SVEUILITE U RIJECI FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU

INOZEMNA PASIVA BANAKA HRVATSKE

(Seminarski rad)

Studij: Sveuilini redovni

Opatija, sijeanj 2013.

SVEUILITE U RIJECI FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU

INOZEMNA PASIVA BANAKA HRVATSKE

(Seminarski rad)

Opatija, sijeanj 2013.

SADRAJ

UVOD ........................................................................................................................................1 1. GLAVNE ZNAAJKE INOZEMNE PASIVE BANAKA ...................................................2 1.1. Struktura izvora sredstava .......................................................................................4 1.2. Ocjena i prijedlozi politike pribavljanja izvora sredstava banaka ...........................9 2. INOZEMNO ZADUIVANJE BANAKA U UKUPNOM VANJSKOM DUGU REPUBLIKE HRVATSKE .....................................................................................................13 2.1. Ocjena inozemnog zaduivanja banaka ................................................................17 2.2. Inozemno zaduivanje banaka i vanjski dug Republike Hrvatske ........................18 2.3. Politika Hrvatske narodne banke glede inozemnog zaduivanja banaka ..............20 2.4. Otplata inozemnog duga banaka ...........................................................................21 2.5. Kreditni kapacitet banaka i kreditni kapacitet Republike Hrvatske ......................21 2.6. Opa ocjena zaduivanja banaka u inozemstvu ....................................................23 ZAKLJUAK ..........................................................................................................................24 LITERATURA .........................................................................................................................25 POPIS ILUSTRACIJA ............................................................................................................26

UVOD

Banke su financijske institucije koje se osnivaju kao dionika drutva iji je osnovni predmet poslovanja prikupljanje i pribavljanje novanih sredstava i njihovo usmjeravanja klijentima u obliku kreditnih i nekreditnih plasmana. Banke pribavljaju kreditna sredstva i prikupljaju depozite u domaoj i stranim valutama od domaih i stranih fizikih i pravnih osoba. Hrvatske banke nastoje poveati ukupne izvore kako bi podmirile potranju za kreditima fizikih i pravnih osoba, a u nedostatku domaih izvora zaduuju se u inozemstvu. Hrvatske poslovne banke od sredine ezdesetih godina prolog stoljea, dakle preko etrdeset godina obavljaju meunarodni platni promet i kreditno garantne poslove sa stranim fizikim i pravnim osobama nerezidentima, vikove deviznih sredstava redovito dre u inozemnim bankama, a u nedostatku domaih izvora zaduuju se u inozemstvu. Budui da preko jedne etvrtine ukupnih izvora banaka ini inozemna pasiva ili obveze prema nerezidentima, a gotovo treina vanjskog duga Republike Hrvatske je inozemni dug banaka u ovom su radu analizirana osnovna obiljeja inozemne pasive banaka kako bi se istakle posebnosti koje se zbivaju zadnjih nekoliko godina, te se ispituje inozemno zaduivanje banaka u ukupnom vanjskom dugu Republike Hrvatske.

1. GLAVNE ZNAAJKE INOZEMNE PASIVE BANAKA

Inozemna pasiva banaka obuhavaa devizne i kunske obveze banaka, osim ogranienih depozita, prema stranim fizikim i pravnim osobama (Tablica 1). Inozemna pasiva banaka u promatranom razdoblju porasla je preko tri puta, od 17. 180 mil. Na 61.164 mil. Kuna, a njezin udio u ukupnoj pasivi povean je od 16,2% u 2000. Na ak 27,1% u 2004. godini. Tablica 1. Visina i struktura inozemne pasive banaka u razdoblju od 2000. - 2004. godine (u milijunima kuna)

Izvor: HNB, 2005. (Bilten), broj 101, str. 28. U valutarnoj strukturi inozemne pasive u 2000. godini devizna inozemna pasiva je ak 99,2% a kunska inozemna pasiva samo 0,8%, da bi se u narednim godinama 2003. i 2004., poveale kunske obveze banaka prema nerezidentima. To je imalo za posljedicu smanjenje udjela devizne inozemne pasive na 89,2% u 2004. godini, a poveanje kunke inozemne pasive na 11,8% ukupne inozemne pasive.1

