Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu Diplomski studij Suvremeno stanovanje

SEMINARSKI RAD

Standard stanovanja i odrivo graenje

(Povratak otPOSanih)

student: Bojan Radoevi mentorica: prof.dr.sc. Alenka Deli Ak.god. 2011./12.

Sadraj
1. Uvod postojee stanje i ciljevi 3 2. Prostorno-funkcionalni elementi .. 3 3. Ekoloko-energetski i tehnoloki elementi ... 4 4. Socioloko-psiholoki elementi .. 6 5. Ekonomski elementi ... 7 6. Zakljuak 7 7. Literatura 8

1. Uvod postojee stanje i ciljevi

Suvremena stambena izgradnja obiljeena je nizom negativnih karakteristika; 'slobodno' trite odreuju to e se i kako graditi, a sama arhitektura odreena je logikom kapitala. Minimalizacija ulaganja i maksimalizacija profita dovode do loije kvalitete stanovanja jer 'poduzetnicima' je potrebna brza i to vea zarada, bez obzira na sve funkcionalne i bio-tehnoloke standarde izgradnje koji im nisu u interesu. Upravo im ovakvo deregulirano trite divljeg kapitalizma najvie i odgovara. Uz loiju kvalitetu dolaze i nepristupane cijene, a uvjeti odrivog graenja se potuju u minimalnim koliinama, koliko je potrebno za dobivanje dozvola. Uz sve to, nova izgradnja potie svojevrsnu izolaciju ljudi; nehumani okolii i urbanistika ureenja stambenih zgrada ubijaju osnovne oblike socijalizacije. U ovakvim uvjetima potrebna je nova dravna strategija razvoja stambenog standarda. Kroz kvalitetne primjere trebalo bi moderirati pravila nekog budueg POS-a. Cjelokupni program promatrao bi se kroz etiri aspekta: prostorno-funkcionalni, ekoloko-energetski i tehnoloki, socioloko-psiholoki, te ekonomski.

2. Prostorno-funkcionalni elementi
U novije vrijeme postojala su tri socijalna programa u Hrvatskoj. Program Drutveno usmjerene stanogradnje (DUSI) zapoeo je 70-ih godina i obuhvaao je pravila o standardima za stan, zgradu i naselje. Zadana povrina dnevnog boravka kao centralne prostorije stana varirala je od 16 m do 25 m, ovisno o broju korisnika. I ostale prostorije, spavaonice (13-14 m za dvije, tj. 7-9 m za jednu osobu), blagovaonica (4-10 m), kuhinja (2-8 m), kupaonica (4.5 m), WC (1.2-1.8 m), izba (2-4 m) i komunikacije (2-12 m) bile su detaljno odreene uvjetima koje su trebale zadovoljiti; pravilna ventilacija, adekvatno osunanje, funkcionalno koritenje prostora. Nakon toga, 90-ih godina se zbog ratnih razaranja i velikog broja prognanika pokrenuo Program zbrinjavanja stradalnika Domovinskog rata. Standard je bio manji nego u DUSI-ju jer se teilo za to brim zbrinjavanjem izbjeglica. Od 2001. do 2004. godine radilo se po Programu drutveno poticane stanogradnje (POS), slinog standarda kao i DUSI, u nekim pogledima sa malo manjim dimenzijama prostorija. Zajedniko svima trima je da su poticani od drave, ali nisu imali zakonsku snagu, ve se vie mogu promatrati kao smjernice koje ovise o dobroj volji investitora hoe li ih uzeti u obzir ili ne. Tokom 2003. i 2004. godine izvedeno je 50-ak zgrada

