Osnove Informacionih Tehnologija

Praktikum
Osnove Informatike
OSNOVE INFORMATIKE
PRIRUNIK UZ PREDMET OSNOVE INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA
by Dr Latinovi Tihomir
design: Latinovi Milan
Praktikum
Osnove Informatike
1.TO JE PC RAUNAR ?
Raunar je elektroniki ureaj koji slui za automatsku obradu podataka. Raunar operira iskljuivo s digitalnim podacima ( kombinacije digitalnih brojeva 0 i 1 ). PC Raunar je vrsta raunari koje slui za privatnu upotrebu ( PC = personal computer tj. osobno Raunar ), a na tritu se prvi put pojavljuje 1981. godine. PC kompatibilna raunari su u svijetu najvie u upotrebi i postala su standard za najiru upotrebu.
2.TO JE HARDVER I SOFTVER ?

Hardver su fiziki dijelovi od kojih se sastoji Raunar. To su svi elektroniki sklopovi i komponente , mehaniki i elektromehaniki dijelovi i ureaji koji ine Raunar. Za razliku od hardvera , softver ine programi koji se fiziki ne mogu opipati. Softver se pohranjuje na memorijskim jedinicama ( diskovi, diskete, CD i dr. ) u digitalnom obliku. Hardver i softver su dvije povezane raunarske cjeline bez kojih Raunar ne moe raditi. Na dananjem stepenu tehnologije softver predstavlja znaajniju komponentu od hardvera.
3.SASTAVNI DIJELOVI RAUNARI

Osnovni dijelovi PC raunara su: sistemska (centralna) jedinica, monitor , tastatura i mi.
3.1. SISTEMSKA JEDINICA
Sistemska jedinica je osnovni dio svakog PC raunari i ona zapravo predstavlja Raunar u uem smislu rijei. Sastoji se od sljedeih logikih cjelina :
Praktikum
Osnove Informatike
Kuite je limena kutija u kojoj su smjeteni svi ostali dijelovi sistemske jedinice. Na kuitu se nalaze tipke POWER koja slui za paljenje raunari i tipka RESET koja se koristi kad Raunar zablokira. Ureaj za napajanje slui za pretvaranje mrenog napona na niski napon na kojem radi Raunar. Matina ploa je centralni dio raunari. Na njoj se nalaze procesor (mozak cijelog raunara) , utori za umetanje kartica vanjskih ureaja , utori za memorijske kartice , bios ip i razni drugi elektroniki sklopovi koji to povezuju. Memorijske kartice sadre RAM memoriju raunari. To je radna memorija koja se moe proirivati i na taj nain se poveava brzina rada raunari. Grafika kartica pretvara raunarske digitalne signale u analogne video signale prikladne za prikaz na monitoru. Grafike kartice se razlikuju prema rezoluciji , broju boja , brzini i koliini memorije.
vrsti
disk je ureaj koji koristi magnetski medij za pohranu digitalnih podataka. Disk je
fiksno ugraen u sistemskoj jedinici. Na njemu se nalazi sav softver koji koristimo na raunalu. Disketni pogon je ureaj za smjetaj i rad disketa. Osim navedenih esto sreemo jo neke dodatne dijelove, kao to je mrena kartica, modem, TV kartica , zvuna kartica i dr.
3.2. MONITOR Monitor je ureaj koji slui za prikazivanje slike. On nam omoguuje komunikaciju s Raunarm i prikazivanje rezultata rada. Korisnik PC raunari najvie vremena provodi gledajui u monitor i zbog toga je vrlo bitna kvaliteta slike koja se prikazuje. Monitori imaju veu rezoluciju (gustou tokica) od televizora pa samim tim i kvalitetniju sliku. Za ugodno gledanje slike vrlo je vana veliina monitora. Ona se izraava u inima, a danas se najvie sreemo s 15 i 17 monitorima. Druge vane karakteristike su razmak toaka, rezolucija, vertikalna i horizontalna frekvencija.
Praktikum
Osnove Informatike
Monitori isijavaju odreena zraenja koja se do sada nisu pokazala opasnim za ljudsko zdravlje. Ipak, postoje strogi kriteriji za dozvoljeni nivo zraenja monitora te je potrebno da monitori imaju oznaku LR (low radiation). Monitori sa katodnom cijevi se upotrebljavaju za stolna raunari dok prijenosna rade s LCD ekranima.
3.3. TASTATURA Slui za unos podataka u Raunar. Dananje tastature imaju standardno 105 tipke, a raspored slova odgovara rasporedu na pisaoj maini. Pojedine zemlje imaju raspored tipki prilagoen za slova i znakove karakteristine za tu zemlju. Esc slui za izlazak odnosno odustajanje od nekog izbornika ili naredbe F1-F12 funkcijske tipke za brzo pokretanje nekih naredbi RAZMAKNICA za umetanje razmaka u tekstu Enter za pokretanje naredbe ili prelazak u novi red prilikom pisanja teksta TAB tipka za ubacivanje veeg razmaka u tekst
- tipka za brisanje
Caps Lock tipka za ukljuivanje stalnog pisanja velikih slova Shift tipka za pojedinano pisanje velikih slova ili znakova iznad brojeva Ctrl,Alt u kombinaciji s drugim tipkama za specijalne efekte Windows pokree startni izbornik Insert tipka za ukljuivanje i iskljuivanje pretipkavanja teksta Home tipka za skok kursora na poetak retka End tipka za skok kursora na kraj retka Page Up tipka za skok kursora za jednu stranicu prema gore Page Down - tipka za skok kursora za jednu stranicu prema dolje Delete tipka za brisanje znaka ispred kojeg se trenutno nalazi kursor Strelice za pomicanje kursora u eljenim smjerovima Print Screen spremanje slike cijelog ekrana u posebnu memoriju Scroll Lock tipka za blokiranje listanja sadraja ekrana Pause/Break privremeno zaustavljanje ili prekid odreene akcije na raunalu Num Lock tipka za ukljuivanje i iskljuivanje brojane tastature
Praktikum
Osnove Informatike
3.4 MI Mi je ureaj koji slui za pokazivanje po ekranu. Pomou njega se pokreu programi i naredbe , premjetaju objekti , crta , biraju opcije i dr. Najvei broj akcija se izvodi lijevom tipkom mia . Desna tipka mia koristi se samo za specijalne akcije. pokazivanje jednostruki klik na lijevu tipku (oznaavanje objekta ili pokretanje naredbe iz izbornika) dvostruki klik na lijevu tipku (pokretanje programa, otvaranje direktorij, pokretanje datoteka i sl.) premjetanje objekata obuhvaanje vie objekata pomou lasa
3.5 PISA Pisa je ureaj koji slui za ispis tekstualnih i grafikih informacija iz raunari na papir. Prema tehnologiji rada dijele se na tri vrste : Matrini pisai rade najstarijom tehnologijom slinom kao mehaniki pisai strojevi. Nedostatak im je da su spori , buni i daju najslabiju kvalitetu otiska. Prednost im je da mogu istovremeno pisati vie kopija ako se koristi indigo papir, te se koriste u uredima gdje se zahtijeva ispis u vie primjeraka. Tintni pisai koriste glavu za pisanje koja se sastoji od tankih cjevica koje prskaju tanki mlaz tinte na papir. U odnosu na matrine puno su tii, bri i daju kvalitetan otisak u boji, te su najraireniji. Laserski pisai su najkvalitetniji i najskuplji. Rade na slinom principu kao fotokopirni ureaj, te su najbri, najtii i daju najbolji otisak, ali kao i tintni ne mogu koristiti indigo papir. matrini (iglini) pisai tintni (InkJet) pisai laserski pisai
Praktikum 3.6. SKENER
Osnove Informatike
Ureaj za digitalizaciju slika ili tekstova koji se nalaze na papiru ili nekoj drugoj podlozi. Digitalizirana slika se prenosi u memoriju raunari da bi se mogla pomou softvera dalje obraivati. Karakteristika koja najvie utjee na kvalitetu skenera je rezolucija .
3.7. MODEM Modem je ureaj koji slui za komuniciranje izmeu dva udaljena raunari putem telefonske linije. Izrauju se u vanjskoj i unutranjoj izvedbi. Karakteristika koja najvie utjee na kvalitetu modema je brzina prijenosa podataka.
3.8. MEMORIJE Memorije slue za pohranu digitalnih podataka. Korisnik PC raunari operira sa sljedeim memorijama: 1.vrsti disk 2.diskete 3.CD-i 4.RAM (radna memorija) RAM je privremena memorija (gaenjem raunari RAM se potpuno isprazni) , a ostale spadaju u trajne memorije. Traje memorije ne ovise o napajanju elektrinom energijom. Podatci se trajno
uvaju u magnetskom ili u mehanikom obliku.
vrsti
disk je ureaj koji koristi magnetski medij za pohranu podataka. Spada u stalnu,
unutarnju memoriju PC raunari. Na njemu se nalaze svi programi i ostali digitalni podaci koje koristimo na raunalu. Osnovna mu je karakteristika njegov kapacitet koji se mjeri u GB. Disketa je stalna , prijenosna memorija koja koristi magnetski medij za pohranu podataka. Danas su u upotrebi diskete promjera 3,5 ina kapaciteta 1,44 MB. Kod disketa se treba pridravati slijedeih uputa: -diskete drati dalje od magneta -ne izlagati visokim temperaturama -ne polijevati tekuinama -uvati od lomova , savijanja i drugih mehanikih oteenja
Praktikum
Osnove Informatike
Kompaktni disk (CD) u odnosu na disketu ima slijedee prednosti: veliki memorijski kapacitet, pouzdanost i dugotrajnost zapisa. esti naziv je i optiki disk jer se digitali podaci zapisuju optiki, pomou laserske zrake.
JEDINICA ZA TRAJNU POHRANU Disketa CD-ROM DVD-ROM Tvrdi disk
KAPACITET PRIBLIAN BROJ STRANICA TEKSTA 1.44 MB 650- 700 MB 4.7-17 GB 40 GB 290 140 000 940 000- 3 400 000 8 000 000
Praktikum
Osnove Informatike
4. ORGANIZACIJA PODATAKA U MEMORIJAMA

Svi digitalni podaci koji se nalaze na memorijskim jedinicama moraju se logiki organizirati. Podaci su organizirani u datoteke, a datoteke se radi bolje preglednosti smjetaju u mape. Datoteka je skup digitalnih podataka koji predstavljaju konkretan sadraj (tekst, slika i dr.) i ima jedinstveno ime pod kojim se vodi. Direktorij je okvir u koji se smjetaju datoteke radi organizacije i bolje preglednosti. U direktoriju se mogu nalaziti datoteke i manji direktorijipe, mogu sadravati jo manje direktorije. Cijela struktura grananja direktorija naziva se stablo direktorija. Put koji treba prijei po granama a one
(direktorijma) do eljene datoteke naziva se staza.
Primjer organizacije podataka na tvrdom disku:
Praktikum
Osnove Informatike
5. PROGRAMSKA OPREMA RAUNARI

