:pravovremenuorganizovanostkakobiseadekvatnoreagovaloi profesionalnuosposobljenostzaposlenihzaodgovorusluajuekstremnihvremenskih prilika.Posebnotrebaobratitipanjunadobruorganizovanosthitnemedicinske pomoi.JaanjekapacitetaIJZzapraenjeuticajavremenskihprilikanazdravljeljudije takoebitanelementovemjere,uzkorienjeianalizupodatakaHidrometeorolokog zavodaiAgencijezazatituivotnesredine.

98

98

Pretpostavkezaimplementaciju*
Kakoetehnologijabitiprimijenjenaiproirenau okvirupodsektora?

Osnovnielementizasprovoenjeovemjerepostoje,bitnojeraditinanjihovomdaljem unapreenjuirazvojukapacitetasvihakterausistemuzdravstva(posebnohitne pomoi). Dobraorganizovanostzdravstvenogsektorajeneophodnauekstremnimvremenskim uslovimakojisujednaodoekivanihposljedicaklimatskihpromjena.Pravovremeno djelovanjeslubiuokviruzdravstvenogsektoraublaavaposljediceklimatskih promjenaidoprinosiouvanjuzdravlja.

Smanjenjeosjetljivostinaklimatske promjenetokom25godina*

Izjaveouticaju Kakoovaopcijautienarazvojneprioritetezemlje
Primjenaovemjereimaepozitivanuticajnaouvanjezdravljastanovnitvauuslovima promijenjeneklimeodnosnonajaanjeotpornostidrutvanavremenskeekstreme.

Prioritetidrutvenograzvojazemlje*

Prioritetiekonomskograzvojazemlje*

Smanjenjeposljedicakojeklimatskepromjeneimajunazdravljeljudijeodvelikog znaajazaekonomskirazvoj.Smanjenjesmrtnostiusledekstremnihtemperaturai smanjenjetrokovapotrebnihzalijeenjeoboljelihpoveavajuekonomskumokako pojedincatakoizajednice.Primjenaovemjeretakoeindirektnodoprinosiostvarivanju ostalihekonomskihrazvojnihprioriteta. Uticajnarazvojneprioritetezaivotnusredinujeposredan,neutralandopozitivan.

Prioritetirazvojauoblastiivotnesredine uzemlji* Ostalirazmatranifaktoriiprioritetikao tosutrinipotencijal

Internastopapovraaja(IRR)[opciono] JedininaIRRtokom25godina

Trokovi Kapitalnitrokovitokom25godina* Operativniitrokoviodravanjatokom25 godina* Ostalitrokovitokom25godina

10,000,000 2,500,000

99

99

11 Poljoprivrednozemljite:identifikovanetehnolokeopcijepo kategorijama
11.1 Kratkoronetehnologijemalogobima 11.1.1
Sektor Podsektor Imetehnologije Imeopcije(30karaktera)

Pravilnoubrenjeikontrolaplodnosti
Poljoprivreda Poljoprivrednozemljite Pravilnoubrenjeikontrolaplodnosti ubrenjeikontrolaplodnosti Zemljineosobinesuodreenerazliitimzemljinimprocesima,kojimogubiti fiziki,hemijski,ilibioloki,kojisurazliitogintenziteta,imeusobnoreaguju takodainezemljitekompleksnimdijelomterestriihekosistema.Reakcija zemljitanaklimatskepromjenejeodreenapromjenamakojesedeavajuu intenzitetuzemljinihprocesakojidovodedopromjenazemljinihkarakteristika sadalekosenimposledicama.Kljuninegativniuticajiklimatskihpromjenana zemljitesuubrzanaerozija,smanjenjeraspoloivihpovrinaisadrajaorganske materijeuzemljitu. UnderConsideration

Karakterizacijaosjetljivosti(iznacionalnih komunikacija)

Tehnologijadabudeukljuenau prioritizaciju?*
Obrazloenjeodbacivanja
Zatoseopcijasmatraneprikladnom(npr.potrebni vodniresursinijestudostupni)

100

100

CiljpravilnogubrenjaIkontroleplodnostijedaintegriekorienjeprirodnihi vjetakihhranivakojaepoveatiproduktivnostbiljneproizvodnjeikojae ouvatizemljineresursezabuduegeneracije.Ovamjerasefokusirananivoe rotacijeiplodoredprijenegonagajenjebiljakaumonokulturi.Ovopodstie poljoprivrednikedadugoronoplanirajuproizvodnjuiviebrinuoivotnoj sredini. Velikineiskorieniizvorubrivapredstavljaorganskoubrivoprijesvega stajnjak(uraznimoblicima),kaoikanalizacionimulj.Iakouporeenjusasa Pozadina/biljeke komercijalnimubrivima,organskasadreniekoncetracijeazota,fosfora, Kratakopistehnolokeopcijenaosnovu kalijumaiostalihnutrijenataznaajnojenjihovodjelovanjenafizikeosobine informacijasaClimateTechWikija,seminaraitd. zemljita,spreavanjeerozije,poveanjaadsorptivnogkompleksazemljitaitd. Kanalizacionimuljsemoekoristitiupoljoprivrednojproizvodnjiupodrujima kojasenalazeublizinigradova,inae,tajotpadbiseodlagaouzveliketrokove. Sobziromnavelikiznaajubrenjaupoljoprivrednojproizvodnjiestosedeava daproizvoaineracionalnoprimjenjujuubriva.Tosenaroitoodnosina mineralnaubriva.Takvaprimjenadovodidonegativnihposledicapoivotnu sredinu,dozakisjeljavanjazemljita,zagaivanjaipojaveprocesaeutrofikacije vodnihpovrina. Nephodnojedasezaracionalnijuprimjenuubrivautomsmisluobrazuju proizvoai,itoprekosavjetodavnihslubiiodgovarajuihpredavanja.Sobzirom Kakoetehnologijabitiprimijenjenaiproirenau dasutemjereuveinisluajevaskupezaproizvoae,dravatrebadanastavi okvirupodsektora? finansiranjekontroleplodnosti.Ulaganjalokalnihsamoupravaupreraivake kapacitetemogupunodadoprinesuprimjeniovemjere. Pretpostavkezaimplementaciju* Ovommetodomsemoguumanjitiuticajitoplotnogivodnogstresa,kaoi njihovogzajednikogdelovanja,nagajenekulture. Dobrosnabdijevanjefosforom,kalijumomiazotomosiguravarastirazvojbiljaka uuslovimadrugihstresova,toplotnogivodnog,ilipojaavaotpornostbiljakana bolestiitetoine.Korijenbiljkeuuslovimadobreobezbijeenostihranivima dobroproimazemljiteitakousvajavoduihranivaizdubljihslojeva.

Smanjenjeosjetljivostinaklimatske promjenetokom25godina*

Izjaveouticaju Kakoovaopcijautienarazvojneprioritetezemlje
Primjenaoptimalnekoliineubrivaomoguavaveuutedupojedinacaaestoi poveanjeprihodakrozpoveanjeprinosaismanjenjeunoenjasuvinihkoliina ubriva.Primjenaovemjerestogamoeimatipozitivneuticajenasocijalne razvojneprioritete,naroitousjevernomruralnomdijeludravegdjejeglavna djelatnostpoljoprivreda.

Prioritetidrutvenograzvojazemlje*

Uzpravilnokorienjeovetehnologijemoedoidoutedenovcazaulaganjeu proizvodnjukaoidopoveanjaprihodasapoljoprivrednihgazdinastava.Uticaji Prioritetiekonomskograzvojazemlje* naekonomskerazvojneprioritetesupozitivni,posebnokadajerijeo unapreenjupoljoprivredneproizvodnjei(indirektno)prehrambeneindustrije.

101

101

Prioritetirazvojauoblastiivotne sredineuzemlji*

Upotrebomovetehnologijesemogusmanjitipritiscinaivotnusredinui potencijalnozagaenje,doksukljuninegativniuticajiodnepravilneprimjene ubrivazakisjeljavanjazemljitaieutorfikacijevoda.Pravilnoubrenjeikontrola plodnosti,poredsmanjenjaosjetljivostinaklimatskepromjene,imajupozitivan uticajnarazvojneprioritetezaivotnusredinu,posebnonaouvanjekvaliteta vodnihresursa.

Ostalirazmatranifaktoriiprioritetikao tosutrinipotencijal Internastopapovraaja(IRR)[opciono] JedininaIRRtokom25godina

Trokovi Kapitalnitrokovitokom25godina*
10,000,000

Operativniitrokoviodravanjatokom 2,500,000 25godina* Ostalitrokovitokom25godina

11.1.2
Sektor Podsektor Imetehnologije

Formiranjeterasa
Poljoprivreda Poljoprivrednozemljite Formiranjeterasa Terasiranje Zemljineosobinesuodreenerazliitimzemljinimprocesima,kojimogubiti fiziki,hemijski,ilibioloki,kojisurazliitogintenziteta,imeusobnoreaguju takodainezemljitekompleksnimdijelomterestriihekosistema.Reakcija zemljitanaklimatskepromjenejeodreenapromjenamakojesedeavajuu intenzitetuzemljinihprocesakojidovodedopromjenazemljinihkarakteristika sadalekosenimposledicama.Kljuninegativniuticajiklimatskihpromjenana zemljitesuubrzanaerozija,smanjenjeraspoloivihpovrinaisadrajaorganske materijeuzemljitu. UnderConsideration

Imeopcije(30karaktera)

Karakterizacijaosjetljivosti(iznacionalnih komunikacija)

Tehnologijadabudeukljuenau prioritizaciju?*

102

102

Obrazloenjeodbacivanja
Zatoseopcijasmatraneprikladnom(npr.potrebni vodniresursinijestudostupni)

Teresepredstavljajuzaravnjenepovrinekojesekoristezaproizvodnjuna nagnutim,brdskimiliplaninskoimterenima.Onemogudasekoristeina relativnoravnimterenimaukolikospreavajuerozioneprocese.Teresirane povrinesuefikasneugajenjuvelikogbrojakulturakaotosupirina,krompir, kukuruz,maslineivinovaloza.Teraseimaju4glavnefunkcije: 1)poboljavajuprirodneuslovezapoljoprivrednuproizvodnju;2)smanjuju proceserozije;3)poveavajusadrajvodeuzemljitu;4)poprinosepozitivno Pozadina/biljeke ivotnojsredini. Kratakopistehnolokeopcijenaosnovu informacijasaClimateTechWikija,seminaraitd. Terasesekonstruiukaokombinacijeinfiltracionihkanala,zatitnihbiljnih pojaseva,izemljanihilikamenihzidova.Ovatehnikasmanjujepovrinskioticaj, poveavainfiltracijuvodeizadravanjeerodiranogmaterijala. Konstrukcijaterasaomoguavapoboljanjauupravljanjuzemljitem,vodomi biljnomproizvodnjom. Ovozauzvratomouavafarmerimadapoveajuprinoseiuineproizvodnju raznovrsnijomsapoveanjemprihoda. Terasiranjeterenamoebitiznatnoolakanoukolikoseonovriuzpomo specijalizovanemehanizacije.Dravabimogladadsmjerniceprekonauno istraivakihprojekatailistudijagdjepostojeuslovizaizgradnjuterasai pravljenjezatitnihpojasevaigdjesemoeoekivatidaenjihovokonstruisanje bitikorisnopoproizvoaeiivotnusredinu.Rezultatiprojektailistudijatrebali Pretpostavkezaimplementaciju* bidaseprenesuprekostrunihinstitucijanalokalnezajednice,kojemoguda Kakoetehnologijabitiprimijenjenaiproirenau uestvujuuprenosuznanjanaproizvoaeivlasnikeparcela.Izgradnjaterasase okvirupodsektora? takoemoepodratisubvencijamailipozajmljivanjemspecijalizovane mehanizacije.Unekimsluajevimazaimplementacijumjerejepotrebnoiskusno tehnikoosobljeiininjeri,aunekimsamiproizvoaimogudaizvoderadove. Svetozavisiodveliineterasiranihpovrinainjihovogefektanaivotnusredinu, kaoiodoekivanjalokalnezajednice. Primjenaovemjerejebitnazbogtogatosenjomuzemljituzadravavea koliinavodakojajeosnovniuslovdobreproizvodnje.Tojenaroitobitnotamo gdjejevelikpovrinskioticajiliizraenotopljenjesnijega,kaotojeubrdskom djeluCrneGore.Mjeraumanjujeieroziju,takoespreavapojaveklizita.Njome semoguostvaritiipoveaniprihodinaroitouvoarstvuivinogradarstvu.

Smanjenjeosjetljivostinaklimatske promjenetokom25godina*

Izjaveouticaju Kakoovaopcijautienarazvojneprioritetezemlje
Primjenomovemjeresemoguostvaritipoveaniprihodi,naroitouvoarstvui vinogradarstvu,pasetakopozitivnoutienapoloajproizvoaairazvojruralnih zajednica.Ipak,poveanjeprihodasenedeavaodmah,vekrozduivremenski period.

Prioritetidrutvenograzvojazemlje*

103

103

Mjerajebitnanalokalnomnivouiimaproduenodejstvo,toznaidase pozitivnestranekorienjaovetehnologijeuoavajutekposlenekogdueg vremenskogperioda.Direktanpozitivanuticajnaekonomskerazvojneprioritete Prioritetiekonomskograzvojazemlje* seostvarujepoboljanjempoljoprivredneproizvodnjeidoprinosomrazvoju prehrambeneindustrije.Primjenatehnologijeotvaraimogunostinovog zapoljavanja. Zatitaoderozije,prihvatanjepovrinskogoticajaisamimtimspreavanjebujica istvaranjabujinihvodotokasuglavnipozitivniuticajiovemjerenaprirodno okruenje.Ukolikoseloekonstruiu,terasemogudautiunagubljenjezemljita sanekogprostora.

Prioritetirazvojauoblastiivotne sredineuzemlji*

Ostalirazmatranifaktoriiprioritetikao tosutrinipotencijal Internastopapovraaja(IRR)[opciono] JedininaIRRtokom25godina

Trokovi Kapitalnitrokovitokom25godina*
10,000,000

Operativniitrokoviodravanjatokom 2,500,000 25godina* Ostalitrokovitokom25godina

11.1.3
Sektor Podsektor Imetehnologije

Navodnjavanjekienjemikappokap
Poljoprivreda Poljoprivrednozemljite Navodnjavanjekienjemikappokap Navodnjavanje

Imeopcije(30karaktera)

104

104

Karakterizacijaosjetljivosti(iznacionalnih komunikacija)

Zemljineosobinesuodreenerazliitimzemljinimprocesima,kojimogubiti fiziki,hemijski,ilibioloki,kojisurazliitogintenziteta,imeusobnoreaguju takodainezemljitekompleksnimdijelomterestriihekosistema.Reakcija zemljitanaklimatskepromjenejeodreenapromjenamakojesedeavajuu intenzitetuzemljinihprocesakojidovodedopromjenazemljinihkarakteristika sadalekosenimposledicama.Kljuninegativniuticajiklimatskihpromjenana zemljitesuubrzanaerozija,smanjenjeraspoloivihpovrinaisadrajaorganske materijeuzemljitu. UnderConsideration

Tehnologijadabudeukljuenau prioritizaciju?*
Obrazloenjeodbacivanja
Zatoseopcijasmatraneprikladnom(npr.potrebni vodniresursinijestudostupni)

Navodnjavanjekienjemjetipzalivnogsistemapodpritiskomkojisesastojiiz dovoenjavodebiljkamaprekopovrineterenaposredstvommehanikihili hidraulikihureajakojisimulirajukiu.Tojemetodkojimsevodadistibuirapo poljuprekorasprskivaavisokogpritiska,rasprskivaafinihmlaznicailipreko topovakojisemontirajunatifoneilidrugepokretneplatforme. Navodnjavanjekapanjemsezasnivanaeemdavanjubiljkamamanjihkoliina vode.Sistemkoristicijevi,ventile,imalekapljaeiliemitereprekokojihsevoda Pozadina/biljeke transportujeodizvoravodepadosamihbiljakapododreenimpritiskomi Kratakopistehnolokeopcijenaosnovu proticajem.Ovajnainnavodnjavanjatrebadaodravaodgovarajuinivovlageu informacijasaClimateTechWikija,seminaraitd. zonikorjenovogsistemakojiedaomoguiboljeiskoriavanjahranivaodstrane biljakaikojiedaomoguiuslovezaoptimalnubiljnuproizvodnju.Prekodavanja tanoodreenekolilinevodebiljkama,ovajnainnavodnjavanjaznaajno umanjujepotronjuvodeipromovieefikasnokorienjevode. Uporeenjusapovrinskimnavodnjavanjemkojeimaefikasnostodoko60%iu poreenjusarasprskivaimakodkojihjeefikasnost75%,navodnjavanje kapanjemmoedadostigneido90%efikasnosti.

105

105

Navodnjavanjekienjemilikapanjempredstavljatehnologijukojajepogodnaza primjenunavelikimimalimpovrinama,saniim(jednostavnijisistemi)iliviim cijenama(kojepodrazumevajuviesofisticiranihkomponenti). Ovatehnologijamoedaseuspostaviukombinacijisadrugimmjerama prilagodjavanjaklimatskimpromjenamakaotosuudruenjakorisnikavodei pravilnoubrenjeikontrolaplodnosti. Navodnjavanjezahtijevainstitucionalnedogovoreiudruivanjekorisnikavode kakobiseizbjeglaprevelikacrpljenjaakviferaipotencijlanikonflikti.Udruenja korisnikavodetakoeotvarajumogunostidasepoveaekonomskadobiti smanjeinvesticionitrokovi. Pretpostavkezaimplementaciju* Kakoetehnologijabitiprimijenjenaiproirenau Promovisanjenavodnjavanjakienjemilikapanjemdorinosiefikasnijem okvirupodsektora? korienjuvode,smanjujepotrebebiljakazahranivimaipoboljava produktivnostzemljita.Naroitiojekorisnaovatehnikaupodrujimasastalnim ilisezonskimnestaicamavode. Dopoveanjaprimjeneovemjeremoedoinadravnomiliregionalnomnivou takotoesepoveatiulaganjaufisknetrokoveokoizgradnjesistemaza navodnjavanje.Ulaganjedraveodnekolikodesetinaprocenataodcijenesistema bimotivisaloproizvoaedaponudarazmiljajuoprimjeninavodnjavanjakao agrotehnikemjere.Naravno,proizvoaiseisamiodluujunaizgradnjumanjih sistemaukolikoimajuraspoloivekoliinevode,jersuefektinavodnjavanja oigledniiulaganjasevraajunekadainakonprvegodineproizvodnje. Mjerepomauoptimizacijikorienjavodnihresurasa,smanjenjemkoliinevode kojasekoristiupoljoprivredi,tojebitnouuslovimanedostatkavode. Poljoprivrednaproizvodnjajeprimjenomovihmjeranadobitku,jerseona poveavaistabilizuje,todajevelikegrancijeproizvoaima.

Smanjenjeosjetljivostinaklimatske promjenetokom25godina*

Izjaveouticaju Kakoovaopcijautienarazvojneprioritetezemlje
Primjenomovihmjeranapodrujimagdjejetomoguemoguseostvaritivisokii stabilnipoljoprivredniprinosikojisugarantzaodrivupoljoprivredunatom prostoru.Dravnaulaganjasuunekimsluajevimaneophodnazaprimjenuovih mjera.Ukupnoposmatrano,uticajinasocijalneprioritetesupozitivnii manifestujusesnaenjemiboljimpoloajempoljoprivrednihproizvoaai ruralnihpodruja. Primjenomovihmjerasebrzovraauloeninovac,ostvarujuseveiprinosiitime

Prioritetidrutvenograzvojazemlje*

Prioritetiekonomskograzvojazemlje* znaajnodoprinosiekonomskimrazvojnimprioritetima(posebnounapreenju
poljoprivredneproizvodnje,smanjenjunezaposlenostiisl.). Primjenaovihmjerapozitivnoutienamikroklimunekogpoljoprivrednog podruja,smanjujuseabiotskiibiotikistresovi,doprinosiseordivom upravljanjuvodnimresursima(utedomvode).Opasnostodprimjenepostoji ukolikosenepravilnorukovodisistemimazanavodnjavanjepriemumoedoi doozbiljnedegradacijezemljita,erozije,neracionalnepotronjevode, zagaivanja,oteenjausjevaisl.

Prioritetirazvojauoblastiivotne sredineuzemlji*

106

106

Ostalirazmatranifaktoriiprioritetikao tosutrinipotencijal Internastopapovraaja(IRR)[opciono] JedininaIRRtokom25godina

Trokovi Kapitalnitrokovitokom25godina*
10,000,000

Operativniitrokoviodravanjatokom 2,500,000 25godina* Ostalitrokovitokom25godina

11.1.4
Sektor Podsektor Imetehnologije

Udruenjekorisnikavode
Poljoprivreda Poljoprivrednozemljite Udruenjekorisnikavode Korisnicivode Zemljineosobinesuodreenerazliitimzemljinimprocesima,kojimogubiti fiziki,hemijski,ilibioloki,kojisurazliitogintenziteta,imeusobnoreaguju takodainezemljitekompleksnimdijelomterestriihekosistema.Reakcija zemljitanaklimatskepromjenejeodreenapromjenamakojesedeavajuu intenzitetuzemljinihprocesakojidovodedopromjenazemljinihkarakteristika sadalekosenimposledicama.Kljuninegativniuticajiklimatskihpromjenana zemljitesuubrzanaerozija,smanjenjeraspoloivihpovrinaisadrajaorganske materijeuzemljitu. UnderConsideration

Imeopcije(30karaktera)

Karakterizacijaosjetljivosti(iznacionalnih komunikacija)

Tehnologijadabudeukljuenau prioritizaciju?*
Obrazloenjeodbacivanja
Zatoseopcijasmatraneprikladnom(npr.potrebni vodniresursinijestudostupni)

107

107

Udruenjakorisnikavodesuorganizacijeizoblastiupravljanjavodnimresursima kojesusastavljeneodmanjihiliveihkorisnikavode,kaotosuonikoji navodnjavajusvojeusjeve,kojiujedinujusvojefinansijske,tehnike,materijalne, iljudskeresurseukorienjuiodravanjulokalnihvodnihsistema,kaoirenihili drugihvodenihbasena.Udruenjekorisnikavodejeobinovoenoprekone profitnestruktureilanstvojedobrovoljno,uglavnomzasnovanonaugovorima i/ilidogovorimaizmeulanovaiudruenja.Udruenjakorisnikavodeimaju znaajnuuloguuintegralnompristupuupravljanjavodnimresursimakojitraida seuspostavidecentralizovana,participativna,multisektoralnaimultidisciplinarna upravljakastruktura.CiljeviUdruenjakorisnikavodesunaprimjer:zatita Pozadina/biljeke slivova;odrivoupravljanjevodnimresurasima;poveanipristupvodnim Kratakopistehnolokeopcijenaosnovu informacijasaClimateTechWikija,seminaraitd. resursima;poveanokorienjevodezaekonomskeidrutveneboljitke;razvoj odrivihiodgovornihinstitucija. OsnovnaaktivnostUdruenjakorisnikavodejedaupravljavodnimresursimapod svojomodgovornouidapratidistribucijuvodeizmeusvojihlanova.U funkcijespadajuirazmjeneidejaiinformacijaovodnimresursima,pruanje tehnikepomoi,pripremaprojekatakojisetiuvodnihresurasa,voenjei odravanjevodnihstruktura,upravljanjesistemimaraspodjelevode,uljuujui tarifiranjaiplaanja,rjeavanjekonflikatauoblastikorienjavode, predstavljenjepotrebainteresnihgrupaviiminstitucijamavodnog menadmentaisl. Udruenjakorisnikavodemogudaseobrazujutamogdjesejavljapotrebadase zajednikivodniresursiracionalnokoriste.Nizomedukativnihprogramakojebi organizovaladrava,krozseminare,semoepoveatisvijestvepostojeih korisnikavodeovodnimresursimainjihovojupotrebizadomainstvo, poljoprivreduiliindustriju.Ovakvimprogramimamoesetakoerazvijatisvijest opotrebiudruivanjaitometasveudruivanjemoedadonesenasocijalnom, Pretpostavkezaimplementaciju* Kakoetehnologijabitiprimijenjenaiproirenau ekonomskomiekolokomplanu.Udruenjabinaprimjermogladaodigraju veomaznaajnuuloguuirenjuiefikasnijojprimjenisistemazanavodnjavanje. okvirupodsektora? Neophodnisutakoeiprogramiobukeitehnikiservisidabiseomoguiorazvoj sposobnostiuspjenogrukovoenjaudruenjem. Zauspostavljanjedecentralizovanihimultisektoralnihupravljakihstrukturau oblastiupravljanjavodamapostojezakonskipredusloviuvodnom zakonodavstvu. Zajednikaodluivanjananivouudruenjakorisnikavodamoguznaajnoda smanjeuticajeklimatskihpromjenanapoljoprivredu,bilokrozprimjenu zajednikihmjeraborbeilikrozorganizovanjeprojekata.

Smanjenjeosjetljivostinaklimatske promjenetokom25godina*

Izjaveouticaju Kakoovaopcijautienarazvojneprioritetezemlje

108

108

Prioritetidrutvenograzvojazemlje*

Udruenjakorisnikavodeimajuodgovarajuuorganizacionustrukturukrozkoju moedasepodrinizinicijativakojejaajulokalnekapacitetezaupravljanje prirodnimresursimaipoljoprivrednuproizvodnjuuokvirumoguihscenarija klimatskihpromjena.Udruenjamogudabuduvaaninilacuodluivanjuna regionalnomililokalnomnivou,jerodnjihovihodluka,planovaiakcijamoeda zavisibudunostnekogkraja,ekonomskiprosperitet,ilinaputanjepodruja. Primjenaovemjereodnosnorazvojudruenjamoglibiznaajnodadoprinesu ostvarivanjusocijalnihrazvojnihprioritetauCrnojGoriukontekstuklimatskih promjena.

Pozitivniuticajinaekonomskerazvojneprioritetemoguseprimjenomovemjere ostvaritiprevashodnokrozdoprinosunapreenjupoljoprivredneproizvodnje Prioritetiekonomskograzvojazemlje* (boljomiefikasnijomupotrebomvodeupoljoprivredi)iindirektnosmanjenjem nezaposlenosti. Odlukekojeovaudruenjasprovodetrebalebidabuduusmjerenanazatitu vodnihresurasaiivotneseredine,alisenepravilnimkorienjemresurasamoe doiidoneeljenihposledicakojemoguimatiirokuticajnacijelopodruje. Primjenaovemjereimadaklepotencijalnopozitivanuticajnarazvojneprioritete zaivotnusredinu,posebnonaodrivoupravljanjevodnimresursima.

Prioritetirazvojauoblastiivotne sredineuzemlji*

Ostalirazmatranifaktoriiprioritetikao tosutrinipotencijal Internastopapovraaja(IRR)[opciono] JedininaIRRtokom25godina

Trokovi Kapitalnitrokovitokom25godina*
1,000,000

Operativniitrokoviodravanjatokom 250,000 25godina* Ostalitrokovitokom25godina

109

109

12 Poljoprivrednaproizvodnja:identifikovanetehnolokeopcijepo kategorijama
12.1 Kratkoronetehnologijevelikogobima 12.1.1
Sektor Podsektor Imetehnologije Imeopcije(30karaktera)

Integralnazatitabilja
Poljoprivreda Poljoprivrednaproizvodnja Integralnazatitabilja Integralnazatita Poljoprivredajepoddirektnimiindirektnimuticajemklimatskihpromjena.Kao posledicesmanjujuseilipoveavajuprinosikultura,poveavasenestabilnost proizvodnje,dolazidopromjeneubiodiverzitetu,pojavenovihbolestiitetoina, biljkeiivotinjesupodtoplotnimivodnimstresom.Oekivaneklimatske promjeneeuticatinapoljoprivrednuproizvodnjuveomaznaajno,imajuisvoje pozitivneinegativneuticaje.Negativniuticajivodekasmanjenjuiograniavanju proizvodnjedoksepozitivniuticajumoguostvaritisamousvajanjemmjera prilagoavanjaklimatskimpromjenama. UnderConsideration

Karakterizacijaosjetljivosti(iznacionalnih komunikacija)

Tehnologijadabudeukljuenau prioritizaciju?*
Obrazloenjeodbacivanja
Zatoseopcijasmatraneprikladnom(npr.potrebni vodniresursinijestudostupni)

Integralnazatitabiljajepristupkojimsepoveavaprirodnasnagaekosistemada seizborisaprirodnimprocesimaregulacijetetoinaipoboljapoljoprivredna proizvodnja.Moedasedefiniekaokorienjeraznihkompatibilnihtaktikakoje susposobnedaodrepopulacijetetoinananivoimakojineizazivaju ekonomsketete,aistovremenopruajuzatituodrizikapoljudskoiivotinjsko zdravlje,biljnisvijetiivotnusredinu.Integralnazatitabiljajedakleekoloki zasnovanazatitakojapotpunokoristiprirodneikulturneproceseimetode, Pozadina/biljeke ukljuujuiiotpornostbiljkedomainaibiolokukontrolu.Integralnazatitabilja Kratakopistehnolokeopcijenaosnovu sezasnivanaodgajanjutozdravijebiljkebeznaruavanjaravnoteeuagro informacijasaClimateTechWikija,seminaraitd. ekosistemu,ojaavajuiprirodnemehanizmekontroletetoina.Hemijska sredstvasekoristesamotamogdjeoveprirodnemetodekontroleomanuu smanjenjupopulacijetetoinaispodrizinognivoa. Osnovazaprirodnumetodukontrolisanjatetoinajebiodiverzitetagro ekosistema.Tojestogatoakojeveidiverzitetizmeuvrstaprirodnih neprijatelja,tadaebitiimanjagustinapopulacijetetoina,aukolikose smanjujepopulacijaprirodnihneprijatelja,populacijatetoinaraste. OsnovnekomponeneteIntegralnezatitebiljasu:

110

110

biljnimenadment:izborodgovarajuihkulturazadateusloveklimeizemljita; pravilnaobradazemljita:odravanjeoptimalnognivoahranivauzemljitui kisjelostiunivoimakojieomoguitinajboljuhemijsku,fizikuibiolokusredinu zagajenebiljke; zatita:korienjedodatnihorganizmakojiseponaajukaoparazitiipredatori. Osnovurazvijeneiracionalnepoljoprivredneproizvodnjepredstavljaintegralna zatitabilja(IPM).Tojekonceptkojijeodiv.Zanjegovuprimjenujepotrebno jakopunostrunosti.Bitnojedasenaosnovuvedokazanihdobrihrezultata Pretpostavkezaimplementaciju* Kakoetehnologijabitiprimijenjenaiproirenau primjeneovemjereproizvoaisamiuvjereustrunostkadrakojipromovieovu okvirupodsektora? mjeru.Nakontogaeisamaprimjenabitilaka.Ovakavodnosuzajamnog povjerenjasestiedobrimodnosimaisaradnjomnaraznimpoljimaizmeu institucijakojesebavepoljoprivredomisamihproizvoaa. Osetljivostseprimjenomovemjereznaajnosmanjuje,alijesamaprimjenau velikojzavisnostiodnovihnaunihdostignuaisaznanjaobolestimai tetoinamaijeponaanjeuuslovimaklimatskihpromjenanijeuvijek predvidljivo.

Smanjenjeosjetljivostinaklimatske promjenetokom25godina*

Izjaveouticaju Kakoovaopcijautienarazvojneprioritetezemlje
Odrivapoljoprivredaizdravaproizvodnjasujedniodnajbitnijihinilacau drutvu.Ovommjeromseuuslovimaklimatskihpromjenaobaovaciljamogu postii,alijezatopotrebnodaseprimjenavrinaregionalnomnivouuzueei pomodrave.Primjenaovetehnologije/mjereimalabiznaajnepozitivne uticajenasocijalnerazvojneprioritete,posebnonarazvojruralnihpodruja, irenjeinformacijaoklimatskimpromjenama,doprinosouvanjuzdravljaislino.

Prioritetidrutvenograzvojazemlje*

Prihodikojisemogudobitiprimjenomovemjeresunesrazmjernikadase uporedesaproizvodnjomgdjeseintegralnazatitabiljanekoristi.Smanjenasu ulaganja,apromovisanjekombinovaneproizvodnjemoeudrastinimuslovima Prioritetiekonomskograzvojazemlje* daosiguradobitkojaseuobinojproizvodnjinebiostvarila,ilibibilaznatno smanjena.Ekonomskirazvojniprioritetinakojebiprimjenaovemjereimala znaajnepozitivneuticajesuunapreenjepoljoprivredneproizvodnjeipreredei smanjenjenezaposlenosti. ZnaajintegralnezatitebiljajenaznaennakonferencijiUjedinjenihnacijao ivotnojsrediniirazvojugdjesupesticidioznaenikaoglavnaprijetnjazaljudsko zdravljeiivotnusredinu.Integralnazatitabiljajenazaenakaoosnovni elementodrivepoljoprivredekojasmanjujezagaenjeiprimjenuhemijskih sredstava.iraprimjenaovetehnologijeimalabiveomapozitivanuticajna ouvanjekvalitetaprirodnihresursa(vode,zemljita),kaoinaouvanje biodiverziteta.