Jurman, A. Zaduivanje Hrvatskih banaka u inozemstvu, Sveuilite u Rijeci, Ekonomski fakultet, Sv. 2 (2004.), str 66

Unutar devizne inozemne pasive banaka prema strancima u obliku kredita i depozita blago su smanjene, od 5.712 mil. u 2000. godini na 5.643 mil. kuna u 2004. godini, ali su zato preko 4 puta poveane obveze prema stranimk bankama, od 11.958 mil. na 48.894 mil. kuna. U strukturi deviznih obveza prema stranim bankama moe se zapaziti da tekui rauni nemaju neke velike promjene te da su znaajno porasle obveze po primljenim depozitim i uzetim kreditima, takoer da su kreditne obveze po izdanim hibridnim i podreenim instrumentima poveane ime su banke poveale svoj dopunski kapital. Kunske obveze banaka prema stranim bankama u obliku kredita i depozita znatno su poveane od 140 mil. u 2000. godini i ine 10% inozemne pasive, to ukazuje na novi oblik inozaduavanja hrvatskih banaka, dok u kunske obveze prema strancima poveane od 103 mil. na 523 mil. kuna i njihov se udio u inozemnoj pasivi minimalno promijenio od 0,6% u 2000. godini na 0,8% u 2004. godini. Grafikon 1. Ukupna inozemna pasiva banaka za mjesec studeni od 2005. milijunima kuna)
88.001,70 71.858,30 64.230,40 77.446,40 74.641,90 69.647,10 75.389,70

2012. (u

90.000,00 80.000,00 70.000,00 60.000,00 50.000,00 40.000,00 30.000,00 20.000,00 10.000,00 0,00
65.066,30

5.

8.

1. 20 1

Izvor: Samostalna izrada autora prema podacima HNB

U grafikonu 1. prikazana je ukupna inozemna pasiva banaka za svaki mjesec studeni u godinama od 2005. do 2012. Iz nje je vidljivo da inozemna pasiva banaka raste do 2007. kada je iznosila najmanje u navedenim godinama (64.230,40 milijuna kuna), te se od 2008. ponovo 3

20 12 .

20 06

20 07

20 09

20 10

20 0

20 0

biljei stalan rast koji traje sve do 2011. kada je i ukupna inozemna pasiva banaka najvia, te iznosi 88.001,70 milijuna kuna.

1.1. Struktura pasive banaka prema izvorima sredstava U strukturi izvora sredstava kapital ini oko 14%, a najveio dio izvora su depoziti koji ine 69,5 %. Ovi se udjeli u proteklih godinu dana nisu znatnije promijenili to se moe vidjeti iz grafikona 2. Grafikon 2. Struktura izvora sredstava banaka 30.06.2012. i 30.06.2011.
Krediti od financijskih institucija Ostali krediti 4,1% 7,4% Depoziti Izdani vrijednosni papiri Hibridni i podreeni instrumenti Kapital Ostala pasiva 1,0% 62,7% 0,8% 63,0% 8,5% 30.06.2011. 14,0% 8,5% 3,6% 3,6%

30.06.2012. 7,4% 14,0%

3,9%

Izvor: Mjeseno agregirano statistiko izvjee, razni datumi, www.hnb.hr

Kod hrvatskih se banaka na dan 30.06.2012. uvalo 220,2 milijarde ukupnih depozita poduzea i stanovnitva. To je priblino 63% hrvatskoga BDP-a, to ukazuje na visoku srednju razinu razvoja bankovnog sustava. Stanje depozita potkraj lipnja 2012. bilo je za 2,6% vee nego u lipnju prole godine (stopa rasta prije godinu dana iznosila je 3,6%), to ukazuje na sporeni trend rasta depozitne osnovice. Nakon to je udjel deviznih u ukupnim depozitima dosegnuo 68,2% u prosincu 2010., posljednji podatak za srpanj 2012. iznosi 66% i stabilan je od sredine 2011. Pri tome treba naglasiti da se ovdje radi o ukupnim depozitima. Kada je rije samo o depozitima stanovnitva, valutna je supstitucija puno jae izraena: udjel devizne u ukupnoj tednji iznosi 85,4%.