Program je skup digitalnih podataka koji ina funkcionalnu cjelinu i se sastoji od jedne ili vie meusobno povezanih datoteka. Programi se dijele prema svojoj namjeni odnosno prema vrsti posla koji se pomou njih obavlja. Osnovni program svakog PC raunari je operativni sistem , a ostali programi koji slue za specijalnu namjenu nazivaju se korisniki programi ili aplikacije. Postoji itav niz programa razliite namjene te emo spomenuti samo neke.
5.1 OPERATIVNI SISTEMI Njihova osnovna zadaa je ostvarivanje svih potrebnih preduslova za rad korisnikih programa. Kvalitetan operativni sistem osigurava pouzdan i ugodan rad na raunalu. Operativni sistem sastoji se od vie pojedinanih programa koji ine jednu cjelinu i aktivira se neposredno nakon ukljuivanja raunari , a prije svih drugih programa. Jedan dio operativnog sistema ostaje trajno aktivan u radnoj memoriji dok se ostatak aktivira prema potrebi. Rad operativnog sistema moe se predoiti kao neprekidni nadzor nad svim elementima hardverske konfiguracije u oekivanju nekog zahtjeva od korisnika, ili od aplikacije koja se izvrava na raunalu. Od pojave PC raunari do danas napravljene su brojne verzije operativnih sistema za tu vrstu raunari , a navesti emo najrairenije: DOS je stari operativi sistem koji je radio u tekstualnom modu i imao je vrlo ograniene mogunosti. Windows 3.1. je prvi operativni sistem s grafikim okruenjem koji je uklonio veinu
nedostataka DOS-a , meutim i sam je imao brojne nedostatke. Windows 95 je grafiki operativni sistem za PC raunari koji je uveo novo, puno ugodnije grafiko okruenje i jednostavniji rad za poetnike. Windows 98 je trenutno najraireniji operativni sistem za PC raunari, a glavna mu je prednost podrka za brojne hardverske ureaje i prilagoenost internetu. Windows XP je najnoviji operativni sistem s najdotjeranijim okruenjem i jo veom podrkom za razne hardverske ureaje iji se rad integrira s operativnim sistemom. Zahtijeva procesor radnog takta bar 400 MHz i minimalno 128MB RAM memorije.
Praktikum
Osnove Informatike
5.2. PROGRAMI ZA OBRADU TEKSTA Pisanje i obrada teksta je najei posao za koji se koristi PC Raunar. Lakoa koritenja i brojne mogunosti najnovijih programa za obradu teksta dovedene su gotovo do savrenstva. Najpopularniji program za obradu teksta je Microsoft Word, koji je dio programskog paketa Office. Zadnje dvije verzije Office-a ( ver. 2000HR i ver. XP) lokalizirane su i na hrvatski jezik.
5.3. PROGRAMI ZA TABLINE PRORAUNE Slue nam za izradu , oblikovanje i proraunavanje tablinih podataka i grafiko prikazivanje tablinih podataka. Najvie se koriste u ekonomskim proraunima, za izradu trokovnika , trgovakih kalkulacija, obrauna plata i sl. Najpopularniji program za tabline proraune je Excel koji je takoer dio paketa Microsoft Office.
5.4. GRAFIKI PROGRAMI Oni slue za izradu i obradu slika na raunalu. Pod slikom se podrazumijeva svaki grafiki objekt kao to je fotografija , ilustracija, nacrt , grafikon i sl. Postoji velik broj grafikih paketa ,a najpoznatiji su CorelDraw i Adobe Photoshop.
5.5. ANTIVIRUSNI PROGRAMI Jedan od najveih problema s kojima se korisnik PC raunara moe susresti je zaraza njegovog raunara nekim od raunarskih virusa. Raunarski virusi su programi napisani s namjerom da unite podatke na disku ili da pokvare funkcioniranje nekog programa. Prenose se s raunari na Raunar posredstvom disketa , kompaktnih diskova ili Interneta, skriveni unutar podataka koji se kopiraju na
vrsti disk. Danas je poznato vie od 10000 razliitih raunalnih virusa.
Postoji niz antivirusnih programa, no budui da potrebno je i njih vrlo esto obnavljati.
se svakodnevno pojavljuju novi virusi
10
Praktikum
Osnove Informatike
6.1 Obrada podataka Ljudi ve hiljadama godina pohranjuju, razmjenjuju i obrauju podatke koristei pri tome razna pomagala i ureaje. Zadnjih nekoliko stoljea mogunosti u tom pogledu znaajno su porasle. Spomenimo izum tiskarskog stroja 1450. godine, te izume fotografije 1826. godine i telegrafije 1837. godine. Vrhunac je dostignut masovnom proizvodnjom elektronikih digitalnih raunari u drugoj polovici 20. stoljea. Nauka koja se bavi razvojem i upotrebom ureaja i postupaka za obradu podataka zove se informatika. Termin informatika nastao je od francuske rijei information i automatique, a pojavio se kao sinonim za automatsku obradu podataka. Obrada podataka vri se s ciljem da se iz odreene skupine podataka dobije podatak koji za odreenu osobu ima neko znaenje. Takav podatak nazivamo informacija. Dakle, treba razlikovati termine podaci i informacija. Podaci su skup injenica o nekim dogaajima, objektima, itd., dok su informacije obraeni podaci, vani i korisni njihovom korisniku. Rije informacija potjee od latinske rijei informatio koja znai: predodba, pojam, obris, kontura, skica. Proces obrade podataka prikazuje slijedea slika. Podaci se predaju ureaju za obradu podataka koji na osnovu njih formira izlazne podatke, tj. informaciju. Na temelju istog skupa ulaznih podataka mogu se dobiti razliite informacije, to ovisi o tome kakav problem korisnik eli rijeiti, tj. to je konkretni zadatak obrade podataka. Primjerice, na temelju podataka prikupljenih popisom stanovnitva moemo doi od raznih informacija: prosjene starosti, postotka visokoobrazovanog stanovnitva, postotka maloljetnog stanovnitva, itd.
Slika 1.1.1
11
Praktikum
Osnove Informatike
6.2 Ureaji za obradu podataka Razvoj elektronike u 20. stoljeu omoguio je izgradnju ureaja za obradu podataka koji se nazivaju digitalna elektronika raunari ili krae raunari (engl. computer). Raunari danas ine daleko najvei dio ureaja za obradu podataka i u daljem tekstu govoriti emo iskljuivo o njima Prema namjeni raunari moemo podijeliti u dvije grupe: raunari specijalne namjene i raunari opte namjene.
Raunar specijalne namjene namijenjeno je rjeavanju specifinog problema i obi no je manje, jeftinije i uinkovitije u rjeavanju tog problema od raunari opte namjene. Takav raunar moe regulirati brzinu elektri nog motora, upravljati strojem za pranje rublja, video-rekorderom, itd. Nas
e zanimati raunari opte namjene koja su graena tako da se mogu lako programirati da rjeavaju
gotovo bilo koji problem, kao to je obrada teksta, rjeavanje matemati kih problema, ekonomske i tehnike analize, voenja knjigovodstva, itd. Raunari moemo podijeliti i prema snazi. Kada se govori o snazi raunari, osnovni kriterij je broj operacija koje procesor ra unari moe na initi u jednoj sekundi, veli ina radne memorije, vanjskih memorija i sl. Prema snazi i veli ini raunari se dijele na: superraunari, centralna raunari, mini raunari, radne stanice i osobna raunari. Slika 1.1.2 Cray-1 Superra unari su najsnanija raunari koja postoje u nekom trenutku. Obi no se upotrebljavaju za sloene znanstvene i inenjerske proraune. super-ra unar iz 1976. godine (veliine 1.8x2.1 m)
12
Praktikum
Osnove Informatike
Centralna ra unari (engl. mainframe) su po snazi slina superra unalima, ali su konstruirana tako da mogu posluivati istovremeno nekoliko stotina, pa i hiljada korisnika. Upotrebljavaju ih velike kompanije i dravne ustanove. Danas se ee koristi termin veliki serveri (engl. large servers, enterprise server). Mini raunari su raunari za manje i srednje kompanije ili odjele velikih kompanija, manje su snage od centralnih raunari i mogu opsluivati istovremeno 4 - 1 0 0 korisnika. Danas se ee koristi termin srednji serveri (engl. mid range servers). Radne stanice su raunari namijenjena za razne simulacije i grafike programe. Obino imaju snane sklopove za rad s grafikom i za matematike operacije s realnimbrojevima. Koristi ih jedan korisnik. Najrairenija skupina je skupina linih raunari, koja su namijenjena radu jednog korisnika i obino se nalaze na njegovom radnom stolu (odatle potjee ime). Osobna raunari jeftina su raunari namijenjena za poslovnu primjenu, primjerice za obradu teksta, rad s bazama podataka i sl. Zahvaljuju i minijaturizaciji i maloj potronji elektrine energije osobna raunari mogu biti prijenosna. Pitanja: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. to su to raunari?
emu slue raunari?
Kako smo ipo kojem kriterijupodijelili ra unari? toje to informatika? toje to informacija? Nacrtajte i objasnite shemu obrade podataka. Navedite barem dva vlastita primjera obrade podataka.
13
Praktikum
Osnove Informatike
6.3 Brojni SISTEMI Paralelno s razvojem pisma, razvijali su se i znakovi za prikaz brojeva. Potreba stvaranja naziva i znakova za vee brojeve bila je prva okolnost koja je prisilila ovjeka na traenje sistemnih postupaka. Na primjer, brojevi 1, 2, 3,4 mogli bi se oznaavati s I, II, III, nn, ali je ovakav sistem nemogue zadrati za velike brojeve. Zbog toga razvijeni brojevni sistemi, tj. naini oznaavanja brojeva nizovima znakova -znamenki. Postoje razliiti sistemi, a danas je u upotrebi tzv. aditivno-multiplikativni sistem koji su u Evropu prenijeli Arapi, a razvijen je u Indiji. U tom sistemu moemo po volji veliki broj napisati pomou svega nekoliko razliitih znamenki (najmanje dvije). Svaka znamenka toga sistema ima svoju brojevnu i mjesnu vrijednost. Takav sistem se zato naziva i teinski ili poloajni. Krajnje lijeva znamenka ima najveu teinu, a krajnje desna znamenka najmanju. Zbog toga se krajnje lijeva znamenka zove najznaajnijom znamenkom, a krajnje desna znamenka najmanje znaajnom znamenkom. Broj upotrijebljenih znamenki odreuje osnovu (bazu) sistema. Opi prikaz broja R u teinskom sistemu je: R = dndn.i...d2dido.d.id.2...d.(ni.i)d.ni = = dBn +dn.1Bn-1 +... + d2B2 + diB1 +d0B + d.1B"1 + d.2B 2 + ... + d.(m_1)B-(m-1)d.mB"n gdje je di odgovarajua znamenka ( ds < (B-l) ), a B osnova sistema.
Binarni sistem Znamenke binarnog sistema su 0 i 1, a njegova osnova B = 2. Binarna znamenka zove se bit (skraeno od engleskog izraza Binary digit). Ukupni kapacitet K binarnog broja s n bita je K = 2n, a najvei broj M koji moemo prikazati je M = 2n-1 = K-1. Primjer 1.2.3 S 8 bita moemo prikazati 2 =256 razliitih brojeva, najvei je 255 (111111112), a najmanji je 0 (000000002).
8
Pretvaranje binarnog broja u dekadski Kao i kod dekadskog sistema radi se o teinskom sistemu, dakle primjerice vrijedi: 1011012 = 1*25 + 0*24 + 1*23 + 1*22 + 0*2! + 1*2= 32 + 0 + 8 + 4 + 0 + 1= 45i0 Na taj na in moemo bilo koji binarni broj pretvoriti u dekadski. Kod dekadskog broja obi no ne
14
Praktikum
Osnove Informatike
oznaavamo osnovu sistema, ali, ako se radi o nekoj drugoj osnovi, moramo je oznaiti kao u prethodnom primjeru.
Primjer 1.2.4 IIOOI2 = 1*2 + 1*2 + 0*2 + 0*2* + 1*2 = 25i0 Primjer 1.2.5 l . l l l a = 1*2+ 1*2! + 1*2"2+ 1*2"3= 1 + 0.5 + 0.25 + 0.125 = 1.875io Primjer 1.2.6 Moe li broj 1020 pripadati binarnom sistemu? Ne moe. Zato? Za svaku znamenku d mora vrijediti d < (B-l). Budui da je B=2, za znamenku 2 broja 1020 ne vrijedi 2 < 1.
4 3 2
Oktalni sistem Oktalni sistem ima osnovu 8 i koristi slijedee znamenke: 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7. Kapacitet (K) n oktalnih znamenki je K = 8 , a najvei broj (M) koji moemo prikazati s n znamenki je M = 8 - 1 = K - 1. U informatici se oktalni sistem koristi za skraeni prikaz binarnih brojeva. Primjer 1.2.13 S dvije oktalne znamenke moemo prikazati 82 = 64 razliita broja, a najvei je 82 -1= 63 (778). Pretvaranje oktalnog broja u dckadski Pretvaranje se vri jednako kao i u sluaju binarnog broja, to pokazuje slijedei primjer. Primjer 1.2.14 Pretvoriti oktalne brojeve 37,142 i 364 u dekadske. 378 = 3*8! + 7*8 = 24 + 7 = 3 lio 1428 = 1*82 + 4*8! + 2*8 = 64 + 32 + 2 = 98i0 3648 = 3*82 + 6*8! + 4*8 = 192 + 48 + 4 = 24410
n n
Heksadecimalni sistem Heksadecimalni sistem ima osnovu 16 i koristi znamenke 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, A, B, C, D, E, F. Vidimo da heksadecimalni sistem koristi slova A - F za dekadske ekvivalente 10 - 15. S n by Dr Latinovi Tihomir 15 design: Latinovi Milan
Praktikum
Osnove Informatike
heksadecimalnih znamenki moemo prikazati K = 16n razliitih brojeva, a najvei je M = 16n - 1 = K 1. U informatici se heksadecimalnim sistemom sluimo za skraeni prikaz binarnih brojeva. Pretvaranje hcksadccimalnog broja u dekadski Pretvaranje se vri kao i kod binarnog i oktalnog sistema, to ilustrira slijedei primjer.
Primjer 1.2.18 Pretvoriti heksadecimalne brojeve 23, 3B i 1AF u dekadske. 23i6 = 2*16! + 3*16= 32 + 3 = 35i0 3B16 = 3*16! + B*16 = 3*16! + 11*16 = 48 + 11 = 59i0 lAFi6= 1*16 + A*16 +F*16= 1*16 + 10*16 + 15*16 = 256 + 160 + 15 10 =431 Pretvaranje dckadskog broja u hcksadccimalni Pretvaranje cijelog dekadskog broja u heksadecimalni vri se dijeljenjem s 16, slino kao i pretvorbe u binarni i oktalni sistem. Primjer 1.2.19 Pretvoriti dekadski broj 127 u heksadecimalni. 127 : 16 = 7 : 16 = 0 7F16. Prikaz brojeva i znakova u raunaru Za pohranu brojeva u raunalu slui elektroniki sklop koji se naziva bistabil. Naziv bistabil dolazi otuda to takav sklop ima dva stabilna stanja. Jedno stanje (npr. niskog napona) odgovara znaku 0, a drugo stanje (npr. visokog napona) odgovara znaku 1. Prema tome bistabil je sklop koji moe zapamtiti znamenku 1 ili 0 (jedan bit). Kako se binarni broj sastoji od vie znamenki (bitova) za prikaz broja moramo upotrijebiti nekoliko bistabila. Takva grupa bistabila ini registar. Registri su sastavni dio svih dijelova raunari. Broj bistabila u registru nekog raunari odreuje njegovu duljinu. Duljina veine registara u nekom raunalu je odreena duljinom rijei raunari. Rije je koliina informacija koju raunar moe obraditi u jednoj operaciji, pohraniti u memoriju, odnosno dobaviti iz memorije. Najee duljine rijei (pa prema tome i registara) su 8, 16, 32 i 64 bita, a kod li nih ra unara danas je uobiajena duljina rijei od 32 bita. by Dr Latinovi Tihomir 16 design: Latinovi Milan ostaje 15 (F) 7
2 ! 2 J
ostaje
7 Dakle, 127i0 =
Praktikum Prikaz tekstova u raunaru
Osnove Informatike
Osim s brojevima, raunari moraju raditi i sa slovima i drugim znakovima. Njih u memoriju raunara ne moemo zapisati u izvornom obliku, ve samo koristei unaprijed dogovorenu kombinaciju binarnih znamenki za svaki znak. Takva kombinacija bitova naziva se kod odreenog znaka. Da bi se omoguila razmjena podataka izmeu raunari potrebno je imati standardiziran kod koji e svi upotrebljavati i razumjeti. Danas je u irokoj upotrebi ASCII (American Standards Codefor Information Interchange). To je osam-bitni kod (kod ija je duljina 8 bita), koji omoguuje prikaz velikih i malih slova, specijalnih znakova (npr. *, +, =, ?, $, %, itd.), te upravljakih znakova (npr. poetak poruke, kraj poruke, novi red, itd.). Ukupno je s osam bita mogu e prikazati 256 (28 =256) razliitih znakova. Meutim, prvih 128 znakova je zaista standardizirano, a preostalih 128 nije jedinstveno standardizirano. Razlog tome je to je originalni ASCII koristio 7 bita. Dodatnih 128 kodova za novih 128 znakova dobiveno je dodavanjem jednog bita, te je dobiven tzv. proireni skup znakova. Tvrtka IBM koristi neke od dodatnih 128 kodova za prikaz slova koja su specifina za razliite evropske zemlje. Naime, ne treba zaboraviti da je rije o ameri kom standardu, koji ne vodi rauna o specifinostima drugih zemalja. Slijede a slika prikazuje ASCII kod s tzv. kodnom stranicom IBM 852 (Latin II), kod koje se meu gornjih 128 kodova nalaze kodovi za slova slavenskih jezika, pa i hrvatskog.
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 2 2
0 e
D o B s 9 r n * t !! n -
32 33 I 34 M 35 tt 36 s 37 /. 38 & 39 f 40 ( 41 ) 42 43 + 44 J 45 46 47 48 0 49 l 50 z 51 3 52 4 53 5 54 6
64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 7 77 78 7 8 8 8 8 8 8 8
e A B C D E F G H I J K L n M 0 P <J R S T U U
96 97 a 98 b 99 c 100 d 101 e 102 f 103 g 104 h 105 i 106 j 107 k 108 1 109 n 110 n 111 o 112 P 113 q 114 r 115 s 116 t 117 u 118 u
12 12 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 15
16 a 19 L s u 16 i 19 X * 16 6 19 T a 16 u 19 a 16 < 19 u 16 a. 19 r 16 v 19 A S 16 19 a i 16 20 ll e 16 20 If 0 17 20 ji o 17 20 1? T 17 V 20 I 17 20 A 17 20 Jl 17 20 a 17 jij: 20 & L 17 I 20 r 17 1 21 D 6 17 l 21 E b 18 21 L 18 A 21 V I 18 A 21 I 17
22 22 22 22 22 22 23 23 23 23 23 23 23 23 23 23 24 24 24 24 24 24 24
o R O N t n V R U r U y V V u
Praktikum 2 2 2 2 2 2 2 3 3 i t 4. - * * T 55 56 57 58 59 60 61 62 63 7 3 3 : < > 8 8 89 90 91 92 93 94 95 U X V Z
Osnove Informatike 119 120 121 122 123 124 125 126 127 u X y z i 15 15 15 15 15 15 15 15 t 15 0 u T L X
18 18 18 18 18 18 18 19 19
21 21 il 21 I 21 Tl 21 ii 22 22 22 22
I J r 1 I u
24 24 24 25 25 25 25 25 25
_ o
K r i
18
Praktikum
Osnove Informatike