Prioritetirazvojauoblastiivotne sredineuzemlji*

Ostalirazmatranifaktoriiprioritetikao tosutrinipotencijal

111

111

Internastopapovraaja(IRR)[opciono] JedininaIRRtokom25godina

Trokovi Kapitalnitrokovitokom25godina*
2,000,000

Operativniitrokoviodravanjatokom 1,250,000 25godina* Ostalitrokovitokom25godina

12.1.2
Sektor Podsektor Imetehnologije

Kontrolazdravljadomaihivotinja
Poljoprivreda Poljoprivrednaproizvodnja Kontrolazdravljadomaihivotinja Zdravljeivotinja Poljoprivredajepoddirektnimiindirektnimuticajemklimatskihpromjena.Kao posledicesmanjujuseilipoveavajuprinosikultura,poveavasenestabilnost proizvodnje,dolazidopromjeneubiodiverzitetu,pojavenovihbolestiitetoina, biljkeiivotinjesupodtoplotnimivodnimstresom.Oekivaneklimatske promjeneeuticatinapoljoprivrednuproizvodnjuveomaznaajno,imajuisvoje pozitivneinegativneuticaje.Negativniuticajivodekasmanjenjuiograniavanju proizvodnjedoksepozitivniuticajumoguostvaritisamousvajanjemmjera prilagoavanjaklimatskimpromjenama. UnderConsideration

Imeopcije(30karaktera)

Karakterizacijaosjetljivosti(iznacionalnih komunikacija)

Tehnologijadabudeukljuenau prioritizaciju?*
Obrazloenjeodbacivanja
Zatoseopcijasmatraneprikladnom(npr.potrebni vodniresursinijestudostupni)

112

112

Bolestidomaihivotinjadovodedoitavognizaproblemaustoarstvu.Uove spadajuzdravljeivotinja,gubiciuproizvodnji,nesigurnostuproizvodnjihrane, smanjenjeprihodainegativniuticajinaljudskozdravlje.Kontrolazdravlja domaihivotinjasmanjujebolestikrozpoboljanemjereustoarstvu.Uove Pozadina/biljeke mjerespadaju:kontrolisaniuzgoj,kontrolisanjeinputanauzgojnimfarmama, Kratakopistehnolokeopcijenaosnovu uvoenjekarantinazabolesneivotinje,razvojipoboljanjeantibiotika,vakcinai informacijasaClimateTechWikija,seminaraitd. dijagnostikihalata,evaluacijaterapeutskihopcijaitehnikakontrolevektora. Kontrolazdravljadomaihivotinjasesastojiizdvijenajbitnijekomponenete: preventivnemjereuosjetljivimstadima(biosigurnosnemjere)ikontrolnemjere kojeseprimjenjujukadaseinfekcijapojavi. Nacionalniplanovikontrolezdravljadomaihivotinjapredstavljajumogunost zapoboljanjepomonihpoljoprivrednihservisaururalnimoblastimatj. mogunostdaseprimijenilokalnoznanjeuformalnuprevencijuikontrolne planove,imeseotvarapotencijalniskotarifnihintervencijaiirenjainformacija natradicionalnimlekcijamaiiskustvimairojpublici.Graninasaradnjamoeda pomognejaanjuveterinarskihservisaidapojaaefikasnostprogramakontrole zdravljadomaihivotinjakrozharmonizacijuprevencijeikontrolnihmjera,kao tosuizvetajiobolestimainadzor. Pretpostavkezaimplementaciju* Kakoetehnologijabitiprimijenjenaiproirenau OvamjeraseveuvelikosprovodiuCrnojGori.Primenjivanjeovemjereje okvirupodsektora? povezanosastanjemstonogfonda.Ukolikojeveistonifond,ukolikoimavie farmiistoke,utolikoebitiveapotrebazaovommjerom.Naroitoseoekuje daepotrebezaovommjerombitipoveaneuuslovimakimatskihpromjena, gdjeseuzoekivanipoveaniintenzitetbolestidolazitiidopojavetoplotnog stresakodivotinja.Naunasaznanjaizoveoblastijepotrebnotovieiritikod proizvoaakakobionibiliupoznatisanadolazeomsituacijom(problemima).To semoesprovoditiprekoorganizovanjaseminaraipredavanjananivoulokalnih zajednica,kojaeobuhvatitiiirokpristupproblemuklimatskihpromjena. Oekujesedaeirenjevektorskihbolestiuuslovimaklimatskihpromjenai naroitopoveanetemperaturevazduhauCrnojGoribitiusmjerenenaterenesa veimnadmorskimvisinama,toeimatizaposledicupoveanjebolestikod stoke.Iztograzlogapreventivnemjereimajunemjerljivznaajuadaptacijina klimatskepromjene.

Smanjenjeosjetljivostinaklimatske promjenetokom25godina*

Izjaveouticaju Kakoovaopcijautienarazvojneprioritetezemlje
Zdravaproizvodnjamesa,mlijekaijajanesmijebitiugroenauuslovima klimatskihpromjenastogajeborbaprotivbolestiustoarstvuneophodnaijako jebitnodadravasasvojimprogramimaiulaganjimauestvujeznaajnounjoj. Kontrolazdravljadomaihivotinjadoprinosiostvarivanjusocijalnihrazvojnih prioritetaouvanjemzdravljastanovnitvaipoboljanjemsocioekonomskog poloajaproizvoaaiutrenutnimuslovima,aoekujesedaepozitivniuticaji bitijoznaajnijiuuslovimapromijenjeneklime.

Prioritetidrutvenograzvojazemlje*

113

113

Primjeneovemjeremoedaublaiismanjimnogepotencijalneproblemekojise tiuprehranestanovnitva.Imavisokuticajnatrite,uvoziizvozprehrambenih Prioritetiekonomskograzvojazemlje* proizvoda.Direktnipozitivniuticajinaekonomskerazvojneprioriteteseostvaruju unapreenjempoljoprivredneproizvodnje,aindirektnismanjenjem nezaposlenosti.

Prioritetirazvojauoblastiivotne sredineuzemlji*

Primjeneovemjerejenaroitobitnadabiseobezbijedilazdravahranazaljudsku upotrebu.Boljakontrolabolestiivotinjatakoeimapozitivneuticajeina elementeivotnesredine.

Ostalirazmatranifaktoriiprioritetikao tosutrinipotencijal Internastopapovraaja(IRR)[opciono] JedininaIRRtokom25godina

Trokovi Kapitalnitrokovitokom25godina*
10,000,000

Operativniitrokoviodravanjatokom 2,500,000 25godina* Ostalitrokovitokom25godina

12.1.3
Sektor Podsektor Imetehnologije

Kombinovanapoljoprivrednaproizvodnja
Poljoprivreda Poljoprivrednaproizvodnja Kombinovanapoljoprivrednaproizvodnja Kombinovanapoljoprivreda Poljoprivredajepoddirektnimiindirektnimuticajemklimatskihpromjena.Kao posledicesmanjujuseilipoveavajuprinosikultura,poveavasenestabilnost proizvodnje,dolazidopromjeneubiodiverzitetu,pojavenovihbolestiitetoina, biljkeiivotinjesupodtoplotnimivodnimstresom.Oekivaneklimatske promjeneeuticatinapoljoprivrednuproizvodnjuveomaznaajno,imajuisvoje pozitivneinegativneuticaje.Negativniuticajivodekasmanjenjuiograniavanju proizvodnjedoksepozitivniuticajumoguostvaritisamousvajanjemmjera prilagoavanjaklimatskimpromjenama.

Imeopcije(30karaktera)

Karakterizacijaosjetljivosti(iznacionalnih komunikacija)

114

114

Tehnologijadabudeukljuenau prioritizaciju?*
Obrazloenjeodbacivanja
Zatoseopcijasmatraneprikladnom(npr.potrebni vodniresursinijestudostupni)

UnderConsideration

Kombinovanailiviestranaproizvodnjajepoljoprivrednisistemukome proizvoaisprovoderazliitepoljoprivrednepraksezajednonaprimjer bavljenjestoarstvomiproizvodnjaratarskihkultura.Ciljjedasepoveaju prihodiprekorazliitihizvoraidaseupotpunikorienjezemljitairadnesnage krozcijelugodinu. Kobinovanapoljoprivrednaproizvodnjasemoeklasifikovatinavienaina.Ona moebitiklasifikovanianaosnovuveliinegazdinstava,vrsteitipabiljnei ivotinjskeproizvodnje,geografskerasprostranjenosti,orijentisanostitritaitd. FAOrazlikujetriglavnekategorije: Pozadina/biljeke Raznovrsnostproizvodnjeunutargazdinstvaiizmeuviegazdinstava, Kratakopistehnolokeopcijenaosnovu informacijasaClimateTechWikija,seminaraitd. Biljnai/iliivotinjskamjeovitaproizvodnja, Nezavisnisistemiproizvodnjenaspramintegrisanihsistemaproizvodnje. Najvanijamogunostzakorienjekombinovanepoljoprivredneproizvodnjeje daonapoboljavaiIigarantujeitavnizprodukatakojeprozvoamoeda prodajenatritu.Kodovognainamjereadaptacijanaklimatskepromjene moedaseprimijeniispecijalizacijagazdinstava.Moedaseostvarujesaradnja izmeuspecijalizovanihigazdistava,npr.izmeuproizvoaamlijekaipovrtara. Slino,uorganskojproizvodnjuuEvropipostojisaradnjaizmeuorganskihfarmi razmjenomsekundarnihprodukataibiljnihostatakazaorganskoubrivo.

115

115

OvamjeraseveuvelikokoristinaprostoruCrneGore,gdjejouvijeknijedolo dospecijalizacijenovihgazdinstava.Mjerasedosadanijesprovodilaplanskive jepredstavljalaposledicutradicionalnognainaivotaovihkrajeva,kojise izmeuostalogodlikovaoizadrunimnainomivotauokvirujedneporodice. Danassuovakvezadrugesveree,injihsuzamjenilapojedinanapoljoprivredna gazdinstvakojasuuveojmjeriostarelaiimajumalibrojlanova.Ovakva demografskastrukturagazdinstavanepruavelikemogunostiorganizovanja kombinovanepoljoprivredneproizvodnjeunutarjednoggazdinstva,prijesvega uslednedostatkaradnesnage,pajezasprovoenjekombinovanepoljoprivredne proizvodnjepotrebnodadoedoudruivanjaviepoljoprivrednihgazdinstava.U takvomudruivanjukojejemeusobnozavisno,svakiodlanovatrebadanae Pretpostavkezaimplementaciju* Kakoetehnologijabitiprimijenjenaiproirenau svojeinteresezaudruivanje.Nemanaroitihrazlogazaveompromocijomove okvirupodsektora? mjereodstranestrunihslubiupravozbogtogatokombinovana poljoprivrednaproizvodnjakodnasvepostoji.Meutim,postojipotrebaza savjetovanjeopitanjimamalihudruenja.Dravaililokalnazajednicamoeda organizujeseminarenakojimabisepotencijalniproizvoaiobrazovaliusmislu pravnotehnikihposlovaokoovakvognainaproizvodnje,ieventualnog obrazovanjazadruga,promocijeiprodajesvojihproizvoda,predstavljanjana kulturnimmanifestacijamaisajmovima,kaoizakombinovanjeproizvodnjesa seoskimturizmom. Podsticajnemjerezapoboljanjeuslovaivotaururalnimpodrujimaivee angaovanjemlaeradnesnagetakoemogudabudujednaodpretpostavkiza veuidjelotvornijuprimjenuovemjerekodnas.

Smanjenjeosjetljivostinaklimatske promjenetokom25godina*

Primjenomovemjeresemoeznatniosmanjitirizikuproizvodnjinamanjim poljoprivrednimgazdinstvima,jerpruairokspektaropcija.

Izjaveouticaju Kakoovaopcijautienarazvojneprioritetezemlje
Uticajiovemjeresuvieizraeninanivoulokalnezajedniceiodrivosti poljoprivredneproizvodnje.Doprinoseipoboljanjusocioekonomskogpoloaja proizvoaa,diversifikacijiizvoraprihoda,udruivanjuupoljoprivrediisl., primjenaovemjerepozitivnoutienaodrivostpoljoprivredneproizvodnjeu ruralnimpodrujimaasamimtiminasocijalnerazvojneprioritete.

Prioritetidrutvenograzvojazemlje*

Odrivostmanjihgazdinstavaseostvarujeprekoovemjere,aovaodrivostse prenosiprekolokalnihzajednicainacijeludravu.Uticajinaekonomskerazvojne Prioritetiekonomskograzvojazemlje* prioritetesupozitivniimanifestujusekrozotvaranjenovihmogunostiza zapoljavanjekaoikrozukupandoprinospoboljanjupoljoprivredneproizvodnje iboljojiskorienostituristikihpotencijala.

Prioritetirazvojauoblastiivotne sredineuzemlji*

Primjenaovemjerejeneposrednoodvelikogznaajazaivotnusredinu,zbog zatitebiodiverziteta,aposrednozbogzatiteagroekosistema,kontrole zagaenjaierozije.

Ostalirazmatranifaktoriiprioritetikao tosutrinipotencijal

116

116

Internastopapovraaja(IRR)[opciono] JedininaIRRtokom25godina

Trokovi Kapitalnitrokovitokom25godina*
10,000,000

Operativniitrokoviodravanjatokom 2,500,000 25godina* Ostalitrokovitokom25godina

12.1.4
Sektor Podsektor Imetehnologije

Praktinaobukazaproizvoae
Poljoprivreda Poljoprivrednaproizvodnja Praktinaobukazaproizvoae Obukazaproizvoae Poljoprivredajepoddirektnimiindirektnimuticajemklimatskihpromjena.Kao posledicesmanjujuseilipoveavajuprinosikultura,poveavasenestabilnost proizvodnje,dolazidopromjeneubiodiverzitetu,pojavenovihbolestiitetoina, biljkeiivotinjesupodtoplotnimivodnimstresom.Oekivaneklimatske promjeneeuticatinapoljoprivrednuproizvodnjuveomaznaajno,imajuisvoje pozitivneinegativneuticaje.Negativniuticajivodekasmanjenjuiograniavanju proizvodnjedoksepozitivniuticajumoguostvaritisamousvajanjemmjera prilagoavanjaklimatskimpromjenama. UnderConsideration

Imeopcije(30karaktera)

Karakterizacijaosjetljivosti(iznacionalnih komunikacija)

Tehnologijadabudeukljuenau prioritizaciju?*
Obrazloenjeodbacivanja
Zatoseopcijasmatraneprikladnom(npr.potrebni vodniresursinijestudostupni)

117

117

Praktinaobukazaproizvoaepredstavljagrupneobrazovneprocesekoje koristevlade,nevladineorganizacijeimeunarodneagencije.Praktinaobukaza proizvoaekoristizajednokoncepteimetodeagroekologije,eksperimentalnog obrazovanjairazvojazajednice,kaogrupneobrazovanesisteme.Obukeeslueda Pozadina/biljeke pojaajurazumijevanjaproizvoaaoekolokimprocesimakojiutiunabiljnuili Kratakopistehnolokeopcijenaosnovu informacijasaClimateTechWikija,seminaraitd. ivotinjskuproizvodnju,prekosprovoenjaterenskihvjebi,sitniheksperimenata igrupnihanaliza.Znanjakojaproizvoaisteknuizovihkolaimomoguavajuda samidonoseodlukeusvojojproizvodnji.Iakosubileupoetkuorganizovane samozaintegralnuzatituonesesadakoristeusvimoblastimapoljoprivrede. Usvijetupostojivelikientuzijazamzapohaanjeovihkola.Uestvovanjeje uvijekbilonadobrovoljnojbaziizahtijevasamoutroakvremenaisnage,ane novca.Ovakveobukepostojeuokviruradasavjetodavnihslubikojepokrivaju Pretpostavkezaimplementaciju* cijeluCrnuGoru.Potrebnojedaseproirinjihovobimdodatnimulaganjimaod Kakoetehnologijabitiprimijenjenaiproirenau stranedraveililokalnihsamouprava,kakobionepokriletovieruralnihkrajeva okvirupodsektora? ikakobidolodobrzedeseminacijenovihnauniitehnikihsaznanjakojibibili brzodostupnisvimproizvoaima.Ulaganjamogubitiusmjerenanaorganizaciju seminara,aliinanabavkuopremekojabisluilazabrzoirenjeznanja. Praktinaobukazaproizvoaepromoviebiodiverzitet,ekolokuproizvodnjui zatituivotnesredineikompleksanpristupproizvodnji,tosvezajednodovodi dosmanjenjarizikauproizvodnjiiiroknizopcijakojimasepostiesmanjenje osjetljivosti.

Smanjenjeosjetljivostinaklimatske promjenetokom25godina*

Izjaveouticaju Kakoovaopcijautienarazvojneprioritetezemlje
Znaajanuticajseogledautometoseobrazovanjemproizvoaamoepostii poveanjenjihovesvijestiiznanjaoklimatskimpromjenama,odnosnosmanjenje osjetljivosti.Takoesemoeostvaritipozitivanuticajnasmanjenjesiromatva (poboljanjemsocioekonomskogpoloajaproizvoaa).

Prioritetidrutvenograzvojazemlje*

Ulaganjauobukesuoddravnogznaaja,itrebajudabuduorganizovanasa ueemdrave.Vraanjeulaganjaseogledaudugoronoisplativijojiboljoj Prioritetiekonomskograzvojazemlje* poljoprivrednojproizvodnjiiboljojadaptacijinaklimatskepromjene.Pozitivan uticajnaekonomskerazvojneprioriteteseogledaiutometojaanje poljoprivredneproizvodnjeotvaramogunostinovogzapoljavanja.

Prioritetirazvojauoblastiivotne sredineuzemlji*

Obrazovanjemupraktinimobukamazaproizvoaesemoepostiiismanjenje pritisakanaivotnusredinuubudunosti.

Ostalirazmatranifaktoriiprioritetikao tosutrinipotencijal Internastopapovraaja(IRR)[opciono] JedininaIRRtokom25godina

118

118

Trokovi Kapitalnitrokovitokom25godina*
5,000,000

Operativniitrokoviodravanjatokom 1,250,000 25godina* Ostalitrokovitokom25godina

12.1.5
Sektor Podsektor Imetehnologije

Udruenjekorisnikauma
Poljoprivreda Poljoprivrednaproizvodnja Udruenjekorisnikauma Korisniciuma Poljoprivredajepoddirektnimiindirektnimuticajemklimatskihpromjena.Kao posledicesmanjujuseilipoveavajuprinosikultura,poveavasenestabilnost proizvodnje,dolazidopromjeneubiodiverzitetu,pojavenovihbolestiitetoina, biljkeiivotinjesupodtoplotnimivodnimstresom.Oekivaneklimatske promjeneeuticatinapoljoprivrednuproizvodnjuveomaznaajno,imajuisvoje pozitivneinegativneuticaje.Negativniuticajivodekasmanjenjuiograniavanju proizvodnjedoksepozitivniuticajumoguostvaritisamousvajanjemmjera prilagoavanjaklimatskimpromjenama. UnderConsideration

Imeopcije(30karaktera)

Karakterizacijaosjetljivosti(iznacionalnih komunikacija)

Tehnologijadabudeukljuenau prioritizaciju?*
Obrazloenjeodbacivanja
Zatoseopcijasmatraneprikladnom(npr.potrebni vodniresursinijestudostupni)

119

119

Udruenjekorisnikaumapredstavljamehanizamzadecentralizaciju menadmentaumamaipoveavaodgovornostiautoritetmanjihzajednicau gazdovanjuumama.Udruenjakorisnikaumasezasnivajunatriprincipa: uestvovanja,kolektivneakcijeidugoroneodrivosti.Onaseobrazujukroz demokratskeprocesegdjeselokalnistanovnicibirajuzapredstavnikezajednice dabiradilikaonezavisnatijelauokviruvladinihorganizacijaiupravljaliumskim resursimaiusaglaavalipotrebeiprioritetelokalnezajednice.lanoviovihgrupa imajutreningeupravljanjaresursimaiuestvujuuviekorisnikommehanizmu upravljanjaumama,pripremirazvojnihplanovausaglasnostisadravnim Pozadina/biljeke umskimzakonimairegulativama,iuestvujuuumskimpatrolamaipoveanju Kratakopistehnolokeopcijenaosnovu informacijasaClimateTechWikija,seminaraitd. svijestiuciljusuzbijanjanelagalnihaktivnosti. Postoje4osnovnefazeuformiranjuiraduudruenjakorisnikauma: Osnovneprocjeneokorisnicimaumaisastancisadiskusijamaidefinisanju predmetaradaiprocesa,utvrivanjegranicaumailokalnihpotrebaiprioriteta; Pripremastatutaudruenjakorisnikauma(ulogeiodgovornosti)iplana upravljanjaumama,usaglasnostisavladinimorganizacijama; Izborizvrnogkomitetaudruenjakorisnikauma; FormalnaautorizacijaIzvrnogkomitetaiudruenjakorisnikaumaodstrane nadlenihumskihupravaipoetakrada. Dabiudruivanjekorisnikaumazaivjeloiodigraloznaajnuuloguu prilagoavanjunaklimatskepromjeneupoljoprivredipotrebnojedaljeirenje znanjaiinformacijaoodrivomupravljanjuresursima,korienjunedrvnih umskihproizvoda,agroumarstvu,potencijalukojiumeimajuusmanjenju Pretpostavkezaimplementaciju* emisijaiublaavanjuposljedicaklimatskihpromjenaislino.Takoejepotrebno Kakoetehnologijabitiprimijenjenaiproirenau daseradinaosnaivanjulokalnihzajednicaipodizanjusvijestio okvirupodsektora? decentralizovanimmehanizmimadonoenjaodluka.Prvipreduslovzaprimjenu ovemjerejedasamivlasniciumaprepoznajuintereszaudruivanje.Neophodni suiprogramiobukeitehnikiservisidabisestanovnitvuomoguilodarazvije sposobnostiuspjenogrukovoenjaudruenjem.

Smanjenjeosjetljivostinaklimatske promjenetokom25godina*

Zajednikoodluivanjenanivoulokalnezajedniceusmjeruzatiteuma

Izjaveouticaju Kakoovaopcijautienarazvojneprioritetezemlje
Ovaudruenjamogudabuduznaajnekarikeuzemljiprekokojihsemoe oivljavatiipodsticatiruralnirazvoj.Doprinossocijalnimrazvojnimprioritetimaje veomaznaajanimanifestujesekrozjaanjesvijestiiznanjaoklimatskim promjenama,jaanjeulogelokalnihzajednicaipoboljanjausistemuuprave/ donoenjaodluka. Primjenomovemjeremoesepozitivnouticatinaostvarivanjeekonomskih

Prioritetidrutvenograzvojazemlje*

Prioritetiekonomskograzvojazemlje* razvojnihprioriteta,prvenstvenousektorimapoljoprivredeiumarstva,atakoe
iudijelusmanjenjanezaposlenosti.

120

120

Prioritetirazvojauoblastiivotne sredineuzemlji*

Udruenjakorisnikaumamogunanivousvojeoblastidaukaunaprobleme ivotnesredineidaobavijestedravneorganeonjimakakobisesprovela konkretnaakcijazatiteivotnesredine.Uticajinarazvojneprioritetezaivotnu sredinusustogapozitivni,posebnokadjerijeoodrivomupravljanjuumamai zatitibiodiverziteta.

Ostalirazmatranifaktoriiprioritetikao tosutrinipotencijal Internastopapovraaja(IRR)[opciono] JedininaIRRtokom25godina

Trokovi Kapitalnitrokovitokom25godina*
1,000,000

Operativniitrokoviodravanjatokom 250,000 25godina* Ostalitrokovitokom25godina

12.1.6
Sektor Podsektor Imetehnologije

Agrobiodiverzitet
Poljoprivreda Poljoprivrednaproizvodnja Agrobiodiverzitet Agrobiodiverzitet Poljoprivredajepoddirektnimiindirektnimuticajemklimatskihpromjena.Kao posledicesmanjujuseilipoveavajuprinosikultura,poveavasenestabilnost proizvodnje,dolazidopromjeneubiodiverzitetu,pojavenovihbolestiitetoina, biljkeiivotinjesupodtoplotnimivodnimstresom.Oekivaneklimatske promjeneeuticatinapoljoprivrednuproizvodnjuveomaznaajno,imajuisvoje pozitivneinegativneuticaje.Negativniuticajivodekasmanjenjuiograniavanju proizvodnjedoksepozitivniuticajumoguostvaritisamousvajanjemmjera prilagoavanjaklimatskimpromjenama. UnderConsideration

Imeopcije(30karaktera)

Karakterizacijaosjetljivosti(iznacionalnih komunikacija)

Tehnologijadabudeukljuenau prioritizaciju?*

121

121

Obrazloenjeodbacivanja
Zatoseopcijasmatraneprikladnom(npr.potrebni vodniresursinijestudostupni)

Uvoenjenovihvrstailisortipoboljanihosobinajetehnologijakojaimazaciljda poveabiljnuproduktivnost,kvalitet,zdravstvenuinutritivnuvrijednosti/ilida omoguiotpornostbiljakanabolesti,tetoineiabiotskestresove.Ovamjerase odnosinaunoenjenovihkulturausistemegajenjaupoljoprivrednojproizvodnji naodreenimfarmamavodeiraunaododatnojvrijednostikojasedobijaodtih Pozadina/biljeke usjevakaoimogunostimatrgovine.Najznaajnijipokretakifaktori Kratakopistehnolokeopcijenaosnovu diverzifikacijesu:poveaniprihodinamalimgazdinstvima,izdrljivostna informacijasaClimateTechWikija,seminaraitd. oscilacijeucijenama,ublaavanjeefekatavarijabilnostiklimatskihpromjena, balansiranjepotrebazahranom,poboljanjekvalitetastonehrane,konzervacija prirodnihresurasa,smanjenjezagaivanjaivotnesredine,smanjenjezavisnosti odulaganjauproizvodnju,zavisnostodrotacije,smanjenjeinsekatatetoina, bolestiikorova,ipoveanjesigurnostiuproizvodnjihrane. Mogunost za uvoenje novih i poboljanih sorti raste tamo gdje se mogu iskoristiti autohtone vrste za prodaju na domaem i meunarodnom tritu. Sa primjenom strategije razvoja trita i ukljuivanjem svih uesnika sistema primarni proizvod zavrni proizvod proizvodnja, prodaja/skladitenje i svih karika u sistemu, moe se poveati profitabilnost i konkurentnost neke vrste. Mogunosti se nalaze i u inovativnoj saradnji izmeu proizvoaa, naunih institucijaiprivatnogsektora. Implementacija ove tehnologije u velikoj mjeri zavisi od osposobljenog kadra koji Pretpostavkezaimplementaciju* moedaizvripromocijunovihvrstailisortinanekompodruju.Jedanodnaina Kakoetehnologijabitiprimijenjenaiproirenau su investicije u ogledna polja naunih institucija kojee potom vriti diseminaciju okvirupodsektora? rezultata primjene novih kultura. Na onovu ve postojeih dobrih rezultata, proizvoai e se lake odluivati na ovakve, za njih, zaokrete u proizvodnji. Postavljanje ogleda i njihovo praenje moe da budu finansirano od strane ministarstva za nauku ili ministarsva za poljoprivredu, ili od strane lokalnih zajednica. PrimjerzaivljavanjaproizvodnjecitrusauUlcinjuiBaru,jeveomaznaajan,i pokazujenamkakoposredstvomnauneinstitucijemoedazaivigajenjenovih vrstanalokalitetimaukojimaoneprijenisugajene.

Smanjenjeosjetljivostinaklimatske promjenetokom25godina*

Primjena ove tehnologije moe da bude odluujua u biljnoj proizvodnji u zavisnosti od toga da li je proizvodnja ekstenzivna (bez velikih ulaganja, navodnjavanja i ubrenje) ili intenzivna. Primjena mjere moe da bude uslov opstanka na nekim podrujima naroito kada se javljaju ekstremni klimatski dogaaji.

Izjaveouticaju Kakoovaopcijautienarazvojneprioritetezemlje Uuslovimaprimjeneovemjeremoesedostiiodrivnivobiljneproizvodnjeza drutvenuzajednicu,amoesedoidoznaajnihpoveanjaproizvodnjeu odnosunauslovekadaseovamjeraneprimjenjuje.Naroitoururalnim podrujimamoebitiznaajanazaopstanaksiromanogstanovnitvaijaanje stoarstvajermoeobezbijeditineophodnustonuhranuiuticatinasmanjenje ulaganja.Moesesprovoditiikrozdravneprogrameainanivoupojedinca.

Prioritetidrutvenograzvojazemlje*

122

122

Moeimativelikiuticajnaekonomijuzemljeuzavisnostiodprogresivnosti promjenaklimeiosobinanovihvrstaisortikojesekoriste.Primjenomove tehnologije/mjeredolazidostabilizacijeprinosaiobezbjedjivanjadovoljne Prioritetiekonomskograzvojazemlje* koliinehrane.Poveavajuseprihodinagazdinstvimailiseostvarujeodrivnivo proizvodnje.Natajnainsedoprinosiekonomskimrazvojnimprioritetimakakvi suunapreenjepoljoprivredneproizvodnje,poveanjezaposlenostiislino.

Prioritetirazvojauoblastiivotne sredineuzemlji*

Ovomtehnologijomsemoesmanjitipritisaknaivotnusredinu,buduida njomemoeindirektnodaseutienasmanjenjeerozijeizagaivanja,odnosno nazatituprirodnihresurasa.

Ostalirazmatranifaktoriiprioritetikao Moeimativisokiuticajnatrite,uvoziizvozprehrambenihproizvoda. tosutrinipotencijal Internastopapovraaja(IRR)[opciono] JedininaIRRtokom25godina

Trokovi Kapitalnitrokovitokom25godina*
10,000,000

Operativniitrokoviodravanjatokom 2,500,000 25godina* Ostalitrokovitokom25godina

13 Obalnopodruje:identifikovanetehnolokeopcijepokategorijama

13.1 Kratkoronetehnologijevelikogobima 13.1.1

Sektor Podsektor Imetehnologije Imeopcije(30karaktera)

Periodinoprihranjivanjeplaa
Obalnopodruje Obalnopodruje Periodinoprihranjivanjeplaa Prihranjivanjeplaa

123

123

Karakterizacijaosjetljivosti(iznacionalnih komunikacija)

Podizanjenivoamoraiporasttemperature;gubitakprostoraibiodiverziteta; erozijaplaa. MaksimalnoprognoziranopoveanjenivoaJadranskogmoraod35cmdovelobi doplavljenjapodrujakojasadanijesuugroena,jaanjasnageplimnihtalasa, smanjenjailinestankaplaa,potapanjadeleteBojane,poremeajaprirodne ravnoteeigubitkaobalnogimorskogbiodiverzitetaislino.Promjeneu temperaturimoratakoebiimaleniznegativnihposljedicanaprirodno okruenje. UnderConsideration

Tehnologijadabudeukljuenau prioritizaciju?*
Obrazloenjeodbacivanja
Zatoseopcijasmatraneprikladnom(npr.potrebni vodniresursinijestudostupni)

Prihranjivanjeplaajeadaptacionatehnologijakojaseprimarnokoristikao odgovornaerozijuobalealikojatakoemoedoprinijetiublaavanjurizikaod poplava.Tojetzv.mekiininjerskipristupkojipodrazumijevavjetako dodavanjesedimentaodgovarajuegkvalitetanaplaekodkojihsejavljadeficit sedimenta.Uupotrebijeviemetodaprihranjivanjaplaaukljuujuinanoenje Pozadina/biljeke mainamailipokretnimtrakama.Pijesaksemoepolagatinaobalikakobise Kratakopistehnolokeopcijenaosnovu informacijasaClimateTechWikija,seminaraitd. proirilaplaailipodvodno(kakobigadjelovanjetalasapostepenopomjerilona obalu). estosefavorizujepribavaljanjematerijalazaprihranjivanjeiskopavanjemiz moradaljeodobalebuduidasenatajnainobzebjeujedasedoedoveih koliinamaterijalaadasepritomeneugroziobala,stanitaiaktivnostinanjoj. Prihranjivanjeplaavelikogobimazahtijevaobuhvatnestudijeiispitivanja, specijalistikaznanjaiopremu.Akosepakprihranjivanjeradinamanjempotezu, zahtjevizaprimjenutehnologijesujednostavniji. Pretpostavkezaimplementaciju* Pozavretkuprihranjivanjaneophodnojesprovoditikontinuiranmonitoring Kakoetehnologijabitiprimijenjenaiproirenau plaa(toiziskujeadekvatnuopremuiobuku). okvirupodsektora? Jednaodmoguihpreprekazaprihranjivanjejedostupnostsedimenta(ilirastua tranjazanjim)nalokacijamadovoljnoblizuonojnakojojsevriprihranjivanje.

Smanjenjeosjetljivostinaklimatske promjenetokom25godina*

Primjenatehnologijebidoprinijelasmanjenjuosjetljivostinaobalnuerozijui ublaavanjurizikaodplavljenja.Socioekonomskeosjetljivostibitakoebile ublaene.

Izjaveouticaju Kakoovaopcijautienarazvojneprioritetezemlje
Prihranjivanjeplaasmanjujenegativneuticajeobalneerozijeiobezbjeujebolju zatituobalneinfrastruktureidrugihdobara,imeindirektnodoprinosi ostvarivanjusocijalnihrazvojnihprioriteta.Poredtoga,radiseofleksibilnom rjeenjuzaupravljanjeplaamakojesemoevratitinapreanjestanje,imese ostavljajuopcijeizanarednegeneracije.

Prioritetidrutvenograzvojazemlje*

124

124

Tehnologijanosidirektnekorisitizaturizamkojiuobalnompodrujuvelikojmjeri zavisioddostupnostiplae,amoeodigratizatitnuuloguzaplanuidrugu Prioritetiekonomskograzvojazemlje* infrastrukturu(puteve,cjevovodeisl)upozadiniplaa.Nadrugojstrani, potrebnojeredovnoreinvestiranjejerseneradiotrajnojmjeri. Moguejeostvaritiiekolokekorisiti(upogleduodraavanjastanita)alii odreenibrojnegativnihuticajanaivotnusredinu,ukljuujuizatrpavanje ivotinjaiorganizamakojinastanjujuplae,promjenusastavasedimentai zamuivanjevode.