Sl.1. (lijevo) POS Krapinske Toplice (I.Letilovi, M.Vlahovi) i Sl.2. (desno) POS Cres (I.Ergi, V.Milutin, V.Ili)

po POS-ovom standardu. Meu njima se mogu istaknuti POS-ovi u Krapinskim Toplicama i Cresu. Zgradu u Krapinskim Toplicama (Sl.1.) projektirale su Iva Letilovi i Morana Vlahovi. Potujui parametre Programa, zgrada je projektirana kao niz obiteljskih kua (svaki stan ima svoj ulaz preko galerije) povezan u viestambenu zgradu. Oblikovanje zgrade potivalo je genius loci i lokalnu arhitekturu. Stambeno naselje Brajdi na Cresu (Sl.2.) djelo je Ivane Ergi, Vesne Milutin i Vanje Ili. U stanove se pristupa sa stubita (dva stana na stubite), a u prizemlju su smjeteni javni sadraji koji se isprepliu sa prodorima malih trgova u volumen zgrade. Oblikovanje se zasniva na mediteranskim principima otvorenih prostora. Uz postavljanje osnovnih projektantskih pravila (kojih se treba pridravati), bitan je element i fleksibilnost stanova. Bilo da je rije o apsolutnoj ili relativnoj fleksibilnosti, stan mora moi odgovoriti na promjene tokom vremena. Iako je teko bilo to predvidjeti, projektant mora uzeti u obzir mijene unutar obitelji i drutva. to vie varijacija predvidi i omogui, to e zadovoljiti vei broj korisnika. Jedan od primjera fleksibilnosti je stambeni blok Nikole Baia na Bilom Brigu u Zadru iz 80-ih godina (Sl.3.). Sa ulazom preko terase, tlocrtno je omoguio relativnu fleksibilnost na povrini jednog stana sa izmjenama dnevnih i spavaih dijelova ili njihovim razdvajanjem na vie jedinica. Kod projektiranja fleksibilnih stanova najvie u obzir treba uzeti konstrukciju i raspone.

3. Ekoloko-energetski i tehnoloki elementi

Svaka bi stambena jedinica morala biti ekoloki odriva i energetski samodostatna. U dananjem svijetu pogoenom poetnim utjecajima klimatskih promjena potreba za energijom je sve vea, a potreba za njenim ouvanjem jo vie. Ova se tema moe gledati

Sl.3. Stambeni blok Bili Brig u Zadru arhitekta Nikole Baia, primjer fleksibilnih stambenih jedinica

kroz dva aspekta, smanjenje potrebne energije i postizanje energetske autonomije. Potrebe za energijom e se smanjiti postavom kvalitetne termoizolacije i ostakljenja (preporuljiva upotreba ekolokih materijala, slame, ovje vune, lana, zemlje), upotrebom prirodne ventilacije, ali najvanije od svega, pametnim i racionalnim projektiranjem i oblikovanjem zgrade od poetka projekta (orijentacija, oblik, postava u prostoru i uvaavanje kvalitetnih mikroklimatskih uvjeta). Kako bi se ostvarila energetska autonomija potrebna je instalacija malih energetskih postrojenja koja bi trebala koristiti obnovljive izvore energije (to opet ovisi o geografskoj lokaciji). Koritenje solarne energije moe biti pasivno (oblikovanjem zgrade i orijentacijom poveavaju se toplinski dobici, ali i smanjuje pregrijavanje) i aktivno (solarni paneli za grijanje i fotonaponske elije za proizvodnju elektrine energije). Energija vjetra najbolje se koristi upotrebom vjetrenjaa sa vertikalnom osi, ali i one sa horizontalnom danas proizvode manje buke te se lako instaliraju. Geotermalna energija ima malu iskoristivost za proizvodnju struje, ali zato 70-80% iskoristivosti za grijanje vode. Reciklaom i razvrstanjem otpada moe se koristiti i energija biomase. S obzirom da se sa navedenim izvorima energije moe viestruko premaiti potreba za njom, pomou gorivih elija elektrina energija se pohranjuje kao kemijska i po potrebi regenerira ponovo u struju. Dva su strana primjera; prvi je socijalno stanovanje u Beaufort Courtu, Lillie Road, Fulham koje sadri dvije komponente; prvo, izgradnja zadovoljava niskoenergetske propise (velike debljine izolacije, prirodna ventilacija sa juga i ventiliranje kupaonica i kuhinja radi kontrole vlanosti, niska upotreba energije, maksimalno koritenje prirodnog osvjetljenja, povoljna mikroklima sa sadnjom drvea, te zeleni krovovi), te drugo, izgradnja je montana sa prefabriciranim elementima. Projektanti su Feilden Clegg Bradley Architects (Sl.4.). Drugi projekt je niz kua u Hockertonu, Nottinghamshire, arhitekata Roberta i Brende Vale. Niz prizemnica sa sjeverne je strane nasut zemljanim nasipom dok je jug potpuno ostakljen i otvoren prema van. Time se uva toplina (sjever) odnosno dobiva (jug). Uz oblikovanje i orijentaciju kua, energetskoj uinkovitosti pridonose i trostruko izolirajui prozori te 30 cm termoizolacije. Skuplja se kinica za pie, a otpadna se voda djelomino reciklira, dok dio, proien, odlazi u oblinje jezero. Cjelokupna potreba za strujom zadovoljena je pomou vjetrenjaa i fotonaponskih elija na krovu. Osim to je autonomno u pogledu energije i vode, takoer je samostalno kad je rije o hrani; stanovnici sami proizvode organsku hranu. U usporedbi sa konvencionalnom kuom ovdje se utedi 90% energije (Sl.5.).