Pitanja: 1. 2. 3. Zbog ega se brojevni sistem koji upotrebljavamo zove teinski? Zbog ega doprinos broju znamenki 5 u broju 5005 nijejednak? Saznajte kakav su brojevni sistem koristili Rimljani. Zbog ega je bio nepraktian? Koji su ovo brojevi: XI, IX, XC, CX, VI, IV? 4. 5. 6. Koje znamenke upotrebljavaju binarni, oktalni, dekadski i heksadecimalni brojevni sistemi? toje to kapadtet n znamenki? Koliko razliitih brojeva moemo prikazati s 6 znamenki u dekadskom sistemu? Koji broj je pri tome najvei broj? 7. Koliko razliitih brojeva moemo prikazati s 6 brojeva u binarnom sistemu? Koji je pri tome najvei broj (izraen dekadski)? Napiite taj najvei broj u binarnom sistemu. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. Pretvorite slijedee binarne brojeve u dekadski sistem: 1010, 11011, 101011, 1111. Pretvorite slijedee binarne brojeve u dekadske: 101, 1, 10, 10101, 11, 101011, 1101. Pretvorite slijedee dekadske brojeve u binarne: 12, 23, 120, 17, 101. Brojite u binarnom sistemu od 0 do 20. Moe li broj 11102 pripadati binarnom sistemu? Zato? Pretvorite slijedee binarne brojeve u dekadske: 11.11, 1011.0001, 111,111, 10000.101010. Pretvorite slijedee dekadske brojeve u binarne: 0.25, 0.125, 12.5, 50.375, 5.4, 22,1. U sluaju potrebe zaokruite binarni broj na 8 mjesta (desno od toke). 15. Zbrojite slijedee binarne brojeve: 10+11, 101+11, 1010+1100, 1010111+110101. Rezultate provjerite zbrajanjem u dekadskom sistemu. 16. 17. 18. Pretvorite slijedee oktalne brojeve u dekadske: 72, 27, 101, 432. Pretvorite slijedee dekadske brojeve u oktalne: 72, 27, 100, 500, 321. Pretvorite slijedee binarne brojeve u oktalne: 101010101, Pretvorite slijedee oktalne brojeve u binarne: 101, 777, 527, 12345. Pretvorite slijedee heksadecimalne brojeve u dekadske: 11, AA, 1F1, FCF. Pretvorite slijedee dekadske brojeve u heksadecimalne: 10, 100, 220, 321. Pretvorite slijedee heksadecimalne brojeve u binarne: F5A, 111, ABCDEF. Pretvorite slijedee binarne brojeve u heksadecimlne: 110011, 101010101, 111100001111. Koliko razli itih brojeva moemo prikazati s 3 znamenke u binarnom, oktalnom i heksadecimalnom sistemu? Kojije najvei broj koji moemoprikazati s 3 znamenke u navedenim sistemima? 24. Brojite u binarnom, oktalnom i heksadecimalnom sistemu od 0 do 20 19 design: Latinovi Milan 1101, 1101111,
110011, 1011000011110001. 18. 19. 20. 21. 22. 23.
Praktikum 25. 26.
Osnove Informatike
Kojije algoritam (postupak) za dobivanje dvojnog komplementa binarnog broja? Uzpretpostavku da brojeve biljeimo s 8 bita, oduzmite slijedee binarne brojeve: 1001-11, 1100-1111, 100-1000, 1-101. Koristite pribrajanje dvojnog komplementa. Napiite u zapisu s pokretnom to kom (normiran prikaz) slijede e dekadske brojeve: 1.124, 1234.1231, 234.43, 3333, 0.000234,1000100. Koji je najvei i najmanji dekadski broj koji se moe prikazati s 6 bita u ra unalu u slu aju daprikazujemo prirodne brojeve, a koji u slu aju da prikazujemo cijele brojeva (dvojnim komplementom) ?
emu slui ASCII kod? Kojaje duina toga koda? Koliko razliitih znakova moemo prikazati
27.
28.
29.
s ACCIIkodom? 30. 31. 32. Koliko mjesta u memoriji raunari zauzima reenica koja se sastoji 80 znakova? Na emu se temelji sortiranje? U memorijskoj lokaciji duine 8 bita zapisano je 11110010. to sve moe predstavljati takav zapis? 33. Kojim brojevnim sistemima bi moglipripadati slijede i brojevi: 0, 10, 12, 34, 99, Al, 553,
1011?
1.3 Algebra logike Logika Osnovni pojam u logici je sud. Logika definira sud na slijedei nain: Spoj dvaju pojmova, u kome se o odnosu jednog prema drugom neto tvrdi, naziva se sud. Primjer 1.3.1 Sudovi su slijedee reenice: Nebo jep lavo. SokratjeGrk. Dva nije jednako pet. Svaki sud moe se ocijeniti sa gledita istinitosti, tj. moe se ustanoviti da li je neki sud istinit ili neistinit. Svako drugo svojstvo suda u logici je nebitno. U tom smislu svaka reenica ne mora biti sud. Tako primjerice reenica "Da li je ovaj pjeva popularan?" nije sud, jer se ne moe rei da je reenica istinita ili neistinita. Na temelju istinitosti nekog suda poduzimaju se odreene radnje ili donose odluke, kako u svakodnevnom ivotu, tako i u raznim tehnikim ureajima, pa i raunalima. Primjerice, istinitost suda "Temperatura u sobi pala je ispod 20 stupnjeva." znak je da trebamo ukljuiti grijalicu. To by Dr Latinovi Tihomir 20 design: Latinovi Milan
Praktikum
Osnove Informatike
moemo nainiti runo, ali to moe umjesto ovjeka uiniti i raunar opremljeno odgovarajuim osjetilom temperature i relejom.
21
Praktikum Relacijski operatori
Osnove Informatike
Pri pisanju programa za ra unari esto se koriste (primjerice u naredbama tipa ako... tada...) sudovi graeni od relacijskih operatora. Relacijski operatori utvruju odnose izmeu vrijednosti napisane s njihove lijeve i desne strane. Relacijski simboli i njihova znaenja prikazani su u slijedeoj tablici.
rclacijski simbol < > = < ili<= > ili >= * ili <>
znacnjc "je manje od" ili "prethodi" ili "dolazi ispred" "je vee od" ili "slijedi" ili "dolazi iza" "jejednako" "je manje ili jednako" "je vee ili jednako" "je razliito" ili "nije jednako"
Relacijski operatori mogu se primijeniti na elemente bilo kojeg ureenog skupa, tj. na skupa iji se elementi mogu usporeivati. Takvi su primjerice skupovi prirodnih, cijelih i realnih brojeva, slova abecede, mjeseci u godini, itd. Primjer 1.3.2 Utvrdite istinitost slijedeih sudova: 12 < 4, 3 = 2+1,100 > 50. Sud "12 < 4" je neistinit. Sud"3 = 2+l"jeistinit. Su d"100> 50" j eistinit. Primjer 1.3.3 Utvrdite istinitost slijedeih sudova: "srijeda < petak", "nedjelja > subota", "nedjelja < subota". Sud "srijeda < petak" je istinit, jer srijeda prethodi petku. Sud "nedjelja > subota" je istinit, jer nedjelja dolazi iza subote. Sud "nedjelja < subota" je neistinit, jer nedjelja ne dolazi prije subote.
Primjer 1.3.4 Utvrdite istinitost slijedeih sudova: "a<b", "c=b", f>o". Sud "a < b" je istinit jer slovo a u abecedi dolazi prije slova b. Sud "c = b" je neistinit jer slovo c nije jednako slovu b, c dolazi poslije b. Sud "f > o" je neistinit jer slovo f ne dolazi poslije slova o. Ponekad neku odluku nije mogue donijeti na temelju jednog suda, ve na temelju sloenog suda. Sloeni sudovi mogu se graditi od osnovnih sudova, koji se sastoje od jednog subjekta i jednog predikata. Sloeni sudovi se sastoje od osnovnih sudova, logikih operatora i zagrada. by Dr Latinovi Tihomir 22 design: Latinovi Milan
Praktikum
Osnove Informatike
Logiki operatori Sudovima i sloenim sudovima bavi se posebna grana matematike - matematika logika. Temelj matematike logike ini algebra sudova koja se ponekad naziva i logika algebra ili Booleova algebra (George Boole bio je poznati britanski matematiar i logiar) U daljnjem tekstu sudove emo oznaavati velikim slovima: A, B, C,.. Istinitost suda oznaavati
emo s 1 ako je sud istinit, a s 0 ako je sud neistinit. Tako e A = 1 znaiti da je sud oznaen s A
istinit, a B = 0 znaiti e da je sud oznaen s B neistinit. U literaturi se susre u i druge oznake, na primjer umjesto oznake 1 moemo koristiti slovo T (od engleskog true), a umjesto oznake 0 moemo koristiti oznaku F (od engleskog flase). Ovdje e biti opisana tri osnovna logika operatora: i, ili i ne. Njihovi simboli dani su u slijedeoj tablici.
Naziv operacije negacija (ne) konjunkcija (i) disjunkcija (ili) Ncgacija
simbol i n, u,+
Negacija je unarna operacija, tj. djeluje samo na jedan sud. Ako je A = 1, tj. ako je sud A istinit, tada je novi, sloeni sud -iA (itaj ne A) neistinit. Ako je B = 0, tj. ako je sud B neistinit tada je novi sud iB istinit. Slijedea tablica prikazuje mogu e vrijednosti suda A i sloenog suda S, koji je dobiven negacijom suda A, tj. S = -iA. Simbol = je simbol koji ozna ava da su lijeva i desna strana jednakovrijedne ili ekvivalentne i zove se simbolom ekvivalencije.
A 0 1
S = -.A 1 0
Primjer 1.3.5 Slijedea tablica prikazuje neke sudove, njihovu istinitost i njihovu negaciju:
23
Praktikum
Osnove Informatike vrijcdnost suda -<A sud S = -iA 1 "12 > 4" 0 "100*100" 1 "Utorak<Srijeda" 0 "Sokrat nije Grk" 1 " Sunce j e zvij ezda"
sud A vrijcdnost suda A "12 < 4" 0 "100=100" 1 "Utorak>Srijeda" 0 "SokratjeGrk" 1 "Sunce nije zvijezda" 0
Konjunkcija Ako su A i B sudovi, tada pomou operatora konjunkcije dobivamo sloeni sud S = A B (itaj A i B). Sud S biti e istinit onda i samo onda ako su i sud A i sud B istiniti. Zbog toga se konjunkcija zove i I operacijom, odnosno AND operacijom and na engleskom znai i). Slijedea tablica prikazuje mogue vrijednosti sudova A i B, te odgovarajue vrijednosti suda S = A B.
A 0 0 1 1
B 0 1 0 1
S = AB 0 0 0 1
Konjunkcija je binarna operacija, tj. operacija koja ima dva operanda (kao to je i operacija zbrajanja binarna operacija jer ima dva operanda, npr. 2+3). Primjer 1.3.6 Utvrdite vrijednost suda S = (2<3) (3=2+2). Sud "2<3" je istinit, ali je sud "3=2+2" neistinit, pa prema definiciji konjunkcije, zakljuujemo da je sud S neistinit. Primjer 1.3.7 Odluka za upis u odreenu kolu moe se donijeti na temelju sloenog suda: "Uenik ima propisan broj bodova za upis i u enika interesira nastavni plan i program te kole". Vidimo da je ovo primjer konjunkcije, jer e uenik odluku o upisu donijeti samo ako su oba osnovna suda istinita. Disjunkcija Ako su A i B sudovi tada pomou operatora + dobivamo novi, sloeni sud S = A + B, koji je istinit ako je jedan od sudova istinit, ili ako su oba suda istinita. Zbog toga se disjunkcija naziva i ILI by Dr Latinovi Tihomir design: Latinovi Milan
24
Praktikum
Osnove Informatike
operacijom, odnosno OR operacijom (engleski or znai ili). Slijedea tablica prikazuje mogue vrijednosti sudova A i B, te odgovarajue vrijednosti suda S = A + B.
A 0 0 1 1
B 0 1 0 1
S=A+B 0 1 1 1
Primjer 1.3.8 Utvrdite vrijednost suda S = (2<3) + (3=2+2). Sud "2<3" je istinit, ali je sud "3=2+2" neistinit, paprema definiciji disjunkcije, zakljuujemo da je sud S istinit. Primjer 1.3.9 Odluka o vonji taksijem moe se donijeti na temelju slijedeeg sloenog suda: "uri mi se ili pada kia". Ovo je primjer disjunkcije, jer se na vonju taksijem odluujemo ako je jedan od osnovnih sudova istinit ili ako su oba istinita.
Tablicc istinitosti Sudovi mogu imati sloenu strukturu, tj. mogu se sastojati od vie jednostavnih sudova povezanih s vie logikih operatora. Tada se javlja problem kako odrediti istinitost takvog sloenog suda. Jedan od naina je sastavljanje tablice istinitosti. Primjerice, ako je zadan sloeni sud A(B+C) moemo sastaviti slijedeu tablicu i pomou nje odrediti istinitost suda A(B+C). A 0 0 0 0 1 1 1 B 0 0 1 1 0 0 1 c 0 1 0 1 0 1 0 B+C 0 1 1 1 0 1 1 A(B+C) 0 0 0 0 0 1 1 25 design: Latinovi Milan
Praktikum 1 1 1 1 1
Osnove Informatike
Primjer 1.3.10 Kao primjer disjunkcije naveden je sud "uri mi se ili pada kia" na temelju kojeg se donosi odluka o vonji taksijem. Taj sud bi mogli proiriti tako da glasi ovako: "Imam dovoljno novaca i uri mi se ili pada kia". Ovakav sud odgovara sudu A(B+C) ako slovom A oznaimo sud "Imam dovoljno novaca", slovom B sud "uri mi se" i slovom C sud "Pada kia". Na vonju taksijem odluujemo se kada je sloeni sud A(B+C) istinit. Pitanja: 1. Utvrdite istinitost slijedeih sudova: a)8 = 10-2 b)3< 4-3 c) 8 10 * 1 0 8 d) 55jeprirodni broj 2. Napiite negacije slijedeih sudova: e) 4.5 je cijeli broj f) Zbroj kutova u trokutuje 180
a) Danasje utorak. b) Sat ima 60 minuta. c )y< 10 0 d )x >1 2 3. Zadani su sudovi: A = "Hladnoje." i B = " Pada kia.". Napiite: a) -iA b)A B c ) A + B
26
Praktikum 4. e) -iA B
Osnove Informatike
Nainite tablice istinitosti za slijedee sudove: q)A + C b)A 'B c) -,A + (B *C) e)C+ (B f) C*( A + -B)
1.4Graa raunara Parametri raunara znaajno su se promijenili od vremena njihova nastanka i to prije svega zahvaljujui napretku tehnologije. Ipak, nain rada i osnovna struktura raunari ostali su do dananjeg dana gotovo nepromijenjeni. Iako postoje razliita rjeenja, najrairenija su raunari tzv. von Neumannove grae (arhitekture). Raunari ove grae dobila su ime po amerikom matematiaru John von Neumannu koji je postavio osnovna naela rada raunari. Veina dananjih raunari radi na tim naelima (ukljuujui i osobna raunari). Najvanije osobine raunari von Neumannove arhitekture su slijedee (za po etak emo izdvojiti tri):
1. Struktura (graa) ra unari ne ovisi od zadatka koji se njime rjeava. Ra unar se programira sadrajem memorije. Dakle, jedno te isto raunar moe rjeavati razliite zadatke. Dovoljno je da by Dr Latinovi Tihomir 27 design: Latinovi Milan
Praktikum
Osnove Informatike
u memoriju ra unari u itamo odgovaraju i program. Ovo je veoma vana osobina ra unari jer omoguava da se u velikim serijama proizvode jeftina ra unari opte namjene. Konkretnu namjenu ovakvog raunari odrediti e njegov korisnik kupnjom i instalacijom odgovarajueg programa (npr. za raunovodstvo, pisanje tekstova, crtanje, izradu baza podataka i sl.). Raunar se sastoji od slijedeih jedinica: radne memorije upravlj ake j edinice aritmetiko - logike j edinice ulaznejedinice izlaznejedinice
3. Podaci i programi smjeteni su u zajednikoj memoriji raunari u obliku binarnih kodova. Ulazna jcdinica opskrbljuje raunar programima i podacima. To se moe obavljati preko tastature ili uz pomo jedinica koje koriste magnetske i druge medije na koje su podaci i programi ve ranije snimljeni. Tipine ulazne jedinice su: tastatura, mi, jedinice koje koriste magnetski medij (tvrdi disk, savitljivi disk, magnetska vrpca), CD (compact disk) i DVD jedinice koje koriste optiki zapis podataka, ita bar koda (npr. u samoposlugama, robnim kuama, knjinicama) i skener.
Izlazna jcdinica slui da rezultate obrade podataka prikae korisniku raunari. Rezultate je mogue prikazati na ekranu, ispisati na pisau, ili pohraniti (snimiti) na magnetski ili drugi medij. Snimljeni podaci mogu se koristiti kao ulazni podaci u slijedeoj obradi podataka. Tipine izlazne jedinice su: monitor, pisa, jedinice koje koriste magnetske medije (tvrdi disk, disketa, magnetska vrpca), CD jedinica (koja ima mogunost snimanja). Treba uoiti da neke jedinice slue samo kao ulazne, neke samo kao izlazne, a neke i kao ulazne i kao izlazne. Jedinice koje upotrebljavaju magnetske medije redovito omoguuju i zapis i itanje podataka, a princip rada slian je principu rada obinog magnetofona koji omoguuje snimanje i reprodukciju zvunog signala. Memorija raunara slui za smjetaj programa i podataka koji se trenutno koriste. Program koji elimo koristiti obino je trajno smjeten na nekoj ulazno-izlaznoj jedinici (npr. tvrdom disku) zajedno s nizom drugih programa. Da bi odreeni program mogli izvesti, mora se prvo uitati (zapisati) u memoriju raunari. Podaci koji se programom obrauju uitavaju se u memoriju preko neke ulazne jedinice (npr. disk ili tastatura). Podaci nastali kao rezultat obrade ulaznih podataka takoer se smjetaju u memoriju i po potrebi prikazuju na ekranu, pisau ili nekom drugom izlaznom ureaju. Prilikom isklju ivanja raunari treba voditi rauna o tome da se svi by Dr Latinovi Tihomir 28 design: Latinovi Milan
Praktikum
Osnove Informatike
podaci koji su zapisani u memoriji raunari gube. Zato treba prije iskljuenja napajanja sve podatke koje elimo sauvati snimiti na disk ili disketu.
29
Praktikum
Osnove Informatike
Memorija je graena od poluvodikih elemenata - tranzistora koji za svoj rad trebaju elektrinu energiju. Naprotiv, podaci na disku e ostati sauvani i kada iskljuimo napajanje elektrinom energijom, ali, naravno, nee biti dostupni. Poluvodika memorija naziva se i radna (sredinja, glavna) memorija za razliku od vanjskc (pomone) memorije kao to su diskovi, diskete i slini ureaji koji slue za trajno pohranjivanje podataka i programa. Memorija se moe prikazati u obliku cjelovitog bloka koji se sastoji od odreenog broja mcmorijskih lokacija, a lokacija se sastoji od odreenog broja bitova. Svaka memorijska lokacija ima svoju adresu, koja omoguuje pristup toj lokaciji radi itanja podatka koji je u nju upisan, ili radi upisivanja novog podatka. Dakle, treba razlikovati adresu memorijske lokacije od njenog sadraja. Na slici 1.4.2 vidimo da je duina jedne memorijske lokacije jedan bajt. To ne znai da je duljina rijei raunari ija je memorija ovako organizirana jedan bajt. Ako je duljina rijei 32b tada se adresiranjem odreene memorijske lokacije dobije sadraj adresirane lokacije plus slijedee tri lokacije, dakle sadraj ukupno etiri bajta, kolika je i duljina rijei. Dio memorije ra unari mora biti memorija sa stalnim sadrajem koja slui za smjetaj prvog programa koji se izvrava nakon ukljuivanja raunari. Iz takve memorije sadraj se moe samo itati, pa se takva memorija naziva ROM (Read Only Memory). Memorija iji se sadraj moe mijenjati naziva se RAM (Random Access Memory).
30
Praktikum
Osnove Informatike