Prioritetirazvojauoblastiivotne sredineuzemlji*

Ostalirazmatranifaktoriiprioritetikao tosutrinipotencijal Internastopapovraaja(IRR)[opciono] JedininaIRRtokom25godina

Trokovi Kapitalnitrokovitokom25godina*
5,000,000

Operativniitrokoviodravanjatokom 1,250,000 25godina* Ostalitrokovitokom25godina

13.1.2
Sektor Podsektor Imetehnologije

Jaanjeotpornostiobjekatanapoplave
Obalnopodruje Obalnopodruje Jaanjeotpornostiobjekatanapoplave Otpornostnapoplave Podizanjenivoamoraiporasttemperature;gubitakprostoraibiodiverziteta; erozijaplaa. MaksimalnoprognoziranopoveanjenivoaJadranskogmoraod35cmdovelobi doplavljenjapodrujakojasadanijesuugroena,jaanjasnageplimnihtalasa, smanjenjailinestankaplaa,potapanjadeleteBojane,poremeajaprirodne ravnoteeigubitkaobalnogimorskogbiodiverzitetaislino.Promjeneu temperaturimoratakoebiimaleniznegativnihposljedicanaprirodno okruenje. Ovakvepromjenegenerisalebisnanesocijalnoekonomskeposljedice:smanjio biseekonomskoturistikipotencijalobaleipoveaorizikzaulaganjei

Imeopcije(30karaktera)

Karakterizacijaosjetljivosti(iznacionalnih komunikacija)

125

125

investiranje,dolobidooteenjapostojeihobjekataiinfrastrukture.Privredne djelatnosti,kaopomorskisaobraaj,ribarstvo,poljoprivredaisl.bilibipod stalnimstresom.

Tehnologijadabudeukljuenau prioritizaciju?*
Obrazloenjeodbacivanja
Zatoseopcijasmatraneprikladnom(npr.potrebni vodniresursinijestudostupni)

UnderConsideration

Primarniciljovetehnologijejedasmanjiuticajeobalnogplavljenjanaobjekte. Ciljsemoepostiiizdizanjemobjekata,primjenomprojektantskihrjeenjai materijalakojiobjekteineotpornijimnateteodpoplavaispreavaju prodiranjevodeuizgraenestrukture.Postojedvijeosnovnevrstemjeraza Pozadina/biljeke poveanjeotpornostiobjekatanapoplave:suveivlane.Vlanemjeresmanjuju Kratakopistehnolokeopcijenaosnovu tetuodpoplavanatrinaina:1)omoguavanjemdavodadalakoueiizaeiz informacijasaClimateTechWikija,seminaraitd. objekatakakobiseminimiziralestrukturnetete;2)upotrebommaterijala otpornihnapoplave;i3)uzdizanjemvanihobjekata.Suvemjereseodnosena intervencijekojimaseobjekatinivodonepropusnimilikojimaseuznaajnoj mjerionemoguavaprodiranjevode. Ovatehnologijasemoeprimijenitipoduslovomdajepoznatsadanjirizikod plavljenjaidajejavnostonjemuobavijetenaputemmapakojeprikazuju hazaradodpoplavaisistemazaupozoravanjenapoplave.Sprovoenjeove tehnologijetakoezahtijevaproaktivnoplaniranje. Pretpostavkezaimplementaciju* Mjerezapoveanjeotpornostinapoplavesunajdjelotvornijekadaseprimjenjuju Kakoetehnologijabitiprimijenjenaiproirenau uoblastimagdjesedeavajupoplavemaledubineikadasepostojeiobjekti okvirupodsektora? dodatnoojaajuobjezbjedeimaksimalnoprilagodenovimklimatskim parametrimainovomstanjunivoamora Zatrajnopoveanjeotpornostipotrebnojeredimenzionisatiinfrastrukturne objektenaoptereenjenanoveekstremneklimatskeparametreitalase.

Smanjenjeosjetljivostinaklimatske promjenetokom25godina*

Iakosutrenutnooblastiizloeneplavljenuodobalnogmorarelativnomalekod nas,procjenjujesedabikakointerventetakoitrajnijemjerezapoveanje otpornostiubudunostimogleznaajnodadoprinesusmanjenjuosjetljivosti.

Izjaveouticaju Kakoovaopcijautienarazvojneprioritetezemlje
Mjerepoveanjaotpornostinapoplavenespreavajupoplavealiomoguavaju bripovratakuobjekte,normalizacijuivotaismanjenjetete,pasamimtim imajupozitivneuticajenasocijalneprioritete.Ovemjeresetakoemogu sprovoditiodstranepojedinacailinanivoulokalnihzajednica,anekeodnjihsu relativnojeftine.

Prioritetidrutvenograzvojazemlje*

126

126

Ovatehnologijapopravilujedanodtrokovnonajdjelotvornijih(dajenajvee korisitiuodnosunatrokove)pristupazaumanjivanjerizikaodpoplava,a uglavnomjeipristupanijaodizgradnjerazvijenihzatitnihsistemakakvisu Prioritetiekonomskograzvojazemlje* zidoviinasipi.Njenaprimjenabidoprinijelazatitidobaraiekonomskih aktivnostiuobalnompodrujuisamimtimdoprinijelaostvarivanjucrnogorskih razvojnihprioriteta. Primjenaovetehnologijebiimalaneutralandopozitivanefekatnaprioritete ivotnesredine;ovodrugousluajukadasenejniuticajiporedesanekim ininjerskimrjeenjimazaspreavanjepoplavakojinosenegativneposljedicepo ivotnusredinu.

Prioritetirazvojauoblastiivotne sredineuzemlji*

Ostalirazmatranifaktoriiprioritetikao tosutrinipotencijal Internastopapovraaja(IRR)[opciono] JedininaIRRtokom25godina

Trokovi Kapitalnitrokovitokom25godina*
10,000,000

Operativniitrokoviodravanjatokom 2,500,000 25godina* Ostalitrokovitokom25godina

13.1.3
Sektor Podsektor Imetehnologije

Zatitairehabilitacijamovarnihpredjela
Obalnopodruje Obalnopodruje Zatitairehabilitacijamovarnihpredjela Zatitamovarnihpredjela Podizanjenivoamoraiporasttemperature;gubitakprostoraibiodiverziteta; erozijaplaa. MaksimalnoprognoziranopoveanjenivoaJadranskogmoraod35cmdovelobi doplavljenjapodrujakojasadanijesuugroena,jaanjasnageplimnihtalasa, smanjenjailinestankaplaa,potapanjadeleteBojane,poremeajaprirodne ravnoteeigubitkaobalnogimorskogbiodiverzitetaislino.Promjeneu temperaturimoratakoebiimaleniznegativnihposljedicanaprirodno okruenje.

Imeopcije(30karaktera)

Karakterizacijaosjetljivosti(iznacionalnih komunikacija)

127

127

Tehnologijadabudeukljuenau prioritizaciju?*
Obrazloenjeodbacivanja
Zatoseopcijasmatraneprikladnom(npr.potrebni vodniresursinijestudostupni)

UnderConsideration

Osnovniciljevizatitei/ilirehabilitacijedegradiranihmovaraukontekstu adaptacijenaklimatskepromjeneuobalnompodrujususmanjenjeobalnih Pozadina/biljeke poplavaierozijeuzouvanje/stvaranjenovihstanitaiostvarivanjekorisitiza Kratakopistehnolokeopcijenaosnovu informacijasaClimateTechWikija,seminaraitd. ivotnusredinu.Movarnastanitavreveomavanefunkcijeuspreavanju poplavaizadravanjusedimenata,todoprinosismanjenjuerozije. Pretpostavkezaimplementaciju* Postojanjeplanovazazatituirehabilitacijimovara,obezbjeivanje/rezrvisanje

Kakoetehnologijabitiprimijenjenaiproirenau potrebnogprostora,postojanjeodgovarajuihznanjaisredstava. okvirupodsektora?

Smanjenjeosjetljivostinaklimatske promjenetokom25godina*

Zadravanjemvodeispreavanjemilismanjenjempoplavnihtalasakaoi smanjenjemerozijeovatehnologijamoeznaajnodoprinijetismanjenju osjetljivostinaKPnadugirok.

Izjaveouticaju Kakoovaopcijautienarazvojneprioritetezemlje
Ovamjeraimapozitivneuticajenalokalnezajednicezbogdoprinosaodrivom upravljanjuprirodnimresursimaismanjenjaosjetljivosti.

Prioritetidrutvenograzvojazemlje*

Uekonomskomsmislu,glavnidoprinosovetehnologijemanifestujesekroz

Prioritetiekonomskograzvojazemlje* ublaavanjerizikaodpoplavaiobalneerozijeasamimtimikrozzatitu
ekonomskihdobaraIaktivnosti. Zarazlikuodininjerskihrjeenja,movarnapodrujadoprinosespontanoj adaptacijinapodizanjenivoamora:akonijesuugroenapritiscimanaprostori prenamjenomprostora,onamogudaseizboresapodizanjemnivoamora samostalno,bezdodatnihinvesticija. Movareuobalnompodrujutakoepruajuznaajneuslugeekosistemakaoto suregulisanjekvalitetavodeiklime,akumulacijasedimenataizagaujuih materija.Istovremenoonesustanitavelikombrojuptica,riba,mekuacai sisara. Zatitairehabilitacijaobalnihmovarnihpodrujajeveomabitnakakobise osiguraonjihovopstanakzbograzvojnihpritisakanaobali.Primjenaove tehnologijeuCrnojGoriimalabiznaajnepozitivneuticajenaprioriteteza ivotnusredinu.

Prioritetirazvojauoblastiivotne sredineuzemlji*

Ostalirazmatranifaktoriiprioritetikao tosutrinipotencijal Internastopapovraaja(IRR)[opciono]

128

128

JedininaIRRtokom25godina

Trokovi Kapitalnitrokovitokom25godina*
5,000,000

Operativniitrokoviodravanjatokom 1,250,000 25godina* Ostalitrokovitokom25godina

13.1.4 Integralnoupravljanjeobalnimpodrujem(ukljuujuisetback liniju)

Sektor Podsektor Imetehnologije Imeopcije(30karaktera)
Obalnopodruje Obalnopodruje Integralnoupravljanjeobalnimpodrujem(ukljuujuisetbackliniju) ICZM Podizanjenivoamoraiporasttemperature;gubitakprostoraibiodiverziteta; erozijaplaa. MaksimalnoprognoziranopoveanjenivoaJadranskogmoraod35cmdovelobi doplavljenjapodrujakojasadanijesuugroena,jaanjasnageplimnihtalasa, smanjenjailinestankaplaa,potapanjadeleteBojane,poremeajaprirodne ravnoteeigubitkaobalnogimorskogbiodiverzitetaislino.Promjeneu temperaturimoratakoebiimaleniznegativnihposljedicanaprirodno okruenje. Ovakvepromjenegenerisalebisnanesocijalnoekonomskeposljedice:smanjio biseekonomskoturistikipotencijalobaleipoveaorizikzaulaganjei investiranje,dolobidooteenjapostojeihobjekataiinfrastrukture.Privredne djelatnosti,kaopomorskisaobraaj,ribarstvo,poljoprivredaisl.bilibipod stalnimstresom. UnderConsideration

Karakterizacijaosjetljivosti(iznacionalnih komunikacija)

Tehnologijadabudeukljuenau prioritizaciju?*
Obrazloenjeodbacivanja
Zatoseopcijasmatraneprikladnom(npr.potrebni vodniresursinijestudostupni)

129

129

Integralnoupravljanjeobalnimpodrujempodrazumijevainstitucionalnu koordinacijuisetharmonizovanihupravljakihpristupaimjerakojimase dugoronouvaintegritetobalnogpodrujainjegovihekosistema.ICZMsesve vievidikaonainzaostvarivanjeodrivograzvojauobalnimpodrujimai predmetjemeunarodnihsporazuma(kakavjenpr.ICZMProtokolBarselonske konvencijekojijeCrnaGoraratifikovala).Konceptjetijesnopovezansa konceptomintegralnogupravljanjaslivnimpodrujimaiintegrisanjeupolitikei Pozadina/biljeke propiseEU(kakvajenaprimjerDirektivaostrategijizamore).Alatkenakojese Kratakopistehnolokeopcijenaosnovu informacijasaClimateTechWikija,seminaraitd. oslanjaICZMukljuujuanalizukapacitetanosivostisredine,procjenuuticajai druge.JedanodzahtjevaICZMajeidefinisanjeiprimjenatzv.setbacklinijekao granice(definasnenaosnovuosjetljivosti)izakojenijedozvoljenagradnjaili obavljanjeodreenihaktivnosti.Setbacklinijesuobinodefinisanekao minimalnaudaljenostodobalnelinijekojasemorapotovatiuizgradnjinovih zgradailiinfrastrukture(alternativno,setbacklinijasemoedefinisatiikao minimalnanadmorskavisina). Preduslovisurazvijenpravniiinstitucionalniokvirzaintegralnoupravljanje; potrebnojeizvritiizmjenuidopunuvaeegzakonodavstvaizoblastiureenja prostoraucijuukljuivanjaproblematikeklimatskihpromjenanaobalno Pretpostavkezaimplementaciju* Kakoetehnologijabitiprimijenjenaiproirenau podrujeprilkomizradeplanskoprostornedokumentacijetakodasezabrani okvirupodsektora? gradnjaiurbanizacijauzonamakojeebitipotencijalnoizloeneopasnim plimnimtalasima.Pretpostavkazaprimjenuovetehnologijejeirazvojkapaciteta zaintegralnoupravljanje.

Smanjenjeosjetljivostinaklimatske promjenetokom25godina*

PrimjenommetodaialatkiICZMpostiglebisepromjeneuplaniranjuiupravljanju obalnimpodrujemkojebidoveledoznaajnogsamnjenjarizikaodklimatskih promjenaipospjeilerazvojnaseljaiekonomijenaklimatskiotporannain.

Izjaveouticaju Kakoovaopcijautienarazvojneprioritetezemlje
IZCMpodrazumijevaukljuivanjesvihzainteresovanihstranauprocesdonoenja odlukaipodizanjesvijestijavnostio,izmeuostalog,klimatskimpromjena.Zbog togakaoizbogpromjenausistemuplaniranjakojebiovatehnologijaefekturiala, uticajinasocijalnerazvojneprioritetebilibiizrazitopozitivni.Konkretno,ICZMbi doprinioedukacijioklimatskimpromjenama,jaanjusistemauprave,poboljanju standardaugraevinarstvuismanjenjurizikaisl.

Prioritetidrutvenograzvojazemlje*

Ouvanjemprirodnihresursaivrijednostiobalnogpodruja,ICZMbiimalo direktnepozitivneuticajenaekonomskerazvojneprioritete,posebnokadajeu pitanjuboljaiskorienostturistikihpotencijala,poveanjestandardau Prioritetiekonomskograzvojazemlje* planiranjuigraevinarstvuisl.Ekonomskekoristiodprimjeneovetehnologijebi setakoemanifestovalekrozsmanjenjetetaodnegativnihefekataklimatskih promjenanaobalnopodrujetj.krozjaanjekapacitetazaadaptaciju.

Prioritetirazvojauoblastiivotne sredineuzemlji*

Primjenatehnologijebiimalaviestrukepozitivneuticajenaprioritetezaivotnu sredinu,buduidajezasnovananaprincipimaouvanjaintegritetaekosistema.

130

130

Pozadina/biljeke
Kratakopistehnolokeopcijenaosnovuinformacija saClimateTechWikija,seminaraitd.

Zapotrebeprimjeneadaptacionihtehnologijaimjerauobalnompodrujukaoiza potrebeIntegralnogupravljanja(ICZM)neophodanjepouzdaninformacionisistemi kontinuiranopraenjeobalnihprocesa.Alatkeitehnikekojesekoristezamonitoring adaptacionihopcijaukljuuju: topografskasnimanja(sazemljeiizvaduha,ukljuujuinaprimjerLiDARlasersko skeniranje,fotogramametrijuidruge); batimetrijskasnimanja; pozicijaobalnelinije(arijelnefotografije,mapiranje); ekolokaispitivanja(snimanjahabitata,brojanjevrsta); podaciouestalostiimagnitudipoplava;itd. Potrebnojerazvijanjekvalitetneioperativneslubezapraenjestanjeobaleitalasa, kaoirazvojkapacitetazaprimjenumonitoringtehnika.

Pretpostavkezaimplementaciju*
Kakoetehnologijabitiprimijenjenaiproirenau okvirupodsektora?

Smanjenjeosjetljivostinaklimatske promjenetokom25godina*

Dizajnadaptacionihmjeraipraenjenjihoveprimjeneiefekata,asamimtinni smanjenjeosjetljivostinaklimatskepromjenenijemoguepostiibezpouzdanih informacijaopoetnomstanjuistalnimpromjenamauobalnompodruju.

Izjaveouticaju Kakoovaopcijautienarazvojneprioritetezemlje
Sistematskoosmatranjeipraenjepromjenauobalnompodrujuimalobipozitivne uticajenasocijalneprioritetenanaindabiuvealodostupnostinformacijaipoboljalo razumijevanjeosjetljivostinaklimtskepromjene. Ciljovetehnologijejedadoprinesedugoronomouvanjuresursneosnove,to predstavljapreduslovzaostvarivanjeekonomskihrazvojnihprioritetanadugirok. Primjenomovetehnologijeosiguralobiseboljerazumijevanjestanjaipromjenau prirodnomokruenjuiomoguilodefinsanjeisprovoenjeadekvatnihodgovoraza zatituivotnesredine.

Prioritetidrutvenograzvojazemlje*

Prioritetiekonomskograzvojazemlje*

Prioritetirazvojauoblastiivotnesredine uzemlji* Ostalirazmatranifaktoriiprioritetikao tosutrinipotencijal

Internastopapovraaja(IRR)[opciono] JedininaIRRtokom25godina

Trokovi Kapitalnitrokovitokom25godina* Operativniitrokoviodravanjatokom25 godina* Ostalitrokovitokom25godina

10,000,000 2,500,000

132

132

14 Upravljanjeumamaiumarstvo:identifikovanetehnolokeopcije pokategorijama
14.1 Kratkoronetehnologijevelikogobima 14.1.1 Sistematskoosmatranjeipraenjepromjenauumskim ekosistemima
Sektor Podsektor Imetehnologije Imeopcije(30karaktera)
ume Upravljanjeumamaiumarstvo Sistematskoosmatranjeipraenjepromjenauumskimekosistemima Osmatranjeimonitoring Oekivaneklimatskepromjeneimaezaposljedicupomjeranjeodreenih vegetacionihzona(tipovauma)kakopogeografskojirinitakoiponadmorskoj visini,kaoinestajanjeosjetljivihtipovauma(vrstasauskomekolokom valencom).Unekimoblastimamoeseoekivatipoveanosuenjedrveakao posledicastresainapadatetoinaibiljnihbolesti,smanjenjeprirasta,oteano prirodnoobnavljanjeipoveanjetetaprouzrokovanihumskimpoarimai atmosferskimnepogodama. UnderConsideration

Karakterizacijaosjetljivosti(iznacionalnih komunikacija)

Tehnologijadabudeukljuenau prioritizaciju?*
Obrazloenjeodbacivanja
Zatoseopcijasmatraneprikladnom(npr.potrebni vodniresursinijestudostupni)

Kontinuiranimonitoringelemenatabitnihzarastirazvojumskevegetacije (vitalnostumskihekosistema)jeosnovzaanalizeiporeenja,odnosnoza planiranjeidefinisanjeadaptacionihmjera.Monitoringomoguavadobijanje Kratakopistehnolokeopcijenaosnovu informacijasaClimateTechWikija,seminaraitd. relevantihpodatakaovitalnostiiproduktivnostiumskihekosistema,tobidalje omoguiloprocjenurizika(ugroenostidominantnihumskihsastojina). Pozadina/biljeke Pretpostavkezaimplementaciju* Potrebnojeizdvojitifinansijskasredstva,nabavitipotrebnuopremuiizvriti

Kakoetehnologijabitiprimijenjenaiproirenau obukuslubizaveistepenmonitoringaumskihekosistemaodpostojeeg. okvirupodsektora?

Smanjenjeosjetljivostinaklimatske promjenetokom25godina*

Jaanjeminformacioneosnoveostanjuumaiuoenimpromjenamastvorilibise uslovizaboljeplaniranjeisprovoenjeadaptacionihmjeraatimeizasmanjenje osjetljivosti.

Izjaveouticaju Kakoovaopcijautienarazvojneprioritetezemlje

133

133

Prioritetidrutvenograzvojazemlje*

Doprinoseiboljemupravljanjuumama,primjenaovetehnologijegenerisalabi pozitivneuticajenasocijalneprioritetestvaranjemuslovazasmanjenje siromatvaijaanjesocijalnekohezije,kaoipoboljanjemkvalitetaivotaljudi kojisuvezanizaume.Takoebidoprinijelastvaranjupreduslovazasmanjenje osjetljivostinaKPuumarstvu. Primjenomovetehnologijestvorilibiseuslovizapoboljanoupravljanjeumama

Prioritetiekonomskograzvojazemlje* iouvanjenjihovevitalnosti,tobizarezultatimaloviestrukeekonomske
koristi.

Prioritetirazvojauoblastiivotne sredineuzemlji*

Tehnologijabiimalapozitivneuticajenazatitubiodiverziteta,ouvanjekvaliteta vodaizemljita.

Ostalirazmatranifaktoriiprioritetikao tosutrinipotencijal Internastopapovraaja(IRR)[opciono] JedininaIRRtokom25godina

Trokovi Kapitalnitrokovitokom25godina*
10,000,000

Operativniitrokoviodravanjatokom 2,500,000 25godina* Ostalitrokovitokom25godina

14.1.2
Sektor Podsektor Imetehnologije

Planiranjegazdovanjaumamanaodrivimosnovama
ume Upravljanjeumamaiumarstvo Planiranjegazdovanjaumamanaodrivimosnovama Planiranjegazdovanja Oekivaneklimatskepromjeneimaezaposljedicupomjeranjeodreenih vegetacionihzona(tipovauma)kakopogeografskojirinitakoiponadmorskoj visini,kaoinestajanjeosjetljivihtipovauma(vrstasauskomekolokom valencom).Unekimoblastimamoeseoekivatipoveanosuenjedrveakao posledicastresainapadatetoinaibiljnihbolesti,smanjenjeprirasta,oteano prirodnoobnavljanjeipoveanjetetaprouzrokovanihumskimpoarimai

Imeopcije(30karaktera)

Karakterizacijaosjetljivosti(iznacionalnih komunikacija)

134

134

atmosferskimnepogodama.

Tehnologijadabudeukljuenau prioritizaciju?*
Obrazloenjeodbacivanja
Zatoseopcijasmatraneprikladnom(npr.potrebni vodniresursinijestudostupni)

UnderConsideration

Odrivoupravljanjeumamaodnosnoouvanjezdravljaumaiumskog biodiverzitetajevaanmehanizamzaadaptaciju.Kriterijizaodrivoupravljanje umamaukljuujukonzerviranjebiodiverziteta,ouvanjeproduktivnostiuma, ouvanjezdravljaumskihekosistemaikonzerviranjezemljinihivodnihresursa. umekojimaseupravljapoovimkriterijimabiegeneralnootpornijenaKP. Kaoadaptacionaopcija,odrivoupravljanjeumamauCrnojGori Pozadina/biljeke podrazumijevalobislijedee: Kratakopistehnolokeopcijenaosnovu primjenusistemagazdovanjaumamakojipodrazumijevauravnoteeno informacijasaClimateTechWikija,seminaraitd. korienjeumauzukljuenerizikeklimatskihpromjena; prirodnoobnavljanjeumskogfondakaoprioritetgdjegodtoprirodniuslovi omoguavaju; poveanjepovrinepodumama,posebnokodpogodnogneobraslogzemljita; poveanjepovrineumakojimaseprioritetnogazdujeradiouvanjazatitnih funkcija. Pretpostavkezaimplementaciju*
Kakoetehnologijabitiprimijenjenaiproirenau okvirupodsektora?

Jaanjekapacitetazaodrivoupravljanjeumama

Smanjenjeosjetljivostinaklimatske promjenetokom25godina*

Uvoenjeiirokaprimjenaovetehnologijedovelabidoznaajnogsmanjenja osjetljivostinaKP.

Izjaveouticaju Kakoovaopcijautienarazvojneprioritetezemlje
Primjenaovetehnologijegenerisalabipozitivneuticajenasocijalneprioritete stvaranjempreduslovazasmanjenjesiromatvaijaanjesocijalnekohezije,kaoi poboljanjemkvalitetaivotaljudikojisuvezanizaume.Takoebidoprinijela stvaranjupreduslovazasmanjenjeosjetljivostinaKPuumarstvu. Pozitivniuticajiovetehnologijenaekonomskerazvojneprioriteteukljuuju

Prioritetidrutvenograzvojazemlje*

Prioritetiekonomskograzvojazemlje* stvaranjesigurnepretpostavkeotometanudeumskiresursiuprivrednom
smislu,uzimajuiuobziruticajklimatskihpromjenanatajprirodniresurs.

Prioritetirazvojauoblastiivotne sredineuzemlji*

Primjenaovetehnologijeosiguravaodravanjeekolokeravnoteepri sprovoenjumjeranagazdovanjuumama,jerovakavmodelplaniranjaiskazuje posebansenzibilitetnaparametreizdomenazatiteivotnesredine

135

135

Ostalirazmatranifaktoriiprioritetikao tosutrinipotencijal Internastopapovraaja(IRR)[opciono] JedininaIRRtokom25godina

Trokovi Kapitalnitrokovitokom25godina*
10,000,000

Operativniitrokoviodravanjatokom 2,500,000 25godina* Ostalitrokovitokom25godina

14.1.3
Sektor Podsektor Imetehnologije

Sprovoenjemjeranagazdovanjuumamanaodrivimosnovama
ume Upravljanjeumamaiumarstvo Sprovoenjemjeranagazdovanjuumamanaodrivimosnovama Odrivogazdovanjeumama Oekivaneklimatskepromjeneimaezaposljedicupomjeranjeodreenih vegetacionihzona(tipovauma)kakopogeografskojirinitakoiponadmorskoj visini,kaoinestajanjeosjetljivihtipovauma(vrstasauskomekolokom valencom).Unekimoblastimamoeseoekivatipoveanosuenjedrveakao posledicastresainapadatetoinaibiljnihbolesti,smanjenjeprirasta,oteano prirodnoobnavljanjeipoveanjetetaprouzrokovanihumskimpoarimai atmosferskimnepogodama.Uposlednjih15godinauCrnojGorijeevidentirano preko1.000veihumskihpoara,priemujeopoarenapovrinaodpreko 15.000ha. UnderConsideration

Imeopcije(30karaktera)

Karakterizacijaosjetljivosti(iznacionalnih komunikacija)

Tehnologijadabudeukljuenau prioritizaciju?*
Obrazloenjeodbacivanja
Zatoseopcijasmatraneprikladnom(npr.potrebni vodniresursinijestudostupni)

136

136

Prioritetirazvojauoblastiivotne sredineuzemlji*

Primjenatehnologijeimalabiizuzetnopovoljneuticajenaouvanjeumskih ekosistemaibiodiverziteta.

Ostalirazmatranifaktoriiprioritetikao tosutrinipotencijal Internastopapovraaja(IRR)[opciono] JedininaIRRtokom25godina

Trokovi Kapitalnitrokovitokom25godina*
20,000,000

Operativniitrokoviodravanjatokom 5,000,000 25godina* Ostalitrokovitokom25godina

139

139

140

15 PrioritizacijatehnologijazaPOTRONJUENERGIJE(12.mart2012),kategorijakratkoronih tehnologijamalogobima

PrioritiziranetehnologijedoprinossmanjenjuGHGemisija
Procijenjenosmanjenjeemisija (megatonaCO2ekv) Obrazloenje

Tehnolokeopcije

Solarnisistemi Toplotnepumpe Izolacija Efikasnoosvjetljenje Efikasnihladnjaci Upotrebaprirodnoggasa

0.18 0.09 0.034 0.027 0.0023 0.083

ObrazloenjenijeobaveznozaGHGemisije ObrazloenjenijeobaveznozaGHGemisije ObrazloenjenijeobaveznozaGHGemisije ObrazloenjenijeobaveznozaGHGemisije ObrazloenjenijeobaveznozaGHGemisije ObrazloenjenijeobaveznozaGHGemisije

Prioritiziranetehnologijedoprinosouvanjuivotnesredine
Bodovi Obrazloenje

Tehnolokeopcije

Solarnisistemi

80

Toplotnepumpe

60

Solarnisistemisuistatehnologijazaproizvodnjutoploteizamjenufosilnih goriva.ImajuvelikipotencijaluCrnojGoriimajuinaumubrojsunanihdanaali zahtijevajuprostornakrovovimaitd.,takodajepotencijalzadoprinoszatiti ivotnesredineocijenjenkaomanjiuodnosunaizolaciju. ToplotnepumpesetrenutnonekoristepunouCrnojGori,aiuzmogueirenje tehnologijeuesniciTNAprocesasuocijenilidajenjihovpotencijaldadoprinesu zatitiivotnesredinemanjiodizolacijeisolarnihsistema.UesniciTNAprocesa nijesumeutimbilisigurniodugoronimuticajimanaivotnusredinu. Potencijaldasekorisitiifunkcijahlaenaigrijanjajeocijenjenkaopozitivanali senijemogloupotpunostiprosuivatiodugoronimuticajima.

140

Izolacija

100

Efikasnoosvjetljenje

40

Efikasnihladnjaci

20

Upotrebaprirodnoggasa

Zakljuenojedabiizolacijazgradadalanajveekoristiusmisluzatiteivotne sredine.Ovaopcijabipredstavljalanajboljumogunostzautedeenergije, posebnousluajevimakadaseprimjenjujeuvelikomobimukakonajavnim takoinaprivatnimzgradama.Setintervencijakojeulazeuokvirovemjereza poveanjeenergetskeefikasnostiukljuujeizolacijueksternihzidova,izolacije krovaipodova,stolarijusaduplimstaklimaitd.Ovemjeremogudasmanje potronjuenergijeuzgradamaza20do70%,zavisnoodpoetnogstanja. Zaefikasnoosvjetljenjejeocijenjenodabiimalovienegoduplomanjiuticajod izolacije,buduidaseovomtehnologijomdjelujesamonapotronjuelektrine energijezaosvjetljenjedokizolacijautienapotrebezatoplotnomenergijom. Preptostavkazaefikasnoosvjetljenjejetakoedaljudiuistojmjerikoriste obineiefikasnesijalice,dokupraksiupotrebaefikasnihsijalicamoebitidua. Recikliranjeefikasnihsijalicamoedjeliminopotrijetidobitkepoivotnu sredinuodutedaenergijeostvarenihnjihovomprimjenom. Uprkosdobicimakojibiseostvariliuvoenjemefikasnihkunihaparata(TVi, hladnjaci),uesniciTNAprocesanijesubilitolikooptimistinivezanozanjihov povoljniuticajnaivotnusredinukolikojetobiosluajzadrugeopcije.Na primjer:efikasnihladnjacipoboljavajuperformansesamojednogaprata,dok izolacijapoboljavapeformansecijelezgrade.Poredtoga,poistekunjihovog ivotnogvijeka,oveaparatetrebabezbjednoodloititj.recikliratitodjelimino potirepoetnekoristikojesenjimaostvaruju. Upotrebaprirodnoggasazakuvanjejeocijenjenanajmanjomocjenom. AgumentikojesudaliuesniciTNAprocesabilisudauCrnojGorinema infrastrukturezakorienjegasa,aukolikobionabilarazvijena,uticajina ivotnusredinubiimaliinegativnukomponentuzbogemisijezagaujuih materija.

141

141

142

Prioritiziranetehnologijedoprinosekonomskomrazvoju
Bodovi Obrazloenje

Tehnolokeopcije

Solarnisistemi

90

Ovaopcijajesaekonomskogstanovitavrednovanaskorojednakovisokokaoi izolacija,buduidabiutedjelapunoenergijeasamimtimiznaajnetrokove zagrijanjevode.Takoebimogladaimadvostrukufunkcijugrijanjavodei prostoratobiuCrnojGoribiloposebnokorisno.

Toplotnepumpe

80

Izolacija

100

Toplotnepumpesurelativnojeftineimoglebiznaajnodautedena trokovimaenergije.Preporuenajevisokaocjena,slinaocjenamazaizolacijui solarnesisteme,uzobjanjenjedabiovakovisokaocjenamoglabitiopravdana akobisevladinimmjeramapodraoprogramprimjenepumpinanacionalnom nivou. Mjereizolacijeuzgradamasuocijenjekaonajpoeljnijaopcijajersesmatrada imajunajjaipotencijalzautedeenergije.Ovobitakoeznailoznaajne ekonomskeutedetj.nieraunezaenergiju.Prednostovetehnologijejedase bavicijelokupnimenergetskimperformansamakua/zgradaanesamo pojedinimureajima.

Efikasnoosvjetljenje

20

Efikasnimosvjetljenjembibilismanjenjiraunizaenergijualiuesniciprocesa nijesubilisigurnioukupnomekonomskomuticaju.Buduidajecijenaefikasnih svjetiljkimnogovea,ukupanpotencijalzautedenovcanijebiotakojasankao zaostaleopcijekojesuocjenjivane,asmatralosetakoeidaefikasno osvjetljenjenedonosiviestrukeekonomskekorisit.Poredtoga,pomenutaje mogunostduegkorienjaefikasnihsvjetiljkisobziromnanjihovuniu potronjuenergije,imebisesmanjileukupneekonomskekoristi. Zaefikasnekuneureajejeocijenjenodaeizvjesnodoprinijetiniimraunima zaenergijuiovajdoprinosjevrednovandvostrukonieoddoprinosaefikasnog osvjetljenja. Ekonomski,prirodnigasjebionajmanjepoeljnaocjenabuduidabisemorao uvozitiidaimanestabilnecijene.