Grafikon 3. Depozitni novac poduzea i stanovnitva kod banaka 2000. 2011.

Izvor: Bilten HNB U strukturi ukupnih depozita kod banaka sektor stanovnitva kontinuirano poveava svoj udjel (u proteklih godinu dana sa 73,2% na 74,8%), dok se udjel sektora poduzea smanjuje (19,4% u lipnju 2011. naspram 17,5% u lipnju 2012. grafikon 4). U tome se krije utjecaj nelikvidnosti i smanjenje gospodarske aktivnosti. Naime, dok ukupni depoziti biljee blagi meugodinji rast od 3,2%, depoziti stanovnitva biljee pozitivne, a depoziti poduzea negativne promjene (grafikon 5). Depoziti stanovnitva poveani su za 4,6% od lipnja 2011. do lipnja 2012., dok su depoziti poduzea smanjeni za 6% u istom razdoblju. Smjerovi promjena isti su kao prole godine, samo to je intenzitet promjena jo nepovoljniji, jer prole su godine depoziti stanovnitva rasli po neto veim stopama od oko 6%, dok su depoziti poduzea padali po blago negativnim stopama, manjima nego ove godine. Brojke svakako potvruju da je rije o recesijskim kretanjima koja su pojaana razduivanjem klijenata kod banaka.2

Hrvatska Udruga Banaka, Poslovanje banaka 2011/2012: Povratak negativnih trendova uz iznimno visoku

kapitalizaciju, dvobroj 39/40, Zagreb, rujan 2012. http://hub.hr/Default.aspx?sec=672 (2. sijeanj 2013.)

Grafikon 4. Udjeli depozita poduzea i stanovnitva u ukupnim depozitima lipanj 1993.lipanj 2012.

Izvor: Bilten HNB, izrauni Arhivanalitike

Grafikon 5. Stope promjene (u odnosu na isti mjesec prethodne godine) depozita poduzea i stanovnitva 2001. 2011.

Izvor: Bilten HNB, izrauni Arhivanalitike 6

Devizna tednja nije jedini uzrok valutnog nerazmjera u bilancama banaka. tednja je uglavnom kratkorona pa su i mogunosti banaka za transformaciju kratkoronih depozita u dugorone plasmane ograniene. irenje ponude dugoronih kredita u takvim uvjetima zavisi o poveava mogunosti pojaanog zaduivanja banaka u inozemstvu. Ono dodatno deviznu komponentu pasive, koja je ionako iznimno velika zbog sklonosti

deviznoj tednji. Stoga je zanimljivo zapaziti da se udjel inozemnih izvora u ukupnoj pasivi hrvatskih banaka u posljednjih nekoliko mjeseci smanjuje. Meutim, kroz cijelo se krizno razdoblje zapaa stabilnost prikazana omjera (grafikon 5.). Grafikon 6. Udjel inozemne pasive u ukupnoj pasivi hrvatskih banaka sijeanj 2000. srpanj 2012.

Izvor: Bilten HNB, izrauni Arhivanalitike Dio grafikona 6. otkriva da je vanost inozemne pasive kao izvora financiranja banaka padala neposredno prije krize. Na njezinu samom poetku, tj. nakon epizode Lehman Brothers u rujnu 2008., dolo je do jednokratnog skoka, kada je udjel ponovo preao 20%. To znai da su bankarske grupacije lakim pristupom inozemnoj deviznoj likvidnosti tada uspjele amortizirati prve domae okove (na poetku krize bilo je povlaenja depozita). Od tada se udjel inozemne pasive zadrava priblino na toj razini, uz dvije manje varijacije: u drugoj polovici 2010. i prvoj polovici 2011., kada vidimo mali rast, i u proteklih nekoliko mjeseci, kada vidimo blagi pad udjela. Obje su se varijacije pojavile u korelaciji s kretanjem kredita koji su se 2010. i u dijelu 2011. oporavljali, dok su u proteklih nekoliko mjeseci ponovo uli u fazu stagnacije. Prikazani udjel inozemne pasive veoma je vaan kada ga se promatra u kontekstu dinamike bankarskih plasmana. Naime, plasmani su rigidniji (ugovori su u prosjeku 7