Veliina memorije izraava se u bitima (b), odnosno u veim jedinicama: bajtima (B), kilobajtima (KB), megabajtima (MB) i gigabajtima (GB). Jedan bajt ima 8 bita, jedan kilobajt iznosi 210 (1024) bajta, a jedan megabajt 220 (1 048 576) bajta. Jedan gigabajt iznosi 230 (1 073 741 824) bajta. Broj bitova za zapisivanj e adrese memorij ske lokacije je ogranien. Iz toga proizlazi da, ako imamo n bitova za zapisivanje adrese, moemo adresirati ukupno 2n bajtova. Skup svih adresa naziva se adrcsnim prostorom raunari. Primjer 1.4.1 S 16 bita mogue je adresirati 216 bajta, ili 64 kB (216 = 26 * 210 = 26 * lkB) memorije. Najnia adresa biti e 00000000000000002 (000016), a najvia 11111111111111112 (FFFF16). Program ra unara tvori niz naredbi (instrukcija) smjetenih u memoriji raunari koji se izvravaju redom kojim su smjetene u memoriji. Izuzetak su naredbe koje uzrokuju skok na naredbu koja nije slijedea na redu. Naredbe su zapisane binarnim kodovima. Naredba se optenito sastoji od operacijskog koda koji odreuje koju operaciju treba izvriti i od adrese operanda. Dakle operacijski kod govori to treba napraviti, a adresa gdje se u memoriji podatak nalazi. Neke instrukcije nemaju adrese operanda, dok neke mogu imati i vie adresa (ako instrukcija radi s vie operanada). Upravljaka jcdinica pribavlja (ita) instrukcije iz memorije, dekodira ih i omogu uje izvrenje instrukcija aljui upravljake signale pomou kojih aritmetiko logi ka jedinica, memorija i ulazno-izlazne jedinice izvode potrebne operacije. Aritmcti ko-logi ka jcdinica obavlja, kao to joj i ime to kae, aritmetike i logi ke operacije s operandima (podacima) koji se dovode na njezin ulaz. Koju e operaciju aritmetiko-logika jedinica obaviti i s kojim podacima odreuje upravljaka jedinica preko upravljakih signala. Aritmetikologika jedinica i upravljaka jedinica raunari usko su vezane i ine, zajedno s nekoliko registara, cjelinu koja se zove ccntralna proccsna jcdinica (CPU - Central Processing Unit, centralni procesor, procesor). Razvoj tehnologije omoguio je izradu centralne procesne jedinice na jednom
ipu chip - mali komadi poluvodikog kristala na kojem je izraen integrirani elektroniki krug).
Takva centralna procesna jedinica zove se mikroproccsor.
31
Praktikum
Osnove Informatike
Sinkronizacija i brzina rada raunari Za ispravan rad raunari vano je vremenski koordinirati (uskladiti) rad svih jedinica raunari. Takva vremenska koordinacija zove se sinkronizacija. U ra unalu se sinkronizacija postie signalom koji generira generator takta. Takav signal zove se signal takta (clock pulse). Frekvencija tog signala kod dananjih linih raunari (s procesorom tipa pentium) iznosi 400 do 2000 MHz. To znai da je razmak izmeu dva impulsa (perioda, T=l/f) 10 do 0.5 ns. Izvrenje svake instrukcija zahtijeva nekoliko impulsa takta, dakle traje nekoliko perioda. Brzina izvoenja instrukcija proporcionalna je frekvenciji impulsa takta, a najvea mogua frekvencija ograniena je izvedbom samog procesora, kao i ostalih sklopova raunari. Brzina rada raunari esto se izraava brojem instrukcija koje raunar moe izvesti u jednoj sekundi. Kako razne instrukcije traju razliit broj perioda signala takta, uzima se prosjeno trajanje. Na primjer, ako je period takta Tc=7.5 ns, a za izvoenje jedne instrukcije procesor potroi prosjeno 5 perioda, trajanje jedne instrukcije je 37.5 ns, a u jednoj sekundi procesor moe izvesti otprilike 27 milijuna instrukcija. Kae se da je brzina procesora 27 MIPS (milijuna instrukcija po sekundi Million Instructions per Secon). Ponekad se koristi i jedinica MFLOPS, to znai milijun operacija s pominim zarezom u sekundi (Million Floating-Point Operations per Secon). Hardver i softver Sve fizi ke dijelove i ureaje koji ine raunalni sistem zovemo jednom rijeju hardver (harhvare). Naziv potjee od engleske rijei harhvare koja izvorno oznaava predmete nainjene od metala (poput alata, posua i sl.). esto se upotrebljava i rije softver (software) koja u engleskom jeziku izvorno ne postoji, a skovana je po analogiji s pojmom hardver. Softver je pojam koji oznaava programe, podatke i postupke koji se upotrebljavaju u raunalnim sistemima. Pitanja: 1. Koje su tri osnovne osobine raunari von Neumannove grae? 2. Skicirajte i objasnite grau raunari von Neumannove arhitekture. 3. Navedite primjere izlaznih i ulaznih jedinica raunari. 4. Kojejedinice raunari mogu sluiti i kao ulazne i kao izlazne? 5. toje to CPU, a to mikroprocesor? 6. to se deava spodacima u radnoj memoriji raunari nakon iskljuenja napajanja? 7. Koliko bita ima osam kilobajta? 8. Koliko je prosje no trajanje izvoenjajedne instrukcije raunari ijaje brzina rada 12 MIPS? 9. Objasnite pojmove hardver i softver.
32
Praktikum
Osnove Informatike
1.5 Programi raunara Hardver raunari bio bi potpuno beskoristan bez odgovarajuih programa. Program ine niz naredbi napisanih u jeziku koji raunar razumije, tj. moe izvriti. Snaga raunari lei u sposobnosti da se ono prilagodi za rjeavanje odreenog problema smjetanjem odgovarajueg programa u memoriju raunari. Moderna raunari, osim samog programa koji je namijenjen rjeavanju neke konkretne zadae, moraju biti opremljena i operativnim sistemom kojeg ini skup programa koji slue za kontrolu rada i upravljanje raunarm. Osim toga za razvoj programa slue sistemi za razvoj programa. Dakle, vidimo da softver koji se u raunalu koristi, moemo podijeliti na: operativni sistem, programskijezicii korisniki programi.
Operativni sistem Operativni sistem je skup programa koji kontroliraju i upravljaju radom ra unari i omogu uju rad korisnikih programa. Operativni sistem raunari ini osnovnu programsku opremu ra unari. Zada a operativnog sistema je osigurati: komunikaciju s korisnikom raunari, pokretanjeprograma, dodj elu memorij e i dodj elu procesora poj edinim zadaama, osnovne operacij e s perifernim j edinicama, sistem upravlj anj a datotekama.
Komunikacija s korisnikom Komunikacija korisnika s operativnim sistemom omogu uje korisniku da operativnom sistemu da nalog za izvravanje eljenog programa. U klasinim sistemima s znakovnim interfejsm koristi se upravljaki jezik kojim korisnik zadaje raunalu naredbe obino u obliku jednog retka teksta. U modernim sistemima koristi se grafiko interfejs, u kojem se naredbe ne zadaju samo u obliku teksta, ve prvenstveno manipulacijom grafikim simbolima (tzv. ikonama). Postoje operativni sistemi koji omogu uju istovremeni rad vie korisnika koji obi no rade na vie terminala (terminal ine monitor s tipkovnicom) spojenih na raunar. Tada govorimo o vickorisnikim sistemima (multiuser), za razliku od jcdnokorisni kih. Viekorisni ki operativni sistemi moraju obavljati i neke dodatne zadae, kao to su zatita podataka, prijavljivanje i
33
Praktikum
Osnove Informatike
odjavljivanje korisnika, itd. Pritom svaki korisnik ima dojam da sam koristi raunar, tj. raunar se ponaa kao vie neovisnih raunari.
34
Praktikum
Osnove Informatike
Pokretanje programa, dodjela memorije i procesora Jedna od glavnih zadaa operativnog sistema je izvravanje aplikacijskih programa. To znai da raunar mora smjestiti program u memoriju raunari i pokrenuti ga. Kako se u memoriji raunari nalaze barem dva programa (operativni sistem i korisniki program) operativni sistem mora voditi rauna gdje e pojedini programi biti smjeteni kako ne bi dolo do situacije da, primjerice, dva programa za smjetaj podataka koriste isti dio memorije. U memoriji moe biti vie korisni kih programa (zadaa) koji se prividno istovremeno izvravaju. To omoguava operativni sistem koji tada nazivamo vic korisnikim opcrativnim sistemom. Vie korisnikih programa moe raditi prividno istovremeno na dva naina. Mogue je da jedan program radi tako dugo dok ne nastupi period kada mora ekati (primjerice, na unos s tastature). Tada resurse ra unari (primjerice, procesor i memoriju) preuzima drugi program, pa se, kada on doe u fazu ekanja, ponovo nastavi izvravati prvi program, itd. Drugi nain je da sam operativni sistem dodjeljuje resurse raunari as jednom, as drugom programu. Ove izmjene odvijaju se brzo i ini se da se programi odvijaju istovremeno. Ovaj drugi nain je uinkovitiji i primjenjuje se u modernim operativnim sistemima.
Upravljanjc ulazno-izlaznim jcdinicama Upravljanje ulazno-izlaznim jedinicama raunari kao to su video kartica, tastatura i mi, takoer je zadaa operativnog sistema. Za svaku ulazno-izlaznu jedinicu postoji skup osnovnih procedura koji se naziva upravlja jcdinicc (device driver). Korisniki program koji treba uslugu neke ulaznoizlazne jedinice ne komunicira direktno s tom jedinicom nego upuuje zahtjev operativnom sistemu, koji preko odgovarajueg upravljakog programa obavlja trenu zadau. Primjerice, ako program Word eli otisnuti neki tekst na printeru mora poslati zahtjev dijelu operativnog sistema Windows 95 koji s zove GDI (graphics device interface). S druge strane odgovarajui upravljaki programpovezuje GDI s konkretnim printerom. Kako printera ima stotine vrsta, uz svaki se na disketi dobije odgovarajui upravlja ki program koji nakon instalacije postaje dio operativnog sistema. Kod linih raunari baziranih na Intelovim procesorima osnovni upravljaki programi za rad s diskom, disketnim jedinicama, grafikim adapterom, paralelnim i serijskim prikljukom smjeteni su u ROM memoriji. Taj dio operativnog sistema naziva se obino BIOS (Basic Input Output System). U zadae BlOS-a spada i pokretanje operativnog sistema, do koje dolazi prilikom ukljuivanja raunari.
35
Praktikum Upravljanjc datotekama
Osnove Informatike
Podaci i programi trajno su smjeteni u vanjskoj memoriji (disku, disketi, magnetskoj vrpci, optikom disku, itd.). Skup podataka koji ine cjelinu smjetenu u vanjskoj memoriji naziva se datoteka. Primjerice, datoteka moe biti neki tekst, program, slika, ili tonska snimka. Svaka datoteka ima svoje ime. Na poetku diska postoji jedna specijalna datoteka koja se zove imenik directorj). U imeniku se uvaju podaci o imenima datoteka na disku i o tome gdje je pojedina datoteka na disku fiziki smjetena. U imeniku se mogu uvati i drugi podaci o datotekama (veliina, vrijeme nastanka, pravo pristupa i sl.). Zadatak je operativnog sistema da omogui stvaranje i brisanje datoteka, kopiranje datoteka, promjenu imena datoteka, da osigura zatitu datoteka (npr. od neovlatenog pristupa), itd. Iz navedenih zadaa operativnog sistema raunari moemo zakljuiti da je operativni sistem posrednik izmeu korisni kih programa i hardvera raunari, koji tvori okruenje za izvravanje korisnikih programa. Na taj nain je osigurano da korisniki program radi na bilo kojem raunalu s odgovarajuim operativnim sistemom, bez obzira na razlike u hardveru. Osim toga, programeri prilikom izrade programa ne moraju voditi rauna o hardverskim specifinostima pojedinih raunari (npr. razliitim tipovima diskova, monitora i sl.). Programski jezici Slikovito reeno, ra unar razumije samo naredbe koje su zapisane u memoriju raunari u obliku binarnih kodova. Skup takvih naredbi za neko ra unar zove se strojni jezik (machine language) tog ra unari. Svaki tip raunari (tj. procesora) ima svoj strojni jezik, to znai da se programi pisani u strojnom jeziku jednog raunari ne mogu koristiti na drugom tipu raunari (s drugim tipom procesora). Strojni jezici su sloeni i zbog toga teki za uenje. Da bi se olakalo programiranje ra unari razvijeni su brojni jezici, laki za upotrebu i blii svakodnevnom (engleskom) jeziku. Takve jezike zovemo programskim jezicima vie nivoi (high level language). Programi pisani takvim jezikom ne mogu se direktno izvesti na raunalu, ve ih treba prevesti na strojni jezik raunari. Prevoenje se vri pomou posebnih programa prevodioca. Programi za prevoenje zovu se kompilatori (compiler). Dakle, kompilatori su programi koji naredbe pisane jezikom visoke nivoi (kao to su Fortran, Cobol, Pascal, C) prevode u strojni jezik. Postoje i programi prevodioci koji se zovu interpreteri i koji, za razliku od kompilatora, prevode i odmah izvravaju svaku naredbu vieg programskog jezika. Pomou interpretera ne moemo dobiti program u strojnom jeziku, nego se program svaki put kada ga elimo izvriti, mora ponovo prevesti interpreterom. Primjer takvog prevodioca je popularni QBasic za operativni sistem MS by Dr Latinovi Tihomir 36 design: Latinovi Milan
Praktikum
Osnove Informatike
DOS.Osim poznavanja nekog programskog jezika, vano je i poznavanje postupaka za rjeavanje odreenih problema.
37
Praktikum
Osnove Informatike
Tono opisana pravila za postizanje eljenog cilja nazivaju se jednom rijei algoritam. Rije algoritam potjee od imena arapskog matematiara iz 9. stoljea koji je napisao knjigu s pravilima za provoenje aritmetikih operacija s dekadskim brojevima. U prvo vrijeme su se algoritmima nazivala samo pravila za ra unanje u dekadskom sistemu, ali je danas uobiajena ve spomenuta definicija. Teorijom algoritama bavi se posebna grana informatike. Primjeri algoritama postoje i u svakodnevnom ivotu. Moda je najbolji primjer kuharski recept. Svatko zna da on sadri detaljan opis postupka za dobivanje odreenog jela, s popisom potrebnih sastojaka i odgovarajue opreme. Ne ulazei detaljnije u svojstva i vrste algoritama, moemo rei da prilikom pisanja programa programer koristi ve postojee algoritme za rjeavanje nekih standardnih problema s kojima se susree. Primjerice, ako treba poredati po abecedi listu imena, moe se koristiti jednom od mnogo poznatih metoda sortiranja. Zato j e poznavanj e algoritama za programera j ednako vano kao i poznavanj e j ezika. Korisniki programi Operativni sistem ra unari omogu uje pokretanje korisni kih programa ( esto se koristi i naziv aplikacija). Postoje razne vrste korisni kih programa, a prema podru ju namjene moemo spomenuti neke vanije vrste: programi za obradu teksta, baze podataka, proraunske tablice, programi za stolno izdavatvo, CAD/CAM Computer Aided Design/Computer Aided Manufacturing) programi, usluni programi, igre.
Pojedine vrste korisnikih programa detaljnije su opisane u poglavlju Programi za osobna raunari. Pitanja: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Kako dijelimo softver raunari? toje operativni sistem? Koje su glavne zadae operativnog sistema? to su viekorisniki, a to viezadani operativni sistemi? Kojaje uloga BlOS-a? to su datoteke, a to imenici? Nabrojite glavne vrste korisnikih programa. Koje su dvije glavne vrstejezika za programiranje? 38 design: Latinovi Milan
Praktikum 9. 10. 11. 12.
Osnove Informatike
Koje su prednosti viih programskih jezika ? Koja je zadaa kompilatora ? Po emu se razlikuju kompilatori i interpreteri? to su to algoritmi? Navedite nekoliko algoritama iz svakodnevnog ivota.
1.6 Povezivanje raunari u mree Dva ili vie raunari mogue je povezati tako da mogu izmeu sebe izmjenjivati podatke. Na taj nain nastaje mrea raunari (computer network). Prema veliini razlikujemo lokalnc (LAN, Local Area Network), srcdnjc (MAN, Medium Area Network) i velike (globalne) (WAN, Wide Area Network) mree. Lokalne mree povezuju ra unari unutar jedne ili vie susjednih zgrada, primjerice unutar u ionice, kole, ili poduze a. Srednje mree povezuju vie lokalnih mrea (primjerice nekoliko fakulteta), dok velike mree mogu povezivati raunari u jednoj dravi, pa ak i raunari smjetena u bilo kojem dijelu svijeta (npr. Internet). Lokalne mree Lokalne mree omoguuju korisnicima dijeljenje perifernih ureaja (npr. pisaa, diskova i sl.), koji se nalaze u raunalima koji se zovu posluitclji mree (server). Ostala raunari u mrei koja ne dijele niti jedan periferni ureaj s drugim ra unalima, zovu se radne stanicc (workstation) i mogu koristiti periferne ureaje na posluiteljima mree. Ako su sva raunari u mrei posluitelji, tada imamo mreu ravnopravnih raunari (peer to peer). Takve mree su najjednostavnije i obino nisu velike (5-15 ra unari). U mrei moe biti i raunar ija je jedina zadaa da bude posluitelj mree dedicated server). Takvo raunar obino je znatno snanije od ostalih i opremljeno je mrenim operativnim sistemom. U sluaju dijcljcnja tvrdih diskova korisnici mree koriste obino dio tvrdog diska na posluitelju mree i imaju utisak da rade s diskom na vlastitom raunalu, iako njihovo raunar ne mora imati disk. Primjerice, na nekom od mrei dostupnih diskova moe biti smjetena baza podataka. Na taj nain svi korisnici imaju pristup istim podacima i, to je vano, takva baza podataka je aurna, tj. promjene u bazi su odmah vidljive svim korisnicima. Takoer je est sluaj da su svi programi smjeteni na disku jednog ra unari i da svi korisnici koriste iste programe. Na taj nain se postie da svi korisnici rade s istim verzijama programa, nije vie mogue neovlateno kopiranje programa, a odravanje programa je jednostavnije i u rukama jednog ovjeka (administratora sistema).
39
Praktikum
Osnove Informatike