Efikasnihladnjaci

40

Upotrebaprirodnoggasa

142

Prioritiziranetehnologijedoprinosdrutvenomrazvoju
Bodovi Obrazloenje

Tehnolokeopcije

Solarnisistemi

80

Toplotnepumpe

60

Izolacija

100

Zaoekivatijedaeprimjenasolarnihsistemarezultiratinovimposlovima, posebnoudijelumontaeiinstalacijeopreme,aliiuprodaji.Takoeseoekuje daeseljudiosjeatilagodnijeproizvodeienergijukodkuetodoprinosi ukupnomnivoublagostanja.Solarnisistemikojizamjenjujuenergijugenerisanu uelektranamanafosilnagorivadoprinosekvalitetuvazduhatopored pozitivnoguticajanaivotnusredinudoprinosijoipoboljanjukvalitetaivota. Zatoplotnepumpeseoekujukoristislinekaoizasolarnesisteme,poevod novihradnihmjesta,posebnoumontaiiinstalacijiopreme,aliiuprodaji. Poredotgaoekujesedaeseljudiosjeatilagodnijeproizvodeienergijukod kuetodoprinosiukupnomnivoublagostanja.Kakopumpezamjenjujuenergiju generisanuuelektranamanafosilnagoriva,onedoprinosekvalitetuvazduhato poredpozitivnoguticajanaivotnusredinudoprinosijoipoboljanjukvaliteta ivota.Doprinosdrutvenomrazvojukodtoplotnihpumijeocijenjenneto niomocjenomuporeenjusasolarnimsistemimajersemislilodajepotencijal zanjihovuprimjenunii. Glavnekoristizadrutvenirazvojzaovutehnolokuopcijusustvaranjenovih radnihmjestaipoboljanjekvalitetastanovanjaunutarobjekata.Novaradna mjestaebitipotrebnazamontau,instalacije,prodajuitd.Poredtoga,izolacija unapreujeusloveivotauprostorijama(npr.nivoomtemperaturesemoe lakeupravljatiarazlikaizmeuvisokihiniskihtemperaturadratinaniskom nivou).Izolacijatakoedoprinosiniojunutranjojtemperaturitokomljetnjih mjeseci,tosvedoprinosipoboljanjuuslovazazatituzdravlja.

Efikasnoosvjetljenje

40

Zaefikasnoosvjetljenjepotrebnajeproizvodnjaefikasnihsvjetiljki,noipaknije jasnodalietodovestidokreiranjaveegbrojanovihposlova.Vjerovatnojeda esvjetiljkeunajveojmjeribitiuvoene,ainstalacijanestvarapotrebuza dodatnimzapoljavanjemjerjeobavljajusamikupci.Glavnakoristjetato efikasnesvjetiljketrajudueinemorajuseestomijenjati.

143

143

144

Efikasnihladnjaci

20

Koristiodefikasnihkunihaparatazadrutvenerazvojneprioritetenijesubile jasne.Eventualnekoristiodzapoljavanjazaviseodtogagdjeeaparatibiti proizvedeni.UesniciTNAprocesanijeprepoznalinapredakodprimjeneove tehnologije(usmislupoveanjazaposlenosti)uporeenjusasadanjom upotrebomkunihaparatauCrnojGori.Moguekoristiukljuujusmanjenje bukekodefiksanijihhladnjakailipoboljanjekvalitetaTVaparata.

Upotrebaprirodnoggasa

PrirodnigassetrenutnonekoristiuCrnojGori.Upotrebagasazakuvanje doprinijelabidrutvenomblagostanjujerjeonpogodnijiiisitiji.Meutim, potogassadanijedostupanizmree(nepostojiinfrastruktura),onsemoe koristitisamoizkontejnerailimalihrezervoara.Ovaopcijabimoglada doprinesekreiranjuposlova,alinevienegodrugeopcije.Zbogsvegaovoga ocijenjenojedasukoristi(zadrutvenirazvoj)odupotrebeprirodnoggasaza kuvanjepozitivnealimanjenegokodostalihopcija.

Prioritiziranetehnologijedoprinostrinompotencijalu
Bodovi Obrazloenje

Tehnolokeopcije

Solarnisistemi

50

SolarnisistemizagrijanjevodemogusekoristitiuvelikomobimuuCrnojGori, posebnoimajuiuvidubrojsunanihdanagodinje.Njihovtrinipotencijalje ocijenjenkaopolaonoghkojiimaefikasnoosvjetljenjekojesemoe jednostavnokupitiusupermarketimabezdasupotrebnidodatnizahtjeviili investicije.Solarnisistemisemorajunabavljatiuspecijalizovanimradnjama. ToplotnepumpejonijesudobropoznateuCrnojGoriinijesulakodostupne. Oneuprincipumogubitiprimijenjeneuvelikomobimu,aliupraksi,odsvih opcijakojeseovdjerazmatraju,njihjevjerovatnonajteeprimijenitinanivou domainstvajernjihovainstalacijazahtijevarelativnoobimneradove.

Toplotnepumpe

Izolacija

60

Izolacijaspoljnihzidovamoeseprimijentimanjeviesvudauzemlji.Trini potencijaloveopcijeocijenjenjekaonetomaloviiodonogzasolarnesisteme buduidasenekemjereizolacije,kaotojenaprimjerzaptivanjepukotina, moguizvestirelativnolako.Zakompleksnijeizolacioneradovekakvisuna primjerispunjavanjeprostoraizmeuunutranjihispoljanihzidova odgovarajuimmaterijalima,potencijalzaprimjenubiobinetonii.Uovoj 144

ocjeni,uglavnomseuviduimaotrinipotencijalzajednostavnijaizolaciona rjeenja. 100 Efikasnesiajlicesunajlakezatrinoirenjejersemogudistribuiratikroz supermarketeijednomdomainstvuseprimjenjujuuveembroju.

Efikasnoosvjetljenje

Efikasnihladnjaci

80

Efikasnikuniaparatiimajuvisoktrinipotencijalbuduidasemogukupitiu obinimprodavnicama,netakojednostavnokaoefikasnesijalicekojesemogu naiusvakomsupermarketu,aliuradnjamasaopremomzadomainstva,u trnimcentrimainadrugimlokacijamakojesulakodostupne.Zbogtogaje ocjenakojusudaliuesniciTNAprocesabilonetoniaodonezaefikasno osvjetljenje,aliboljauodnosunaizolacijuisolarnesisteme.

Upotrebaprirodnoggasa

60

Kontejneriirezervoarisaprirodnimgasomkojisekoristezakuvanjemoguse lakodistribuiratinapumpamailiudrugimradnjamakojesebaveprodajom odgovarajuihroba.Utomsmislumoesereidabi,ukolikocijeneitransport nebinegativnouticalenauvoz,prirodnigasmogaobitilakodistribuirando kupaca.Potencijaljeocijenjenslinoonomzasolarnesistemeiizolaciju.

Davanjeteinekriterijima

Teina Obrazloenje

Kriterijum
PoboljanjekodsmanjenjaGHG akobisesainvestiranjau 'Efikasnihladnjaci'prelona investiranjeu'Solarnisistemi'. 100

Dajteteinupoboljanju Najmanje Najpoeljnija Razmotrite.. poeljna

GHGsmanjenje

Efikasni hladnjaci Solarnisistemi

Uesnicisupripisalivelikuteinurazliciizmeuefikasnihkunihaparataisolarnih sistemabuduidaseovedvijeopcijebitnorazlikujupodoprinosusmanjenjuGHG. Solarnisistemibipotpunozamijeniliodgovarajuukoliinuenergijeproizvedeneiz fosilnihgorivadokbikoddrugihopcijaovazamjenabilanamnogoniemnivouilibise nastavilaupotrebaenergijeizfosilnihgorivaalinaznatnoefikasnijinain.Potosu najvanijarazmatranjauTNAvezanazaklimatskepromjene,ovojrazlicijepripisana velikateina. Zatitaivotnesredinejevana,alirazlikaizmeunajmanjepoeljneinajpoeljnije opcijejemanjeizraenanegokoddrugihkriterija. 50

ivotnasredina

Upotreba prirodnog gasa Izolacija

Poboljanjekodivotnesredine akobisesainvestiranjau 'Upotrebaprirodnoggasa' prelonainvestiranjeu 'Izolacija'.

145

145

146
Izolacija 80 Ovajkriterijsesmatraovanimipripisanamujevelikateinabuduidasuekonomske koristiodizolacijespoljnihzidova(posebnoutede)ocijenjenekaoveomaznaajne; istovremeno,uesnicisusmatralidabiuvozkodnajmanjepoeljneopcije(proridnog gasazakuvanje)predstavljaododatnifinansijskiteret. Izolacija 20 Ovomkriterijujepripisanamalateinabuduidarazlikaizmeusocijalnihkorisitiza najmanjepoeljnuinajpoeljnijuopcijunijebilaizraena.Glavnerazlikebimogleda buduvezanezakreirajenovihposlovadokojihbidoveleobjeopcije,aliuneto razliitomobimu. Efikasno osvjetljenje 90 Poboljanjekodekonomskih pitanjaakobisesainvestiranja u'Upotrebaprirodnoggasa' prelonainvestiranjeu 'Izolacija'. Poboljanjekodsocijalnih pitanjaakobisesainvestiranja u'Upotrebaprirodnoggasa' prelonainvestiranjeu 'Izolacija'. Poboljanjekodtrinog potencijalaakobisesa investiranjau'Toplotnepume' prelonainvestiranjeu 'Efikasnoosvjetljenje'. Ovajkriterijjesmatranveomavanimjerepromjenetehnolokeopcijekojaese primijenitinacrnogorskomtrituzavisitiodtogakolikoekonkretnetehnologijebiti lakodostupnezanabavku.Ovojeposebnovanozakratkoronetehnologijemalog obimakodkojihopcijakojasemoelakonabavitiusupermarketuimamnogojai potencijalodopcijekojasemoranabavljatiuspecijalizivanojradnji.Uesnicisusmatrali idajeovajkriterijvanijizatehnolokeopcijezapotronjuenergijemalogobimanego zanaprimjertehnologijevelikogobimakojeinstalirajuspecijalizovanefirme.

Ekonomski

Upotreba prirodnog gasa

Socijalni

Upotreba prirodnog gasa

Trinipotencijal

Toplotne pumpe

OBJANJENJE: U ovoj tabeli se daje ocjena teine koju nosi svaki od kriterija kako bi se dodijeljeni bodovi mogli porediti. Razlog za davanje ocjene teine kriterija je to to su bodovi dodijeljeni po osnovu jednog kriterija nezavisni od drugih. Tako na primjer 100 bodova dodijeljenih kod kriterija za ivotnu sredinu nema isti znaaj kao 100 bodova za socijalni kriterij (oni samo predstavljaju, po ocjeni uesnika, najpoeljnije opcije za dati kriterij). Teine se koriste da konvertuju raspone u bodovanju na zajedniku jedinicu mjere. Ova konverzija se vri tako to se za svakikriterijanalizira razlikaizmeunajmanjepoeljneinajpoeljnijeopcijeidonosizakljuakotomekolikojevana tarazlika.Kriterijkojemse dodjeljuljenajveateinajeonajzakogauesnicismatrajudajerazlikaizmeunajmanjepoeljneinajpoeljnijeopcijenajznaajnija. INTERPRETACIJA: U tabeli iznad, uesnici su za svaki kriterij odgovarali na pitanje: kakva bi bila razlika u pogledu koristi ako bi se opredijelili za najpoeljnijunasuprotnajmanjepoeljnojopciji.Kriterijzakojiseovarazlikasmatralanajznaajnijomdobijaojeteinuod100.Narednikriterijza koji se ova razlika smatrala drugom po znaaju dobijao je teinu najbliu prvoocijenjenom kriterijumu, relativno u odnosu na njega, i tako redom. U ovom konkretnom sluaju, uesnici su smatrali da je razlika izmeu najmanje i najvie poeljne opcije bila najznaajnija za smanjenje emisija GHG, i tom kriteriju su dodijelili teinu od 100. Drugu po znaaju su smatrali razliku izmeu toplotnihpumpi (najmanje poeljna opcija) i efikasnogosvjetljenja(najpoeljnija)kodtrinogpotencijalaidalisujojteinuod90(90%odteinedatekodkriterijazasmanjenjeemisija),itd.

146

Prioritizacijatehnologijanaosnovukoristi

Grafikonsadoprinosomkriterijaukupnimkoristimaodprioritiziranihtehnologijaitabelasaponderisanimbodovima
Socijalni GHGsmanjenje ivotnasredina Ekonomski Trini potencijal 16 80 64 20 0 45 100 10 0 50 16 32 0 80 20 12 8 4 0 20 45 54 0 90 72 54 90 UKUPNO 273 222 155 148 118 99

Tehnologija Solarnisistemi Izolacija Toplotnepumpe Efikasnoosvjetljenje Efikasnihladnjaci Upotrebaprirodnoggasa Teine

100 18 49 14 30 50

40

72

INTERPRETACIJA:Grafikonnalijevojstranipokazujekumulativnerazvojneiklimatskekoristi(naosnovudodijeljenihbodovaiteina)zasvakuod prioritiziranihtehnologijauovojkategoriji(dokjebrojaniodnosnotabelarniprikazdatnadesnojstrani).Ukupnaduinagrafikakorespondirasa ukupnim zbirom ponderisanih bodova u tabeli desno (npr. 273 za solarne sisteme). Razliite boje na graficima pokazuju kako se dolo do ukupnogrezultataodnosnokakosvakiodkriterijasmanjenjeGHG,koristizaivotnusredinu,ekonomijuidrutvoitrinipotencijaldoprinosi ukupnim koristima. Na primjer, ukupne koristi za solarne sistemeunajveoj mjeri potiu od ekonomskih i koristi za smanjenje emisija koje bi se ostvarile primjenom ove tehnologije, to se moe vidjeti i iz visokih ocjena: broj bodova pripisanih smanjenju emisija kod ove opcije bio je 100 (na osnovu procijenjenog potencijala da bi se primjenom tehnologije emisije tokom 25 godina smanjile za 0.18 Mt, to je dvostruko vie od toplotnih pumpi kao druge najbolje opcije za smanjenje emisija), a ekonomskom kriteriju je dodijeljeno 80 od maksimalno 100 bodova. Kriterij smanjenja emisija je takoe ocijenjen kao najznaajnij (teina od 100). Kod izolacije kao drugorangirane opcije ocijenjeno je da je najznaajniji doprinos ukupnom rezultatu ostvaren po osnovu ekonomskih koristi (uglavnom vezano za utede energije). Ukupnom rezultatu od 148 bodova zaefikasnoosvjetljenjenajviejedoprinioocijenjenivisokitrinipotencijaloveopcije. 147

147

148

Analizaosjetljivosti

OBJANJENJE:Grafikonsaanalizomosjetljivostiilustrujepostojanost(robusnost)ocjeneonajpoeljnijojtehnolokojopcijiuodnosuna promjeneuteinikriterija.Navrhujenavedenoimenajpoeljnijeopcijeizprioritizacije.Potomsunavedenisvikriterijiibojama(ilipraznim poljima)jeoznaenokolikojerobusnaocjenaonajpoeljnijojopcijiuodnosunapoveanja(nadesnojstrani)ilinasmanjenja(nalijevojstrani)u dodijeljenimteinama.Oznakeimajuslijedeaznaenja: Praznopolje:Nijednapromjenaukumulativnojteininebipromijenilanajpoeljnijuopciju. Crvenaboja:Kumulativnateinabitrebaladasepromijeniza5procentnihpoenailimanjedabisepromijenilanajpoeljnijaopcija. utaboja:Kumulativnateinabitrebaladasepromijeniza515poenadabisepromijenilanajpoeljnijaopcija. Zelenaboja:Kumulativnateinabitrebaladasepromijenizavieod15poenadabisepromijenilanajpoeljnijaopcija. U sluaji da bi poveanje ili smanjenje teine kriterija dovelo do promjene najpoeljnije opcije, nova najpoeljnija opcija se prikazuje pored obojenogpolja. Grafikoni sa zelenim ili praznim poljima pokazju da su rezultati konkretne ocjene robusni budui da ak ni znaajne promjene u bodovima ili teinamanebipromijenilenajpoeljnijiopcijuurelevantnojkategoriji. INTERPRETACIJA: Sa grafikona ispod se moe vidjeti da ako bi se teina za kriterij smanjenja GHG emisija smanjila za vie od 15 procentnih poena, izolacija bi postala napoeljnija tehnoloka opcija. Izolacija bi takoe postala najpoeljnija opcija (umjesto solarnih panela) ukoliko bi se teine za bilo koji od tri kriterija ivotnu sredinu, ekonomski ili socijalni poveale za 15% ili vie. Poveanje teine (za 15%) koja je u ovoj prioritizacijipripisanakriterijutrinogpotencijaladovelabidotogadaefikasnoosvjetljenjepostanenajpoeljnijaopcija.PremaTNAssessMCDA uputstvima,odlukaosolarnimpanelimakaonajpoeljnijojopcijimoesesmatratirobusnombuduidaakniznaajnapoveanjailismanjenjau pripisanim teinama odnosno kumulativnom rezultatu ne bi promijenila ishod prioritizacije. Ovo je ilustrovano zelenom bojom ili praznim poljimanadijagramuzasvakikriterij. 148


Solarnisistemi

Najpoeljnijaopcija

Smanjitikumulativnu teinu Kriterij Poveatikumulativnu teinu

Izolacija

Ekonomski Socijalni ivotnasredina

GHGsmanjenje

Izolacija

Izolacija

Izolacija

Trinipotencijal

Efikasnoosvjetljenje

149

149

Ukupnitrokovi (kapitalni,tekuii ostali)

Ukupnekoristi

Efikasnoosvjetljenje Efikasnihladnjaci Upotrebaprirodnoggasa Solarnisistemi Toplotnepumpe Izolacija

148 118 99 273 155 222

0.0000140 0.0000024 0.0000006 0.0000004 0.0000001 0.0000001

10,551,396 50,000,000 162,085,024 636,249,168 1,192,733,614 1,840,812,750

INTERPRETACIJA: Grafikonnalijevojstraniporedizasvakutehnolokuopcijukoristiiprocijenjenetrokovepovezanesaprimjenomdateopcije. Trokovi su definisani (vidjeti stranice sa informacijama o tehnolokim opcijama) kao investicioni, operativni i ostali trokovi pretpostvaljajui primjenu tehnologije punim tehnikim potencijalom (npr. da svako domainstvo ima ugraen solarni sistem) u periodu od 25 godina. Iznos trokova je prikazan u tabeli na desnoj strani. Grafici za koristi korespondiraju sa onima sa ranije prikazanog grafikona sa koristima (bez prikaza doprinosaraznihkriterijaodnosnobezboja). Izolacija ima najnii kolinik koristi/ trokovi zbog izuzetno visokog procijenjenog iznosa trokova potrebnog da bi se opcija primijenila za cijeli fond stambenih i poslovnih prostorija u Crnoj Gori. Nasuprot tome, najpovoljniji odnos koristi i trokova ima efikasno osvjetljenje (zbog niskih trokova primjene). Solarni sistemi za koje su uesnici TNA procesa ocijenili da bi donijeli najvee klimatske i razvojne koristi imaju znatno povoljnijiodnoskoristiitrokovaodizolacije,alitakoenetolikopovoljankolikorecimoefikasnoosvjetljenjeiefikasnikuniaparati. 150

Koristipojedinici troka

150

Prioritizacijapoosnovukoristiitrokova

Grafikonsaodnosomkoristi(crvenibar)iukupnihtrokova(plavibar)itabelasaprocijenjenimtrokovimaibodovanimkoristima

Tehnologija

16 PrioritizacijatehnologijazaPROIZVODNJUENERGIJE(13.mart2012),kategorijakratkoronih tehnologijamalogobima

Procijenjenosmanjenjeemisija (megatonaCO2ekv) Obrazloenje

PrioritiziranetehnologijedoprinossmanjenjuGHGemisija
11.05 7.65 0.4 0.65 0.2 ObrazloenjenijeobaveznozaGHGemisije ObrazloenjenijeobaveznozaGHGemisije ObrazloenjenijeobaveznozaGHGemisije ObrazloenjenijeobaveznozaGHGemisije ObrazloenjenijeobaveznozaGHGemisije

Tehnolokeopcije

MaleHE Vjetroelektrane Solarnipaneli(SPV) MalaCHPpostrojenja,biomasa Metansadeponija(LFG)

Prioritiziranetehnologijedoprinosouvanjuivotnesredine
Bodovi Obrazloenje

Tehnolokeopcije

MaleHE

90

Vjetroelektrane

55

MaleHEsusmatranevisokimprioritetomzbogznaajnogpotencijalamalih vodotokauCrnojGorikojibimogaodaposluikaozamjenazaenergiju generisanuizfosilnihgorivauvelikomobimu,Meutim,ocjenakojajedataje netoniaodonezasolarnepanelebuduidamaleHEmogunegativnodautiu navodotokeiivisvijetunjimamijenjajui,naprimjer,prirodnookruenjeza ribe.Maleelektranebizbogtogamoraleukljuitiimjerepredostronostikakve sunaprimjerribljiprolazi.UesniciTNAprocesasutakoeuporedilimaleHEsa velikimsistemimaizakljuilidaMHEznaajnijedoprinosezatitiivotnesredine jersunjihovinegativniuticajimanji.Oneobinoimajuprotonikarakterine podrazumijevajuvelikeakumulacije. UesniciTNAprocesasuistaklidasuiskustvasaenergijomvjetrauCrnojGori dostaskromnaidanijesunajboljeupoznatisapozitivnimilinegativnim uticajimanaivotnusredinu.tosetiepozitivnihuticajacijenjenjedoprinos vjetroelektranazamjenienergeijeproizvedeneizfosilnihgoriva,anastrani negativnihizraenajezabrinutostzatetekojevjetroelektranemogunanijeti 151

151

152

Solarnipaneli(SPV)

100

MalaCHPpostrojenja,biomasa

Metansadeponija(LFG)

20

pticamaislijepimmievimakaoizanegativneuticajenapejza.Imajuisveovo naumu,doprinosvjetroelektranazatitiivotnesredineocijenjenjenetovii odpolovineuodnosunasolarnepanele. Uesnicisusmatralidasupozitivniuticajinaivotnusredinuoigledni.Ovoje zakljuenoposebnoimajuiuviduvelikipotencijalovetehnologije,koja,iako samaposebimalogobima,moebitiprimijenjenanavelikombrojuobjekatau CrnojGoridoprinoseitakouvelikojmjerizamjenienergijeizfosilnih.tosetie moguihnegativnihuticajanaivotnusredinu,identifikovanojepitanje odlaganjaureajapoistekunjihovogivotnogvijeka. GenerisanjeenergijeizmalihCHPpostrojenjanabiomasuocijenjenojekao najmanjepoeljnaopcijaizuglaivotnesredinezbogtogatoovakva postrojenjaidaljeuzrokujuemisije(prikupljanjembiomase,prevozomi obradom,radomsameenerganeitd.)gasovaimirisa.Ovimesenijehtjelorei dabikoristipoivotnusredinuoveopcijebilemale,vedabiuodnosunadruge ovdjerazmatraneopcijeonabilanajmanjepoeljna. Uocjeniuticajauticajanaivotnusredinuusljedhvatanjametanasadeponija bilojerazliitihstavova.Uesniciradionicesusmatralidaseizgranjomdeponija rjeavaproblemodlaganjaotpadaalisuimalirezervevezanozapotrebni prostorzadeponije.Poredtoga,uzetojeuobzirdasenasamimdeponijama stvaraneprijatanmiris.Sveovojerezultiralodostaniskomocjenom.

Prioritiziranetehnologijedoprinosekonomskomrazvoju
Bodovi Obrazloenje

Tehnolokeopcije

MaleHE

100

Uzimajuiuobzirukupnetrokoveprimjenetehnologijananivoutehniki moguegpotencijalauCrnojGoritokom25godina,malehidroelektranebibile najjeftinijaopcija(22eurapoMWh).Onebitakoepoboljalestepenkorienja hidropotencijalaidoprinijelesmanjenjuuvozneenergetskezavisnosti. Uesniciprocesasuvjetroelektranesmatralizrelomtehnologijom,slinokaoi maleHE,atrokovizapunitehnikipotencijalprimjenetokom25godinasu procijenjenina28eurapoMWh,takodajeovaopcijarelativnovisoko 152

Vjetroelektrane

75

rangirana.Ovakvekarakteristikesutakoedoveledozakljukadabise primjenomtehnologijeupunomtehnikompotencijaluznaajnodoprinijelo energetskojsigurnostiCrneGoreuzrelativnonisketrokove.

Solarnipaneli(SPV)

25

Solarnipanelisusmatranirelativnoskupimsa124eurapoMWh(naosnovu pretpostavkeoprimjeninanivoupunogtehnikogpotecijala,kakojeutvrenu TNAporcesu).Uprkoskoristimapoivotnusredinu,uesniciprocesanijesubili sigurnidalibikoristipoivotnusredinubiledovoljnedaodensuprevagunad veimtrokovima. TrokovimalihCHPnabiomasunapunomtehnikompotencijalutokom25 godinaprocijenjenisuna87eurapoMWh,toovutehnologijuinirelativno skupom. Trokoviprimjeneovetehnologijenanivoupunogtehnikogpotencijalatokom 25godinaprocijenjenisuna50eurapoMWh,imeseovaopcijapribliava najjeftinijim.Meutim,potencijalnidoprinosoveopcijeenergetskojsigurnosti jeprocijenjenkaomnogomanjiodrecimomalihHE.

MalaCHPpostrojenja,biomasa

Metansadeponija(LFG)

50

Prioritiziranetehnologijedoprinosdrutvenomrazvoju
Bodovi Obrazloenje

Tehnolokeopcije

MaleHE

25

Vjetroelektrane

Upogleduzaposlenosti,maleHEsusmatranekorisnimzbogdodatnihradova kojejepotrebnosprovestidabiseizgradilainfrastruktura.tosetieostalih drutvenihkoristi,opcijajeocijenjenakaomanjekorisnaodveineostalih,ali boljenegoenergijavjetra.OvostogatosesmatralodabimaleHEbile uglavnomlociraneuudaljenimpodrujimaidanebiimalenegativneuticajena svakodnevniivotljudikaotobibiosluajsavjetroelektranama. Vjetroelektranesubilenajmanjepoeljnaopcijaupogledudoprinosa drutvenomrazvojujersuuesniciTNAporcesaimalirezrveupogledu naruavanjapejzaaimoguihometanjaradiofrekvencija.Uesnicisumeutim istakliida,bezobziranafazuupoznavanjasatehnologijamakojajebila organizovanaprijeradioncezaprioritizaciju,nemajudovoljnoznanjaotomeda libioviteoretskiproblemizaistabiliznaajniucrnogorskomkontekstu. 153

153

154

Solarnipaneli(SPV)

100

MalaCHPpostrojenja,biomasa

50

Metansadeponija(LFG)

75

Utvrenojedabidolodostvaranjanovihposlovavezanozainstalacijuturbinai odravanje,alipoocjeniuesnikaumnogomanjemobimunegokodsolarnih panela.Instalacijubiakmogledaradeistranefirmetobiznailodabikoristi upogleduzapoljavanjaizostale. Solarnipanelisusmatraninajpoeljnijomopcijomkodovogkriterijaizdva glavnarazloga:potencijalazastvaranjenovihradnihmjestaiprihvatljivostiza domainstva.Mogunostizapoljavanjebibileotvorenezainstalacijupanela, tosesmatraspecijalistikimposlom. ZamalaCHPpostrojenjanabiomasujeocijenjenodabidonijelapolovinukoristi kojeseoekujuodsolarnihpanela.Korisitikodzapoljavanja(lokalniposlovi)bi bileostvareneprilikominstalacijepostrojenjaiprikupljanjasadaneiskoriene biomase.SobziromdajeoekivaninivoprimjeneovetehnologijeuCrnojGori niiodprimjenesolarnihpanela,doprinosdrutvenomrazvojustvaranjemnovih radnihmjestajeocijenjenkaoduplomanjioddoprinosasolarnihpanela. UesniciTNAprocesasupoliodpretpostavkedajeprihvatljivostnovih deponijaublizininaseljenihmjestaniska.Nadrugojstrani,prikupljanjei odlaganjeotpadasupoeljnikaovidpoboljanjauupravljanjuotpadom.Ovobi moglodasmanjinegativneuticajenesakupljenogotpadakaotosuneprijatan mirisinegativniuticajunazdravlje.LFGprojektibimoglidadoprinesu poboljanjuuslovanadeponijamaiunjihovojbliziniatimeipoboljanjuu sistemuupravljanjaotpadomukolikobilokacijezadeponijebilepravilno odabrane,topredstavljaizazovusljedprostornihogranienja.Imajuisveovou vidu,tehnologijajebilavisokopreferiranakodsocijalnogkriterija.

Prioritiziranetehnologijedoprinostrinompotencijalu
Bodovi Obrazloenje

Tehnolokeopcije

MaleHE

75

BuduidajezamaleHEestopotrebanslobodanprotokipadnarijekama,one suveomapogodnezaplaninskerijekeiovaopcijaimaznaajanpotencijalza generisanjeelektrineenergijeuCrnojGori.Zarazlikuodvjetroelektrana, iskustvasamalimHEuCrnojGoripostoje. 154

Vjetroelektrane

Vjetroelektranetrenutnoimajusamo1MWinstalisanesnage,apotencijalza irokuprimjenusesmatradostaskromnim.Tehnikipotencijaljetakoocijenjen najnieuodnosunaostaleopcije. Potencijalzaprimjenusolarnihpanelasesmatranajveimodsvihopcijabudui daseonimogupostavitinavelikbrojzgrada.

Solarnipaneli(SPV)

100

MalaCHPpostrojenja,biomasa

50

Metansadeponija(LFG)

25

Upogleduresursa,CHPpostrojenjanabiomasubimogladaimajuznaajne koristiodostatakaizpoljoprivrede.Veidioovihostatakasetrenutnonekoristi amogaobibitiupotrijebljenzadobijanjebiogasanekomoddigestivnihtehnika. BiogassemoekoristitikaopogonskogorivozaCHPenergane.Kadjerijeo mogunostimaprimjene,imajuuuvidunpr.brojfarmiuodnosunabrojzgrada nakojimasemoguinstaliratisolarnipaneli,potencijalmalihCHPpostrojenjana biomasujeocijenjenkaopolovinapotencijalasolarnihpanelaodnosnokao potencijalamalihHE. PotencijalzahvatanjeLFGzavisieodizgraenihdeponijaiupotrebetehnikaza hvatanjegasa.Ovaopcijetrenutnonijeuprimjeniiakozanjenokorienje postojeplanovi,ukljuujuiprojektekandidovanekodCDMa.Najveaprepreka suprostornazahtjevnostiprihvatljivostdeponija.Potencijalprimjenestoga zavisiodmjereukojojesedeponijerazvijatikaorjeenjezaupravljanje otpadomiodtogadalieseupravljanjegasomsadeponijasmatrativanimza zatituivotnesredine.Imajuiuviduovenesigurnostiiogranienja,zakljueno jedaopcijaimapotencijalprimjeneodoko25%onogatoseoekujezasolarne panele.

155

155

156

Davanjeteinekriterijima

Teina Obrazloenje

Kriterijum

Dajteteinupoboljanju Najmanje Najpoeljnija Razmotrite.. poeljna

GHGsmanjenje

Metansa deponija(LFG) MaleHE 100

PoboljanjekodsmanjenjaGHG akobisesainvestiranjau 'Metansadeponija'prelona investiranjeu'MaleHE'.

ivotnasredina

MalaCHP postrojenja, biomasa Solarnipaneli (SPV) 60

Poboljanjezaprelazaksahvatanjagasasadeponija(ukupnosmanjenjeemisijaGHG tokom25godinazaprimjenunanivoupunogtehnikogpotencijalaprocijenjenona 0.2Mt)namaleHE(uzpunuprimjenu,potencijalzasmanjenjeGHGtokom25gje 11.05Mt)jeocijenjenokaonajznaajnije.Ocjenanaravnozavisiodtogadalise procijenjenipotencijalzamaleHEmoerealizovati;uesniciTNAprocesabilisu veomaoptimistiniokotoga. PoboljanjezaprelazaksamalihCHPpostorjenjanasolarnepaneleznaipoboljane satehnologijeneutralneuodnosunaCO2emisijenatehnologijuobnovljiveenergije. Ovarazlikasesmatralanetomalovieodupolavanomuodnosunaprelazaksa LFGanamaleHEkodkriterijasmanjenaGHGemisija.

Ekonomski

MalaCHP postrojenja, biomasa MaleHE 75

Socijalni

Vjetroelektrane

Solarnipaneli (SPV) 80

Poboljanjekodivotnesredine akobisesainvestiranjau'Mala CHPpostrojenja,biomasa' prelonainvestiranjeu'Solarni paneli'. Poboljanjekodekonomskih pitanjaakobisesainvestiranja u'MalaCHPpostrojenja, biomasa'prelonainvestiranje u'MaleHE'. Poboljanjekodsocijalnih pitanjaakobisesainvestiranja u'Vjetroelektrane'prelona investiranjeu'Solarnipaneli'.

Trinipotencijal

Vjetroelektrane

Solarnipaneli (SPV)

Poboljanjekodtrinog potencijalaakobisesa investiranjau'Vjetroelektrane' prelonainvestiranjeu'Solarni paneli'.