na due rokove) od inozemne pasive. Zbog toga je veliki rizik ako banka u krizi izgubi mogunost oslonca na inozemne izvore. Prema tome, pad omjera inozemne pasive prema plasmanima mogao bi se tumaiti kao indikator razduivanja smanjene mogunosti pristupa inozemnim izvorima radi financiranja ili refinanciranja domaih plasmana. Zbog toga je na grafikonu 7. prikazan omjer inozemne pasive i plasmana. Grafikon je veoma nalik grafikonu 6., ali treba naglasiti jednu vanu stvar: varijacija pokazatelja jo je manja od varijacije pokazatelja sa grafikona 5. To znai da nema uvjerljive naznake pojave koja se kolokvijalno naziva povlaenje inozemnog kapitala iz hrvatskih banaka.

Grafikon 7. Omjer inozemne pasive i potraivanja od domaih sektora sijeanj 2000. srpanj 2012.

Izvor: Bilten HNB, izrauni Arhivanalitike

1.2. Ocjena i prijedlozi politike pribavljanja izvora sredstava banaka Banke provode politiku maksimalne mobilizacije svih oblika sredstava u zemlji, a zbog nedostatka domaih izvora zaduuju se u inozemstvu u okviru svojih mogunosti. Tako pribavljena sredstva ulau u razne oblike plasmana kako bi ostvarile to veu zaradu na razlici izmeu aktivnih kamatnih stopa na plasmane i pasivnih kamatnih stopa na pribavljene izvore. Banke su preuzele platni promet u zemlji tako da klijenti mogu obavljati sve oblike plaanja klasinim putem (nalozima na alterima), ali i modernim tehnikama kao to su telefonsko i internetsko bankarstvo. Stanovnitvu se nude, osim klasinih oblika tednje i kratkoronih i dugoronih kredita, razne nove usluge, npr. kartino poslovanje (platne i kreditne kartice), kontokorentni i revolving krediti itd. Takva politika banaka ima za posljedicu da gotovo sve fizike i pravne osobe imaju otvorene transakcijske raune u bankama. Ukupna svota na tim raunima poveava se posljednjih nekoliko godina dvostruko bre od rasta bruto domaeg proizvoda i oekivati je da e banke i nadalje poticati bezgotovinski nain plaanja, to se s opeg stajalita moe smatrati vrlo pozi- tivnim, a naplatom raznih naknada banke ostvaruju prihode. Meutim, vrlo niska razina kamatnih stopa na takve vrste depozita, koja je viestruko manja od inflacije3, znai obezvrjeivanje realne vrijednosti novanih sredstava graana i pravnih osoba, to se ne moe ocijeniti pozitivnim. Kamatne stope na tedne i oroene depozite znatno su vie nego na transakcijske depozite, pa graani i poduzea imaju mogunost planiranja svoje likvidnosti i oroavati novane vikove na razliite rokove, od najmanje jednog mjeseca pa sve do pet i vie godina. Dakle, banke omoguuju vlasnicima rauna racionalno gospodarenje sredstvima i ostvarivanje poticajne kamate. Podaci o rastu tednih i oroenih depozita ukazuju da graani, ali i trgovaka drutva, sve vie koriste takve mogunosti i na taj nain kompenziraju gubitke realne vrijednosti svojih sredstava zbog inflacije u Hrvatskoj. Tijekom vie desetaka godina u uvjetima visoke inflacije osnovni nain zatite realne vrijednosti novanih uteda najveeg dijela stanovnitva bio je tednja u stranim valutama, iako je i realna vrijednost njemake marke i amerikog dolara kao valute u kojoj su hrvatski graani najvie tedjeli poradi inflatornih kretanja u domicilnim zemljama postupno smanjivana. U strukturi ukupne tednje stanovnitva devizni depoziti bili su do prije nekoliko godina u prosjeku 80