Dijcljcnjc pisaa u mrei je takoer uobiajeno. Prednosti dijeljenja pisaa su oigledne. Umjesto da svako raunar ima svoj pisa, sva raunari koriste zajedniki pisa. Takav pisa moe biti kvalitetniji i bri, a opet je jeftiniji nego vie pisaa slabije kvalitete. Komunikaciju meu korisnicima omoguuje sistem clcktronskc pote electronic mail, e-mail). Radi se o skupu programa koji omoguuju slanje poruka jednog korisnika drugom, ili jednog korisnika grupi korisnika. Da bi realizirali mreu, tj. povezali ra una ri u m re u ra unari , s vak o raunar mora imati dodatnu mrenu karticu. Takve kartice imaju konektor na koji se spaja prijcnosni medij koji povezuje sva raunari. Za povezivanje mogu se koristiti razne vrste medija: od obi ne upletene ice fmsted pair) do Ethernetkablom opti kog vla kna. Vrsta medij a ovisi o ukupnoj duljini i potrebnoj brzini prijenosa podataka. I topologija mree moe biti razliita. Osnovne su zvijezda, sabirnica i prsten (treba napomenuti da moemo govoriti o fizikoj i logikoj topologiji). Slika 1.6.1 prikazuje mreu od
etiri
siika 1.6.1 Ra unari povezanatankim
raunari spojena koaksijalnim kabelom koji ini sabirnicu (tzv. tanki Ethernet).
40
Praktikum
Osnove Informatike
Slika 1.6.2 prikazuje raunari povezana UTP (Unshielded Twisted Pair) kablom preko koncentratora (HUB). Ovakav spoj naziva se zvjezdastim. Postoje razne vrste kodiranja informacije koja se prenosi mreom, kao i razne vrste Slika 1.6.2 Raunari povezana
upravljanja Poznati
komunikacijom su npr.
(protokoli). Ethernet znake).
protokoli
(protokol s detekcij om nosioca) i Token Ring (protokol s prenoenjem
Podrobniji opis topologija, kodiranja i protokola prelazi opseg ovog teksta. Internet Internet je najvea raunalna mrea na svijetu, koja povezuje milijune ra unari. Radi se zapravo o cijelom nizu meusobno povezanih mrea koje koriste jednake protokole i pruaju jednake usluge. Obino se radi o nacionalnim mreama koje se meusobno povezuju. Primjerice, u Hrvatskoj mrea CARNet (Croatian Academic and Research Network) povezuje s Internetom fakultete, institute i neke druge institucije. Zaeci Interneta seu u ezdesete godine, kada je Pentagon naruio projekt povezivanja superraunari u mreu koja bi bila dovoljno pouzdana i u sluaju nuklearnog rata. Kao rezultat projekta 1969. godine proradila je mrea od etiri raunari ( vora) koja je bila nazvana ARPANET (prema Pentagon-ovoj agenciji Advanced Research Projects Agency). Mrea se pokazala dobrom i 1972. godine povezivala je ve 32 raunari. 1977. godine uveden je TCP/IP protokol koji se i danas koristi. 1983. godine odvaja se vojni dio mree. ARPANET polako prerasta u Internet, a 1989. godine originalni ARPANET prestaje djelovati. Svako raunar koje je spojeno na Internet ima svoju IP (Internet ProtocoT) adrcsu pomou koje mu je mogue pristupiti. IP adresa se sastoji od 32 bita, koja su grupirana u 4 bajta. Ako elimo napisati IP adresu, svaki bajt pretvaramo u dekadski broj. Primjerice, IP adresa: 1 0 1 0 0 0 0 1 . 0 0 1 1 0 1 0 1 . 0 0 0 0 0 0 1 0 . 1 0 0 0 0 0 1 0 se obino zapisuje kao: 161.53.2 . 1 3 0 , jer su ljudi navikli na dekadske brojeve. Kako ljudi i takve brojeve teko pamte, adrese raunari navode se rijeima. Primjerice, IP adresi 1 6 1 . 5 3 . 2 . 1 3 0 odgovara ime jagor.srce.ba.
41
Praktikum
Osnove Informatike
Posebna ra unari na Internetu imaju zadatak da na temelju adrese dane rijeima odrede IP adresu raunari. Osnovni mreni komunikacijski protokol koji se koristi na Internetu je TCP/IP Transmission Control Protocol/Internet ProtocoT). Najpopularnije usluge (tzv. servisi) koje prua Internet su elektronika pota (e-mail) i razgovor preko mree (talk), prijenos datoteka (FTP, File Transfer Protocot), rad na udaljenom raunalu (telnet, rlogin), informacijski mreni servisi (Gopher, WWW) i mrene novine (UseNet, NetNews). Svaki korisnik Interneta ima svoju mrenu adresu koja se koristi prilikom slanja clcktronikc pote (e-mail). Poruka je obina tekstualna datoteka koju korisnik alje na mrenu adresu osobe kojoj je poruka namijenjena. Adresa se sastoji od dva dijela: korisnikog imena i adrese raunari. Primjerice, korisnik Pero Peri koji ima korisni ki ra un na ra unalu jagor.srce.ba, vjerojatno bi imao e-mail adresu: ppericj agor.srce.ba. Poruke se mogu izmj e nji vat i i u "realnom vreme nu", kao da vodimo razgovor telefonom (talk). Naravno, poruke nisu zvune, nego u obliku teksta na ekranu. Ako tehnike prilike dozvoljavaju, mogu je i prijenos slike i zvuka, ali za sada to nije uobiajeni nain komunikacije. Prijenos datoteka izmeu dva raunari na mrei omoguuje FTP (File Transfer Protocol) usluga. Za prijenos datoteka potrebno je na oba raunari imati korisniki raun, bez kojeg se na raunalu ne moe raditi. Postoje i raunari koja su javno dostupna i nude besplatno programsku podrku, razne dokumente i slike. Takva raunari nazivaju se FTP serveri. Telnet je Internet usluga za prijavljivanje rada na udaljenom raunalu. To znai da moemo sjedei za terminalom jednog raunari raditi na nekom drugom raunalu. To drugo raunar moe biti u istoj zgradi ili na drugom kraju svijeta. Kao i kod FTP-a moramo imati korisniki raun na tom drugom raunalu. Pristup informacijama (tekstovi, slike, programi, zvuni i video zapisi i sl.) omoguuju informacijski servisi. Najpopularniji takvi servisi su Gopher i World Wide Web (WWW). Gopher je distribuirani informacijski servis za pohranjivanje, pretraivanje i dobivanje informacija. Kada se kae da se radi o distribuiranom sistemu, to znai da se podaci ne nalaze samo na jednom raunalu, ve su raspodijeljeni na vie raunari. Preko Gophera mogu je prisutup najrazliitijim informacijama. Primjerice, ako nas zanima vremenska prognoza, moemo se spojiti na Gopher Dravnog Hidro-meteorolokog zavoda. WWW je po koncepciji by Dr Latinovi Tihomir 42 design: Latinovi Milan
Praktikum
Osnove Informatike
slian Gopheru, ali je atraktivniji, jer osim teksta ukljuuje i slike, zvuk i video zapise, koji su objedinjeni unutar istog dokumenta (slika 1.6.3). Ti dokumenti oslanjaju se na naela tzv. hiperteksta i sadre posebno oznaene dijelove (npr. rijei) koji predstavljaju veze (link) prema drugim dokumentima (mogu biti na bilo kojem ra unalu koje je uklju eno u mreu) ili dijelovima istog dokumenta. To je najraireniji i najpopularniji mreni informacijski servis dananjice. Svaki WWW dokument ima svoju adresu. Primjerice, I. tehni ka kola u Zagrebu ima adresu: http: //pubwww. srce .ba/1. te hnicka_skola / ltehnicka.htm . Osobno ra unar moe koristiti Internet usluge ako je spojeno u lokalnu mreu koja je povezana s Internetom. Veza moe biti stalna (preko iznajmljenog voda) ili se ostvaruje prema potrebi na taj nain da se preko modema uspostavi veza telefonskim vodom s davateljem Internet usluga. U Hrvatskoj pristup Internetu omogu uje vie firmi, a najpoznatiji je HiNet koji pripada Hrvatskim telekomunikacijama (HT). Putem modema mogue je spojiti i svako kuno raunar na Internet. Operativni sistem Windows 95/98 koji je danas naj e i operativni sistem na PC ra unalima, sadri sve potrebne programe za spajanje na Internet preko modema i za koritenje osnovnih Internet usluga. Pitanja: 1. 2. 3. 4. to ini raunalnu mreu? to omoguuju lokalne mree? toje Internet? Koje usluge prua Internet?
1.7 Povijesni razvoj raunari Prvi ve i strojevi za ra unanje pojavljuju se u 17. stoljeu. Poznat je mehani ki kalkulator koji je sagradio Blaisc Pascal, poznati francuski matematiar, filozof i fiziar. Engleski matematiar Charlcs Babbage iz 19. stoljea pokuao je sagraditi stroj sa odlikama dananjih raunari. Raunar, koje je nazvao "Analitical Engine", trebalo je biti sposobno izvravati programe s buenih kartica. Naalost, zbog nepreciznosti mehanike, nije nikada proradilo, a danas se uva u Znanstvenom muzeju u Londonu (Science Museum). Na programu za njegov stroj radila je Ada Augusta Lovelace, ker engleskog pjesnika lorda Byrona, po kojoj by Dr Latinovi Tihomir 43 design: Latinovi Milan
Praktikum
Osnove Informatike
je 1979. godine nazvan programski jezik Ada. Ada Augusta Lovelace smatra se prvim programerom. Krajem 19. stoljea znaajan je rad Hermana Hollcritha, njemakog doseljenika u Sjedinjene Drave. On je konstruirao elektromehaniko raunar koje je sluilo za obradu podataka dobivenih popisom stanovnitva u SAD 1890. godine. Raunar je koristilo podatke zapisane na buenim karticama i moglo je rjeavati probleme tipa "Koliko ima mukaraca sa srednjom strunom spremom starijih od 22 godine?" etiri puta bre i znatno to nije nego to bi se to moglo napraviti bez pomoi tog ureaja. Treba spomenuti da su buene kartice koritene i ranije, u tkala kim stanovima. To su bili jedni od prvih strojeva koji su se mogli programirati zahvaljujui emu je jedan te isti stroj sluio za izradu tkanine s razliitim uzorcima. U prvoj polovici 20. stoljea itav niz naunika radi na razvoju raunskih strojeva. Spomenimo samo dva: Allan Turing poznat je po njegovom teoretskom modelu raunskog stroja (Turingov stroj - Turing Machine). Za vrijeme Drugog svjetskog rata Alan Turing je radio na deifriranju njemakih ifara i sudjelovao u gradnji jednog od prvih programabilnih elektroni kih digitalnih ra unari nazvanog Colossus. Collosus je bilo ra unar specijalne namjene, graeno za proraune vezane uz razbijanje njemakih tajnih kodova (najpoznatiji je njemaki kod Enigma). Znaajan je i doprinos amerikog matematiara maarskog porijekla John von Neumanna, koji se smatra autorom veoma znaajne ideje da se program raunari smjesti u memoriju raunari zajedno s podacima. Sva moderna raunari koriste taj princip. Drugi svjetski rat ubrzao je rad na razvoju elektronikih raunari. Prvo clcktroniko ra unar opte namjene proradilo je 1946. godine na Sveu ilitu Pensilvania (University of Pennsylvania). Zvalo se ENIAC (Electronic Numerical Integrator and Calculator). Raunar je bilo teko 30 tona, zauzimalo povrinu od 140 m2 i imalo je ugraeno 70000 otpornika, 10000 kondenzatora, 18000 elektronskih cijevi i 1300 releja. Zahtijevalo je 150kW snage za napajanje. Moglo je obaviti 5000 zbrajanja u jednoj sekundi.
44
Praktikum
Osnove Informatike
Elcktronikc cijevi bile su osnovni element prvih elektronikih raunari i imale su neke znaajne mane: velike dimenzije, veliku potronju elektrine energije i bile su nepouzdane: ENIAC-u je trebalo mijenjati prosjeno 50 cijevi dnevno. Zato je veoma znaajan trenutak u razvoju raunari pronalazak tranzistora krajem etrdesetih godina. Bio je to izum ameri kih fizi ara koji su radili u laboratorijama Bell Company, a zvali su se John Bardeen, Walter Houser Braittain i William Shockley. Za svoj rad spomenuti fiziari dobili su 1956. godine Nobelovu nagradu. Prvo tranzistorsko raunar sagraeno je 1955. godine. Tranzistor je bio revolucionarni pronalazak, jer je zamijenio elektronsku vakuumsku cijev, a nije imao niti jednu manu karakteristinu za cijevi. Korak dalje u razvoju ra unari predstavljao je integrirani krug, koji je sadravao itave elektronike sklopove (npr. logika vrata) na jednoj ploici silicija veliine par kvadratnih milimetara. Stupanj integracije (broj tranzistora po kvadratnom milimetru ploice) neprestano se poveavao, tako da je danas je mogue izraditi itavo ra unar na jednoj ploici silicija (tzv. ip).
Razvoj ra unari tekao je paralelno s razvojem programa: jezika i opcrativnih sistema ra unari. Primjerice, 1956. godine nastaje jezik Fortran koji je omoguio inenjerima pisanje programa za rjeavanje tehni kih problema bez pomo i specijalista - programera. 1957. javlja se prvi operativni sistem, 1959. Cobol, 1974. Basic, itd. Gcncracijc raunari Osnovne komponente od kojih su bila graena ra unari odreivale su njihove karakteristike i mogunosti, pa je uobiajena podjela raunari na etiri generacije: 1. generacija: 1946. - 1959. Raunari te generacije graena su od clcktronskih cijevi, male su pouzdanosti, velike teine, male memorije i programiraju se samo u strojnom jeziku koji je teak za upotrebu. 2. generacija: 1959. - 1964. Upotreba tranzistora kao graevnog elementa ovih raunari znatno je poboljala pouzdanost raunari, smanjila dimenzije i potronju elektrine energije. Javljaju se vii programski jezici jednostavni za upotrebu (npr. Fortran) i razvijaju se programi koji upravljaju radom ra unari (operativni sistemi). 3. generacija: 1964. - 1971. U ra unalima te generacije upotrijebljeni su integrirani krugovi, to je omogu ilo smanjenje dimenzija raunari. Integrirani krugovi te generacije su malog i srednjeg stupnja by Dr Latinovi Tihomir 45 design: Latinovi Milan
Praktikum
Osnove Informatike
integracije (SSI -small scale integration, MSI - medium scale integration). Stupanj integracije odnosi se na stupanj sloenosti kruga, koji se moe mjeriti brojem tranzistora koje krug sadri. Prvo raunar te generacije nainila je tvrtka IBM (serija 360). Pouzdanost tih raunari je velika. Javljaju se viekorisniki i viezadani operativni sistemi. 4. generacija: 1971. Takoer je karakterizira upotreba integriranih krugova, ali velikog i jako velikog stupnja integracije (LSI - large scale integration i VLSI - very LSI). itavo ra unar mogue je nainiti od svega nekoliko integriranih krugova, pa ak i samo od jednog. Raunari koje danas koristimo pripadaju toj generaciji. Pouzdanost raunari ove generacije je vrlo velika.
46
Praktikum
Osnove Informatike
Slika 1.7.1 Elektronska cijev, tranzistor, integrirani krug i ip Danas smo na pragu pete generacije raunari. Znaajka te generacije raunari nije vie samo osnovna graevna komponenta (VLSI integrirani krugovi), ve primjena umjetne intcligcncijc i raspoznavanja uzoraka u obradi podtaka. Razvoj linih raunari Pojava mikroprocesora i ostalih komponenti na temelju tehnologije LSI i VLSI omoguila je pojavu linih raunari. Prva se javljaju na tritu 1973. godine. Bila su to raunari s 8-bitnim procesorom i vrlo malo memorije (par kB). Prvo raunar koje je moglo posluiti i za ozbiljnije (poslovne) namjene bilo je raunar Apple n s programom VisiCalc (proraunska tablica). Pojavilo se 1977. godine i stajalo 1298 dolara. Ostala poznata imena iz tog razdoblja su: Commodore PET, Radio Shack TRS-80, Atari 400, Texas Instruments TI99, Comodore 64, Sinclair Z80, itd..
U kolovozu 1981. godine tvrtka IBM predstavlja svoj IBM Personal Computer. Osnovni model stajao je 3000$, imao je 16-bitai procesor 8088 tvrtke Intel, 64KB RAM, 40KB ROM i disketau jedinicu 5.25" (160KB). Nakon tri godine je prodano 1,000,000 raunari. Zajedno s IBM-PC raunarm isporuivao se najraireniji operativni sistem u povijesti raunari: Microsoft Disk Operating System (skraeno MS-DOS) tvrtke Microsoft koju su 1975. godine osnovali Paul Allen i Bill Gates (danas najbogatiji ovjek na svijetu). Do sada je tim operativnim sistemom opremljeno preko 70 milijuna raunari. Razvojem novih i snanijih mikroprocesora firme Intel koji su bili kompatibilni s procesorom 8088 (programi pisani za raunari s procesorom 8088 mogli su se izvravati i na njima - obratno nije moralo vrijediti) poela je proizvodnja i drugih tipova PC raunari. Danas moemo susresti slijedee modele (navedene veliine memorije i veliine diskova su tipine vrijednosti): Model raunari XT AT 386 486 Pentium Pentium II Pentium III Pentium IV Procesor 8086 80286 80386 80486 Pentium Pentium II Pentium III Pentium IV Duljina rijci 16b 16b 32b 32b 32b 32b 32b 32b Vcliina memorije 640 KB 1MB 2-8MB 4 -16 MB 8 - 32 MB 32-64 MB 64-128 MB 128-256MB VeUina diska 20 MB 40 MB 80 - 200 MB 200 -1000 MB 1 -4 GB 4-8 GB 8 - 20 GB 20-40GB Brzina 8MHz 12MHz 33MHz lOOMHz 200MHz 400Mhz lGHz 2GHz
47
Praktikum
Osnove Informatike
XT, AT , 386 i 486 raunari smatraju se danas zastarjelima i mnogi moderniji programi na njima ne rade. Takoer treba spomenuti i tvrtku AMD s procesorom Athlon koji po snazi odgovara Pentium IV procesoru.
48
Praktikum
Osnove Informatike
Tvrtka Apple Computer, koju su 1976. godine osnovali Stephen Wozniak i Steven Jobs i koja je proizvodila Apple II raunari, pokuala se oduprijeti trinom prodoru IBM-a proizvodnjom Apple III raunari, ali bez veeg uspjeha. Tvrtka je zato odluila uloiti veliki novac (100 milijuna dolara tokom dvije godine) u razvoj grafikog korisnikog suelja. Nakon kratkotrajnog neuspjeha s modelom Apple Lisa (1983. godine), pojavljuje se 1984. godine na tritu Apple Macintosh raunar koje koristi jednostavno grafi ko korisni ko interfejs s prozorima, padajuim izbornicima, i ostalim, danas uobiajenim, elementima. Apple Macintosh raunari bazirana su na procesorima serije 680x0 tvrtke Motorola. Raunari Tvrtke Apple Computer jedna su od rijetkih koja su izdrala konkurenciju IBM-PC kompatibilnih raunari. Od 1985. godine i IBM-PC raunari mogu imati grafiko korisni ko interfejs. Te godine je tvrtka Microsoft na trite izbacila operativni sistem Windows 1.0. Znaajno poboljanje slijedilo je 1990. godine kada se javlja Windows 3.0. 1995. godine slijedi Windows 95, tri godine kasnije njegova neto poboljana verzija Windows 98. Windows Me (Millennium Edition) posljednja je verzija izdana 2000. godine.
Pitanja: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Zbog ega nisu dobro radila mehanika raunari?