80

Uesnicisusmatraliznaajnimrazlikeutrokovimarazliitihopcija(izraeneueurima poMWhgenerisaneenergijetokomperiodaod25g)iocijenilisudabipoboljanje usljedprelaskasaCHPpostrojenjanamaleHEimalootprilikeznaajauodnosuna vanostkojajepripisanakriterijusmanjenjaGHGemsiijakodprelaskasahvatanja LFGnamaleHE. Socijalnekoristiodsolarnihpanela(zapoljavanjeuzemljinaposlovimainstalacije; generisanjeenergijekodkueidoprinosenergetskojsigurnosti)suocijenjenekao visokeuporeenjusaonimakojebidonijelevjetroelektrane(zakojesuuticajina pejzaibukaistaknutikaoproblematini).Poboljanjeusljedprelaskasa vjetrolektrananasolarnepanelesesmatralooko80%vanouodnosunapoboljanje kodkriterijasmanjenjaGHGemisija. VjetroelektranesuuCrnojGoriuprimjeniuveomamalomobimuaistaknutojei pitanjekolikouopteimaprostoradasestepenprimjenepoveasobziromna potencijale.Solarnipanelinadrugojstraniimaju,makarusmislutehnikog potencijala,velikemogunostiprimjenenakuamaizgradamauCrnojGori.Zbog togajepoboljanjeusljedprelaskasaenergijevjetranasolarnepaneleocijenjenokao znaajnoiovomkriterijujedatateinaod80%onekojajedodijeljenazaprelazaksa najmanjepoeljnenanajpoeljnijuopcijukodsmanjenjaemsija.

OBJANJENJE: U ovoj tabeli se daje ocjena teine koju nosi svaki od kriterija kako bi se dodijeljeni bodovi mogli porediti. Razlog za davanje ocjene teine kriterija je to to su bodovi dodijeljeni po osnovu jednog kriterija nezavisni od drugih. Tako na primjer 100 bodova dodijeljenih kod kriterija za ivotnu sredinu nema isti znaaj kao 100 bodova za socijalni kriterij (oni samo predstavljaju, po ocjeni uesnika, najpoeljnije 156

opcije za dati kriterij). Teine se koriste da konvertuju raspone u bodovanju na zajedniku jedinicu mjere. Ova konverzija se vri tako to se za svakikriterijanalizirarazlikaizmeunajmanjepoeljneinajpoeljnijeopcijeidonosizakljuakotomekolikojevana tarazlika.Kriterijkojemse dodjeljuljenajveateinajeonajzakogauesnicismatrajudajerazlikaizmeunajmanjepoeljneinajpoeljnijeopcijenajznaajnija. INTERPRETACIJA: U tabeli iznad, uesnici su za svaki kriterij odgovarali na pitanje: kakva bi bila razlika u pogledu koristi ako bi se opredijelili za najpoeljnijunasuprotnajmanjepoeljnojopciji.Kriterijzakojiseovarazlikasmatralanajznaajnijomdobijaojeteinuod100.Narednikriterijza koji se ova razlika smatrala drugom po znaaju dobijao je teinu najbliu prvoocijenjenom kriterijumu, relativno u odnosu na njega, i tako redom. U ovom konkretnom sluaju, uesnici su smatrali da je razlika izmeu najmanje i najvie poeljne opcije bila najznaajnija za smanjenje emisijaGHG(0.2Mt:11.05Mt),itomkriterijusudodijeliliteinuod100.Drugupoznaajususmatralirazlikuizmeuvjetrolelektrana(najmanje poeljnaopcija)isolarnihpanela(najpoeljnija)kodkriterijadoprinosadrutvenomrazvojuitrinompotencijalukojesuocijenilisapo80(80% odteinedatekodkriterijazasmanjenjeemisija),itd.

Prioritizacijatehnologijanaosnovukoristi

Grafikonsadoprinosomkriterijaukupnimkoristimaodprioritiziranihtehnologijaitabelasaponderisanimbodovima
Socijalni GHGsmanjenje ivotnasredina Ekonomski

Tehnologija
MaleHE Solarnipaneli(SPV) Vjetroelektrane Mtansadeponija(LFG) MalaCHPpostrojenja, biomasa

100 2 69 0 4

54 60 33 12 0

75 19 56 38 0

20 80 0 60 40

60 80 0 20 40

Trinipotencijal

309 241 158 130 84

Teine

100

60

75

80

80

UKUPNO

157

157

158

INTERPRETACIJA:Grafikonnalijevojstranipokazujekumulativnerazvojneiklimatskekoristi(naosnovudodijeljenihbodovaiteina)zasvakuod prioritiziranihtehnologijauovojkategoriji(dokjebrojaniodnosnotabelarniprikazdatnadesnojstrani).Ukupnaduinagrafikakorespondirasa ukupnim zbirom ponderisanih bodova u tabeli na desnoj strani (npr. 309 za male HE). Razliite boje na graficima pokazuju kako se dolo do ukupnog rezultataodnosokako svakiod kriterija smanjenjeGHG, koristiza ivotnusredinu,ekonomijui drutvo itrini potencijaldoprinosi ukupnimkoristima.Naprimjer,ukupnekoristizamaleHEunajveojmjeripotiuodkorisitizasmanjenjeGHG,doprinosaekonomskomrazvojui znaajnog trinog potencijala. Po znaaju za smanjenje GHG, ova opcija je ocijenjena najviim brojem bodova (100) a tom kriteriju je takoe pripisana i najvea teina (100) tj. znaaj kod ove prioritizacije. Kod solarnih panela kao drugorangirane opcije socijalne koristi i visok trini potencijal su najvie doprinijeli ukupnom skoru. Za kriterij ivotne sredine najvee koristi (po ocjenama uesnika radionice) ostvarie se primjenomtehnologijesolarnihpanela(dokdrugeopcijeporedodreenihkoristiimajuiosjetnihnegativnihuticajanaokruenje).

Analizaosjetljivosti

OBJANJENJE: Grafikon sa analizom osjetljivosti ilustruje postojanost (robusnost) ocjene o najpoeljnijoj tehnolokoj opciji u odnosu na promjene u teini kriterija. Na vrhu je navedeno ime najpoeljnije opcije iz prioritizacije. Potom su navedeni svi kriteriji i bojama (ili praznim poljima)jeoznaenokolikojerobusnaocjenaonajpoeljnijojopcijiuodnosunapoveanja(nadesnojstrani)ilinasmanjenja(nalijevojstrani)u dodijeljenimteinama.Oznakeimajuslijedeaznaenja: Praznopolje:Nijednapromjenaukumulativnojteininebipromijenilanajpoeljnijuopciju. Crvenaboja:Kumulativnateinabitrebaladasepromijeniza5procentnihpoenailimanjedabisepromijenilanajpoeljnijaopcija. utaboja:Kumulativnateinabitrebaladasepromijeniza515poenadabisepromijenilanajpoeljnijaopcija. Zelenaboja:Kumulativnateinabitrebaladasepromijenizavieod15poenadabisepromijenilanajpoeljnijaopcija. U sluaji da bi poveanje ili smanjenje teine kriterija dovelo do promjene najpoeljnije opcije, nova najpoeljnija opcija se prikazuje pored obojenogpolja. Grafikoni sa zelenim ili praznim poljima pokazju da su rezultati konkretne ocjene robusni budui da ak ni znaajne promjene u bodovima ili teinamanebipromijenilenajpoeljnijiopcijuurelevantnojkategoriji. 158


MaleHE

Najpoeljnijaopcija

Smanjitikumulativnu teinu Kriterij Poveatikumulativnu teinu

Solarnipaneli(SPV)

Ekonomski

ivotnasredina
Solarnipaneli(SPV) Solarnipaneli(SPV)

GHGsmanjenje

Trinipotencijal Socijalni

Solarnipaneli(SPV)

INTERPRETACIJA: Sa gornjeg grafikona se moe vidjeti da ako bi se teina za kriterij smanjenja GHG emisija smanjila za vie od 15 procentnih poena,solarnipanelibipostalinapoeljnijatehnolokaopcija.Ukolikobiseteinazabilokojiodtrikriterijaivotnusredinu,socijalnekoristiili trini potencijal poveala za 15% ili vie, solarni paneli bi takoe postali najpoeljnija opcija u sva tri sluaja. Prema TNAssess MCDA uputstvima,odlukaomalimhidroelektranamakaonajpoeljnijojopcijimoesesmatratidovoljnorobusnombuduidaakniznaajnapoveanja ili smanjenja u pripisanim teinama odnosno kumulativnom rezultatu ne bi promijenila ishod prioritizacije. Ovo je ilustrovano zelenom bojom ili praznimpoljimanadijagramuzasvakikriterij. 159

159

Ukupnitrokovi (kapitalni,tekuii ostali)

Ukupnekoristi

Metansadeponija(LFG) Solarnipaneli(SPV) MaleHE MalaCHPpostrojenja, biomasa Vjetroelektrane

13244400 38245350 199104000 86982775 178902720

130 241 309 84 158

0.0000098 0.0000063 0.0000016 0.0000010 0.0000009

INTERPRETACIJA: Grafikonnalijevojstraniporedizasvakutehnolokuopcijukoristiiprocijenjenetrokovepovezanesaprimjenomdateopcije. Trokovi su definisani (vidjeti stranice sa informacijama o tehnolokim opcijama) kao investicioni, operativni i ostali trokovi pretpostvaljajui realno mogui upliv tehnologije u granicama tehnikog potencijala u periodu od 25 godina. Iznos trokova je prikazan u tabeli na desnoj strani. Graficizakoristikorespondirajusaonimasaranijeprikazanoggrafikonasakoristima(bezprikazadoprinosaraznihkriterijaodnosnobezboja). Vjetroelektraneimajunajniikolinikkoristi/trokovi(toznaidasuzanjihpotebnevisokeinvesticijeuodnosunatokakosukoristiodnjihove primjene ocijenili uesnici TNA procesa). Na ovakav rezultat je mogao uticati i dosta niski (30%) faktor korienja kapaciteta ove tehnologije. Najpovoljniji odnos koristi i trokova ima korienje metana sa deponija. Neto nii ali takoe veoma povoljan odnos koristi i trokova imaju solarnipaneli,doksumaleHEkaoprvorangiranaopcijakadseuobziruzmusamokoristinatreemmjestupoosnovukolinikakoristiitrokova. 160

Koristipo jedinicitroka

160

Prioritizacijapoosnovukoristiitrokova

Grafikonsaodnosomkoristi(crvenibar)iukupnihtrokova(plavibar)itabelasaprocijenjenimtrokovimaibodovanimkoristima

Tehnologija

17 PrioritizacijatehnologijazaSAOBRAAJ(13.mart2012),kategorijasrednjedodugoronih

tehnologijamalogobima

PrioritiziranetehnologijedoprinossmanjenjuGHGemisija
Procijenjenosmanjenjeemisija (megatonaCO2ekv) Obrazloenje

Tehnolokeopcije

Hibridi Pluginhibridi Efikasnidizelmotori Elektrinavozila

0.02 0.009 0.072 0.027

ObrazloenjenijeobaveznozaGHGemisije ObrazloenjenijeobaveznozaGHGemisije ObrazloenjenijeobaveznozaGHGemisije ObrazloenjenijeobaveznozaGHGemisije

Napomena: Vie od 75% vozila u Crnoj Gori trentno koristi dizel kao pogonsko gorivo, pa je potencijal za primjenu tehnologije efikasnih dizel motora vei nego za ostale tehnologije/ vrste vozila. Zbog mogunosti vee primjene, ova tehnologija ima vei potencijal za smanjenje GHG emisijaodsvihostalihprioritizranihtehnologija.
Bodovi Obrazloenje

Prioritiziranetehnologijedoprinosouvanjuivotnesredine

Tehnolokeopcije

Hibridi

50

Pluginhibridi

75

Efikasnidizelmotori

Zahibridnavozilajeocijenjenodadajuupolamanjekoristizaouvanjeivotne sredineodelektrinih,buduidaonajouvijekuznaajnojmjerikoristefosilna goriva. Koristipoivotnusredinuodpluginhibridasuocijenjenekaosredinaizmeu hibridaielektrinihvozila.Njihovradijuskretanjanaelektrinipogonjevei negokodhibridapasagorijevajumanjefosilnihgorivaiuzrokujunieemisije materijakojezagaujuvazduh. Iakobiefikasnidizelmotorismanjilizagaenjeivotnesredinekojeizazivaju vozilanadizelpogon,sagorijevanjefosilnihgorivaumotorimabiidalje uzrokovalooslobaanjeodreenihzagaujuihmaterija.Primjenaove tehnologijebidalamijeaneefekte:najednojstrani,nastavakkorienjadizel vozila,iakonaefikasnijinain,daobirelativnomalidoprinosusmislusmanjenja zagaenjapoautomobilu.Nadrugojstrani,sobziromdaje75%vozilauCrnoj Gorinadizelpogon,ukupneutedeupotronjigorivabimogledabudu 161

161

162

znaajne.Uesnicisuzakljuilidajenaduirokbitnijevrednovatinizakstepen zatiteivotnesredinepoautomobilukojibidalaprimjenaovetehnologijepasu jojstogadalinajniibrojbodova(ocijenilijekaonajmanjepoeljnu).

Elektrinavozila

100

Zaelektrinavozilajeocijenjenodaostvarujunajznaajnijidoprinoszatiti ivotnesredine,uglavnomkrozsmanjenjelokalnogzagaenjavazduha(pored smanjenjaemisijaGHGokomejebilorijeikodprethodnogkriterija).Koristipo ivotnusredinubimogledabudujoveeukolikobisenapajanjesamree moglo(djelimino)zamijenitipunjenjembaterijanastanicamavanmree.

Prioritiziranetehnologijedoprinosekonomskomrazvoju
Bodovi Obrazloenje

Tehnolokeopcije

Hibridi

50

Pluginhibridi

75

Efikasnidizelmotori

Ekonomskekoristiodhibridnihautomobilaocijenjenesukaosredinaizmeu koristiodelektrinihvozilaiefikasnihdizelmotora.Kaoglavnirazlognavedena jeinjenicadahibridiidaljekoristeznaajnukoliinufosilnoggorivapasutako utedenatrokovimagorivamnogonienegousluajupotpunoelektrinih vozila. Slinomlogikomkakojeobrazloenobodovanjezahibride,ekonomskekoristi odpluginhibridnihautomobilasuocijenjenesrednjomvrijednouizmeu elektrinihvozilaihibrida. Upogleduekonomskihkoristiefikasnidizelmotorisuvrednovanikaonajmanje poeljnaopcijabuduidajepotencijalzautedugorivainovcanajniiu poreenjusaostalimprioritiziranimtehnologijama,posebnokadaseimajuu vidurastuecijenenaftenatritu.

162

Elektrinavozila

100

Elektrinavozilasuupogleduekonomskihkoristiocijenjenakaonajpoeljnija tehnologijanadugirok.Ovojeuglavnomodluenonaosnovuporeenja trokovanabavkeelektrinihvozilaiutedakojeseostvarujunapotronji goriva.Uesnicisutakoedobiliinformacijudaseoekujedaecijena elektrinihvozilaubudunostipadatikakosetehnologijabuderazvijala,dokse zacijenenafteoekujedaerasti.Zbogtogajeocijenjenodaeposebnona dugirok,kojijebioucentrupanjekodocjeneovetehnologije,elektrinavozila postajatisveekonomskipovoljnija.

Prioritiziranetehnologijedoprinosdrutvenomrazvoju
Bodovi Obrazloenje

Tehnolokeopcije

Hibridi

75

Pluginhibridi

50

Efikasnidizelmotori

100

Buduidahibridiimajuniunabavnucijenuodpluginhibrida,njihovasocijalna prihvatljivostjeocijenjenakaosredinaizmeupluginhibridnihvozilaiefikasnih dizelmotora. Potojeocijenjenodajesocijalnaprihvatljivosttrenutnonajniazaelektrina vozila,drutvenekoristiodpluginhibridnetehnologijesuvrednovanekao srednjavrijednostizmeudizelmotoraielektrinihvozila. Imajuiuviduda75%vozilauCrnojGorikoristidizelkaopogonskogorivo, uesnicisusmatralidabiintervencijenapoboljanjuefikasnostidizelmotora bilesuoenesanajmanjimstepenomsocijalnogotpora.Relativnoniskanabavna cijenaovetehnologije,posebnouporeenjusacijenomelektrinihvozila,ini efikasnedizelmotoresocijalnoprihvatljivijomopcijom(iakosurashodizagorivo zaovutehnologijutokomgodinavii).

Elektrinavozila

Uesnicisuizrazilizabrinutostdarelativnovisokecijeneelektrinihmotornih vozilamogupredstavljatisocijalnubarijeruzanjihovukupovinu.Ovoje ocijenjenozarazlikuodekonomskogkriterijagdjejeraenoporeenjeizmeu nabavnihtrokovaiuteda,bezukljuivanjafaktorasocijalneprihvatljivosti. Takosepokazalodajednaekonomskiispativijatehnologijamoe,zbog potrebnihvisokihpoetnihulaganja,imatiniusocijalnuprihvatljivost.

163

163

164

Davanjeteinekriterijima

Teina Obrazloenje

Kriterijum
PoboljanjekodsmanjenjaGHG akobisesainvestiranjau'Plug inhibridi'prelonainvestiranje u'Efikasnidizelmotori'. 60

Dajteteinupoboljanju Najmanje Najpoeljniji Razmotrite.. poeljan

GHGsmanjenje

Plugin hibridi

Efikasnidizel motori

ivotnasredina

Efikasnidizel motori 100

Elektrina vozila

GHGemisijeizsaobraajasuuporastuuCrnojGori.Smanjenjekojebiseostvarilo prelaskomsapluginhibridanaefikasnedizelmotoremoglobidabudeznaajnos obziromdasudizelvozilauirokojupotrebi.Uesnicisumeutimbilizabrinutizateret kojidizelvozilapredstavljajuzalokalnikvalitetvazduhapasuzatoodluilidaje poboljanjekojebiseostvariloprelaskomsaefikasnihdizelmotoranaelektrinavozila kodkriterijazaivotnumnogoznaajnije.ZasmanjenjeGHGemisijauesnicisuse dogovorilidadajuteinuod60. Poboljanjekojebiseostvariloakobisesaefikasnihdizelmotoraprelonaelektrina vozilaznailobieliminisanjeznaajnogaerozagaenja.Uesnicisuovopoboljanje smatralinajznaajnijim.

Ekonomski

Efikasnidizel motori 90

Elektrina vozila

Poboljanjekodivotnesredine akobisesainvestiranjau 'Efikasnidizelmotori'prelona investiranjeu'Elektrinavozila'. Poboljanjekodekonomskih pitanjaakobisesainvestiranja u'Efikasnidizelmotori'prelo nainvestiranjeu'Elektrina vozila'.

Socijalni

Elektrina vozila 50

Efikasnidizel motori

Poboljanjekodsocijalnih pitanjaakobisesainvestiranja u'Elektrinavozila'prelona investiranjeu'Efikasnidizel motori'.

Prelazaksaefikasnihdizelmotoranaelektrinavoziladoveobidoznaajnihutedau izdacimazagorivobuduidavienebibilopotrebezadizelom.Izraenauneto sadanjojvrijednosti,takvapromjenazacijelivozniparkuCrnojGoribipredstavljala snaananapredak,skorojednakovaankaopoboljanjekodkriterijazaivotnusredinu. Uesnicisubiliprilinooptimisitnioopseguukombisemogliprimijenitielektrina vozilaihibridi.JedanodargumenatajebiodajeCrnaGoramalazemljaidabikaotakva moglabitiinteresantnaproizvoaimaovihtehnologijakaopoligonzatestiranje.. Prelazaksaelektrinihvozilanaefikasnedizelmotoredoniobipoboljanjausmislu socijalneprihvatljivosti.Meutim,uporeenjusapoboljanjimausljedprelaskasa najmanjepoeljnenanajpoeljnijuopcijuzaivotnusredinuiekonomskikriterij,ovo poboljanjejeocijenjenokaoduplomanjeznaajno.Ekonomskopoboljanjeje opipljivijebuduidaecijeneelektrinihvozilapadatisarazvojemtehnologije,acijene gorivarasti.Saniimcijenama,zaoekivatijedaevremenomrastiisocijalna prihvatljivostzaelektrinaiostalavozilakojasadakotajuznatnovieodklasinih.

OBJANJENJE: U ovoj tabeli se daje ocjena teine koju nosi svaki od kriterija kako bi se dodijeljeni bodovi mogli porediti. Razlog za davanje ocjene teine kriterija je to to su bodovi dodijeljeni po osnovu jednog kriterija nezavisni od drugih. Tako na primjer 100 bodova dodijeljenih kod kriterija za ivotnu sredinu nema isti znaaj kao 100 bodova za socijalni kriterij (oni samo predstavljaju, po ocjeni uesnika, najpoeljnije opcije za dati kriterij). Teine se koriste da konvertuju raspone u bodovanju na zajedniku jedinicu mjere. Ova konverzija se vri tako to se za svakikriterijanalizira razlikaizmeunajmanjepoeljneinajpoeljnijeopcijeidonosizakljuakotomekolikojevana tarazlika.Kriterijkojemse dodjeljuljenajveateinajeonajzakogauesnicismatrajudajerazlikaizmeunajmanjepoeljneinajpoeljnijeopcijenajznaajnija. 164

 INTERPRETACIJA: U tabeli iznad, uesnici su za svaki kriterij odgovarali na pitanje: kakva bi bila razlika u pogledu koristi ako bi se opredijelili za najpoeljnijunasuprotnajmanjepoeljnojopciji.Kriterijzakojiseovarazlikasmatralanajznaajnijomdobijaojeteinuod100.Narednikriterijza koji se ova razlika smatrala drugom po znaaju dobijao je teinu najbliu prvoocijenjenom kriterijumu, relativno u odnosu na njega, i tako redom. U ovom konkretnom sluaju, uesnici su smatrali da je razlika izmeu najmanje i najvie poeljne opcije bila najznaajnija za ivotnu sredinu,itomkriterijusudodijeliliteinuod100.Drugupoznaajususmatralirazlikuizmeuefikasnihdizelmotora(najmanjepoeljnaopcija)i elektrinihvozila(najpoeljnija)kodekonomskogkriterijaidalisujojteinuod90(90%odteinedatekodkriterijazaivotnusredine),itd.

Prioritizacijatehnologijanaosnovukoristi

Grafikonsadoprinosomkriterijaukupnimkoristimaodprioritiziranihtehnologijaitabelasaponderisanimbodovima
Socijalni GHGsmanjenje ivotnasredina Ekonomski UKUPNO

Elektrinavozila Pluginhibridi Hibridi Efikasnidizelmotori Teine

17 0 10 60 60

100 75 50 0 100

90 68 45 0 90

0 25 38 50 50

207 168 143 110

INTERPRETACIJA:Grafikonnalijevojstranipokazujekumulativnerazvojneiklimatskekoristi(naosnovudodijeljenihbodovaiteina)zasvakuod prioritiziranihtehnologijauovojkategoriji(dokjebrojaniodnosnotabelarniprikazdatnadesnojstrani).Ukupnaduinagrafikakorespondirasa ukupnim zbirom ponderisanih bodova u tabeli desno (npr. 207 za elektrina vozila). Razliite boje na graficima pokazuju kako se dolo do 165

165

166

ukupnog rezultata odnosno kako svaki od kriterija smanjenje GHG, koristi za ivotnu sredinu, ekonomiju i drutvo doprinosi ukupnim koristima. Na primjer, ukupne koristi za elektrina vozila uglavnom potiu od ekonomskih i koristi za ivotnu sredinu koje bi se ostvarile primjenom ove tehnologije, to se moe vidjeti i iz visokih ocjena: broj bodova dodijeljenih ovim kriterijima kod ove opcije bio je 100, dok je teinom od 100 vrednovana razlika u koristima za ivotnu sredinu izmeu efikasnih dizel motora (to je po miljenju uesnika bila najmanje poeljna opcija) i elektrinih vozila (najpoeljnija) a sa teinom od 90 razlika u ekonomskim koristima izmeu elektrinih vozila i efikasnih dizel motora. Niske ocjene za elektrina vozila za smanjenje GHG i socijalne koristi rezultat su niskog procijenjenog doprinosa smanjenju GHG (zbog malog pretpostavljenog obima primjene od 3% od ukupnog broja vozila na kraju 25ogodinjeg perioda) i niske socijalne prihvatljivosti (zbog visokecijene).

Analizaosjetljivosti

OBJANJENJE: Grafikon sa analizom osjetljivosti ilustruje postojanost (robusnost) ocjene o najpoeljnijoj tehnolokoj opciji u odnosu na promjene u teini kriterija. Na vrhu je navedeno ime najpoeljnije opcije iz prioritizacije. Potom su navedeni svi kriteriji i bojama (ili praznim poljima)jeoznaenokolikojerobusnaocjenaonajpoeljnijojopcijiuodnosunapoveanja(nadesnojstrani)ilinasmanjenja(nalijevojstrani)u dodijeljenimteinama.Oznakeimajuslijedeaznaenja: Praznopolje:Nijednapromjenaukumulativnojteininebipromijenilanajpoeljnijuopciju. Crvenaboja:Kumulativnateinabitrebaladasepromijeniza5procentnihpoenailimanjedabisepromijenilanajpoeljnijaopcija. utaboja:Kumulativnateinabitrebaladasepromijeniza515poenadabisepromijenilanajpoeljnijaopcija. Zelenaboja:Kumulativnateinabitrebaladasepromijenizavieod15poenadabisepromijenilanajpoeljnijaopcija. U sluaji da bi poveanje ili smanjenje teine kriterija dovelo do promjene najpoeljnije opcije, nova najpoeljnija opcija se prikazuje pored obojenogpolja. Grafikoni sa zelenim ili praznim poljima pokazju da su rezultati konkretne ocjene robusni budui da ak ni znaajne promjene u bodovima ili teinamanebipromijenilenajpoeljnijiopcijuurelevantnojkategoriji. INTERPRETACIJA: Sa donjeg grafikona se moe vidjeti da ako bi se teina za kriterij smanjenja GHG emisija poveala za vie od 15 procentnih poena, efikasni dizel motori bi postali napoeljnija tehnoloka opcija. Ukoliko bi se teina kriterija za ivotnu sredinu smanjila za 15% ili vie, efikasni dizel motori bi takoe postali najpoeljnija opcija. Plug in hibridi bi postali najvie rangirana opcija kada bi se teina dodijeljena kod kriterija doprinosa drutvenom razvoju poveala za najmanje 15%. Prema TNAssess MCDA uputstvima, odluka o elektrinim vozilima kao najpoeljnijojopcijimoesesmatratirobusnombuduidaakniznaajnapoveanjailismanjenjaupripisanimteinamaodnosnokumulativnom rezultatunebipromijenilaishodprioritizacije.Ovojeilustrovanozelenombojomilipraznimpoljimanadijagramuzasvakikriterij. 166


Elektrinavozila

Najpoeljnijaopcija

Smanjitikumulativnu teinu Kriterij Poveatikumulativnu teinu

GHGsmanjenje ivotnasredina Ekonomski Socijalni

Efikasnidizelmotori

Efikasnidizelmotori

Pluginhibridi

167

167

Ukupnitrokovi (kapitalni,tekuiiostali)

Ukupnekoristi

Pluginhibridi Elektrinavozila Efikasnidizelmotori Hibridi

180.000.000 393.300.000 330.000.000 681.000.000

168 207 110 143

9,3E07 5,2E07 3,3E07 2,1E07

INTERPRETACIJA: Grafikonnalijevojstraniporedizasvakutehnolokuopcijukoristiiprocijenjenetrokovepovezanesaprimjenomdateopcije. Trokovi su definisani (vidjeti stranice sa informacijama o tehnolokim opcijama) kao investicioni, operativni i ostali trokovi pretpostavljajui realno mogui upliv tehnologije u granicama tehnikog potencijala u periodu od 25 godina. Iznos trokova je prikazan u tabeli na desnoj strani. Graficizakoristikorespondirajusaonimasaranijeprikazanoggrafikonasakoristima(bezprikazadoprinosaraznihkriterijaodnosnobezboja). Hibridi imaju najnii kolinik koristi/ trokovi (to znai da su skupi u odnosu na to kako su koristi od njihove primjene ocijenili uesnici TNA procesa). Plug in hibridi imaju najpovoljniji odnos koristi i trokova. Ovo se moe objasniti iinjenicom da su uesnici TNA procesa procijenili da plugiinhibridiimajunizaktehnikipotencijalzaprimjenuuCrnojGoritedabitakoukupnitrokovizauvoenjeodreenogbrojaovihvozilabili relativnoniski,priemubikoristibileznaajne(drugorangiraneodsvihprioritiziranihtehnologija). 168

Koristipojedinicitroka

168

Prioritizacijapoosnovukoristiitrokova

Grafikonsaodnosomkoristi(crvenibar)iukupnihtrokova(plavibar)itabelasaprocijenjenimtrokovimaibodovanimkoristima

Tehnologija

18 PrioritizacijatehnologijazaJAVNOZDRAVLJE(12.mart2012),kategorijakratkoronih tehnologijavelikogobima

Prioritiziranetehnologijedoprinossmanjenjuosjetljivosti
Bodovi Obrazloenje

Tehnolokeopcije

Sistemzaranoupozoravanje

75

Odravanjeinfrastrukture

Sistemzaranoupozoravanjejeocijenjenkaomjerakojabimoglaznaajnoda doprinesesmanjenjuosjetljivostizdravljaljudinaklimatskepromjene.Ova mjerasesmatralaposebnoznaajnomzaublaavanjeposljedicakojeekstremni vremenskiuslovi(ekstremnevruineihladnoe)imajuzazdravljeljudibilo izazivanjemnovihzdravstvenihtegobabilokomplikovanjempostojeih oboljenjaistanja.Uzdobrusaradnjunadlenihslubiipravovremeno upozoravanjenaekstremneiusloveisavjetovanjeoadekvatnimvidovima ponaanja,posljedicepozdravljemogubitikontrolisaneiznaajnosmanjenea smrtniishodiizbjegnuti. Odravanjeinfrastrukture(zavodosnabdijevanjeiodvoenje/tretmanotpadnih voda)ufunkcijismanjenjaosjetljivostinaklimatskepromjenejeocijenjenokao veomavano,alitakoeikaomjeraijajerealizacijauglavnomvandomena djelovanjajavnozradvstvenogsektora.ZatosuuesniciTNAprocesaovumjeru ocijenilikaoopcijukojabidala(uporeenjusaostalimopcijamauovoj kategoriji)najmanjekoristi. Uuslovimapromijenjeneklimeioekivanogirenjapostojeihipojavenovih zaraznihbolesti,uesniciTNAprocesasuocijenilidabiseuspostavljanjem adekvatnogsistemazanadzorikontrolunadzaraznimbolestimamoglepostii najveekoristizasmanjenjeosjetljivostikadjeupitanjuzdravljeljudi.

Zaraznebolesti

100

Kontrolavodezapie

50

Preduslovzaouvanjezdravljajekonzumiranjehigijenskiispravnevode,jerse natajnainspreavapojavaiirenjecijelognizabolestikojeseprenoseputem vode.Praenjemkvalitetavodezapieinjegovimodravanjemna zadovoljavajuemnivouspreavasestvaranjepovoljnihuslovazarazvoj izazivaabolesti(bakterije,virusi,insekti,itd). 169

169

170

Prioritiziranetehnologijedoprinosouvanjuivotnesredine
Bodovi Obrazloenje

Tehnolokeopcije

Sistemzaranoupozoravanje

Odravanjeinfrastrukture

100

Zaraznebolesti

50

Uspostavljanjesistemazaranoupozoravanjenaekstremnevremenskeuslove bi,pomiljenjuuesnikaTNAprocesa,donijelonajmanjekoristizaivotnu sredinuodsvihopcijarazmatranihuovojkategoriji,buduidabieventualna poboljanjakojabiseostvarilazarazneelementeivotnesredinebilaposrednai malogobima. Adekvatnoodravanjeinfrastrukturejeocijenjenokaomjerakojabidala maksimalnekoristi(uodnosunaostaleovdjerazmatranemjere)zaivotnu sredinu:odravanjevodovodneinfrastrukturebidoprinijeloracionalnom korienjuvodnihresursa,aodravanjesistemazaodvoditretmanotpadnih vodaznaajnomsmanjenjuzagaenjaiouvanjukvalitetavodnihresursa. Kontrolomzaraznihbolestidoprinijelobiseikontroliirenjavektora,tobi donijelodostaznaajnekoristiizaivotnusredinu.Imajuiovouvidu,uesnici TNAprocesasuzaovajkriterijopcijikontrolezaraznihbolestidodijelili50 bodova,ocijenivsijetakokaodvostrukomanjepoeljnuuodnosunaodravanje infrastrukture,aznatnoefektnijuodnosnopoeljnijuodkontrolevodezapie.

Kontrolavodezapie

30

Redovnomkontrolomispravnostivodezapieostvarilebiseodreenekoristiza ivotnusredinu,prijesvegaukazivanjemnaproblemeieventualnupotrebu boljezatiteizvoravodezapie,atakoeiidentifikacijompotrebadasedjeluje naspreavanjeirenjaizazivaabolesti.

Prioritiziranetehnologijedoprinosekonomskomrazvoju
Bodovi Obrazloenje

Tehnolokeopcije

Sistemzaranoupozoravanje

Ekonomskekoristioduspostavljanjasistemazaranoupozoravanjesuprije svegaprepoznateuizbjegavanjutrokovakojimogunastatizbognegativnih uticajaekstremnihvremenskihprilikanazdravlje,aliuporeenjusaostalim mjeramauovojkategorijionesuocijenjenekaonajmanjeznaajne.

170

Odravanjeinfrastrukture

100

Zaraznebolesti

75

Odravanjeinfrastrukturejeocijenjenokaoopcijakojabidalanajveekoristiza ostvarivanjeekonomskihrazvojnihprioritetazbogtogatoseneadekvatna infrastrukturasmatrajednomodkonicazarazvojnekihodprioritetnih ekonomskihsektorauCrnojGori(turizam,poljoprivreda).UesniciTNAprocesa susmatralidabiseodgovorajuimintervencijamanavodovodnoji kanalizacionojmreiostvarileznaajneekonomskekoristi. UesniciTNAprocesasuikontroluzaraznihbolestismatralimjeromkojaje veomaznaajnazapostizanjeekonomskihrazvojnihprioriteta,prijesvegazbog potencijaladasenjomedoprineseodravanjuzdravljaiproduktivnosti stanovnitvaismanjenjueventualnihtrokovalijeenja.