Sl.4. (lijevo) Institut za istraivanje okolia Zuckermann, sveuilite East Anglia i Sl.5. (desno) Hockerton, Notthinghamshire

4. Socioloko-psiholoki elementi
Osnovni je cilj jaanje zajednice ime se jaa i svijest o civilnom, odgovornom drutvu. To se postie edukacijom i nauenom kulturom stanovanja, a u tome pomae socioprostorni pristup koji nije jedini, ali je u ovom sluaju najbitniji element. Fokus je na rjeavanju problema zbog kojih je propala zajednica. Na bezlinost suvremenih stambenih zgrada treba odgovoriti identitetom, koji je uostalom i jedan odgovor na kritike modernizma. Monotonost stambenih naselja prekinuti hibridnou, tj. postavljanjem javnih i ostalih sadraja radi poveanja kvalitete stanovanja. Upravo bi naglasak trebao biti na javnim sadrajima, kao i na javnim prostorima gdje bi socijalizacija izbila otuenje. Umjesto zatvaranja u stanove trebalo bi se otvarati prema javnom prostoru (Internet vs. Interplay) koji bi postupnom gradacijom iz javnog postao polujavni i time sigurniji, poput produenog dnevnog boravka privatnog prostora izbrisala bi se kruta granica unutra-van, javno-privatno. Time bi se osvijestilo stanovnike da je taj prostor njima zajedniki i da je o njemu potrebno voditi brigu jer pripada svima njima. Jo jedan faktor zbog kojeg je umrla zajednica, a izvan je arhitekture, je mobilnost. U dananjem globalnom selu gdje nita nije daleko, ali niti blizu, teko je predvidjeti stabilnost zajednice. Sociopolis u Valenciji primjer je pokuaja socijalne integracije stanovnika. Projekt koji je u biti sainjen od vie manjih projekata vie autora osim socijalne komponente obuhvaa ekoloku (ouvanje 'huerta', srednjovjekovnih islamskih vrtova i polja te planiranje novih zelenih povrina) i ekonomsku (socijalno stanovanje po pristupanim cijenama). Poevi od 2003. godine 13 arhitekata i biroa projektiralo je pojedine dijelove, poput uveanog Weisenhofsiedlunga, stvarajui prostor sa sredinjim javnim sadrajima, kolama, sportskim zonama, kulturnim centrima i centrima za mlade (Sl.6.).