emuje sluilo Hollerithovo elektromehaniko raunar?
Koje su osobinepojedinih generacija raunari? Zbog egaje znaajno otkrie tranzistora? Po emuje izvrenapodjela raunari na etiri generacije? Koje raunarje znaajno u povijesti linih raunari? Kako se zove najraireniji operativni sistem na svijetu? Koja ga raunari koriste?
49
Praktikum
Osnove Informatike
1.8 Osobna raunari Osobna raunari spadaju u grupu mikroraunari. To su raunari koje obino upotrebljava samo jedna osoba. Dakle, radi se o malom ra unalu koje je obi no smjeteno na radnom stolu i opremljeno najnunijim dodatnim ureajima (modem, pisa, skener). Najvei broj linih ra unari u Hrvatskoj su IBM-PC kompatibilna ra unari i to je razlog da u daljnjem tekstu pod pojmom osobno raunar podrazumijevamo takvo raunar. Naravno, postoje i drugi tipovi linih raunari, kao to je Apple-Macintosh, te snaa osobna raunari, takozvane radne stanicc (npr. Sun SparcStation) koje se upotrebljavaju skoro iskljuivo u profesionalne svrhe. Zahvaljujui tome to je IBM objavio konstrukcijske detalje svojih linih raunari, danas ovakva raunari i njihove komponente rade i druge tvrtke, ali su sva ra unari meusobno kompatibilna, to znai da mogu upotrebljavati isti softver. To je dovelo do znaajnog pada cijena takvih raunari, a zbog toga i do njihove velike popularnosti. Osnovni dijelovi osobnog raunari Tipino takvo raunar prikazuje slijedea slika.
Slika 1.8.1 Osobno raunar by Dr Latinovi Tihomir 50 design: Latinovi Milan
Praktikum
Osnove Informatike
Osnovne komponente koje ine raunar i koje vidimo na slici su: tastatura, mi, monitor, i kuite s izvorom napajanja u kojem se nalaze osnovna ploa, grafika kartica, tvrdi disk i savitljivi disk. Na osnovnoj ploi (mother boar) nalazi se mikroprocesor, nekoliko pripadajuih VLSI integriranih krugova i sat s baterijom. Memorijski moduli umeu se u posebne konektore na osnovnoj ploi. To omoguuje da se u raunar ugradi koliina memorije prema elji (32MB, 64MB, 128MB, ...). U novije vrijeme osnovna ploa raunari sadri i upravljake sklopovc za diskovc i diskctnc jcdinicc, serijska, paralelna i USB suelja (interface), a rjee audio i video podsistem.
51
Praktikum
Osnove Informatike Nekoliko dodatnih prikljuaka (konektora) na osnovnoj ploi slui za umetanje dodatnih kartica (ploica s elektronikim elementima). Obavezna je video kartica (iako ponekad ona moe biti sastavni dio osnovne ploe). Ostale kartice obino se dodaju da se omogui priklju ak dodatnih perifernih jedinica (primjerice skenera), ili se dodatni ureaj cijeli nalazi na dodanoj kartici (primjerice modem).
Slika 1.8.2 Video kartica
Na stranjoj strani ra unari nalaze se priklju ci za monitor, tipkovnicu, mia, te priklju ci za napajanje
ra unari i monitora. S drugim ureajima ra unar se moe povezati preko tzv. serijskih, paralelnih i USB suelja. Serijskim prikljukom podaci se prenose serijski, bit po bit, dok se kod paralelnog prikljuka podaci prenose po 8 bita (1B) istovremeno. Zbog toga je prijenos podataka paralelnim prikljukom bri, ali zahtijeva vei broj vodia. Obino se na serijski prikljuak spaja mi i modem, a na paralelni prikljuak pisa. USB je novija vrsta serijskog prikljuka velike brzine prijenosa podataka. Na prcdnjoj strani raunari nalaze se prekida za ukljuivanje napajanja raunari, tipka za resetiranje raunari, otvor za umetanje diskete u disketnu jedinicu, lampice koje signaliziraju ukljueno napajanje i rad tvrdog diska. Na disketnoj jedinici se nalazi lampica koja signalizira rad te jedinice. Osnovne periferne jedinice raunari Monitor Monitor je ureaj za prikaz slika i/ili teksta na njegovom zaslonu (ekranu). Najvei broj monitora koristi katodnu cijev, a zbog visoke cijene manji broj monitora koristi zaslon od tekuih kristala (liquid crystal display - LCD). Katodna cijev je jeftinija, dok je zaslon od teku ih kristala malih dimenzija i zato pogodan za prijenosna raunari i monitore malih dimenzija (dubine par centimetara). Slika na zaslonu monitora je rasterska slika, tj. sastoji se od odreenog broja malih kruia (poput mozaika). Ti kruii nazivaju se pikseli. Rije piksel je fonetiziran oblik engleske rijei pixel koja je izvedena od izraza picture element, to znai element slike. Broj piksela koji
ine sliku odreuje razluivost monitora. Pri tome razlikujemo horizontalnu razluivost (broj
piksela po inu ili centimetru u horizontalnom smjeru) i vertikalnu razlu ivost (broj piksela po in u ili centimetru u vertikalnom smjeru). Jasno je da e slika imati vie detalja ako je sastavljena od veeg broja piksela, tj. ako je gledamo na monitoru vee razluivosti. Veliina by Dr Latinovi Tihomir 52 design: Latinovi Milan
Praktikum
Osnove Informatike
monitora mjeri se dijagonalom slike. Standardne veliine dijagonala izraene u inima su 14", 15", 17", 19" i 21". Razluivost i veliina monitora meusobno su povezane. Manji monitori imaju i manje razluivosti i obrnuto. Slijedea tablica prikazuje radne razluivosti za dane veliine dijagonala. Obino monitor moe raditi i na slijedeoj vioj razluivosti. Primjerice, monitori s dijagonalom od 15" obino mogu raditi i na razluivosti 1024*768, iako im je preporuena radna razluivost 800*600. Pri tome kvaliteta slike ovisi o kvaliteti cijevi i elektronikih sklopova monitora.
Veliina dijagonalc 14" 15" 17" 19" 21"
Radna razluivost 640*480 800*600 1024*768 1280*1024 1600*1400
Vaan parametar koji utje e na kvalitetu slike je vertikalna frekvencija slike. Da bi se izbjeglo treperenje slike koje jako zamara oi, slika se mora ispisivati na zaslonu to veom frekvencijom. Danas je poeljna vertikalna frekvencija od barem 85Hz, to znai da se slika mora ispisivati barem 85 puta u sekundi. Kod monitora s katodnom cijevi piksel na zaslonu se dobiva tako da zraka elektrona udara u zaslon koji je premazan fosforom i svijetli pod udarima elektrona. Magnetsko polje koje stvara otklonski sistem pomie zraku i osvjetljava slijedee piksele sve dok se ne osvijetle svi, nakon
ega se proces ponavlja. Zbog perzistencije fosfora piksel svijetli neko vrijeme i nakon to
preko njega pree zraka elektrona, pa se ini da je slika potpuno mirna. Promjenom struje zrake elektrona moe se mijenjati svjetlina piksela. Monokromatski monitori imaju samo jednu zraku elektrona koja obino daje bijelo svijetlo (crno bijela slika). Monitori u boji imaju tri zrake koje prolaze kroz posebnu masku i padaju na fosforna zrnca koja svijetle razliitim bojama: crvenom, zelenom i plavom (RGB - red, green, blue). Mijenjajui struju pojedine zrake elektrona moe se utjecati na svjetlinu pojedine boje i na taj nain mijeanjem boja dobiti bilo koju boju piksela.
53
Praktikum Slika 1.8.3 Graa katodne cijevi
Osnove Infor
54
Praktikum
Osnove Informatike
Princip rada monitora s zaslonom od tekuih kristala potpuno je razliit. Takav zaslon sastoji se od dvije staklene plo e koje proputaju svjetlo polarizirano pod odreenim kutom. Jedna plo a proputa vertikalno polarizirano svjetlo, a druga ploa horizontalno polarizirano svjetlo. Izmeu te dvije ploe nalaze se prozirne metalne elektrode, a izmeu njih nalazi se tekui kristal koji zakre e ravninu polarizacije svjetla. Kada napon nije priklju en na elektrode svjetlo prolazi kroz zaslon. Ako je elektrino polje ukljueno, tekui kristal ne zakree ravninu polarizacije i svijetlo ne prolazi kroz takav zaslon. Povrina zaslona podijeljena je na potreban broj elija, kojima se moe upravljati dovoenjem napona preko prozirnih elektroda. Svaka
elija predstavlja piksel. Za razliku od katodnih cijevi, elija monitora s tekuim kristalom ne
Slika 1.8.4 Princip rada LCD monitora
svijetli nego vie ili manje proputa svijetlo. To moe biti reflektirano vanjsko svijetlo, ali se
ee koristi pozadinsko svjetlo koje daje posebna fluorescentna arulja. Kod monitora u boji
svaki piksel se sastoji od tri elije. Svaka ima filtar razliite boje: crvene, zelene i plave. Njihovom kombinacijom dobiva se bilo koja boja, slino kao kod monitora s katodnom cijevi.
Tastatura Tastatura raunari osnovna je ulazna jedinica raunari i prikazana je na slijedeoj slici.
lEsc
I F1 j F2 I F3 T F4 j I F5 T F6 T F7 T F8 j I
QTwTE
F9 TF1OF1IF12
TRTTTZ TUTITO TPTTT
II i i i r l by Dr Latinovi Tihomir 55 design: Latinovi Milan
Praktikum i i i i xi
Osnove Informatike
Nu 7 4 1 0
n * I Tl 9 T + 6 3 u
Ent
56
Praktikum
Osnove Informatike
Raspored i broj tipaka moe se mijenjati ovisno o proizvoau. Sve tastature imaju tipke sa slovima, brojevima, znakovima interpunkcije i razmaknicu poput pisaeg stroja. Na desnom dijelu nalazi se numerika tastatura koja slui za lake unoenje brojanih podataka. etiri tipke sa strelicama slue za kretanje po ekranu. Njihova tona uloga ovisi o programu koji se trenutno koristi. Isto vrijedi i za tzv. funkcijske tipke koje su oznaene s Fl do F12. Grupa tipaka s oznakama HOME, END, PAGE UP, PAGE DOWN slue za kretanje po stranicama podataka, a tipke INSERT i DELETE za umetanje odnosno brisanje znakova. Vana je i velika tipka s oznakom ENTER (J) kojom se zavravaju sve naredbe, dajui na znanje raunalu da smo gotovi s pisanjem naredbe i da oekujemo od njega da tu naredbu izvri. Kod obrade teksta ta tipka slui za prijelaz u novi red. Mi Mi je naprava za pokazivanje i koristi se prvenstveno u radu s grafikim programima i sueljima. Pomicanjem mia po podlozi korisnik upravlja poloajem pokazivaa mia na ekranu. Pomicanjem mia i pritiskanjem tipaka na miu odabiru se pojedini objekti na ekranu, crtaju slike, itd. Mievi imaju obino dvije ili tri tipke. Osnovu mia ini kuglica koja pokree dva kotaia. Jedan se pokre e kada se mi giba horizontalno, a drugi kada se mi giba vertikalno. Okretanje tih kotaia prekida svjetlo LED dioda koje pada na fototranzistore, stvarajui elektrine impulse koji uzrokuju pomicanje pokazivaa mia na ekranu. Mi se prikljuuje na serijsko interfejs raunari, a u novije vrijeme raunari imaju poseban prikljuak za mia, ime se oslobaa serijsko interfejs za prikljuak drugih ureaja. Prijenosna raunari umjesto klasinog mia koriste tzv. trackball. On se sastoji od kugle koja se okree prstima, ime se postie slian uinak kao kada se klasian mi pokree po podlozi. Druga naprava koja se koristi kod prijenosnih ra unari je trackpad, plo ica po kojoj se pomi e prst, ime se pomi e pokaziva na ekranu. Konano, spomenimo i trackpoint, minijaturnu palicu koja viri iz sredine tastature (iznad slova B). Pomicanjem te palice upravlja se pokazivaem na ekranu. Pisai Pisai su ureaji pomou kojih se tekst ili slike ispisuju na papiru. Najei pisai danas su laserski, tintni i, neto stariji, iglini. Osim po principu rada ti pisai se razlikuju po veliini papira (A4 i A3), kvaliteti otiska, brzini koja se mjeri brojem stranica u minuti, te razluivosti. by Dr Latinovi Tihomir 57 design: Latinovi Milan
Praktikum
Osnove Informatike
Razluivost se izraava u broju toaka po inu i kree se kod tintnih i laserskih pisaa izmeu 300 i 1200 toaka po inu. Iglini pisai imaju glavu za pisanje koja udarcima iglica preko trake s tintom pie po papiru. Broj iglica moe biti 9 ili 24. Pisai s veim brojem iglica imaju kvalitetniji otisak. Iglini pisai su buni i spori u grafikom nainu rada. Prednost im je niska cijena otiska i mogunost izrade vie kopija istovremeno, pa se danas koriste u raunovodstvu (obrauni plaa), bankama, trgovinama (izdavanje rauna) i sl. Tintni pisai takoer imaju glavu za pisanje koja ima veliki broj cjevica kroz koje trcaju kapljice tinte. Tinta se nalazi u posebnom spremniku koji moe initi cjelinu s glavom za pisanje. Ova vrsta pisaa moe biti opremljena crnom tintom za crno bijele otiske, ili crnom i tintama u boji (svjetlo-plava, ljubiasta, uta) za otiske u boji. Tintni pisa i su jeftini, iako ne i naroito brzi. Na kvalitetu otiska negativno utjee to to se kapljice tinte razlijevaju po obinom fotokopirnom papiru. Za najveu kvalitetu otiska trebalo bi koristiti posebne vrste papira, to dodatno poveava cijenu otiska. Laserski pisai rade na principu poznatom iz fotokopirnih strojeva. Laserska zraka pada na fotoosjetljivi bubanj koji je prethodno elektriki negativno nabijen. Osvijetljena podruja se izbiju i privlae zrnca tonera koja su elektriki negativno nabijena. Preko bubnja zatim prelazi papir koji je elektriki pozitivno nabijen i privlai zrnca tonera. Papir zatim prelazi preko zagrijanih valjaka koji zapeku toner tako da se ne moe odvojiti od papira. Laserski pisai daju otisak dobre kvalitete, brzi su, ali i neto skuplji od tintnih. Postoje i laserski pisai u boji koji koriste tonere u etiri boje (svjetlo-plava, ljubiasta, uta i crna). Skaner Skaner (engl. scanner)je ureaj koji sliku zabiljeenu na nekom mediju (papir, prozirna folija) pretvara u digitalnu informaciju i zapisuje na disk kao datoteku prikladnog formata. Postoje runi, stolni i rotacijski skaneri. Stolni skaneri su danas naj ei i u daljem tekstu biti e opisan princip rada te vrste skanera. Stolni skaneri s gornje strane imaju staklenu plou na koju treba staviti sliku koju elimo skanirati. Slika se osvjetljava fluorescentnom lampom, a reflektirano svjetlo se prenosi opti kim sistemom na odgovarajui senzor. Obi no je to CCD Charge Coupled Device) poluvodi ki senzor, kakav se primjenjuje kod video kamera. Zadatak senzora je da pretvori svjetlo u elektrini signal. Skaner ne pretvara u digitalnu informaciju cijelu sliku odjednom, ve jedan red slike. Optiki sistem je izveden tako da na senzor odgovarajueg oblika pada slika by Dr Latinovi Tihomir 58 design: Latinovi Milan
Praktikum
Osnove Informatike
jednog reda slike. Nakon to se taj red pretvori u digitalnu informaciju, optiki sistem se malo pomakne, tako da na senzor pada slika slijedeeg reda. itav proces se ponavlja dok se ne dosegne kraj slike i naziva se skaniranje, a po tome je i ureaj dobio naziv skaner.
Postoje crno bijeli i kolor skaneri. Kolor skaneri imaju CCD senzor koji ima CCD elemente u tri niza, za svaku boju (crvenu, zelenu i plavu) po jedan. Bitne karakteristike skanera su: Prema veliini slike koju mogu skanirati, skaneri mogu biti A4 i A3 formata. Razluivost skanera se kree izmeu 300 i 1200 dpi (toaka po inu). O kvaliteti analogno digitalne pretvorbe signala iz CCD senzora govori podatak o broju bita po boji. Tako govorimo o 24-bitnim, 30-bitnim, 36-bitnim ili ak 48-bitnim skanerima. Primjerice, ako je skaner 24-bitni, to znai da je za svaki piksel slike utroeno po 8 bita za zapis informacije o svakoj od triboje. Modemi Modem je ureaj koji slui za slanje podataka izmeu dva raunari telefonskom linijom. Osnovni zadatak modema je da digitalne signale iz raunari pretvori u analogne signale koji se jedini mogu slati telefonskim linijama. Primljene analogne signale modem ponovo pretvara u digitalne signale. Taj proces naziva se modulacija i demodulacija, od ega i potjee ime modem. Brzina prijenosa danas iznosi do 56kb u sekundi, a ovisi o mogunostima modema i kvaliteti telefonske linije. Modemi mogu biti interni (ugraeni u raunar kao dodatna kartica) ili eksterni (vanjski). Eksterni modemi prikljuuju se na raunar preko serijskog suelja. Glavna primjena modema danas je spajanje na Internet preko davatelja Internet usluga.
Disketne jedinice Osobna raunari upotrebljavaju dvije osnovne vrste disketnih jedinica: za diskete veliine 3.5 i 5.25 ina (1 in = 2.54 cm). Danas se veinom koriste manje diskete (3.5") zbog manjih dimenzija, robusnije izrade i veeg kapaciteta. Slijedea slika prikazuje disketu od 3.5".
59
Praktikum
Osnove Informatike
o o
60
design: Latinovi
Praktikum
Osnove Informatike
Slika 1.8.6 Disketaod 3.5" Diskete sadre savitljive diskove, nainjene od plastine mase (Mylar), s magnetskim slojem koji je nanesen na obje strane. Otvori na disketi omoguuju kontakt glava za snimanje i itanje s magnetskim slojem. Kod disketa od 3.5" taj otvor je radi zatite pokriven vratacima, koja se otvaraju kada se disketa gurne u disketnu jedinicu. Glave su u direktnom kontaktu s magnetskim slojem i zbog trenja se disketa ne moe okretati prevelikom brzinom (otprilike 300 okretaja u minuti). Diskete imaju mogu nost spreavanja snimanja. Zato je na disketi od 5.25" predvien utor na rubu diskete, preko kojega treba staviti naljepnicu, a disketa od 3.5" ima plasti ni kvadrati , kojeg treba pomaknuti da se oslobodi otvor na kuitu diskete. Ako se na tako zatiene diskete treba ponovo snimati, treba ukloniti naljepnicu, odnosno plastinim kvadratiem ponovo pokriti otvor. Radi sigurnosti podataka na disketi, s njome treba paljivo postupati. Naroito je vano ne savijati disketu, ne doticati prstima magnetski sloj, ne izlagati disketu visokim temperaturama, vlazi ili djelovanju magnetskog polja. Disketa se ne smije vaditi iz disketne jedinice ako gori lampica koja ukazuje na to da disketna jedinica radi. Podaci se upisuju na obadvije povrine (strane) diskete na koncentrinim krunim prstenima stazama. Svaka staza razdijeljena je na sektore. Dijeljenje strane na staze i sektore provodi se operacijom formatiranja diskete. Pritom se unitavaju podaci koji su eventualno ranije snimljeni. Danas je standardna disketa kapaciteta 1.44MB. Disketna jedinica za diskete 1.44MB moe raditi i s disketama od 720kB. Kapacitet diskete jedan je od rijetkih parametara raunari koji se nije promijenio tijekom vie godina i za dananje potrebe je zapravo premalen. Dodue, postoje ureaji s disketama znatno veeg kapaciteta (do 200MB), ali niti jedan nije postao standardni. Magnetske vrpce Magnetske vrpce, koje se u raunalima upotrebljavaju za pohranu podataka, sline su vrpcama u obinim audio magnetofonima. Dakle, radi se o plastinoj savitljivoj vrpci na koju je nanesen magnetski sloj. Vrpca je smjetena u kuite koje nalikuje audio kaseti. Za razliku od tvrdih diskova i disketa, nije mogue direktno pristupiti bilo kojem zapisu (datoteci) na magnetskoj vrpci. Da bi doli do eljene datoteke na vrpci treba proi (proitati) sve prethodne zapise. Obino se takav zapis naziva sekvencijalnim zapisom. Posljedica je spori pristup eljenoj datoteci. by Dr Latinovi Tihomir 61 design: Latinovi Milan