Kontrolavodezapie

95

Kontrolavodezapiejeocijenjenasamoneznatnoniomocjenomod odravanjainfrastrukturekadasurazmatraneekonomskekoristiodprimjene raznihopcija.Visokaocjena(95)jedatazbogtogatoseadekvatnomkontrolom vodezapieiosiguravanjemnjeneispravnostistvarajupreduslovizadalji ekonomskirazvojatakoeseiosiguravajuuslovizaouvanjezdravljai produktivnostistanovnitvaismanjenjeeventualnihtrokovalijeenja(od bolestikojebimoglenastatiusljedkonzumiranjaneispravnevodezapie).

Prioritiziranetehnologijedoprinosdrutvenomrazvoju
Bodovi Obrazloenje

Tehnolokeopcije

Sistemzaranoupozoravanje

50

Odravanjeinfrastrukture

100

Korisitiodprimjeneovemjerezadrutvenirazvojsuocijenjenekaosrednje znaajne.Adekvatnimupozorenjimadaenastupititoplotniilihladnitalasii propratnimsavjetimamoesepomoisvimslojevimastanovnitvadase pripremeireagujuuskladusasopstvenimmogunostima,idatakoizbjegnuili ublaemoguedramatineuticajeekstremnihvremenskihuslovanazdravlje. Odravanjeinfrastrukturejeocijenjenokaonajpoeljnijaopcijaiusmislu doprinosaciljevimadrutvenograzvoja.Ovozbogtogatoseovommjerom moeznaajnopoboljatikvalitetivotasocijalnougroenihgrupaidoprinijeti njihovomukljuivanjuuekonomskeidrutvenetokove.Zasiromanekategorije stanovnitvajekarakteristinodaiveudjelovimanaseljaiobjektimakojiimaju ispodprosjeenesanitarneiuslovevodosnabdijevanja. 171

171

172

Zaraznebolesti

UspostavljanjesistemakontrolezaraznihbolestijepomiljenjuuesnikaTNA procesamjerakojauovojkategorijiimanajmanjipotencijaldadoprinese ostvarivanjuciljevadrutvenograzvoja.

Kontrolavodezapie

75

Poboljanjekontroleispravnostivodezapiejeveomaznaajnozaciljeve drutvenograzvojakakvisusmanjenjesiromatvaiukljuivanjesocijalno marginalizovanihgrupa.Zaovekategorijestanovnitvajeinaekarakteristino dauznaajnojmjerinemajupristupbezbjednomizvoruvodosnabdijevanja,to naglaavapotreburedovnekontrolevodezapie.

Davanjeteinekriterijima

Teina Obrazloenje

Kriterijum

Dajteteinupoboljanju Najmanje Najpoeljnija Razmotrite.. poeljna

Osjetljivost

Odravanje Zarazne infrastrukture bolesti 100

Poboljanjekodosjetljivostiako bisesainvestiranjau 'Odravanjeinfrastrukture' prelonainvestiranjeu 'Kontrolazaraznihbolesti'.

UesniciTNAprocesasusmatralidanajveiznaajzarazlikuizmeunajmanje poeljneinajpoeljnijeopcijeimakriterijasmanjenjaosjetljivostiizbogtoga sumudodijeliteinuod100.Razlogsuvidjeliutometobise,ponjihovom sudu,angaovanjemdodatnihsredstavazarazvojsistemakontrolezaraznih bolestipostiglinajveirezultatiuublaavanjuuticajaKPnazdravljeinajvie ukupnekoristiupodsektorujavnogzdravlja. Kaonajmanjeznaajanocijenjenjekriterijzatiteivotnesredine.Potencija kojiprelazaksanajmanjepoeljnenanajpoeljnijuopcijuimakodovog kriterijaocijenjenjetekkako1/5potencijalakojibiistapromjenaimalakod kriterijazasmanjenjeosjetljivosti.

ivotnasredina

Sistemza Odravanje rano infrastrukture upozoravanje

20

Ekonomski

Sistemza Odravanje rano infrastrukture upozoravanje

Poboljanjekodivotnesredine akobisesainvestiranjau 'Sistemzaranoupozoravanje' prelonainvestiranjeu 'Odravanjeinfrastrukture'. Poboljanjekodekonomskih pitanjaakobisesainvestiranja u'Sistemzaranoupozoravanje' prelonainvestiranjeu 'Odravanjeinfrastrukture'. 75

Drugipoznaajukriterijje,pomiljenjuuesnikaTNAprocesa,bioekonomski kriterijkomesudodijeliliteinuodteinepripisaneosjetljivosti.Ovozbog togatojesmatranodabiodravanjeinfrastrukturekaonajpoeljnijaopcija moglouvelikojmjeridadoprinesepostizanjuciljevaekonomskograzvoja.

172

Isocijalnikriterijjeocijenjenkaoveomaznaajan,teknetomanjeod
65

Socijalni

Zarazne bolesti

Odravanje infrastrukture

Poboljanjekodsocijalnih pitanjaakobisesainvestiranja u'Kontrolazaraznihbolesti' prelonainvestiranjeu 'Odravanjeinfrastrukture'.

ekonomskog.UesniciTNAprocesasunaimesmatralidabiseprelaskomsa kontrolezaraznihbolestikakonajmanjepoeljneopcijenaodravanje infrastrukture(najpoeljnijaopcija)ostvarileznaajnekoristizadrutveni razvojsmanjenjemsiromatvaipoboljanjempoloajamarginalizovanihgrupa stanovnitva.

OBJANJENJE: U ovoj tabeli se daje ocjena teine koju nosi svaki od kriterija kako bi se dodijeljeni bodovi mogli porediti. Razlog za davanje ocjene teine kriterija je to to su bodovi dodijeljeni po osnovu jednog kriterija nezavisni od drugih. Tako na primjer 100 bodova dodijeljenih kod kriterija za ivotnu sredinu nema isti znaaj kao 100 bodova za socijalni kriterij (oni samo predstavljaju, po ocjeni uesnika, najpoeljnije opcije za dati kriterij). Teine se koriste da konvertuju raspone u bodovanju na zajedniku jedinicu mjere. Ova konverzija se vri tako to se za svakikriterijanalizira razlikaizmeunajmanjepoeljneinajpoeljnijeopcijeidonosizakljuakotomekolikojevana tarazlika.Kriterijkojemse dodjeljuljenajveateinajeonajzakogauesnicismatrajudajerazlikaizmeunajmanjepoeljneinajpoeljnijeopcijenajznaajnija. INTERPRETACIJA: U tabeli iznad, uesnici su za svaki kriterij odgovarali na pitanje: kakva bi bila razlika u pogledu koristi ako bi se opredijelili za najpoeljnijunasuprotnajmanjepoeljnojopciji.Kriterijzakojiseovarazlikasmatralanajznaajnijomdobijaojeteinuod100.Narednikriterijza koji se ova razlika smatrala drugom po znaaju dobijao je teinu najbliu prvoocijenjenom kriterijumu, relativno u odnosu na njega, i tako redom. U ovom konkretnom sluaju, uesnici su smatrali da je razlika izmeu najmanje i najvie poeljne opcije bila najznaajnija za smanjenje osjetljivosti, i tom kriteriju su dodijelili teinu od 100. Drugu po znaaju su smatrali razliku izmeu sistema za rano upozoravanje (najmanje poeljna opcija) i odravanja infrastrukture (najpoeljnija) kodekonomskog kriterija i dali su jojteinu od 75 (75% od teinedate kod kriterija za ivotnusredine),itd.

173

173

Socijalni 71 49 56 0 75 65 0 33 75 65

Osjetljivost

Tehnologija Kontrolavodezapie Zaraznebolesti Odravanjeinfrastrukture Sistemzarano upozoravanje Teine

50 100 0 75 100

6 10 20 0 20

ivotnasredina

Ekonomski

176 166 160 108

INTERPRETACIJA:Grafikonnalijevojstranipokazujekumulativnerazvojneiklimatskekoristi(naosnovudodijeljenihbodovaiteina)zasvakuod prioritiziranihtehnologijauovojkategoriji(dokjebrojaniodnosnotabelarniprikazdatnadesnojstrani).Ukupnaduinagrafikakorespondirasa ukupnim zbirom ponderisanih bodova u tabeli desno. Rezultati pokazuju da su dvije prvorangirane tehnologije/ mjere kontrola vode za pie (sa 176 bodova) i kontrola zaraznih bolesti (166 bodova). Razliite boje na graficima pokazuju kako se dolo do ukupnog rezultata odnosno kako svaki od kriterija smanjenje osjetljivosti, koristi za ivotnu sredinu, ekonomiju i drutvo doprinosi ukupnim korisitma. Na primjer, ukupne koristi za kontrolu vode za pie u najveoj mjeri potiu od ekonomskih koristi (ocjena 95) koje bi se ostvarile primjenom ove mjere, dok je ukupnim koristima za kontrolu zaraznih bolesti najvie doprinijela ocjena data za smanjenje osjetljivosti (100). Smanjenje osjetljivosti i ekonomski kriterij su takoe ocijenjeni kao najznaajniji i pripisane su im najvie teine (redom 100 i 75). Doprinos kriterija zatite ivotne sredinedvijemaprioritetnimopcijamajeveomamali. 174

UKUPNO

174

Prioritizacijatehnologijanaosnovukoristi

Grafikonsadoprinosomkriterijaukupnimkoristimaodprioritiziranihtehnologijaitabelasaponderisanimbodovima

Analizaosjetljivosti

OBJANJENJE: Grafikon sa analizom osjetljivosti ilustruje postojanost (robusnost) ocjene o najpoeljnijoj tehnolokoj opciji u odnosu na promjene u teini kriterija. Na vrhu je navedeno ime najpoeljnije opcije iz prioritizacije. Potom su navedeni svi kriteriji i bojama (ili praznim poljima)jeoznaenokolikojerobusnaocjenaonajpoeljnijojopcijiuodnosunapoveanja(nadesnojstrani)ilinasmanjenja(nalijevojstrani)u dodijeljenimteinama.Oznakeimajuslijedeaznaenja: Praznopolje:Nijednapromjenaukumulativnojteininebipromijenilanajpoeljnijuopciju. Crvenaboja:Kumulativnateinabitrebaladasepromijeniza5procentnihpoenailimanjedabisepromijenilanajpoeljnijaopcija. utaboja:Kumulativnateinabitrebaladasepromijeniza515poenadabisepromijenilanajpoeljnijaopcija. Zelenaboja:Kumulativnateinabitrebaladasepromijenizavieod15poenadabisepromijenilanajpoeljnijaopcija. U sluaji da bi poveanje ili smanjenje teine kriterija dovelo do promjene najpoeljnije opcije, nova najpoeljnija opcija se prikazuje pored obojenogpolja. Grafikoni sa zelenim ili praznim poljima pokazju da su rezultati konkretne ocjene robusni budui da ak ni znaajne promjene u bodovima ili teinamanebipromijenilenajpoeljnijiopcijuurelevantnojkategoriji.

INTERPRETACIJA: Sa donjeg grafikona se moe vidjeti da ako bi se teina za kriterij smanjenja osjetljivosti smanjila za vie od 15 procentnih poena, odravanje infrastrukture bi postalo najpoeljnija opcija. Isti ishod (da odravanje infrastrukture zamijeni kontrolu vode za pie kao najpoeljniju opciju) bi se postigao i ukoliko bi se teina za bilo koji od tri kriterija ivotnu sredinu, ekonomski i drutveni razvoj poveala za 15%.Nadrugojstrani,poveanjeteinedodijeljenesmanjenjuosjetljivostizasamo515procentihpoenadovelobidotogadakontrolazaraznih bolestipostanenajpoeljnijaopcijauovojkategoriji.Istiefekat(zaraznebolestibipostalenajpoeljnijaopcija)bisepostigaoismanjenjemteina zaekonomskiisocijalnikriterijza15%ilivie.PremaTNAssessMCDAuputstvima,odlukaokontrolivodezapiekaonajpoeljnijojopcijimoese uslovno smatrati robusnom budui da bi u jednom sluaju smanjenje teine (odnosno kumulativnog rezultata) kriterija za 5 do 15 procentnih poenapromijenilo ishodprioritizacije (to je oznaeno utombojom).Ostale odlukese mogu smatrati robusnim jerak ni znaajna poveanja ili smanjenjaprvobitnododijeljenihteinanebipromijenila konani ishod, to jeje ilustrovanozelenombojom ilipraznimpoljima nadijagramu za ostalekriterije. 175

175

176

Smanjitikumulativnu teinu Kriterij Poveatikumulativnu teinu

Kontrolavodezapie

Odravanje infrastrukture

Osjetljivost ivotnasredina

Zaraznebolesti

Odravanje infrastrukture

Socijalni Ekonomski

Odravanje infrastrukture

Zaraznebolesti

Zaraznebolesti

Odravanje infrastrukture

19 PrioritizacijatehnologijazaVODNERESURSE(12.mart2012),kategorijakratkoronih tehnologijavelikogobima
Bodovi Obrazloenje

Prioritiziranetehnologijedoprinossmanjenjuosjetljivosti

Tehnolokeopcije

Upozorenjeopoplavama

Mapiranje

30

Smanjenjegubitaka

100

Preiavanje

75

Uesnicisusmatralidabiupozorenjeopoplavamanajmanjedoprinijelo smanjenjuosjetljivostivodnihresursanaklimatskepromjene,buduidasu znaajovemjereprevashodnovidjeliunjenompotencijaludapomognekod smanjenjaosjetljivostistanovnitvaiekonomskihsistemanaekstremne hidrolokeuslove. Slinokaoikodupozorenjanapoplave,uesnicisuprepoznaliznaajmapiranja opasnostiodpoplavazazatituljudiidobaraurizinimpodrujima,alisu ocijenilidaznaajnijetakoosjetankadjeupitanjuodravanjeotpornosti vodnihresursanaKP.Utomdijelu(smanjenjeosjetljivostivodnihresursa), prepoznatjepotencijalmapiranjadaomoguiadekvatnuzatituvodoizvorita pajeovojopcijidodijeljenaocjenazaoko2/3niaodmaksimalne. Kadjerijeosmanjenjuosjetljivostivodnihresursanaklimatskepromjene, uesniciTNAprocesasusmatralidasuintervencijezasmanjenjegubitakau sistemimavodosnabdijevanjanajpoeljnijaopcija.Ovozbogtogatobise takvimintervencijamaostvarileznaajneutedevodezapieidoprinijelo ouvanjuovogizuzetnozanajnogresursazakojiseoekujedaebitiizloen velikimpritiscimauuslovimaklimatskihpromjena. Klimatskepromjenedovodedopoveanjasunihperiodakaoidosmanjenja koliinesvjeevodetozaposljedicuimapromjenekvantitativnogi kvalitativnogsastavavodnihresursa.Preiavanjeotpadnihvodaprije isputanjauprirodneprijemnikejepreduslovouvanjadobrogkvalitetavodepa jesamimtimiodizuzetnogznaajazasmanjenjeukupneosjetljivosti.Pored toga,preiavanjemsemoguobezbijeditidodatnekoliinevodezaodreene namjene(npr.korienjeodreenihvrstapreienihtehnikihvodaza navodnjavanjezelenihpovrinaisl.). 177

177

178

Prioritiziranetehnologijedoprinosouvanjuivotnesredine
Bodovi Obrazloenje

Tehnolokeopcije

Upozorenjeopoplavama

25

Mapiranje

Uodnosunazatituivotnesredine,pravovremenoupozorenjeonadolazeim poplavamaimaizvjesnogznaajajersenaosnovunjegaadekvatnim djelovanjemmogupreduprijeditiodreenetetezaivotnusredinuadruge ublaiti(npr.dodatnimosiguravanjemskladitaopasnihsupstancikakobise izbjeglonjihovoprodiranjeuivotnusredinuilisprovoenjemzatitnihmjeraza zatituvrijednihekosistema).Ipak,uporeenjusdrugimopcijamauovoj kategoriji,uesnicisuseopredijelilizaniskuocjenuzaupozorenjeopoplavama. Slinokaoikodupozorenjanapoplave,uesniciTNAprocesasuprepoznali znaajmapiranjaopasnostiodpoplavazazatituivotnesredine,alisukoristi odprimjeneovemjeresmatralinajmanjevanimuodnosunaostalekojesu razmatraneuovojprioritizaciji. Smanjenjegubitakausistemimazavodosnabdijevanjejeveomaznaajnoza racionalnokorienjeresursapasamimtimizazatituivotnesredine.Broj bodovakojijezatododijeljenovojopcijije50,tojeinidrugomnajpoeljnijom (alitakoeiupolamanjevanomuodnosunapreiavanje)uovojkategoriji. PoreddoprinosasmanjenjuosjetljivostivodnihresursanaKP,preiavanjeje takoeveomaznaajnosastanovitazatiteivotnesredineipredstavlja najpoeljnijuopcijuuovojkategorijitehnologija/mjera.

Smanjenjegubitaka

50

Preiavanje

100

Prioritiziranetehnologijedoprinosekonomskomrazvoju
Bodovi Obrazloenje

Tehnolokeopcije

Upozorenjeopoplavama

Mapiranje

45

Iakoranoupozorenjenapoplavemoeznaajnodadoprinesesmanjenju ekonomskihteta,ipakjeprocijenjenodabiovamjeraimalanajmanjiukupni doprinoszaekonomskerazvojnekoristijerseradiomjerikojaseprimjenjuje samoukritinimsituacijamaikojanemauticajanadugoronijeplaniranjei podsticanjeekonomskograzvoja. Zamapiranjerizikaodpoplavajeocijenjenodabidonijelonetoispodpolovine maksimalnomoguihkoristizaekonomskirazvoj.Identifikacijapodrujakojasu izloenarizicimaodpoplavamoedaposluikaodobarosnovzaplaniranje 178

ekonomskograzvojaotpornognaklimatskepromjene,tojepreduslovza ostvarivanjeekonomskihrazvojnihprioritetanaduirok.

Smanjenjegubitaka

70

Smanjenjegubitakausistemimavodosnabdijevanjadoprinijelobiboljem poslovanjupreduzeakojarukovodevodovodimainjihovojprofitabilnosti,to biopetimalopozitivanuticajnarazvojmreeidaljeunapreenjecjelokupnog sistemavodosnabdiejvanja.Ovobigenerisaloznaajnekorisitiizarazvojdrugih ekonomskihgrana,pasuuesniciTNAprocesasmatralidaovuopcijutreba ocijenitivisokimbrojembodovazadoprinosekonomskimrazvojnim prioritetima.

Preiavanje

100

UesniciTNAprocesasuocijenilidabiseprimjenommjeraitehnologijaza preiavanjeotpadnihvodaostvarilenajveekoristizaekonomskirazvoj. Preiavanjejebitnodabisiosiguraloouvanjekvalitetavodnihresursaa samimtiminjihovaraspoloivostuuslovimaklimatskihpromjena,atakoese smatraveomabitnimzadaljirazvojturizma(ouvanjekvalitetavodezakupanje iudrugerekreativnesvrhe).

Prioritiziranetehnologijedoprinosdrutvenomrazvoju
Bodovi Obrazloenje

Tehnolokeopcije

Upozorenjeopoplavama

35

Mapiranje

70

Sistemranogupozoravanjanapoplavepodrazumijevadobrukoordinacijui solidnekapacietevieukljuenihinstitucijaislubi,kaoiorganizovanosti spremnostgraanstvadaadekvatnopostupiusluajuupozorenja.Utom smislu,ovaopcijajeocijenjenakaovanazadrutvenirazvojalinetolikokoliko mapiranjerizikaodpoplavaipreiavanjeotpadnihvoda. Mapiranjeopasnostiodpoplavamoedoprinijetiboljemplaniranjuiorganizaciji naseljaiekonomskihaktivnosti.Nekaoddosadanjihiskustavasapoplavamau CrnojGorisupokazaladaseodreenaneformalnanaseljaidjelovigradovau kojimaivisiromanostanovnitvoupravonalazeupodrujimaizloenim poplavama.Mapiranjeiintegracijapreporukaopotencijalnimefektimapoplava uplaniranjeiizgradnjubiznaajnopomoglodaseunaprijedeusloviivota odreenihmarginalizovanihgrupaidasesmanjerizicikojimasusadaizloeni, 179

179

180

takodajedoprinosoveopcijedrutvenomrazvojuocijenjenkaodostavisok.

Smanjenjegubitaka

Smanjenjegubitakaizmeuostalogpodrazumijevaiboljukontrolunaplate vode,spreavanjeilegalnihprikljuakaislinemjere.Potojeizvjesnoda odreenegrupestanovnitva(siromaniiliekonomskiugroeni)poseuza nekimodovakvihkoraka(neplaanjeraunailinedozvoljenaprikljuenjana mreu)dabirijeilipitanjevodosnabdiejvanja,zakljuenojedabiprimjenaove opcijemogladarezultirainekimdodatnimpristiscimananjihovebudetetako dajeukonanomopcijaocijenjenakaonajmanjepoeljnauovojprioritizaciji. Preiavanjeotpadnihvodasesmatraloopcijomkojanajviemoedoprinijeti drutvenomrazvojuzbogunapreenjauslovaivotastanovnitvaidrugih povezanihkoristi,pajojjeuskladusatimdodijeljennajveibrojbodova.

Preiavanje

100

Davanjeteinekriterijima

Teina Obrazloenje

Kriterijum

Dajteteinupoboljanju Najmanje Najpoeljnija Razmotrite.. poeljna

Osjetljivost

Upozorenje opoplavama

Smanjenje gubitaka

Poboljanjekodosjetljivostiako bisesainvestiranjau 'Upozorenjeopoplavama' prelonainvestiranjeu 'Smanjenjegubitaka'. 50

ivotnasredina

Mapiranje

Preiavanje

Poboljanjekodivotnesredine akobisesainvestiranjau 'Mapiranja'prelona

100

Razlikaizmeunajmanjepoeljneinajpoeljnijeopcijekodovogkriterijaje ocijenjenakaodvostrukomanjevanauodnosunakriterijivotnesredine(a istatakvaocjenajedodijeljenaizaekonomskikriterij).Ovoznaidasuuesnici TNAprocesasmatralidabipoboljanjakojabiseostvarilaprimjenom odabranihopcijazasmanjenjeosjetljivostiimalaistuteinukaoonakojabise ostvarilakodekonomskograzvoja,imajuiuvidugeneralniciljouvanja otpornostivodnihresursanaKP. Najveiznaajzaprilagoavanjenaklimatskepromjeneuoblastivodnih resursapripisanjekriterijuzatiteivotnesredine.Drugimrijeima,smatralose dabikoristiodprelaskasaopcijemapiranja(kaonajmanjepoeljne)naopciju

180

investiranjeu'Preiavanje otpadnihvoda'.

preiavanjaotpadnihvodadonijelonajznaajnijepoboljanjeuodnosuna ostalekriterijeuovojprioritizaciji.

Ekonomski

Upozorenje opoplavama Preiavanje 50

TeinapripisanaekonomskomkriterijugovoridasuuesniciTNAprocesa koristizaekonomskirazvojkojebiseostvarileprimjenomnajpoeljnijeopcije vrednovalikaodrugepoznaaju(ijednakovanekaokoristizasmanjenje osjetljivosti).

Socijalni

Smanjenje gubitaka Preiavanje 25

Poboljanjekodekonomskih pitanjaakobisesainvestiranja u'Upozorenjeopoplavama' prelonainvestiranjeu 'Preiavanjeotpadnihvoda'. Poboljanjekodsocijalnih pitanjaakobisesainvestiranja u'Smanjenjegubitaka'prelona investiranjeu'Preiavanje otpadnihvoda'.

Najmanjateinauovojprioritizaciji(25%odmaksimalne)dodijeljenaje socijalnomkriteriju.Razlogzaovakvuocjenuleiutomebiprelazakna najpoeljnijuopcijudoniodostaskromnapoboljanjakodciljevadrutvenog razvoja(uodnosunapoboljanjakojabiseostvarilakodostalihkriterija)ito biprimjenaodreenihopcijaizovekategorijemjera/tehnologijamogladaima inegativneimplikacijezastabilnostbudetasiromanihiekonomskiugroenih domainstava.

OBJANJENJE: U ovoj tabeli se daje ocjena teine koju nosi svaki od kriterija kako bi se dodijeljeni bodovi mogli porediti. Razlog za davanje ocjene teine kriterija je to to su bodovi dodijeljeni po osnovu jednog kriterija nezavisni od drugih. Tako na primjer 100 bodova dodijeljenih kod kriterija za ivotnu sredinu nema isti znaaj kao 100 bodova za socijalni kriterij (oni samo predstavljaju, po ocjeni uesnika, najpoeljnije opcije za dati kriterij). Teine se koriste da konvertuju raspone u bodovanju na zajedniku jedinicu mjere. Ova konverzija se vri tako to se za svakikriterijanalizira razlikaizmeunajmanjepoeljneinajpoeljnijeopcijeidonosizakljuakotomekolikojevana tarazlika.Kriterijkojemse dodjeljuljenajveateinajeonajzakogauesnicismatrajudajerazlikaizmeunajmanjepoeljneinajpoeljnijeopcijenajznaajnija. INTERPRETACIJA: U tabeli iznad, uesnici su za svaki kriterij odgovarali na pitanje: kakva bi bila razlika u pogledu koristi ako bi se opredijelili za najpoeljnijunasuprotnajmanjepoeljnojopciji.Kriterijzakojiseovarazlikasmatralanajznaajnijomdobijaojeteinuod100.Narednikriterijza koji se ova razlika smatrala drugom po znaaju dobijao je teinu najbliu prvoocijenjenom kriterijumu, relativno u odnosu na njega, i tako redom. U ovom konkretnom sluaju, uesnici su smatrali da je razlika izmeu najmanje i najvie poeljne opcije bila najznaajnija za zatitu ivotne sredine, i tom kriteriju su dodijelili teinu od 100. Druge po znaaju su smatrali razlike kod smanjenja osjetljivosti (upozorenje o poplavamakaonajmanjeismanjenjegubitakakaonajviepoeljnaopcija)iekonomskogkriterija(gdjejeupozorenjeopoplavamabilonajmanje poeljnaapreiavanjenajpoeljnijaopcija)kojimasupripisaliteineodpo50(50%odteinedatekodkriterijazaivotnusredine),itd.

181

181

Socijalni 50 25 35 0 23 18 0 9 50 25

Osjetljivost

Tehnologija Preiavanje Smanjenjegubitaka Mapiranje Upozorenjeopoplavama Teine

38 50 15 0 50

100 50 0 25 100

ivotnasredina

Ekonomski

213 135 55 34

INTERPRETACIJA:Grafikonnalijevojstranipokazujekumulativnerazvojneiklimatskekoristi(naosnovudodijeljenihbodovaiteina)zasvakuod prioritiziranihtehnologijauovojkategoriji(dokjebrojaniodnosnotabelarniprikazdatnadesnojstrani).Ukupnaduinagrafikakorespondirasa ukupnim zbirom ponderisanih bodova u tabeli desno. Rezultati pokazuju da su dvije prvorangirane tehnologije/ mjere preiavanje otpadnih voda (sa 213 bodova) i smanjenje gubitaka u sistemima vodosnabdijevanja (135 bodova). Razliite boje na graficima pokazuju kako se dolo do ukupnog rezultata odnosno kako svaki od kriterija smanjenje osjetljivosti, koristi za ivotnu sredinu, ekonomiju i drutvo doprinosi ukupnim korisitma. Na primjer, ukupne koristi za preiavanje u najveoj mjeri potiu od zatite ivotne sredine (ocjena 100), dok su doprinosi ekonomskog i kriterija smanjenja osjetljivosti znatno manji ali takoe znaajni. Kod smanjenja gubitika kriteriji smanjenja osjetljivosti i zatite ivotne sredine podjednako doprinose ukupnim koristima, a neto manje doprinosi ekonomski kriterij. Kriterij zatite ivotne sredine je u ovoj prioritizacijiocijenjenkaonajznaajnijiipripisanamujeteina100. 182

UKUPNO

182

Prioritizacijatehnologijanaosnovukoristi

Grafikonsadoprinosomkriterijaukupnimkoristimaodprioritiziranihtehnologijaitabelasaponderisanimbodovima

Analizaosjetljivosti

OBJANJENJE: Grafikon sa analizom osjetljivosti ilustruje postojanost (robusnost) ocjene o najpoeljnijoj tehnolokoj opciji u odnosu na promjene u teini kriterija. Na vrhu je navedeno ime najpoeljnije opcije iz prioritizacije. Potom su navedeni svi kriteriji i bojama (ili praznim poljima)jeoznaenokolikojerobusnaocjenaonajpoeljnijojopcijiuodnosunapoveanja(nadesnojstrani)ilinasmanjenja(nalijevojstrani)u dodijeljenimteinama.Oznakeimajuslijedeaznaenja: Praznopolje:Nijednapromjenaukumulativnojteininebipromijenilanajpoeljnijuopciju. Crvenaboja:Kumulativnateinabitrebaladasepromijeniza5procentnihpoenailimanjedabisepromijenilanajpoeljnijaopcija. utaboja:Kumulativnateinabitrebaladasepromijeniza515poenadabisepromijenilanajpoeljnijaopcija. Zelenaboja:Kumulativnateinabitrebaladasepromijenizavieod15poenadabisepromijenilanajpoeljnijaopcija. U sluaji da bi poveanje ili smanjenje teine kriterija dovelo do promjene najpoeljnije opcije, nova najpoeljnija opcija se prikazuje pored obojenogpolja. Grafikoni sa zelenim ili praznim poljima pokazju da su rezultati konkretne ocjene robusni budui da ak ni znaajne promjene u bodovima ili teinamanebipromijenilenajpoeljnijiopcijuurelevantnojkategoriji.

INTERPRETACIJA: Sa donjeg grafikona se moe vidjeti da ako bi se teina za kriterij smanjenja osjetljivosti poveala za vie od 15 procentnih poena, smanjenje gubitaka bi postalo najpoeljnija opcija. Za ostale kriterije nijedna promjena u teini ne bi dovela do promjene najpoeljnije opcije.PremaTNAssessMCDAuputstvima,odlukaopreiavanjuotpadnihvodakaonajpoeljnijojopcijimoesesmatratirobusnombuduida ak ni znaajna poveanja ili smanjenja u pripisanim teinama odnosno kumulativnom rezultatu ne bi promijenila ishod prioritizacije. Ovo je ilustrovanozelenombojomilipraznimpoljimanadijagramuzasvakikriterij. 183

183

184

Najpoeljnijaopcija

Preiavanje

Smanjitikumulativnu teinu Kriterij Poveatikumulativnu teinu

Osjetljivost ivotnasredina Ekonomski Socijalni

Smanjenjegubitaka

184

20 PrioritizacijatehnologijazaPOLJOPRIVREDNOZEMLJITE(13.mart2012),kategorija kratkoronihtehnologijamalogobima
Bodovi Obrazloenje

Prioritiziranetehnologijedoprinossmanjenjuosjetljivosti

Tehnolokeopcije

Terasiranje

Korisnicivode

50

ubrenjeikontrolaplodnosti

70

Navodnjavanje

100

Terasiranjepomaedaseuzemljituzadripotrebnakoliinavoda,toje osnovniuslovdobreproizvodnje.Poredtoga,mjeradoprinosiouvanjukvaliteta poljoprivrednogzemljitatakotoumanjujeerozijuispreavapojaveklizita. Ipak,imajuiuviduogranienipotencijalzaprimjenuovemjere(ugeografskom iusmislupogodnihkultura),uesniciTNAprocesasujeocijenilikaonajmanje poeljnuzasmanjenjeosjetljivosti Udruenjakorisnikavodamoguznaajnodadoprinesusmanjenjuuticaja klimatskihpromjenanapoljoprivreduprimjenomzajednikihmjeraborbeili krozorganizovanjeodgovarajuihprojekata.Znaajudruenjakorisnikavodeza smanjenjeosjetljivostipoljoprivrednogzemljitanaKPjeocijenjenkaoupola manjiodonogkojiimaprimjenamjeranavodnjavanja. Adekvatnimubrenjemsemoeumanjitiuticajtoplotnogivodnogstresa(i njihovogzajednikogdelovanja)nagajenekulture,tj.moguseouvatisvojstva poljoprivrednogzemljitaneophodnazaodravanjeproizvodnje.Dobro snabdijevanjefosforom,kalijumomiazotomosiguravarastirazvojbiljakau uslovimaklimatskihpromjenaipojaavaotpornostbiljakanabolestiitetoine. Navodnjavanjedoprinosiouvanjusvojstavapoljoprivrednogzemljitaasamim timiodravanjupoljoprivredneproizvodnjeuuslovimaKP,kaoioptimizaciji korienjavodnihresurasa(racionalnomupotrebomvode).Zbogviestruko korisnogdjelovanja,aponajprijezboginjenicedaseprimjenomovemjere/ tehnologijenadomjeujegubitakvlanostitojejedanodglavnihnegativnih uticajaKPnapoljoprivrednozemljite,ovojopcijijedodijeljenmaksimalanbroj bodova.

185

185

186

Prioritiziranetehnologijedoprinosouvanjuivotnesredine
Bodovi Obrazloenje

Tehnolokeopcije

Terasiranje

Iakosuprepoznateodreenekoristiodterasiranjazaiovtnusredinu(npr. zatitaoderozijeiklizita),ocijenjenojedajedoprinosovemjere/tehnologije ouvanjuivotnesredinemanjiuodnosunadrugerazmataraneopcijeuovoj prioritiziaciji. Udruenjekorisnikavodemoeznaajnodadoprineseadekvatnomkorienju vodeupoljoprivridi,alisutajznaajauesniciTNAprocesaocijenilikaodvostrko manjiodznaajanavodnjavanja.