Sl.6. Sociopolis, djelo 13 razliitih arhitekata i biroa, smjeteno na rubu Valencije, meu poljima i arapskim huertama

5. Ekonomski elementi
Cijena stana moe se kontrolirati nainom izgradnje. Vie katova znai jeftiniju izvedbu, isto kao i vei broj stanova na stubita. Zgrade sa pliom dubinom e kotati vie, kao i niske zgrade sa galerijama. Postoji niz kriterija koji pokazuju odnos cijene izvedbe sa koliinom odreenih elemenata, a sve je to detaljno proueno upravo u DUSIju, a kasnije preneseno u POS. Ali troak stanovanja ne staje na cijeni izgradnje ve i na trkovima koritenja. Tehniki dobro izvedene zgrade ne bi trebale imati problema sa popravcima, a upotrebom dobrih izolacijskih materijala izgradnja e moda poskupjeti, ali e se zato dugorono isplatiti u manjim raunima za grijanje i struju. Danas prosjena cijena izgradnje stana iznosi 700 /m, a trina cijena stana 1900 /m. POS je sa dravnim subvencijama omoguavao prodaju stanova po cijeni od 640 /m. Oito je potrebna dravna regulacija kako bi se cijene stanova smanjile i postale dostupne graanima, a ekstraprofit sprijeio. Dva su prijedloga budueg financiranja. Drava mora postati glavni investitor na podruju stambene izgradnje kojem e na prvom mjestu biti kvaliteta stanovanja, a cijene bi mogle biti poput POS-ovskih, dijelom subvencionirane od strane drave. Drugi prijedlog bi bio izdvajanje kroz poreze u stambene fondove, praksa kakva je ve postojala, koji bi se dodatno punili dijelom vika vrijednosti koji bi proizaao iz dravne gospodarske proizvodnje, te tako financirala izgradnja stanova. Budui korisnici ne bi plaali za stanove, te bi postali nosioci stambenog prava, dakle korisnici, a ne vlasnici. U sluaju da korisnik eli kupiti stan, trebalo bi se omoguiti kupnja uz izdavanje minimalnih, praktiki beskamatnih, kredita.

6. Zakljuak
Cilj je pomou ove etiri toke osmisliti i provesti plan izgradnje optimalnog suvremenog stanovanja, energetski samoodrivog i ekoloki prihvatljivog, hibridnih funkcionalnih formi sa fleksibilnim stambenim jedinicama, u okolini koja e poticati obnovu osnovnih oblika zajednice te sa ekonomski prihvatljivim i pristupanim cijenama. Logino je da se u praksi pojedine toke ponitavaju, primjerice upotrebom kvalitetnih termoizolacijskih materijala poveava se cijena, a koritenjem prirodne ventilacije kao najpogodnije smanjuje se energetska uinkovitost. Bez obzira na sve, adekvatan stan je osnovno pravo svakog ovjeka, i svaka funkcionalna drava bi trebala svojim graanima omoguiti kvalitetan stambeni prostor bez obzira na cijenu, sa naglaskom na ekolokoj komponenti i socioprostornom pristupu. Budui program stambene izgradnje trebao bi maksimalno pokuati povezati sve komponente. Sa zakonskom snagom trebao bi postati standard izgradnje, ali sa uvijek otvorenim mogunostima poboljanja pojedinih dijelova. Ne pogoranja.

7. Literatura

Galijaevi, Teufik; Joi, Mladen; Vlahovi, Dragomir Maji, Zgrade drutveno poticane stanogradnje, Sveuilite u Zagrebu, Arhitektonski fakultet, Zagreb, 2006. Guallart, Vicente, Sociopolis: Project for a City of the Future, ACTAR, Be, 2005. Kneevi, Grozdan, Viestambene zgrade, Tehnika knjiga, Zagreb, 1986. Kneevi, Grozdan; Kordi, Ivo, Stambene i javne zgrade, Tehnika knjiga, Zagreb, 1972. Smith, Peter F., Architecture in a Climate of Change, Butterworth-Heinemann Ltd., Oxford, 2001.