Praktikum
Osnove Informatike
Upotreba magnetskih vrpci ograniena je uglavnom na izradu rezervnih kopija vanih datoteka ili itavog tvrdog diska (backup). Rezervne kopije imaju veliku vanost u sigurnosti raunalnog sistema. To je naroito vano kod viekorisnikih sistema i optenito u situacijama kada kvar diska moe prouzroiti velike tete zbog gubitka podataka. Ureaj za zapisivanje i itanje magnetskih vrpci zove se engleski Streamer. Tvrdi diskovi sastoje se od jedne ili vie okruglih aluminijskih plo a (diskova) presvu enih magnetskim materijalom, pri vr enih za zajedni ku osovinu. Pored plo a nalazi se mehanizam za pomicanje glava za pisanje i itanje. Prostor u kome se nalaze ploe i glave hermetiki je zatvoren i opremljen filterom koji otklanja neistoe. Glave za itanje i pisanje ne dotiu ploe, to omoguuje visoku brzinu vrtnje ploa (3600 o/min ili vie). Glave lebde iznad ploa na zranom jastuku koji nastaje uslijed Tvrdi diskovi rotacije ploa. Svakoj ploi pripadaju dvije glave. Sve glave su uvrene tako da se pomiu zajedno. Razmak glave i plo e je vrlo mali (par mikrona), ime se osigurava velika gustoa staza i time veliki kapacitet diskova (do nekoliko GB). Diskovi su obi no promjera 5.25" ili 3.5", a kod prijenosnih raunari 2.5".
62
Slika 1.8.7 Tvrdi disk Kada je raunar iskljueno, glave diskova su smjetene ("parkirane") u sigurnosnoj zoni gdje su zatiene od vibracija. Tada se raunar moe premjetati. Meutim, za vrijeme rada raunari, diskovi ne smiju biti izloeni vibracijama jer bi svaki dodir glave s diskom mogao unititi disk. Ploe tvrdog diska su takoer podijeljene na strane, staze i sektore. Uvodi se jo i pojam cilindra, koji obuhvaa sve staze oznaene istim brojem. Npr. sve staze broj 0 ine cilindar. Razliiti tipovi diskova razlikuju se kapacitetom (1-lOGB), brzinom pristupa sluajno odabranom sektoru (5-15ms), brzinom prijenosa podataka s diska itd. Ureaj koji upravlja diskom zove se upravlja diska (kontroler). Postoji vie standarda za upravljae diska, a danas je najvei broj linih raunari (IBM-PC kompatibilnih) opremljen IDE (Inteligent Drive Electronics) ili EIDE (Enhanced IDE) upravljaima. Macintosh raunari standardno su opremljena SCSI (itaj skazi) upravljaima. SCSI upravljai upotrebljavaju se i na PC raunalima, ali su skuplji i zbog toga rjei. Opti ki disk Opti ki disk pojavio se 1980. godine kao zamjena za klasi ne gramofonske plo e, a kasnije je upotrijebljen i u raunalima za zapis podataka. Disk je nainjen od plastike i promjera je 12 cm, s rupom od 15 mm u sredini. Podaci se itaju sa diska laserskom zrakom, koja se odbija od reflektirajue povrine. Na toj povrini zapis ine mala udubljenja od kojih se laserska zraka odbija drugaije nego od ravne plohe. To se registrira pomou fotodiode na koju pada reflektirana zraka. Zapis ini spiralu, kao i kod gramofonske ploe, ali je poetak na sredini ploe, a kraj na rubu ploe. Ploa se ne okree stalnom brzinom, nego takvom brzinom (200-500 o/min), koja osigurava konstantnu brzinu kretanja laserske zrake po zapisu (1.3 m/s). Na optiki disk podaci se zapisuju u tvornici, a raunar ih moe samo itati. Zbog toga su ti diskovi i dobili naziv CD-ROM Compact Disc Read Only Memory, to znai otprilike: kompaktni disk -memorija koja se moe samo itati). Izrada optikih diskova vrlo je jeftina (1.5$), a gustoa zapisa vrlo velika. Tipini kapacitet optikog diska je 650MB. Opti ki diskovi nisu jako osjetljivi na prainu i ogrebotine, zahvaljujui injenici da je laserska zraka fokusirana na zapis koji je lmm udaljen od povrine diska na kojoj se mogu nalaziti oteenja ili praina. Zapis je vremenski postojan i neosjetljiv na magnetskapolja.
OSNOVE INFORMATIKE
Brojne su mogu nosti primjene opti kih diskova. Danas je uobi ajeno (i jeftinije) da se softver isporuuje na CD-ROM-u umjesto disketama. Video i tonski zapisi mogu se reproducirati na raunalu sa CD-ROM jedinicom i podrkom zvuka (ugraenom zvu nom karticom). To omogu uje izradu enciklopedija, programa za uenje jezika, povijesti glazbe, slikarstva, filma i sl. Moderne igre (zahtjevne u pogledu memorije) takoer su nezamislive bez CD-ROM-a. Osim CD-ROM diskova koji se rade u tvornici u velikim serijama, mogu e je izraditi i vlastiti CD-ROM. Za to je potreban CD-R (CD-Recordable) ureaj koji omoguuje snimanje na posebnim (CD-R) optikim diskovima. CD-R ureaji slini su obi nim CD-ROM ureajima, ali je laserska zraka vee jaine, jer se pomo u nje zapisuju podaci na disk. Jednom zapisani podaci vie se ne mogu brisati, pa takav disk postaje CDROM. Zato se takvi diskovi zovu i WORM diskovi Write Once Read Many - pii jednom
itaj puno puta). Dalji korak predstavljaju CD-E ureaji (CD Erasable, CD koji se moe
brisati). Takvi diskovi mogli bi obavljati funkcije disketa ili tvrdih diskova. CD-E ureaji su vrlo skupi i za sada jo u fazi razvoja. U meuvremenu su se pojavili i DVD Digital Versatile Disk) diskovi kapaciteta do 17GB. Ureaji za itanje DVD diskova mogu itati i obine CD diskove (jednakog je promjera), pa se moe oekivati da e takvi itai uskoro zamijeniti klasine CD itae, a postoje i ureaji koji mogu takve diskove snimati jednokratno (WORM). Takoer se oekuje i pojava DVD diskova i ureaja za viekratno snimanje i brisanje.
Povezivanje i ukljuivanje raunari Prije uklju ivanja ra unari potrebno je povezati sve dijelove i ureaje koje ine ra unar. Za to je potrebno prouiti upute proizvoaa, a osnovno je pravilo da se povezivanje vri samo kada su ureaji i raunar iskljueni. U pravilu se prvo ukljuuju periferni ureaji (monitor, pisa, itd.), a tek onda samo raunar. Prilikom iskljuivanja postupak je obrnut. Ukljuivanje i iskljuivanje raunari, ili bilo kojeg drugog ureaja, ne smije se ponavljati u kratkim razmacima jer se time izlau komponente raunari suvie velikim naprezanjima. Takoer je bolje ne iskljuivati raunar ako se rade krae pauze. Jednom ukljueno raunar ne treba pomicati niti izlagati vibracijama jer bi to moglo poremetiti stabilnost glava koje lebde na zranom jastuku na vrlo malom razmaku iznad povrine tvrdih diskova.
OSNOVE INFORMATIKE
Nakon uklju ivanja ra unari zapo inje postupak tzv. dizanja sistema, koji po inje testiranjem komponenti raunari, a zavrava uitavanjem operativnog sistema. Cijeli proces traje oko 30 sekundi (mogua su i znatna odstupanja od te vrijednosti). Raunar je spremno za rad kada se na ekranu pojavi znak javljanja. O tome je vie napisano u poglavlju o operativnom sistemu MS-DOS, gdje je detaljnije opisan nain pokretanja programa, te rad s datotekama i diskovima. Pitanja: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. Koji modeli PC raunaripostoje ipo emu se razlikuju? toje to PC kompatibilno ra unar? Koji su osnovni dijelovi PC raunari? to se obino nalazi na osnovnoj ploi raunari? Nabrojite i opiite osnovne periferne jedinice raunari. Kako se onemoguava snimanje na disketu? Nabrojite standardne veliine i kapadtete disketa. Objasnitepo emuje zna ajna 1981. godina napodruju linih raunari? Objasnite naziv CD-ROM, CD-R i CD-E, DVD.
emu obino slue magnetske vrpce?
Koji prikljuci standardno postoje na raunalu? Na to moramo paziti prilikom povezivanja dijelova raunari ? Zato ne smijemo ukljuivati i iskljuivati elektronike ureaje u kratkim razmacima? Da lije nakon ukljuivanja raunar trenutno spremno za rad?
OSNOVE INFORMATIKE
1.9 Programi za osobna raunari Operativni sistemi IBM-PC kompatibilna raunari mogu koristiti vie operativnih sistema. Najraireniji sistem je MS DOS (MicroSoft Disk Operating System; u originalnim IBM raunalima ima naziv PC DOS). MS-DOS se vremenom razvijao i posljednja verzija nosi oznaku 6.22. Namijenjen je raunalima sa svim Intel procesorima od 8088 do Pentiuma. Detaljnije je opisan u posebnom poglavlju. Komunikacija korisnika s raunarm pod MS-DOS operativnim sistemom odvija se tako da korisnik pie naredbe u komandnoj liniji. Modernija rjeenja imaju grafi ko korisniko interfejs koje olakava komunikaciju ra unari i korisnika. Korisnik vie ne mora pamtiti prilino kompliciranu sintaksu pojedinih naredbi. Pojedini programi ponueni su korisniku u obliku malih sliica koje se zovu ikone (slika 1.5.1). Korisnik daje do znanja raunalu to eli pokazujui na odgovarajuu ikonu strelicom koju pokree po zaslonu pomou mia. Mi ima na sebi jednu ili vie tipki. Da bi se pokrenula neka aplikacija dovoljno je pokazati na njenu ikonu i pritisnuti tipku na miu. Za IBM kompatibilna raunari postoji grafi ko interfejs tvrtke Microsoft pod nazivom MS Windows 3.1. MS Windows nije samostalni operativni sistem, ve predstavlja proirenje MS-DOS operativnog sistema, iz ega proizlaze i neka njegova ogranienja. MS Windows je zahtjevniji s obzirom na resurse raunari od MS-DOS-a. Iako moe raditi i na raunalu s procesorom 80286 i 1MB radne memorije, praktiki se koristi na raunalima s procesorom 80386 ili boljim i barem 4MB radne memorije (zbog zahtjevnijih programa poeljno je imati 8MB radne memorije). Prije nekoliko godina pojavio se na tritu novi operativni sistem tvrtke Microsoft za PC kompatibilna raunari Windows 95 (najnovija verzija zove se Windows 98). To je samostalni operativni sistem, a na njemu se mogu izvravati i programi pisani za MS-DOS i MS Windows 3.1. Postoji jo bolji (i skuplji) operativni sistem tvrtke Microsoft, a to je Windows NT koji postoji i za neke druge procesore osim Intelovih (npr. DEC Alpha).
OSNOVE INFORMATIKE
Jedan od najpoznatijih operativnih sistema danas je UNIX. On se koristi na raznim raunalima (od mikroraunari do super raunari) i omoguuje viekorisniki i viezadani rad. Postoje verzije i za IBM-PC kompatibilna raunari kao to su SCO Unix System V ili Linux (besplatan operativni sistem!). Unix moe imati i grafiko interfejs (npr. X Windows). Povezivanje ra unari u lokalne mree (LAN - Local Area Netvvork) omoguuje dijeljenje perifernih ureaja izmeu pojedinih raunari (pisa i, diskovi, CD-ROM jedinice itd.). MSDOS ne omoguuje mreni rad raunari, ali se lako moe nadograditi mrenim operativnim sistemom (npr. Lantastic). MS Windows 3.1 takoer nema podrku mreama, ali se moe kupiti verzija tog operativnog sistema koja omoguuje rad u mrei (Windows for Workgroups). Veina ostalih operativnih sistema imaju direktnu podrku radu u mrei (Windows 95/98, Windows NT, Unix). Postoje i posebni mreni operativni sistemi, a najpoznatija je u tom pogledu tvrtka Novell. Raunari Apple Macintosh su opremljena operativnim sistemom koji podrava mreni rad (tzv. LocalTalk, EtherTalk i TokenTalk mreni standardi). Programi za obradu teksta Osnovna prednost koritenja raunari za obradu teksta je mogunost jednostavnog prepravljanja, premjetanja, brisanja i dodavanja teksta. Te mogu nosti imaju i najjednostavniji programi koji se obino zovu editori (npr. program Edit koji se dobiva sa operativnim sistemom MS-DOS). Tekst moemo pohraniti na disketi ili disku i kasnije ga
itati (ispisanog na ekran), tiskati, ili prepravljati.
Vei programi imaju i vie mogunosti i obino se nazivaju tekst procesori. Dodatne mogunosti podrazumijevaju uklju ivanje slika, tabela i grafikona u tekst, a uobi ajeno je na elo "to vidi to i dobije", tj. ono to se vidi na ekranu je upravo ono to emo dobiti ako uneseni tekst poaljemo na pisa. Takvi programi omoguuju podeavanje margina, odabir veliine papira, odabir veliine i oblika slova, itd. Znaajna je i mogunost kontrole i ispravljanja greaka zahvaljujui ugraenom rjeniku. Primjeri takvih programa su Word i Word Perfect. Programi za obradu baza podataka S bazama podataka radio je ve i Hollerithov elektromehaniki stroj. Ranije je reeno da je on sluio za obradu podataka dobivenih popisom stanovnitva. Takvi podaci inili su bazu podataka koja se sastojala od slogova (record). Svaki slog sadravao je podatke o jednoj osobi (ime, prezime, godina roenja, spol, struna sprema, nacionalnost, brano stanje itd.).
OSNOVE INFORMATIKE
Koritenjem odgovarajueg programa mogue je takvu bazu pretraivati, dobivati razliite izvjetaje, statistike podatke, dodavati nove ili brisati stare slogove, itd. Baze podataka dugo su bile vezane za velika raunari, a prvi program za obradu baza podataka za osobna raunari pojavio se 1981. godine. Bio je to dBASE II tvrtke Ashton Tate. Danas postoje mnogi programi za osobna raunari toga tipa kao to su: dBase, Clipper, FoxBASE, Accss, Clarion, itd. Proraunske tabele Za razliku od baza podataka, proraunske tabele usko su vezane za line raunare. Prvi takav program, VisiCalc, pojavio se 1978. godine i bio je namijenjen ve spomenutom raunalu Apple n. Osnovna struktura podataka je tablica (spreadsheei) iji su stupci oznaeni slovima, a redovi brojkama. Presjek reda i stupca zove se elija (cell), ija je adresa oznaka stupca i reda (npr. Al). U elije se mogu upisivati brojevi, tekstovi, ili formule (slika 1..9.1). U formulama se pojedine elije mogu upotrijebiti kao varijable, pa je mogu e izra unati npr. srednju vrijednost niza elija. Velika prednost prora unskih tablica je u jednostavnom grafikom prikazivanju rezultata prorauna. Pritom je vano naglasiti da se, ako promijenimo vrijednost nekih polja, automatski ponovo prora unavaju vrijednosti onih
elija u kojima su formule koje ukljuuju polja ija se vrijednost promijenila. Danas su
najpoznatije proraunske tablice Quattro Pro i Excel. Programi za stolno izdavatvo Programi za stolno izdavatvo (Desktop Publishing - DTP) slue za pripremu teksta sa slikama za tisak. Takvi programi omoguuju kombiniranje tekstova i grafike koji su nastali upotrebom raznih programa, dakle podravaju razne tekstualne i grafike formate. Pomou takvih programa moe se kreirati letke, cjenike, prospekte, ali i sloene grafike proizvode poput novina, asopisa i sl. Kao izlazna jedinica moe se za skromnije zahtjeve koristiti laserski pisa, a za zahtjevnije proizvode (npr. asopis u boji visoke kvalitete) treba koristiti tzv. osvjetljivae rezolucije do 3000 toaka po in u (dpi) sa ispisom na film. Da bi se u takve publikacije mogle ukljuiti i fotografije, potrebno je imati i kvalitetan skaner (crno bijeli ili
u boji). Za ovu grupu programa raunari Apple-Macintosh imaju izvjesne prednosti u odnosu na IBM kompatibilna raunari. Najpoznatiji programi iz ove skupine su: Ventura, PageMaker, MS Publisher, itd.
OSNOVE INFORMATIKE
Sistemi za razvoj programa Sistemi za razvoj programa olakavaju pisanje i testiranje programa u nekom od jezika (npr. Pascal, C, Basic). Oni nisu samo programi prevodioci (kompilatori) nego u sebi imaju objedinjene editor, kompilator, linker, debugger i sistem pomoi (help). Svi ti elementi dostupni su preko sistema menija. Tipini predstavnici su programi Turbo C i Turbo Pascal tvrtke Borland. CAD/CAM programi Prijevod kratica CAD (Computer Aided Design) je raunarm podrano projektiranje, a kratice CAM (Computer Aided Manufacturing) raunarm podrana proizvodnja. Najjednostavniji (uslovno reeno) programi iz ove grupe slue za crtanje. Oite su prednosti kod crtanja pomou raunari: preciznost, brzina, a naroito mogunost jednostavne promjene ve gotovog crtea. To moe shvatiti svatko tko je proveo par sati crtajui tuem neki nacrt i na kraju shvatio da je zbog neke male pogreke sav trud bio uzaludan. Primjena obuhvaa razne grane tehnike: strojarstvo, elektrotehnika (sheme), arhitektura, itd. Slijedei korak u primjeni raunari kod projektiranja je simulacija. Zamislimo da smo nacrtali elektrinu shemu nekog sklopa. Ako elimo provjeriti kako takav sklop radi, moramo na temelju sheme nainiti sklop i ispitati ga, te nainiti potrebne korekcije. Ili, elimo znati koliko e se zagrijavati dijelovi nekog ureaja, npr. transformatora. Tada bi morali nainiti transformator (npr. teine par tona), postaviti odgovarajue senzore i mjeriti temperature za vrijeme rada transformatora. CAD programi omoguuju da se takva ispitivanja provode na raunalnim modelima koji vjerno oponaaju stvarne ureaje. Na kraju, kada je model na raunalu ispitan, elimo izraditi prototip objekta kojeg smo pomou raunari ispitali. Raunar moe nainiti program za numeriki upravljane strojeve (tokarilice, obradni centri, i sl.) koji e nainiti odgovarajui proizvod. Ako je rije o elektronikim ureajima, raunar e dizajnirati tiskanu ploicu ili integrirani krug. Tipini programi su AutoCad, AutoSkctch, DesignCad, MicroCap, itd. Usluni programi U grupu uslunih programa spadaju programi koji olakavaju svakodnevni rad korisnika. Takvi programi su zapravo nadopuna operativnom sistemu i slue za optimizaciju koritenja RAM memorije raunari (QEMM), ubrzavanje pristupa disku, saimanje podataka (ARJ,
OSNOVE INFORMATIKE
PKZIP/PKUNZIP), otkrivanje i uklanjanje greaka na disku (Norton Disk Doctor) i kao komandne ljuske (Norton Comandcr). Pojedine tvrtke nude i zbirke uslunih programa (Norton Utilities, PC Tools). Pitanja: 1. 2. 3. Kojaje osnovna podjela softvera? to spada u sistemni softver? Koje su osnovne vrste korisnikog softvera?