Korisnicivode

30

ubrenjeikontrolaplodnosti

100

Navodnjavanje

70

Adekvatnoubrenjemoeznaajnodadoprineseouvanjuivotnesredine, prijesvegaspreavanjemzagaenjepodzemnihvodaprekomjernomupotrebom ubriva.Kontrolaplodnostiobezbjeujeinformacijeotomekojeikakvekoliine ubrivajepotrebnoprimjenjivatiradiouvanjakvalitetapoljoprivrednog zemljita.Ovommjeromsemoepospjeivatiupotrebaorganskihidrugihpo ivotnusredinupovoljnihubriva.Imajuisveovouvidu,opcijajeocijenjena maksimalnimbrojembodova. Zanavodnjavanjejeocijenjenodajetodrugapoznaajumjerazaouvanje ivotnesredineuokviruovekategorije,prijesvegazbogpotencijalada doprineseracionalnomkorienjuvodnihresursaiouvanjukvaliteta poljoprivrednogzemljita.Buduidanavodnjavanjemoeimatiinegativne uticajenaivotnusredinu(erozijazemljita,prekomjernaeksploatacijavode), ovojopcijijedodijeljenzaokotreinumanjibrojbodovaodnajpoeljnijeopcije.

Prioritiziranetehnologijedoprinosekonomskomrazvoju
Bodovi Obrazloenje

Tehnolokeopcije

Terasiranje

30

Kadajerijeoekonomskimefektimaoveopcije,glavnaprednostjetoto terasiranjemoedoprinijetiveimprinosimaiprihodima,naroitouvoarstvui vinogradarstvu.Doprinosekonomskomrazvojusetakoeostvarujuipoosnovu smanjenjatetakojepoljoprivrednozemljitemoetrpjetiuuslovimaklimatskih promjena,alisuipakukupneekonomskekoristiodterasiranjaocijenjenekao 186

znatnonieodkoristioddrugihopcija(kaotosuubrenjeinavodnjavanje).

Korisnicivode

ubrenjeikontrolaplodnosti

80

Navodnjavanje

100

Zaudruenjakorisnikavodejeocijenjenodajetoopcijakojaimanajmanji potencijaldadoprineseciljevimaekonomskograzvoja(uodnosunadrugeovdje razmatraneopcije). Kontrolaplodnostipoljoprivrednogzemljitaiadekvatnoubrenjejeocijenjeno kaonetomanjevanozaostvarivanjeciljevaekonomskograzvojaod navodnjavanja.Vrstekoristibibileisteiukljuilebiveeprinoseiprihodea samimtimiveuprofitabilnostproizvodnjezaindividualnepoljoprivrednike, kaoikoristinamakronivou(razvojpoljoprivrede,smanjenjeuvozahraneisl.). Najveeekonomskekorisitiodsvihopcijaizoveprioritizacije,pomiljenju uesnikaTNAprocesa,moedadonesenavodnjavanje.Iudananjimklimatskim uslovima,znaajandiocrnogorskepoljoprivredneproizvodnje,posebnou centralnomijunomdijeluzemlje,zavisiodnavodnjavanja,aoekujesedae seovezoneiritiipomjeratiuuslovimaklimatskihpromjena.Dovoljnakoliina vlagejepreduslovzaostvarivanjeadekvatnihprinosaasamimtimiza ekonominostproizvodnjenanivougazdinstva.Nanacionalnomnivou, odravanjeipoveanjepoljoprivredneproizvodnjejeveomabitnousmislu smanjenjauvoznezavisnostiidoprinosarazvojupoljoprivredekaojedneod stratekihgranaekonomije.

Prioritiziranetehnologijedoprinosdrutvenomrazvoju
Bodovi Obrazloenje

Tehnolokeopcije

Terasiranje

UesniciTNAprocesanijesuidentifikovaliznaajnedirektnekoristiodprimjene terasiranjazadrutvenirazvojpajetakoovojopcijidodijeljenanajniaocjena.

187

187

188

Korisnicivode

70

ubrenjeikontrolaplodnosti

50

Navodnjavanje

100

Udruivanje,umreavanjeiboljakoordinacijaunutarodreenihgrupa drutvenihakterasuveomaznaajnisaspektarazvojadrutva,iutomsmisluje ocijenjenodauspostavljanjeiradudruenjakorisnikavodemoedadznaajne koristi. Slinokaokodnavodnjavanja,izaubrenjeikontroluplodnostijeocijenjenoda doprinosomouvanjuipoveanjupoljoprivredneproizvodnjeuuslovima klimatskihpromjenatakoedoprinosiostvarivanjuciljevadrutvenograzvoja. Potencijaloveopcijejemeutimocijenjenkaodvostrukomanjiodonogkojiima navodnjavanje. Poredtogatojeocijenjenokaoekonomskinajpoeljnijaopcija,uesniciTNA procesasunavodnjavanjesmatralinajznaajnijomopcijomizapostizanjeciljeva drutvenograzvoja.Omoguavanjemboljihprinosa,navodnjavanjedoprinosi boljemkvalitetuivotaseoskogstanovnitvaiprestinijemdutvenomstatusu zapoljoprivedneproizvoaeodnosnonjihovomosnaivanjuiukljuivanjuu drutvenetokove.

Davanjeteinekriterijima

Teina Obrazloenje
80

Kriterijum

Dajteteinupoboljanju Najmanje Najpoeljnija Razmotrite.. poeljna

Osjetljivost

Terasiranje

Kaotreipoznaajuuovojprioritizacijirangiranjekriterijsmanjenja osjetljivostiipripisanamujeteinazapetinumanjaodmaksimalne(80 bodova).

ivotnasredina

Terasiranje

Poboljanjekodosjetljivostiako bisesainvestiranjau Navodnjavanje 'Terasiranje'prelona investiranjeu'Navodnjavanje'. Poboljanjekodivotnesredine akobisesainvestiranjau ubrenjei 'Terasiranje'prelona kontrola investiranjeu'ubrenjei plodnosti kontrolaplodnosti'.

90

Razlikaizmeunajmanjepoeljne(terasiranje)inajpoeljnijeopcije(ubrenjei kontrolaplodnosti)kodkriterijaivotnesredineocijenjenajekaodrugapo znaaju,tekneznatnoispodrazilikeukoristimakojimabirezultirala poboljanjakodsocijalnogkriterija.

188

Ekonomski

Korisnici vode 70 Poboljanjekodsocijalnih pitanjaakobisesainvestiranja u'Terasiranje'prelona investiranjeu'Navodnjavanje'. Navodnjavanje 100

Poboljanjekodekonomskih pitanjaakobisesainvestiranja Navodnjavanje u'Korisnicivode'prelona investiranjeu'Navodnjavanje'.

Socijalni

Terasiranje

UesniciTNAprocesasuocijenilidaekonomskikriterijima veomaznaajnuali ujednoinajmanju(uporeenjusaostalimkriterijima)uloguuostvarivanju klimatskihirazvojnihciljevazapoljoprivrednozemljite.Drugimrijeima,onisi smatralidabikodovogkriterijaprelazaksanajmanjenanajviepoeljnuopciju daonajmanjeukupnekoristi. Cijeneiveomavanusocijalnufunkcijukojupoljoprivrednaproizvodnja (odnosnopoljoprivrednozemljitekaokljuniresurszaproizvodnju)sadaima ikojuenastavitidaimauuslovimapromjenaklime,ovomkriterijuje pripisananajveateina,tj.ocijenjenojedabiseprelaskomsaterasiranjakao najmanjepoeljneopcijenanavodnjavanje(najpoeljnijaopcija)ostvarile najveeukupnekoristizaklimatskeirazvojneciljevezapoljoprivredno zemljite.Iostalimkriterijimasudodijeljenevisoketeineurasponuod70 do90bodova.

OBJANJENJE: U ovoj tabeli se daje ocjena teine koju nosi svaki od kriterija kako bi se dodijeljeni bodovi mogli porediti. Razlog za davanje ocjene teine kriterija je to to su bodovi dodijeljeni po osnovu jednog kriterija nezavisni od drugih. Tako na primjer 100 bodova dodijeljenih kod kriterija za ivotnu sredinu nema isti znaaj kao 100 bodova za socijalni kriterij (oni samo predstavljaju, po ocjeni uesnika, najpoeljnije opcije za dati kriterij). Teine se koriste da konvertuju raspone u bodovanju na zajedniku jedinicu mjere. Ova konverzija se vri tako to se za svakikriterijanalizira razlikaizmeunajmanjepoeljneinajpoeljnijeopcijeidonosizakljuakotomekolikojevana tarazlika.Kriterijkojemse dodjeljuljenajveateinajeonajzakogauesnicismatrajudajerazlikaizmeunajmanjepoeljneinajpoeljnijeopcijenajznaajnija. INTERPRETACIJA: U tabeli iznad, uesnici su za svaki kriterij odgovarali na pitanje: kakva bi bila razlika u pogledu koristi ako bi se opredijelili za najpoeljnijunasuprotnajmanjepoeljnojopciji.Kriterijzakojiseovarazlikasmatralanajznaajnijomdobijaojeteinuod100.Narednikriterijza koji se ova razlika smatrala drugom po znaaju dobijao je teinu najbliu prvoocijenjenom kriterijumu, relativno u odnosu na njega, i tako redom. U ovom konkretnom sluaju, uesnici su smatrali da je razlika izmeu najmanje i najvie poeljne opcije bila najznaajnija za socijalni kriterijinjemusudodijeliliteinuod100.Drugupoznaajususmatralirazlikuizmeuterasiranja(najmanjepoeljnaopcija)iubrenjaikontrole plodnosti (najpoeljnija) kod zatite iovtne sredine i dali su joj teinu od 90 (90% od teine date kod kriterija za ivotnu sredine). Samo neto malonieocjenesupripisaliznaajukriterijazasmanjenjeosjetljivosti(80)iekonomskogkriterija(70).

189

189

Socijalni

Osjetljivost

Tehnologija Navodnjavanje ubrenjeikontrolaplodnosti Korisnicivode Terasiranje Teine

80 56 40 0 80

63 90 27 0 90

ivotnasredina

70 56 0 21 70

Ekonomski

100 50 70 0 100

313 252 137 21

INTERPRETACIJA:Grafikonnalijevojstranipokazujekumulativnerazvojneiklimatskekoristi(naosnovudodijeljenihbodovaiteina)zasvakuod prioritiziranihtehnologijauovojkategoriji(dokjebrojaniodnosnotabelarniprikazdatnadesnojstrani).Ukupnaduinagrafikakorespondirasa ukupnim zbirom ponderisanih bodova u tabeli desno. Rezultati pokazuju da su dvije prvorangirane tehnologije/ mjere navodnjavanje (sa 313 bodova) iubrenje i kontrola plodnosti (252 bodova). Razliite boje na graficima pokazuju kako se dolo do ukupnog rezultata odnosno kako svaki od kriterija smanjenje osjetljivosti, koristi za ivotnu sredinu, ekonomiju i drutvo doprinosi ukupnim korisitma. Na primjer, kod navodnjavanja najveidoprinos ukupnim koristima imasocijalnikriterij,dokpreostala tri smanjenjeosjetljivosti, ivotna sredina iekonomski manje vie ravnopravno doprinose ukupnom rezultatu. Ovo zbog toga to je kod socijalnog kriterija navodnjavanje ocijenjeno kao najpoeljnija opcija(sa100bodova)asocijalnomkriterijujetakoedatainajveateina.Kodterasiranjakaoposlednjeranigraneopcijeukupnekoristipotiu iskljuivo od doprinosa ekonomskom razvoju to znai da je za sva tri preostala kriterija ova opcija ocijenjena nulom (dakle kao opcija koja najmanjedoprinosiostvarivanjurazvojnihiklimatskihciljevauporeenjusaostalimopcijamaizoveprioritizacije). 190

UKUPNO

190

Prioritizacijatehnologijanaosnovukoristi

Grafikonsadoprinosomkriterijaukupnimkoristimaodprioritiziranihtehnologijaitabelasaponderisanimbodovima

Analizaosjetljivosti

OBJANJENJE: Grafikon sa analizom osjetljivosti ilustruje postojanost (robusnost) ocjene o najpoeljnijoj tehnolokoj opciji u odnosu na promjene u teini kriterija. Na vrhu je navedeno ime najpoeljnije opcije iz prioritizacije. Potom su navedeni svi kriteriji i bojama (ili praznim poljima)jeoznaenokolikojerobusnaocjenaonajpoeljnijojopcijiuodnosunapoveanja(nadesnojstrani)ilinasmanjenja(nalijevojstrani)u dodijeljenimteinama.Oznakeimajuslijedeaznaenja: Praznopolje:Nijednapromjenaukumulativnojteininebipromijenilanajpoeljnijuopciju. Crvenaboja:Kumulativnateinabitrebaladasepromijeniza5procentnihpoenailimanjedabisepromijenilanajpoeljnijaopcija. utaboja:Kumulativnateinabitrebaladasepromijeniza515poenadabisepromijenilanajpoeljnijaopcija. Zelenaboja:Kumulativnateinabitrebaladasepromijenizavieod15poenadabisepromijenilanajpoeljnijaopcija. U sluaji da bi poveanje ili smanjenje teine kriterija dovelo do promjene najpoeljnije opcije, nova najpoeljnija opcija se prikazuje pored obojenogpolja. Grafikoni sa zelenim ili praznim poljima pokazju da su rezultati konkretne ocjene robusni budui da ak ni znaajne promjene u bodovima ili teinamanebipromijenilenajpoeljnijiopcijuurelevantnojkategoriji. INTERPRETACIJA: Sa grafikona ispod se moe vidjeti da ako bi se teina za kriterij zatite ivotne sredine poveala za vie od 15 procentnih poena, ubrenje i kontrola plodnosti bi postalo najpoeljnija opcija. Za ostale kriterije nijedna promjena u teini ne bi dovela do promjene najpoeljnije opcije. Prema TNAssess MCDA uputstvima, odluka o navodnjavanju kao najpoeljnijoj opciji moe se smatrati robusnom budui da ak ni znaajna poveanja ili smanjenja u pripisanim teinama odnosno kumulativnom rezultatu ne bi promijenila ishod prioritizacije. Ovo je ilustrovanozelenombojomilipraznimpoljimanadijagramuzasvakikriterij.

191

191

192

Najpoeljnijaopcija

Navodnjavanje

Smanjitikumulativnu teinu Kriterij

Poveatikumulativnu teinu

Ekonomski Socijalni ivotnasredina

Osjetljivost

ubrenjeikontrola plodnosti

192

21 PrioritizacijatehnologijazaPOLJOPRIVREDNUPROIZVODNJU(13.mart2012),kategorija kratkoronihtehnologijavelikogobima
Bodovi Obrazloenje

Prioritiziranetehnologijedoprinossmanjenjuosjetljivosti

Tehnolokeopcije

Agrobiodiverzitet

80

Korisniciuma

30

Integralnazatita

Njegovanjeiuzgojrazliitihvrstaivarijetetauokviruistevrsteznaajno doprinosismanjenjuosjetljivostinaklimatskepromjenejerpomaebolju adaptiranostivotinjskeibiljneproizvodnjenaizmijenjeneklimatskeuslovei omoguavadasevrstekojevienijesupogodnenadomjestenovim.Veomaje vanoinjegovanjeautohtonihvrstakojeestoimajuboljepredispozicijeza prilagoavanjeodnovihiuvezenihvrsta.Zbogsvegaovoga,opcijijedodijeljen visokbrojbodova(80). Udruivanjeizajednikoodluivanjenanivoulokalnezajedniceupravcuzatite umamoedadoprinesesmanjenjuosjetljivostipoljoprivredneproizvodnjena klimatskepromjenejerseouvanjemumaiadekvatnimkombinovanjemvrstai poljoprivrednogiumskogzemljitamogupostiiveomadobrirezultati(u smisluouvanjailipoveanjaproizvodnje).Ipak,opcijajeniskorangiranau okviruoveprioritizacijejerjeprocijenjenodasupoeljnije(tj.dageneriuveei direktnekoristi)drugeopcijekaotosuobukaproizvoaa,agrobiodiverziteti kombinovanaproizvodnja. Zaintegralnuzatitujeocijenjenodamoeznaajnodoprinijetismanjenju osjetljivosti,aliidaprimjenaovemjereumnogomezavisiodnovihnaunih dostignuaisaznanjaobolestimaitetoinamaijeponaanjeuuslovima klimatskihpromjenanijeuvijekpredvidljivo.Zbognedostatkatakvihinformacija iznanjaovojopcijijedatnajniibrojbodovatoznaidasuuesniciTNA procesasmatralidajenjentrenutnipotencijaldadoprinesesmanjenju osjetljivostinajmanjiodsvihprioritiziranihtehnologija/mjerauovojkategoriji.

193

193

194

Zdravljeivotinja

50

Oekujesedaeirenjevektoraprenosiocabolestiinaroitopoveane temperaturevazduhaposebnopogodititerenesaveimnadmorskimvisinamau CrnojGori,toeimatizaposljedicupoveanoobolijevanjeivotinja.Iztog razlogajeprimjenapreventivnihmjeraocijenjenakaovisokprioritetiovojopciji jedodijeljeno50odukupno100bodova..

Obukazaproizvoae

100

Kombinovanapoljoprivreda

40

Praktinaobukazaproizvoaepromoviebiodiverzitet,ekolokuproizvodnju, zatituivotnesredineikompleksanpristupproizvodnji,tosvezajednodovodi dosmanjenjarizikauproizvodnjiiotvaranizmogunostizasmanjenje osjetljivosti.Praktinaobukejetakoedjelotvorannainprenoenjanovih znanjaiinformacijaoklimatskimpromjenamapoljoprivrednicima.Zbogtogaje ovaopcijaocijenjenakaonajpoeljnija. Primjenomovemjeresemoeznatniosmanjitirizikuproizvodnjinamanjim poljoprivrednimgazdinstvimaipostiiveistepenotpornostinaklimatske promjene.UesniciTNAprocesasusmatralidaovaopcijaimanetovei potencijaldadoprinesesmanjenjuosjetljivostiodudruivanjakorisnikauma, odnosnonetomanjiodmjerazaouvanjezdravljaivotinja.

Prioritiziranetehnologijedoprinosouvanjuivotnesredine
Bodovi Obrazloenje

Tehnolokeopcije

Agrobiodiverzitet

Korisniciuma

50

Iakoagrobiodiverzitetpredstavljajedanodvanihsegmenatabiodiverzitetai samimtimjeodvelikogznaajazazatituivotnesredine,uesniciTNAprocesa susmatralidajetoopcijakojabirezultiralanajmanjimkoristimauodnosuna drugerazmatraneopcije. UesniciTNAprocesasusmatralidaseudruivanjemkorisnikaumai poboljanomkoordinacijomisaradnjommeunjimamoguostvaritiznaajne koristizazatituivotnesredineukontekstupoljoprivredneproizvodnje,prije svegaputemdogovorazaodrivokorienjeumskogipoljoprivrednog zemljitakojigarantujuouvanjekvalitetaovihresursaistvarajupogodne uslovezaodrivuproizvodnje.Znaajoveopcijejeocijenjenkaoupolamanjiu odnosunaintegralnuzatitu. 194

Integralnazatita

100

Integralnomzatitombiljaseupotrebapesticidaidrugihhemikalijazakontrolu tetoinauvelikojmjeriograniavailizamjenjujedrugim,prirodnimmetodama, imesespreavaznaajnozagaenjeivotnesredine.Polazeiodoveinjenice, integralnazatitajevrednovanakaonajpoeljnijaopcijazazatituivotne sredineidodijeljenajojjeocjenaod100bodova.

Zdravljeivotinja

35

Boljakontrolabolestiivotinjaodnosnosprovoenjepreventivnihmjeraza ouvanjenjihovogzdravljaimatakoepozitivneuticajeinarazliiteelemente ivotnesredine.Ipak,znaajoveopcijejeocijenjenjednomtreinomuodnosu nanajpoeljnijuopciju.

Obukazaproizvoae

65

Obukazaproizvoaejetakoevisokorangirana(sa65dodijeljenihbodova) meuopcijamarazmatranimuovojprioritizaciji,jerjeocijenjenodase obrazovanjemupraktinimobukamazaproizvoaemogupostiiznaajna smanjenjepritisakanaivotnusredinu.

Kombinovanapoljoprivreda

85

Zakombinovanuproizvodnjujeocijenjenodajetodrugapoznaajuopcijaiz ovekategorijetehnologija/mjerazaostvarivanjekoristizaivotnusredinu. Kombinovanomproizvodnjomsetitibiodiverzitetiagroekosistemi,aona takoedoprinosiismanjenjuzagaenjaierozije.

Prioritiziranetehnologijedoprinosekonomskomrazvoju
Bodovi Obrazloenje

Tehnolokeopcije

Agrobiodiverzitet

30

Uuslovimaizmijenjeneklime,agrobiodiverzitetmoeimativelikiuticajna ekonomijuzemlje.Primjenomovetehnologije/mjeremoesepostii stabilizacijaprinosaiobezbjeenjedovoljnihkoliinahrane,odnosnopoveanje prihodanapoljoprivrednimgazdinstvima.BrojbodovakojesuuesniciTNA procesadodijeliliovojopcijijenaniovuod1/3maksimalnomoguegbroja bodova.

195

195

196

Korisniciuma

Integralnazatita

65

Zdravljeivotinja

85

Iakoseprimjenomovemjeremoepozitivnouticatinaostvarivanjeekonomskih razvojnihprioritetakakousektorupoljoprivredetakoiusektoru umarstva,ocijenjenojedabionadalanajmanjekoristizaekonomskirazvojod svihopcijarazmatranihuovojprioritizaciji. Integralnomzatitomsepostievisokkvalitetpoljoprivrednihproizvodatoima pozitivanuticajnaprihode,pajeovojopcijidodijeljendostavisokbrojbodova (65).Ekonomskirazvojniprioritetinakojebiprimjenaovemjereimalaznaajne pozitivneuticajesuunapreenjepoljoprivredneproizvodnjeipreredei smanjenjenezaposlenosti. Ovamjeramoedaimaznaajanuticajnatrite,uvoziizvozprehrambenih proizvoda(idaublaipotencijalneproblemevezanezaprehranustanovnitva), pazbogtogaimavelikiekonomskiznaaj.Direktnipozitivniuticajina ekonomskerazvojneprioriteteseostvarujuunapreenjempoljoprivredne proizvodnje,aindirektnismanjenjemnezaposlenosti.Polazeiodovihinjenica, opcijajebiladrugorangiranakodovogkriterija.

Obukazaproizvoae

35

Obukaproizvoaazahtijevaznaajnaulaganjaiutomsmisluseovaopcija,na odreeninainiusmisluekonomskihkoristi,moesmatratiinegativnom. Meutim,ulaganjauobukudoprinosedugoronoisplativijojiboljoj poljoprivrednojproizvodnjiiboljojadaptacijinaklimatskepromjene,takodaje ukupniefekatpozitivan.

Kombinovanapoljoprivreda

100

Kombinovanaproizvodnjajeocijenjenakaonajpoeljnijaocjenakod ekonomskogkriterijazatotodoprinosiodrivostiproizvodnjeimanjih gazdinstavakakvasuuglavnompoljoprivrednagazdinstvauCrnojGori.Uticajna ekonomskerazvojneprioritetesemanifestujekrozotvaranjenovihmogunosti zazapoljavanjekaoikrozukupandoprinospoboljanjupoljoprivredne proizvodnjeiboljojiskorienostituristikihpotencijala.

196

Prioritiziranetehnologijedoprinosdrutvenomrazvoju
Bodovi Obrazloenje

Tehnolokeopcije

Agrobiodiverzitet

Korisniciuma

60

Integralnazatita

35

Zdravljeivotinja

70

Agrobiodiverzitetpomaeoptimizacijibiljneistoarskeproizvodnjeuuslovima promijenjeneklimeiveomajeznaajanzaruralnirazvojipoboljanjepoloaja siromanihslojevastanovnitva,alisuukupnekoristiodprimjeneoveopcije ocijenjenikaonajmanjeznaajniuovojprioritizaciji. Doprinossocijalnimrazvojnimprioritetimakojimogudadajuudruenja korisnikaumamanifestujesekrozjaanjesvijestiiznanjaoklimatskim promjenama,jaanjeulogelokalnihzajednicaipoboljanjausistemuuprave/ donoenjaodluka.Zbogovihrazloga,uesniciTNAsukonkretnuopcijuvisoko rangirali. Primjenaovetehnologije/mjereznaajnobidoprinijelarazvojururalnih podruja,irenjuinformacijaoklimatskimpromjenama,ouvanjuzdravljai slino.Ukonkretnojprioritizaciji,njenznaaj(uodnosunaostaleopcije)je ocijenjenjednomtreinomukupnomoguihbodova. Kontrolazdravljadomaihivotinjadoprinosiostvarivanjusocijalnihrazvojnih prioritetaouvanjemzdravljastanovnitvaipoboljanjemsocioekonomskog poloajaproizvoaaiutrenutnimuslovima,aoekujesedaepozitivniuticaji bitijoznaajnijiuuslovimapromijenjeneklime.Zbogtogajeovaopcija ocijenjenakaojednaodnajznaajnijihzasocijalnikriterijuokviruove prioritizacije.

Obukazaproizvoae

100

Obrazovanjemproizvoaaseporedsmanjenjaosjetljivostiproizvodnjena klimatskepromjenemoeostvaritiipozitivanuticajnasmanjenjesiromatva (poboljanjemsocioekonomskogpoloajaproizvoaa)idoprinosostalim prioritetimadrutvenograzvoja.Zbogtogajeovaopcijaocijenjenanajveim brojembodova.

Kombinovanapoljoprivreda

85

UesniciTNAprocesasutakoevisokovrednovalidoprinosdrutvenomrazvoju odprimjenekombinovaneproizvodnje,cijeneidabiovamjeragenerisala znaajnekoristinanivoulokalnezajednicedoprinoseipoboljanjusocio ekonomskogpoloajaproizvoaa,diversifikacijiizvoraprihoda,udruivanjuu poljoprivrediisl. 197

197

198

Davanjeteinekriterijima

Teina Obrazloenje
35

Kriterijum
Obukaza proizvoae

Dajteteinupoboljanju Najmanje Najpoeljnija Razmotrite.. poeljna

Osjetljivost

Integralnazatita

Najmanjiznaajuovojprioritizacijipripisanjekriterijusmanjenja osjetljivostigdjesuuesniciukupnekoristikojebiseostvarileprelaskomsa najmanjenanajviepoeljnuopcijuocijenilisa35.

ivotnasredina

Agrobiodiverzitet

Integralna zatita 75

Poboljanjekodosjetljivostiako bisesainvestiranjau'Integralna zatita'prelonainvestiranjeu 'Obukazaproizvoae'. Poboljanjekodivotnesredine akobisesainvestiranjau 'Agrobiodiverzitet'prelona investiranjeu'Integralna zatita'.

Ekonomski

Korisniciuma

Kombinovana poljoprivreda 50

Poboljanjekodekonomskih pitanjaakobisesainvestiranja u'Korisniciuma'prelona investiranjeu'Kombinovana poljoprivreda'.

Socijalni

Agrobiodiverzitet

Obukaza proizvoae 100

Poboljanjekodsocijalnih pitanjaakobisesainvestiranja u'Agrobiodiverzitet'prelona investiranjeu'Obukaza proizvoae'.

Drugimpoznaajuocijenjenasupoboljanjakojabisepostiglakodzatite ivotnesredineprelaskomnaintegralnuzatitu,takotojeovomkriteriju pripisano75%teinesocijalnogkriterija.Razlogovakveodlukeleiu injenicidapoljoprivrednaproizvodnjamoedaimaznaajneimplikacijeza ivotnusredinuitobipoboljanjanatomplanudalaznaajneukupne korisiti. Netoniateina(uodnosunakriterijivotnesredine)pripisanaje ekonomskomkriteriju.Poboljanjakojabiseostvarilaza ekonomskerazvojneprioriteteukolikobisesredstvaangaovanazaradi razvojudruenjakorisnikaumaprebacilanakombinovanuproizvodnjusu ocijenjenakaoupolaznaajnauodnosunasocijalnikriterij. UesniciTNAprocesasunajveuteinupripisalisocijalnomkriterijucijenei dajerazlikaukoristimakojebiseostvarileupodsektorupoljoprivredne proizvodnjeprelaskomsanajmanjepoeljneopcijetj.agrobiodiverzitetana najpoeljnijuobukuzaproizvoaekodovogkriterijabilanajvea. Ovakvovrednovanjekriterijadijelomjerezultatznaajnesocijalnefunkcije kojuimapoljoprivredauCrnojGori.

OBJANJENJE: U ovoj tabeli se daje ocjena teine koju nosi svaki od kriterija kako bi se dodijeljeni bodovi mogli porediti. Razlog za davanje ocjene teine kriterija je to to su bodovi dodijeljeni po osnovu jednog kriterija nezavisni od drugih. Tako na primjer 100 bodova dodijeljenih kod kriterija za ivotnu sredinu nema isti znaaj kao 100 bodova za socijalni kriterij (oni samo predstavljaju, po ocjeni uesnika, najpoeljnije opcije za dati kriterij). Teine se koriste da konvertuju raspone u bodovanju na zajedniku jedinicu mjere. Ova konverzija se vri tako to se za svakikriterijanalizirarazlikaizmeunajmanjepoeljneinajpoeljnijeopcijeidonosizakljuakotomekolikojevana tarazlika.Kriterijkojemse dodjeljuljenajveateinajeonajzakogauesnicismatrajudajerazlikaizmeunajmanjepoeljneinajpoeljnijeopcijenajznaajnija. 198

INTERPRETACIJA: U tabeli iznad, uesnici su za svaki kriterij odgovarali na pitanje: kakva bi bila razlika u pogledu koristi ako bi se opredijelili za najpoeljnijunasuprotnajmanjepoeljnojopciji.Kriterijzakojiseovarazlikasmatralanajznaajnijomdobijaojeteinuod100.Narednikriterijza koji se ova razlika smatrala drugom po znaaju dobijao je teinu najbliu prvoocijenjenom kriterijumu, relativno u odnosu na njega, i tako redom. U ovom konkretnom sluaju, uesnici su smatrali da je razlika izmeu najmanje i najvie poeljne opcije bila najznaajnija za doprinos drutvenomrazvoju,itomkriterijusudodijeliliteinuod100.Drugupoznaajususmatralirazlikuizmeuagrobiodiverziteta(najmanjepoeljna opcija)iintegralnezatite(najpoeljnija)kodzatiteivotnesredineidalisujojteinuod75(75%odteinedatekodkriterijazaivotnusredine), itd.

Prioritizacijatehnologijanaosnovukoristi

Grafikonsadoprinosomkriterijaukupnimkoristimaodprioritiziranihtehnologijaitabelasaponderisanimbodovima

Osjetljivost

Tehnologija Kombinovanapoljoprivreda Obukazaproizvoae Zdravljeivotinja Integralnazatita Korisniciuma Agrobiodiverzitet Teine 14 35 18 0 11 28 35 64 49 26 75 38 0 75 50 18 43 33 0 15 50 85 100 70 35 60 0 100
213 201 156 143 108 43

199

ivotnasredina

Ekonomski

Socijalni

UKUPNO

199

200

INTERPRETACIJA: Grafikon na lijevoj strani pokazuje kumulativne razvojne i klimatske koristi (na osnovu dodijeljenih bodova i teina) za svaku od prioritiziranih tehnologija u ovoj kategoriji (dok je brojani odnosno tabelarni prikaz dat na desnoj strani). Ukupna duina grafika korespondira sa ukupnim zbirom ponderisanih bodova u tabeli desno. Rezultati pokazuju da su dvije prvorangirane tehnologije/ mjere kombinovana proizvodnja (sa 213 bodova) i obuka za proizvoae (201 bod). Razliite boje na graficima pokazuju kako se dolo do ukupnog rezultata odnosno kako svaki od kriterija smanjenje osjetljivosti, koristi za ivotnu sredinu, ekonomiju i drutvo doprinosi ukupnim koristima. Na primjer, kod tri prvorangirane tehnologije/ mjere, socijalni kriterij ima najvei doprinos ukupnim koristima, to se takoe vidi i iz visokih poetnih ocjena dodijeljenjih ovim opcijama za doprinos drutvenom ravoju (100zaobukuproizvoaa,85zakombinovanuproizvodnjui70zazdravljeivotinja).Socijalnikriterijjetakoeocijenjenkaonajznaajnijiipripisanamuje najviateina(100).Kodkombinovaneproizvodnje,uukupnomzbiruponederisanihbodovaznaajnouestvujuikriterijizatiteivotnesredineiekonomski kriterij.Slinojeikodobukeproizvoaastimtokodoveopcijeukupnomzbiruviedoprinosikriterijsmanjenjaosjetljivostinegoekonomski.

Analizaosjetljivosti

OBJANJENJE: Grafikon sa analizom osjetljivosti ilustruje postojanost (robusnost) ocjene o najpoeljnijoj tehnolokoj opciji u odnosu na promjene u teini kriterija. Na vrhu je navedeno ime najpoeljnije opcije iz prioritizacije. Potom su navedeni svi kriteriji i bojama (ili praznim poljima) je oznaeno koliko je robusna ocjena o najpoeljnijoj opciji u odnosu na poveanja (na desnoj strani) ili na smanjenja (na lijevoj strani) u dodijeljenim teinama. Oznake imaju slijedeaznaenja: Praznopolje:Nijednapromjenaukumulativnojteininebipromijenilanajpoeljnijuopciju. Crvenaboja:Kumulativnateinabitrebaladasepromijeniza5procentnihpoenailimanjedabisepromijenilanajpoeljnijaopcija. utaboja:Kumulativnateinabitrebaladasepromijeniza515poenadabisepromijenilanajpoeljnijaopcija. Zelenaboja:Kumulativnateinabitrebaladasepromijenizavieod15poenadabisepromijenilanajpoeljnijaopcija. Usluajidabipoveanjeilismanjenjeteinekriterijadovelodopromjenenajpoeljnijeopcije,novanajpoeljnijaopcijaseprikazujeporedobojenogpolja. Grafikonisazelenimilipraznimpoljima pokazjudasurezultatikonkretneocjenerobusnibuduidaakniznaajnepromjeneubodovimailiteinamanebi promijenilenajpoeljnijiopcijuurelevantnojkategoriji.