Prosjena pasivna kamatna stopa na transakcijske depozite u 2004. godini bila je 0,74% i smanjena je u 2005. na 0,61%, a u prosincu 2006. na 0,56% godinje (Prema: Biltenu HNB-a, br. 123, str. 38)

do 85%, da bi se njihov udio smanjio i krajem 2006. godine je 66% od ukupnih depozita graana. Oekivati je da e banke i nadalje poticati deviznu tednju, mada je u uvjetima obilnih deviznih priljeva od prodaje hrvatske imovine strancima i sve veeg zaduivanja poduzea, banaka, drave i ostalih subjekata u inozemstvu prikupljanje deviznih depozita graana postalo manje znaajno. Budui da se u Hrvatskoj vode rasprave o visini sveukupnog inozemnog duga i inozaduenja banaka, a HNB je propisala i restriktivne mjere usmjerene ogranienju zaduivanja banaka u inozemstvu, radi objektivnijeg sagledavanja ove situacije potrebno je naglasiti nekoliko elemenata. Udio banaka u inozemnom dugu Hrvatske povean je od 33,8% u 2004. na 35,2% u 2005., da bi krajem 2006. godine bio 35,1%, to znai da su banke znaajan generator ukupnog vanjskog duga Hrvatske.4 Banke istovremeno znaajan dio deviznih sredstava dre u inozemstvu tako da je neto zaduenje banaka znatno manje, i to u 2004. 17,6 mlrd. HRK ili 2,3 mlrd. EUR-a, u 2005. 31,5 mlrd. HRK ili 4,3 mlrd. EUR-a i krajem 2006. godine 36,5 mlrd. HRK ili 5 mlrd. EUR-a (Grafikon 8.) Grafikon 8. Inozemna aktiva i inozemna pasiva banaka u razdoblju od 2004. - 2006. godine

Izvor: Izraunato prema: HNB (2007.) Bilten br. 123, str. 23 29.
4

HNB (2007.) Bilten br. 123, str. 54.

10

Na sredstva koja hrvatske banke dre u inozemstvu banke primaju aktivnu kamatu, a ona je viestruko nia od pasivne kamate koju plaaju na primljene kredite i uzete oroene depozite. Premda postoji razlika u ronosti primljenih i danih sredstava prema inozemstvu, taj bi problem trebalo posebno razmotriti, ne samo sa stajalita razlika u kamatnim stopama (prihodi i rashodi), ve i sa stajalita visine sveukupnog vanjskog duga banaka i vanjskog duga Hrvatske. Obveze banaka prema inozemstvu preteito su dugorone, pa niti u jednom trenutku bankama ne prijeti eventualna devizna nelikvidnost u narednom razdoblju. Banke su najznaajnije financijske institucije u Hrvatskoj, s udjelom od priblino 75% u neto imovini svih financijskih posrednika, pa bi zbog toga upravo one trebale znatno vie nego do sada raditi na popularizaciji i iroj afirmaciji vrijednosnih papira na financijskom tritu. Starije generacije stanovni- tva imaju vrlo negativna iskustva s ulaganjem sredstava u razne dobrovoljne zajmove, odnosno kupovinu obveznica iju je realnu vrijednost u znaajnoj mjeri obezvrijedila inflacija.5 Slino, iako ne takvim intenzitetom, dogaa se u Hrvatskoj posljednjih nekoliko godina svim investitorima u vrijednosne papire ija je nominalna vrijednost izraena u eurima, to znai da se njihova vrijednost usklauje s teajem HRK prema EUR-u.6 Radi ire afirmacije vrijednosnih papira poslovne banke trebale bi izdavati kratkorone i dugorone dunike vrijednosnice. Izdavanjem blagajnikih zapisa s rokovima dospijea do jedne godine i certifikata o depozitu koji bi imali, u pravilu, rok dospijea preko jedne godine, kao i obveznica s duim rokovima dospijea, npr. pet i vie godina i s raznim sustavima amortizacije (jednokratno o dospijeu ili s jednakim polugodinjim ili godinjim anuitetima), banke bi ponudile fizikim i pravnim osobama mogunost kupnje razliitih vrijednosnih papira i na taj bi nain pribavljale kratkorona i dugorona sredstva od domaih i stranih osoba u zemlji i u inozemstvu. Ocjenjujui poslovnu politiku hrvatskih banaka u dijelu oblikovanja financijskog potencijala moe se rei: da banke svojim klijentima pruaju iroku lepezu financijskih usluga klasinim i suvremenim kanalima distribucije; da su banke preuzele domai platni promet te na taj nain znaajno doprinijele smanjenju gotovinskog plaanja i u svoje depozitne sustave ukljuile transakcijske raune klijenata;
5