Osnove Informacionih Tehnologija

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Osnove Informacionih Tehnologija

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Praktikum

design: Latinovi Milan

2.TO JE HARDVER I SOFTVER ?

3.SASTAVNI DIJELOVI RAUNARI

3.1. SISTEMSKA JEDINICA

design: Latinovi Milan

design: Latinovi Milan

design: Latinovi Milan

design: Latinovi Milan

Praktikum 3.6. SKENER

design: Latinovi Milan

JEDINICA ZA TRAJNU POHRANU Disketa CD-ROM DVD-ROM Tvrdi disk

design: Latinovi Milan

4. ORGANIZACIJA PODATAKA U MEMORIJAMA

(direktorijma) do eljene datoteke naziva se staza.

Primjer organizacije podataka na tvrdom disku:

design: Latinovi Milan

5. PROGRAMSKA OPREMA RAUNARI

design: Latinovi Milan

se svakodnevno pojavljuju novi virusi

design: Latinovi Milan

design: Latinovi Milan

design: Latinovi Milan

design: Latinovi Milan

design: Latinovi Milan

Praktikum Prikaz tekstova u raunaru

16 a 19 L s u 16 i 19 X * 16 6 19 T a 16 u 19 a 16 < 19 u 16 a. 19 r 16 v 19 A S 16 19 a i 16 20 ll e 16 20 If 0 17 20 ji o 17 20 1? T 17 V 20 I 17 20 A 17 20 Jl 17 20 a 17 jij: 20 & L 17 I 20 r 17 1 21 D 6 17 l 21 E b 18 21 L 18 A 21 V I 18 A 21 I 17

design: Latinovi Milan

Praktikum 2 2 2 2 2 2 2 3 3 i t 4. - * * T 55 56 57 58 59 60 61 62 63 7 3 3 : < > 8 8 89 90 91 92 93 94 95 U X V Z

design: Latinovi Milan

110011, 1011000011110001. 18. 19. 20. 21. 22. 23.

Praktikum 25. 26.

design: Latinovi Milan

Praktikum Relacijski operatori

Naziv operacije negacija (ne) konjunkcija (i) disjunkcija (ili) Ncgacija

design: Latinovi Milan

design: Latinovi Milan

design: Latinovi Milan

design: Latinovi Milan

Takva centralna procesna jedinica zove se mikroproccsor.

design: Latinovi Milan

design: Latinovi Milan

design: Latinovi Milan

design: Latinovi Milan

design: Latinovi Milan

Praktikum Upravljanjc datotekama

design: Latinovi Milan

Praktikum 9. 10. 11. 12.

design: Latinovi Milan

siika 1.6.1 Ra unari povezanatankim

design: Latinovi Milan

(protokoli). Ethernet znake).

(protokol s detekcij om nosioca) i Token Ring (protokol s prenoenjem

design: Latinovi Milan

design: Latinovi Milan

design: Latinovi Milan

design: Latinovi Milan

design: Latinovi Milan

Pitanja: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Zbog ega nisu dobro radila mehanika raunari?

design: Latinovi Milan

Slika 1.8.1 Osobno raunar by Dr Latinovi Tihomir 50 design: Latinovi Milan

design: Latinovi Milan

Slika 1.8.2 Video kartica

Radna razluivost 640480 800600 1024768 12801024 1600*1400