INTERPRETACIJA: Sa grafikona ispode se moe vidjeti da ako bi se teine za socijalni i kriterij smanjenja osjetljivosti poveale za vie od 15 procentnih poena, obuka za proizvoae bi postala najpoeljnija opcija. Isto bi se postiglo i smanjenjem teina (za vie od 15%) pripisanih kriterijima zatite ivotne sredine i doprinosa ekonomskom razvoju. Da bi integralna zatita postala najpoeljnija opcija morala bi se poveati teina kriterija ivotne sredine za 15% ili vie. Prema TNAssess MCDA uputstvima, odluka o kombinovanoj proizvodnji kao najpoeljnijoj opciji 200

moe se smatrati robusnom budui daak ni znaajna poveanja ili smanjenja prvobitno dodijeljenih teina ne bi promijenila konani ishod, to jejeilustrovanozelenombojomilipraznimpoljimanadijagramuzaostalekriterije.
Kombinovanapoljoprivreda

Najpoeljnijaopcija

Smanjitikumulativnu teinu Kriterij Poveatikumulativnu teinu

Osjetljivost ivotnasredina Ekonomski Socijalni

Obukazaproizvoae

Obukazaproizvoae

Integralnazatita

Obukazaproizvoae

Obukazaproizvoae

201

201

202

22 PrioritizacijatehnologijazaOBALNOPODRUJE(13.mart2012),kategorijakratkoronih tehnologijavelikogobima

Prioritiziranetehnologijedoprinossmanjenjuosjetljivosti
Bodovi Obrazloenje

Tehnolokeopcije

Otpornostnapoplave

Prihranjivanjeplaa

25

Zatitamovarnihpredjela

70

ICZM

100

Sprovoenjemjerazapoveanjeotpornostiobjekatamoeznaajnoda doprinesesmanjenjuosjetljivosti,alikakosutrenutnooblastiizloeneplavljenu odobalnogmorarelativnomaleuCrnojGori,uesnicisuovuopcijusmatralivie relevantnomzabudunostnegozasadanjitrenutak.Utomsmislujeopcija ocijenjenakaonajmanjepoeljnazasmanjenjeosjetljivosti. Primjenomoveopcijesmanjilibiseriziciodobalneerozijeiplavljenja,atakoei socioekonomskirizicipovezanisaKP.Procijenjenojeipakdasuobuhvatiefekti oveopcijedostaogranieni(ufizikomtj.porostornomsmislu)takodaje ocijenjenasajednometvrtinomodmaksimalnomoguegbrojabodova. Zatitaikonzervacijamovarauobalnompodrujuznaajnodoprinosi smanjenjuosjetljivostinaKP,prvenstvenospreavanjemilismanjenjem poplavnihtalasatesmanjenjemerozije.Odetiriopcijerazmatraneuovoj prioritizaciji,zatitamovarnihpredjelajeocijenjenakaodrugorangiranapo znaajuzasmanjenjeosjetljivosti. Primjenommetodaialatkiintegralnogupravljanjaobalnimpodruejm(ICZM) postiglebisepromjeneuplaniranjuiupravljanjuobalnimpodrujemkojebi doveledoznaajnogsamnjenjarizikaodklimatskihpromjenaipospjeilerazvoj naseljaiekonomijenaklimatskiotporannain.Potoseradiosveobuhvatnom pristupupomoukojegseobalnimpodrujemupravljanacjelovitnain,uesnici TNAprocesasuzakljuilidabiovaopcijadalaveekoristiodostalihkojesebave pojedinimaspektimaosjetljivostiuobalnompodruju.

202

Prioritiziranetehnologijedoprinosouvanjuivotnesredine
Bodovi Obrazloenje

Tehnolokeopcije

Otpornostnapoplave

Prihranjivanjeplaa

15

Zatitamovarnihpredjela

90

ICZM

100

Mjerekojesepreduzimajuradipoveanjaotpornostiobjekatanapoplavemogu donijetisasobomiodreenepozitivnauticajenaivotnusredinu,aliseradio koristimamanjegobimapajeovaopcijavrednovanakaonajmanjepoeljna. Prihranjivanjemplaajemoguejeostvaritiodreenekoristizaivotnusredinu (npr.odraavanjestanita)aliovaopcijaimaiodreenibrojnegativnihuticaja naivotnusredinu,ukljuujuizatrpavanjeivotinjaiorganizamakojinastanjuju plae,promjenusastavasedimentaizamuivanjevode.Zbogtogajojje dodijeljenaniskaocjenauovojprioritizaciji. Movarnapodrujadoprinosespontanojadaptacijinapodizanjenivoamorai pruajuznaajneuslugeekosistemakaotosuregulisanjekvalitetavodeiklime, akumulacijasedimenataizagaujuihmaterija,isl.Ovapodrujasu istovremenostanitavelikombrojuptica,riba,mekuacaisisara.Zbogsvega toga,movarnapodrujaimajuvelikizanajzaouvanjekvalitetaivotne sredineuobalnompodrujupasuuesniciTNAprocesavisokovrednovalinjihov doprinoskodovogkriterijaidodijeliliimsamonetomaloniuocjenuodoneza ICZM. Integralnoupravljanjejeocijenjenokaomjerakojabidalanajveekoristiiza ivotnusredinu,buduidajeuosnoviintegralnogupravljanjaouvanje integritetaekosistema.ICZMvodirjeenjimakojagarantujuodrivokorienje resursa,smanjenjezagaenjaisamimtimsmanjenjepritisakanamorskei obalneekosisteme.

203

203

204

Prioritiziranetehnologijedoprinosekonomskomrazvoju
Bodovi Obrazloenje

Tehnolokeopcije

Otpornostnapoplave

Prihranjivanjeplaa

100

Zatitamovarnihpredjela

15

ICZM

75

Primjenaovetehnologije/mjeredoprinijelabizatitidobaraiekonomskih aktivnostiuobalnompodruju,takodasenjenipozitivniuticajimoguoekivati ubuduemperiodukadariziciodplavljenjaobalnogmorapostanuizraeniji. Onajemeutimpovezanaisaznaajnimulaganjima,takodasesmatralodasu ukupnekoristiodoveopcijenajmanjeosjetne,makarusadanjemtrenutku. Prihranjivanjeplaajeocijenjenokaoopcijakojabinajviedoprinijela ekonomskimrazvojnimprioritetima.Ovozbogtogatoturizamuobalnom podrujuuvelikojmjerizavisioddostupnostiplaa,aprihranjivanjemplaase jomoedoprinijetiouvanjuplaneidrugeinfrastrukture(puteva,cjevovoda). Uekonomskomsmislu,glavnidoprinosoveopcijemanifestujesekroz ublaavanjerizikaodpoplavaiobalneerozije,imeonaznaajnodoprinosi zatitiekonomskihdobaraiaktivnosti.Ipak,uesniciTNAprocesasucijenilidaje onamnogoznaajnijaukontekstusmanjenjaosjetljivostiiouvanjaivotne sredine,pasujojkodovogkriterijadodijeliliniskuocjenu. OuvanjemprirodnihresursaivrijednostiobalnogpodrujaICZMdirektno doprinosiekonomskimrazvojnimprioritetima,posebnoboljojiskorienosti turistikihpotencijala,poveanjustandardauplaniranjuigraevinarstvuisl. Ekonomskekoristiodprimjeneovetehnologijesetakoemoguoekivatizbog smanjenjatetaodnegativnihefekataklimatskihpromjenanaobalnopodruje. PotoICZMzahtijevaiangaovanjeznaajnihkapaciteta(ukljuujuiljudske, tehnike,finansijske),opcijanijeocijenjenakaoprvorangiranaalijestekao opcijakojaveomaznaajnodoprinosiekonomskomrazvoju.

Prioritiziranetehnologijedoprinosdrutvenomrazvoju
Bodovi Obrazloenje

Tehnolokeopcije

Otpornostnapoplave

50

Mjerezapoveanjeotpornostinespreavajupoplavealiomoguavajubri povratakuobjekte,normalizacijuivotaismanjenjeteta,pasamimtimdjeluju pozitivnonazajednicepogoenepoplavamaidoprinosepostizanjusocijalnih prioriteta. 204

Prihranjivanjeplaa

35

Zatitamovarnihpredjela

ICZM

100

UesniciTNAprocesasupotencijalnekoristiodprimjeneoveopcijeocijenili jednomtreinomodmaksimalnomoguihkoristi.Prihranjivanjeplaasmanjuje negativneuticajeobalneerozijeiobezbjeujeboljuzatituobalneinfrastrukture idrugihdobara,imeindirektnodoprinosiostvarivanjusocijalnihrazvojnih prioriteta. Zatitamovarnihpodrujauobalnomregionuimapozitivneuticajenalokalne zajednicezbogdoprinosaodrivomupravljanjuprirodnimresursimaismanjenja osjetljivosti,alijeobimikarakterovihuticajaocijenjenkaonajmanjekoristanod svihostalihopcijarazmatranihuovojkategoriji. IZCMpodrazumijevaukljuivanjesvihzainteresovanihstranauproces donoenjaodlukaipodizanjesvijestijavnostio,izmeuostalog,klimatskim promjenama.Zbogtogakaoizbogpromjenausistemuplaniranjakojebiova opcijadonijela,koristizadrutvenirazvojbilebiveomaizraene:ICZMbi doprinioedukacijioklimatskimpromjenama,jaanjusistemauprave, poboljanjustandardaugraevinarstvuismanjenjurizika,isl.

Davanjeteinekriterijima

Teina Obrazloenje

Kriterijum

Dajteteinupoboljanju Najmanje Najpoeljnija Razmotrite.. poeljna

Osjetljivost

Otpornost napoplave ICZM 100

Poboljanjekodosjetljivostiako bisesainvestiranjau'Otpornost napoplave'prelona investiranjeu'ICZM'.

ivotnasredina

Otpornost napoplave ICZM

Poboljanjekodivotnesredine akobisesainvestiranjau 'Otpornostnapoplave'prelona investiranjeu'ICZM'.

90

PolazeiodpretpostavkedajeobalnopodrujeveomaosjetljivonaKPidaod adekvatnihmjeraprilagoavanjazavisiouvanjeprirodneravnoteei ostvarivanjesocijalnihiekonomskihprioriteta,ovomkriterijujepripisana najveateina.UesniciTNAprocesasu,drugimrijeima,smatralidabirazlika ukoristimazaadaptacijunaKPbilanajveaukolikobisenajmanjepoeljna opcijakodkriterijasmanjenaosjetljivostizamijenilanajpoeljnijom. Veomavisokapoboljanjabise,pomiljenjuuesnikaTNAprocesa,ostvarilai usluajuprelaskasamjerazapoveanjeotpornostinapoplavenaICZMkod kriterijazatiteivotnesredine,pajeovomkriterijupripisanateinaod90% najznaajnijegkriterija.

205

205

206

Ekonomski

Otpornost napoplave 65

Prihranjivanje plaa

EkonomskikriterijjesmatrantreipoznaajukodprilagoavanjanaKPu obalnompodrujuipripisanamujeteinaod65.

Socijalni

Zatita movarnih predjela ICZM 50

Poboljanjekodekonomskih pitanjaakobisesainvestiranja u'Otpornostnapoplave'prelo nainvestiranjeu'Prihranjivanje plaa'. Poboljanjekodsocijalnih pitanjaakobisesainvestiranja u'Zatitamovarnihpredjela' prelonainvestiranjeu'ICZM'.

Poboljanjakodsocijalnogkriterijabiimalaokopolovineznaajapripisanog smanjenjuosjetljivosti.

OBJANJENJE: U ovoj tabeli se daje ocjena teine koju nosi svaki od kriterija kako bi se dodijeljeni bodovi mogli porediti. Razlog za davanje ocjene teine kriterija je to to su bodovi dodijeljeni po osnovu jednog kriterija nezavisni od drugih. Tako na primjer 100 bodova dodijeljenih kod kriterija za ivotnu sredinu nema isti znaaj kao 100 bodova za socijalni kriterij (oni samo predstavljaju, po ocjeni uesnika, najpoeljnije opcije za dati kriterij). Teine se koriste da konvertuju raspone u bodovanju na zajedniku jedinicu mjere. Ova konverzija se vri tako to se za svakikriterijanalizirarazlikaizmeunajmanjepoeljneinajpoeljnijeopcijeidonosizakljuakotomekolikojevana tarazlika.Kriterijkojemse dodjeljuljenajveateinajeonajzakogauesnicismatrajudajerazlikaizmeunajmanjepoeljneinajpoeljnijeopcijenajznaajnija. INTERPRETACIJA: U tabeli iznad, uesnici su za svaki kriterij odgovarali na pitanje: kakva bi bila razlika u pogledu koristi ako bi se opredijelili za najpoeljnijunasuprotnajmanjepoeljnojopciji.Kriterijzakojiseovarazlikasmatralanajznaajnijomdobijaojeteinuod100.Narednikriterijza koji se ova razlika smatrala drugom po znaaju dobijao je teinu najbliu prvoocijenjenom kriterijumu, relativno u odnosu na njega, i tako redom. U ovom konkretnom sluaju, uesnici su smatrali da je razlika izmeu najmanje i najvie poeljne opcije bila najznaajnija za smanjenje osjetljivosti, i tom kriteriju su dodijelili teinu od 100. Drugu po znaaju su smatrali razliku izmeu mjera z apoveanje otpornosti na poplave (najmanje poeljna opcija) i integralnog upravljanja (najpoeljnija) kod kriterija zatite ivotne sredine i dali su joj teinu od 90 (90% od teine datekodkriterijasmanjenjaosjetljivosti),itd.

206

Prioritizacijatehnologijanaosnovukoristi

Grafikonsadoprinosomkriterijaukupnimkoristimaodprioritiziranihtehnologijaitabelasaponderisanimbodovima
Socijalni Osjetljivost ivotnasredina Ekonomski UKUPNO 49 81 25 0 100 14 0 90 10 65 0 65 50 0 18 25 50 289 161 121 25

Tehnologija ICZM Zatitamovarnihpredjela Prihranjivanjeplaa Otpornostnapoplave Teine 70 100 90

INTERPRETACIJA: Grafikon na lijevoj strani pokazuje kumulativne razvojne i klimatske koristi (na osnovu dodijeljenih bodova i teina) za svaku od prioritiziranih tehnologija u ovoj kategoriji (dok je brojani odnosno tabelarni prikaz dat na desnoj strani). Ukupna duina grafika korespondira sa ukupnim zbirom ponderisanih bodova u tabeli desno. Rezultati pokazuju da su dvije prvorangirane tehnologije/ mjere ICZM (sa 289 bodova) i zatita movarnih predjela(161bod).Razliitebojenagraficimapokazujukakosedolodoukupnogrezultataodnosnokakosvakiodkriterijasmanjenjeosjetljivosti,koristi za ivotnu sredinu, ekonomiju i drutvo doprinosi ukupnim korisitma. Na primjer, ukupne koristi za ICZM u najveoj mjeri potiu od koristi za smanjenje osjetljivosti (ocjena 100) i zatitu ivotne sredine (takoe ocjena 100, odnosno 90 ponderisanih poena). Smanjenje osjetljivosti je ocijenjeno kao najznaajnijikriterij(teinaod100).Kompletnekoristizaposljednjerangiranuopciju(otpornostnapoplave)potiuodsocijalnogkriterija. 207

207

208

Analizaosjetljivosti

OBJANJENJE: Grafikon sa analizom osjetljivosti ilustruje postojanost (robusnost) ocjene o najpoeljnijoj tehnolokoj opciji u odnosu na promjene u teini kriterija. Na vrhu je navedeno ime najpoeljnije opcije iz prioritizacije. Potom su navedeni svi kriteriji i bojama (ili praznim poljima) je oznaeno koliko je robusna ocjena o najpoeljnijoj opciji u odnosu na poveanja (na desnoj strani) ili na smanjenja (na lijevoj strani) u dodijeljenim teinama. Oznake imaju slijedeaznaenja: Praznopolje:Nijednapromjenaukumulativnojteininebipromijenilanajpoeljnijuopciju. Crvenaboja:Kumulativnateinabitrebaladasepromijeniza5procentnihpoenailimanjedabisepromijenilanajpoeljnijaopcija. utaboja:Kumulativnateinabitrebaladasepromijeniza515poenadabisepromijenilanajpoeljnijaopcija. Zelenaboja:Kumulativnateinabitrebaladasepromijenizavieod15poenadabisepromijenilanajpoeljnijaopcija. Usluajidabipoveanjeilismanjenjeteinekriterijadovelodopromjenenajpoeljnijeopcije,novanajpoeljnijaopcijaseprikazujeporedobojenogpolja. Grafikonisazelenimilipraznimpoljima pokazjudasurezultatikonkretneocjenerobusnibuduidaakniznaajnepromjeneubodovimailiteinamanebi promijenilenajpoeljnijiopcijuurelevantnojkategoriji. INTERPRETACIJA: Sa grafikona ispod se moe vidjeti da bi do promjene u najpoeljnijoj opciji dolo jedino u sluaju kad bi se teina za ekonomski kriterij poveala za vie od 15 procentnih poena. U tom sluaju, prihranjivanje plaa bi postalo najpoeljnija opcija. Za ostale kriterije nijedna promjena u teinine bi dovela dopromjene najpoeljnije opcije. PremaTNAssess MCDA uputstvima, odluka o integralnom upravljanju kao najpoeljnijoj opciji moe sesmatrati robusnom budui daak ni znaajna poveanja ili smanjenja u pripisanim teinama odnosno kumulativnom rezultatu ne bi promijenila ishod prioritizacije. Ovojeilustrovanozelenombojomilipraznimpoljimanadijagramuzasvakikriterij.

208

Najpoeljnijaopcija

ICZM

Smanjitikumulativnu teinu Kriterij Poveatikumulativnu teinu

Ekonomski Socijalni ivotnasredina

Osjetljivost

Prihranjivanjeplaa

209

209

210

23 PrioritizacijatehnologijazaUME(13.mart2012),kategorijakratkoronihtehnologijavelikog obima
Bodovi Obrazloenje

Prioritiziranetehnologijedoprinossmanjenjuosjetljivosti

Tehnolokeopcije

Prevencijapoara

50

Osmatranjeimonitoring

100

Sobziromnauestalostumskihpoarairasprostranjenostopoarenihpovrina tokomposlednjihgodina,ovaopcijajevrednovanakaoveomaznaajnaza smanjenjeosjetljivostiidodijeljenajojocjenaupolamanjaodmaksimalno mogue. UesniciTNAprocesasusmatralidabisejaanjeminformacioneosnoveo stanjuumaiuoenimpromjenamastvoriliuslovizaboljeplaniranjei sprovoenjeadaptacionihmjeraatimeizasmanjenjeosjetljivosti,pasuovu opcijuocijenilikaonajpoeljniju. Planiranjegazdovanjaumajeizvjesnotehnologija/mjerakojomsebitnomoe uticatinasmanjenjeosjetljivostinaKP,alisujeuporeenjusaostalimopcijama razmatranimuovojprioritizacijiuesnicismatralinajmanjekorisnom.

Planiranjegazdovanja

Odrivogazdovanjeumama

75

Odrivimgazdovanjemumamaisprovoenjemmjerazatitesedirektnoutie nakvalitetumaijaasenjihovaprirodnaotpornostnaklimatskepromjene. Polazeiodovihinjenica,koristiodprimjeneoveopcijesuvrednovanesa ukupnomoguegbrojabodova.

210

Prioritiziranetehnologijedoprinosouvanjuivotnesredine
Bodovi Obrazloenje

Tehnolokeopcije

Prevencijapoara

70

Osmatranjeimonitoring

Prevencijapoarajeocijenjenakaovisokokorisnaopcijaikodkriterijazatite ivotnesredine,imajuinaumudasutokomposlednjihgodinaupoarima stradalevelikepovrinekvalitetnihiznaajnihuma. Primjenomoveopcijebisegenerisalekoristizazatitubiodiverziteta,ouvanje kvalitetavodaizemljita,alibioneuglavnombileposrednogkaraktera,paje samaopcijaocijenjenakaonajmanjepoeljnauovojkategorijiupogleduzatite iovtnesredine. Primjenomovetehnologije/mjereosiguravaseodravanjeekolokeravnotee prikorienjuuma.Planiranjegazdovanjatakoepredstavljaprilikudase integriuzahtjevizatiteivotnesredinepajeopcijaocijenjenakaoveoma znaajnakodovogkriterija.

Planiranjegazdovanja

80

Odrivogazdovanjeumama

100

Odrivogazdovanjeumamajeocijenjenokaonajznaajnijaopcijazazatitu ivotnesredine,buduidaseprimjenomkonkretnihmjeraizovogokviratiti biodiverzitetikvalitetuma,igarantajupozitivniuticajiumskihekosistemana drugeelementeivotnesredinenaduirok.

Prioritiziranetehnologijedoprinosekonomskomrazvoju
Bodovi Obrazloenje

Tehnolokeopcije

Prevencijapoara

Osmatranjeimonitoring

70

Ekonomsketetekojenastajuumskimpoarimasuznaajne.Poaritakoe dovodeupitanjeotpornostumanadugirokisamimtimugoravaju ekonomskerazvojnepotencijale.Ipak,buduidaseradiomjerikojaimazacilj dasprijeinastajanjeteta,uesniciTNAprocesasujesmatralinerazvojnom mjeromidodijelilisujojnajmanjibrojbodovakodovogkriterija. Primjenomovetehnologijestvorilibiseuslovizapoboljanoupravljanje umamaiouvanjenjihovevitalnosti,tobizarezultatimaloviestruke ekonomskekoristi.Utomsmislu,opcijajevisokorangiranauodnosunaostaleu ovojkategoriji. 211

211

212

Planiranjegazdovanja

100

Pozitivniuticajiadekvatnogplaniranjauumarstvunaekonomskerazvojne prioriteteukljuujustvaranjepouzdaneosnovezaodrivueksploatacijuumskih resursa(uzimajuiuobziriuticajeklimatskihpromjena),doprinospoveanom zapoljavanju,regionalnomrazvojuislino.Imajuuuviduovakavekoristiod orivogplaniranjagazdovanjaumama,opcijajeocijenjenakaonajpoeljnija.

Odrivogazdovanjeumama

50

Odrivimgazdovanjemumamastvarasesistemkojimseublaavajuposljedice tetnihpojavaispreavanastanakteta,iomoguavakorienjeumananain kojigarantujedugoronuodrivostumskihekosistemairaspoloivostza privrednenamjene.Uskladusatim,ocijenjenesuikoristiodoveopcije (polovinommaksimalnomoguihbodova).

Prioritiziranetehnologijedoprinosdrutvenomrazvoju
Bodovi Obrazloenje

Tehnolokeopcije

Prevencijapoara

Osmatranjeimonitoring

45

Planiranjegazdovanja

75

Ouvanjefunkcijaumaprevencijomumskihpoaradoprinosirazvojulokalnih zajednica,alijetajdoprinosocijenjenkaonajmanjeznaajanuodnosunaostale opcije. Doprinoseiboljemupravljanjuumama,primjenaovetehnologije/mjere generisalabikoristizadrutvenirazvojstvaranjemuslovazasmanjenje siromatvaijaanjesocijalnekohezije,kaoipoboljanjemkvalitetaivotaljudi kojisuvezanizaume.OcjenakojusuuesniciTNAprocesadodijeliliovojopciji kodsocijalnogkriterijabilajenetoniaodpolovinemaksimalnomoguegbroja bodova. Slinokakoizaosmatranjeimonitoring,izaodrivoplaniranjeuumarstvuje ocijenjenodabiznaajnodoprinijelodrutvenimrazvojnimprioritetima stvaranjempreduslovazasmanjenjesiromatva,poboljanjekvalitetaivota ljudikojisuvezanizaumeijaanjesocijalnekohezije,stimtojezakljuenoda ovaopcijaimaznatnojaipotencijaldagenerietakvekoristiodosmatranjai monitoringapajojjeuskladusatimdodijeljenjaiznatnoveaocjena.

212

Odrivogazdovanjeumama

100

Najznaajnijekoristikodovogkriterija,pomiljenjuuesnikaTNAprocesa, donosisprovoenjeodrivoggazdovanjaumamaitokrozdoprinosrazvoju lokalnihzajednica,smanjenjusiromatva,ukljuivanjudrutvenihakteraislino.

Davanjeteinekriterijima

Teina Obrazloenje

Kriterijum

Dajteteinupoboljanju Najmanje Najpoeljnija Razmotrite.. poeljna

Osmatranjei monitoring 50

Osjetljivost

Planiranje gazdovanja

Upolamanjeznaajnim(uodnosunakriterijzatiteivotnesredine)uesnici TNAprocesasuocijenilipoboljanjakojabiseostvarilaprelaskomsanajmanje poeljnenanajpoeljnijuopcijukodekonomskogikriterijasmanjenja osjetljivosti.

ivotnasredina

Osmatranjei monitoring 100

Odrivo gazdovanje umama

Najveateinajepripisanakriterijuzatiteivotnesredinebuduidasu uesniciTNAprocesasmatralidabisepoboljanjimakodovogkriterija ostvarilenajveeukupnekoristizaadatacijunaKPuumarstu.

Ekonomski

Prevencija poara 50

Planiranje gazdovanja

Upolamanjeznaajnim(uodnosunakriterijzatiteivotnesredine)uesnici TNAprocesasuocijenilipoboljanjakojabiseostvarilaprelaskomsanajmanje poeljnenanajpoeljnijuopcijukodekonomskogikriterijasmanjenja osjetljivosti.

Socijalni

Prevencija poara

Odrivo gazdovanje umama

Poboljanjekodosjetljivostiako bisesainvestiranjau'Planiranje gazdovanja'prelona investiranjeu'Osmatranjei monitoring'. Poboljanjekodivotnesredine akobisesainvestiranjau 'Osmatranjeimonitoring'prelo nainvestiranjeu'Odrivo gazdovanjeumama'. Poboljanjekodekonomskih pitanjaakobisesainvestiranja u'Prevencijapoara'prelona investiranjeu'Planiranje gazdovanja'. Poboljanjekodsocijalnih pitanjaakobisesainvestiranja u'Prevencijapoara'prelona investiranjeu'Odrivo gazdovanjeumama'. 75

Socijalnikriterijjetakoesmatranveomaznaajnimidodijeljenamujeteina odmaksimalnomogue.Koristikojebiseostvarileprelaskomsanajmanje poeljnenanajpoeljnijuopcijukodovogkriterijasuvisokovrednovanezbog togatojezaumevezanznaajandiocrnogorskogstanovnitvaitose poboljanjausocijalnimprioritetimakodovihkategorijastanovnitvamogu postiiodgovarajuimintervenicjamauplaniranjuiupravljanjuumamaadase uistovrijemedoprineseostvarivajuklimatskihciljeva.

OBJANJENJE: U ovoj tabeli se daje ocjena teine koju nosi svaki od kriterija kako bi se dodijeljeni bodovi mogli porediti. Razlog za davanje ocjene teine kriterija je to to su bodovi dodijeljeni po osnovu jednog kriterija nezavisni od drugih. Tako na primjer 100 bodova dodijeljenih kod kriterija za ivotnu sredinu nema isti znaaj kao 100 bodova za socijalni kriterij (oni samo predstavljaju, po ocjeni uesnika, najpoeljnije 213

213

Socijalni

Osjetljivost

Tehnologija Odrivogazdovanjeumama Planiranjegazdovanja Osmatranjeimonitoring Prevencijapoari 38 0 50 25 100 80 0 70 25 50 35 0 75 56 34 0 238 186 119 95

Teine

50

100

ivotnasredina

50

Ekonomski

75

214

UKUPNO

214

opcije za dati kriterij). Teine se koriste da konvertuju raspone u bodovanju na zajedniku jedinicu mjere. Ova konverzija se vri tako to se za svakikriterijanalizira razlikaizmeunajmanjepoeljneinajpoeljnijeopcijeidonosizakljuakotomekolikojevana tarazlika.Kriterijkojemse dodjeljuljenajveateinajeonajzakogauesnicismatrajudajerazlikaizmeunajmanjepoeljneinajpoeljnijeopcijenajznaajnija. INTERPRETACIJA: U tabeli iznad, uesnici su za svaki kriterij odgovarali na pitanje: kakva bi bila razlika u pogledu koristi ako bi se opredijelili za najpoeljnijunasuprotnajmanjepoeljnojopciji.Kriterijzakojiseovarazlikasmatralanajznaajnijomdobijaojeteinuod100.Narednikriterijza koji se ova razlika smatrala drugom po znaaju dobijao je teinu najbliu prvoocijenjenom kriterijumu, relativno u odnosu na njega, i tako redom. U ovom konkretnom sluaju, uesnici su smatrali da je razlika izmeu najmanje i najvie poeljne opcije bila najznaajnija za ivotnu sredinu, i tom kriteriju su dodijelili teinu od 100. Drugu po znaaju su smatrali razliku izmeu prevencije poara (najmanje poeljna opcija) i odrivoggazdovanjaumama(najpoeljnija)kodsocijalnogkriterijaidalisujojteinuod75(75%odteinedatekodkriterijazaivotnusredine), itd.

Prioritizacijatehnologijanaosnovukoristi

Grafikonsadoprinosomkriterijaukupnimkoristimaodprioritiziranihtehnologijaitabelasaponderisanimbodovima

INTERPRETACIJA: Grafikon na lijevoj strani pokazuje kumulativne razvojne i klimatske koristi (na osnovu dodijeljenih bodova i teina) za svaku od prioritiziranih tehnologija u ovoj kategoriji (dok je brojani odnosno tabelarni prikaz dat na desnoj strani). Ukupna duina grafika korespondira sa ukupnim zbirom ponderisanihbodova u tabelidesno. Rezultati pokazujuda su dvijeprvorangirane tehnologije/ mjereodrivo gazdovanje umama (sa 238 bodova) i planiranje gazdovanja (186 bodova). Razliite boje na graficima pokazuju kako se dolo do ukupnog rezultata odnosno kako svaki od kriterija smanjenje osjetljivosti, koristi za ivotnu sredinu, ekonomiju i drutvo doprinosi ukupnim korisitma. Na primjer, ukupne koristi za dvije prvorangirane opcije u najveoj mjeri potiu od kriterija zatite ivotne sredine i socijalnog kriterija, to su ujedno i kriteriji kojima su pripisane najvee teine (redom 100 i 75). Prvobitne ocjene za ove kriterije su takoe bile visoke kod prioritetnih opcija: za odrivo gazdovanje, ocjena kod oba kriterija (ivotne sredine i socijalnog) bilaje100bodova,doksuzaplaniranjegazdovanjaocjenebile80zaivotnusredinui75zadoprinosdrutvenomrazvoju.

Analizaosjetljivosti

OBJANJENJE: Grafikon sa analizom osjetljivosti ilustruje postojanost (robusnost) ocjene o najpoeljnijoj tehnolokoj opciji u odnosu na promjene u teini kriterija. Na vrhu je navedeno ime najpoeljnije opcije iz prioritizacije. Potom su navedeni svi kriteriji i bojama (ili praznim poljima) je oznaeno koliko je robusna ocjena o najpoeljnijoj opciji u odnosu na poveanja (na desnoj strani) ili na smanjenja (na lijevoj strani) u dodijeljenim teinama. Oznake imaju slijedeaznaenja: Praznopolje:Nijednapromjenaukumulativnojteininebipromijenilanajpoeljnijuopciju. Crvenaboja:Kumulativnateinabitrebaladasepromijeniza5procentnihpoenailimanjedabisepromijenilanajpoeljnijaopcija. utaboja:Kumulativnateinabitrebaladasepromijeniza515poenadabisepromijenilanajpoeljnijaopcija. Zelenaboja:Kumulativnateinabitrebaladasepromijenizavieod15poenadabisepromijenilanajpoeljnijaopcija. Usluajidabipoveanjeilismanjenjeteinekriterijadovelodopromjenenajpoeljnijeopcije,novanajpoeljnijaopcijaseprikazujeporedobojenogpolja. Grafikonisazelenimilipraznimpoljima pokazjudasurezultatikonkretneocjenerobusnibuduidaakniznaajnepromjeneubodovimailiteinamanebi promijenilenajpoeljnijiopcijuurelevantnojkategoriji.

INTERPRETACIJA: Sa grafikona ispod se moe vidjeti da bi poveanjem teine za kriterij smanjenja osjetljivosti za vie od 15 procentnih poena, osmatranje i monitoring postalo najpoeljnija opcija, odnosno da bi istom promjenom (poveanjem teine) za ekonomski kriterij to postalo planiranje gazdovanja. Za ostale kriterije nijedna promjena u teini ne bi dovela do promjene najpoeljnije opcije. Prema TNAssess MCDA uputstvima, odluka o odrivom gazdovanju umama kao najpoeljnijoj opciji moe se smatrati robusnom budui daak ni znaajna poveanja ili smanjenja u pripisanim teinama odnosno kumulativnom rezultatu ne bi promijenila ishod prioritizacije. Ovo je ilustrovano zelenom bojom ili praznimpoljimanadijagramuzasvakikriterij. 215

215

216

Odrivogazdovanjeumama

Najpoeljnijaopcija

Smanjitikumulativnu teinu Kriterij Poveatikumulativnu teinu

Osjetljivost ivotnasredina Ekonomski Socijalni

Osmatranjei monitoring

Planiranjegazdovanja

217

218

219