Tipini primjer za to je izdavanje obveznica za prikupljanje sredstava potrebnih za izgradnju tunela kroz Uku, krajem 70tih godina prolog stoljea, kada je stanovnitvo Istre i Kvarnerskog podruja upisivalo jednu do dvije mjesene plae, a rok amortizacije obveznica u uvjetima visoke inflacije bio je pet godina. 6 Jurman, A. Pribavljanje izvora sredstava u hrvatskim bankama, Sveuilite u Rijeci, Pravni fakultet, Sv. 28, br. 2, (2007.), str.1393

11

da banke imaju dobar bonitet i primjereni kreditni rejting, pa bez posebnih tekoa dolaze do sredstava u inozemstvu; da banke ostvaruju dobre financijske rezultate, ali manje raspodjeljuju za isplatu dividende, a vie sredstava izdvajaju za jaanje kapitala i stvaranje osnovice za irenje svog poslovanja.

Sve te aktivnosti pozitivno su djelovale na snano oblikovanje financijskog potencijala banaka. Meutim, u narednom razdoblju hrvatske banke trebale bi: reispitati kamatnu politiku budui da se na dio depozita obraunava realno negativna pasivna kamata; preispitati potrebu zaduivanja u inozemstvu i istovremenog dranja relativno visoke razine sredstava u inozemnim bankama, a posebno analizirat usmjeravanje sredstava financijskog potencijala banaka,

odnosno odgovoriti na pitanje u kojoj mjeri je relativno visoka razina sredstava izdvojena u obveznu priuvu i velik dio kreditnih sredstava plasiran stanovnitvu u funkciji rasta BDP-a Hrvatske i poveanja zaposlenosti, odnosno kakvi bi bili pozitivi uinci kada bi kreditna sredstva banaka i drugih financijskih posrednika bila usmjerena prvenstveno za financiranje tekue proizvodnje i razvoja hrvatskog gospodarstva, a manje za financiranje potronje, dakle financiranju proizvodne, a ne trgovake ekonomije. K tome treba dodati da bi banke financiranjem tekueg poslovanja i razvoja poduzea koja svoje depozite ukljuuju u bankovni sustav i obavljaju zatvaranje robnih i novanih tokova s drugim takvim poduzeima dugorono ostvarivale pozitivne uinke multiplikacije kredita i depozita. Na taj nain banke bi dugorono jaale svoj financijski potencijal tako to bi odobravanjem kredita kreirale dodatne depozite koji bi potom posluili za odobravanje novih kredita.

2. INOZEMNO ZADUIVANJE BANAKA U UKUPNOM VANJSKOM DUGU 12

REPUBLIKE HRVATSKE

U nedostatku domaih izvora sredstava Hrvatska se zaduivala u inozemstvu. Inozemni dug obuhvaa sve obveze rezidenata po osnovi depozita i kredita primljenih od stranih osoba, kredita primljenih od stranih osoba s ugovornim rokom dospijea duim od 150 dana, s tim da su financijski krediti, iznimno, ukljueni neovisno o roku dospijea, te dunikih i vrijednosnih papira, izdanih na inozemnim tritima. Visina inozemnog duga, kao i struktura po nositeljima zaduenja - domaim sektorima prikazana je u tablici 2 i grafikonima 9 i 10. Tablica 2. Visina i struktura inozemnog duga RH prema domaim sektorima u razdoblju od 1993. 2004.

Izvor: HNB, (2005.), Bilten, broj 101, str. 53.

Grafikon 9. Vanjski dug RH u razdoblju od 1993. do 2004. godine prema domaim sektorima 13

Izvor: HNB, Bilten

Grafikon 10. Struktura vanjskog duga RH u razdoblju od 1993. do 2004. godine prema domaim sektorima

Izvor: HNB, Bilten

14

U razdoblju od 1993. do 2004. godine visina vanjskog duga Republike Hrvatske poveana je za 2.637,8 mil. USD na 30.222 mil. USD, dakle za gotovo 11,5 puta (grafikon 9). Osim izravnih ulaganja stranih investitora glavni nositelj inozemnog duga su drave, banke i ostali sektori (grafikon 10). Izravna ulaganja stranih investitora7 znaajnije se pojavljuju tek 1998. godine i ine 0,5 % ukupnog inozemnog duga to pokazuje da je poetno nepovjerenje stranaca u Republiku Hrvatsku prebroeno. U narednim godinama izravna ulaganja se poveavaju i krajem 2004. godine njihovo je stanje 2.240,5 mil USD to ini ukupno 7,4% Republike Hrvatske. Zaduenje drave ukljuuje dugove sredinje drave, republikih fondova (ukljuujui Hrvatsku banku za obnovu i razvitak, a od 31.prosinca 2003. godine Hrvatske ceste d.o.o., Hrvatske autoceste d.o.o. i Dravnu agenciju za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka) te lokalnu dravu. 1993. godine zaduenje iznosi samo 4,7% ukupnog duga, a 2004. godine 32,9%, odnosno 9.946,8 mil. USD. Izdavanjem obveznica i njihovim plasiranjem na inozemnim tritima kao i kreditnim zaduenjima drava pribavlja sredstva dijelom za financiranje razvojnih projekata, a dijelom za premotenje nedostatnih sredstava u proraunu. Ostali domai sektori prikazuju dugove nefinancijskih trgovakih drutava, nebankovnih financijskih institucija i stanovnitva, meu kojima su najznaajnija poduzea. U 2004. godini iznosi 7.836,5 mil. USD ili 26,0% ukupnog duga. Inozemno zaduenje banaka bilo je 1993.godine 1.876,7 mil. USD to je inilo 71,1% ukupnog vanjskog duga Republike Hrvatske. Do kraja 2004.godine zaduenje banaka naraslo je do 10.196,2 mil. USD to je 32,9% vanjskog duga Republike Hrvatske (tablica 3). ukupnog inozemnog duga

Tablica 3. Inozemni dug banaka u razdoblju od 2000. do 2004. godine i projekcija otplate
7

Prema lanku 9. Zakona o deviznom poslovanju (Narodne novine broj 96/2003.) izravna ulaganja nerezidenata u Republici Hrvatskoj su ulaganja koja ulaga obavi s namjerom uspostavljanja trajnih ekonomskih odnosa.

15

Izvor: HNB, (2005.), Bilten, broj 101, str. 53. i 55. Promatrajui inozemno zaduenje banaka u vanjskom dugu Republike Hrvatske u razdoblju od 1993. do 2004. godine, moe se rei: - prvo, u godinama nakon osamostaljenja Republike Hrvatske strani investitori i banke bili su suzdrani prema ulaganjima u Hrvatsku, to je i razumljivo s obzirom na ratna okupiranja. - drugo, unato svim potekoama u poslovanju hrvatske banke su se pridravale ranije sklopljenih ugovora s inozemnim bankama i drugim institucijama, i uredno izvravale svoje obaveze, te su upravo banke 1993. i u narednim godinama glavni nositelji vanjskog duga Republike Hrvatske. - tree, 1996.godine se smanjuje udio banaka u vanjskom dugu zato to poinje intenzivnije zaduivanje drave, a 1998. godine i vea ulaganja stranih investitora. - etvrto, od 2002. godine nastupa ponovno vrijeme vrlo intenzivnog zaduivanja banaka to i potvruje rast vanjskog duga Republike Hrvatske.

2.1. Ocjena inozemnog zaduivanja banaka 16

Vanjski dug Republike Hrvatske krajem 2004. godine je 30.222,0 mil. USD, od ega je 10.196,2 mil. USD ili 33,7% inozaduivanje banaka. Razliite su ocjene visine inozemnog duga Hrvatske. Jedni smatraju da je dug previsok i da bi se Hrvatska ubrzo mogla nai u situaciji nelikvidnosti, odnosno nemogunosti izvravanja dospjelih obveza prema inozemstvu. Drugi misle da je zaduivanje opravdano jer je u nedostatku domaih izvora inozemni kapital posluio za financiranje razvojnih projekata, prvenstveno cestogradnje. Trei smatraju da nije problem u visini inozaduivanja ve u namjenama za koje su sredstva koritena. etvrti su miljenja da su nositelji inozemnog zaduivanja samostalni i odgovorni za svoj rad i obveze, pa oni kao dunosnici i njihovi vjerovnici u inozemstvu trebaju voditti rauna o visini duga, namjenama koritenih sredstava i povratu uzetih kredita. K tome treba dodati i problem iskazivanja visine vanjskog duga. Naime u meunarodnoj statistici je uobiajeno iskazivanje podataka u amerikim dolarima radi usporedbe podataka izmeu zemalja- Meutim ikazivanje vanjskoga duga u amerikim dolarima, a stvarno zaduivanje u eurima, japanskim jenima, vicarskim francima i drugim valutama i usporedba s prethodnim razdobljima pod usjtecajem je promjene valutnih teajeva ime se naruava objektivna slika. Tako je primjerice teaj amerikog dolara prema hrvatskoj kuni povean u 2001. Prema 2000. godini za 2,46% da bi u 2002. Bio smanjen za 14,49% prema 2001. godini. I u 2003. godini izgubio je na vrijednosti za 14,38%, a u 2004. godini vrijednost amerikog dolara smanjena je ponovno za 7,87%. Budui da su obveze u eurima i drugim valutama realno iste, a nominalno iskazane u amerikim dolarima znatno poveane, to treba imati u vidu prilikom ocjenjivanja visine duga unutar nekoliko godina. Pri ocjenjivanju zaduivanja banaka u inozemstvu potrebno je iskazati na: (1) kretanje udjela duga banaka u ukupnom vanjskom dugu Republike Hrvatske, (2) politiku koju je vodila HNB zadnjih nekoliko godina glede inozemnog zaduivanja banaka, (3) ocjenu mogunosti otplate iznozemnog duga banaka u narednim godinama, (4) plasman, odnosno upotrebu inozemnih izvora banaka, (5) utjecaj zaduivanja banaka na iskoritenje kreditnog kapaciteta Hrvatske te naposlijetku (6) na ostvarene pozitivne rezultate plasmana inozemnih izvora na poslovanje banaka, ali i na izostale prijeko potrebne uinke na sveukupno gospodarstvo i stanovnitvo.

2.2. Inozemno zaduivanje banaka i vanjski dug Republike Hrvatske

17

U tablici 4 i grafikonima 11 i 12 prikazana je visina vanjskog duga Republike Hrvatske i inozaduenja banaka u odnosu na relevantne ekonomske veliine kako bi se ukazalo na odreene tendencije prisutne u gospodarstvu i u bankarstvu unazad nekoliko godina. Podaci u tablici 4, bez obzira to su iskazani u amerikim dolarima ukazuju na: intenzivan rast inozemnog duga Republike Hrvatske i intenzivan rast inozaduenja banaka, pogotovo nakon 2000. godine; sve vei udio inozemnog duga u izvozu roba i usluga (40,2% u 1993., a 158,1% u 2003. godini); vrlo promjenjiv, ali dosta visok udio bruto meunarodnih priuva HNB-a u vanjskom dugu Republike Hrvatske (23,4% u 1993., 49,8% u 1995., a 34,8% u 2003. godini).

Tablica 4. Osnovni ekonomski indikatori gospodarstva Hrvatske od 1993. do 2003. godine

Izvor: HNB, Bilten br. 52/2000. i br. 96/2004.

Grafikon 11. Visina BDP-a i vanjskog duga RH od 1993. do 2003. godine 18

Izvor: HNB, Bilten

Grafikon 12. Vanjski dug RH i bruto meunarodne priuve HNB-a od 1993. 2003. godine

Izvor: HNB, Bilten 2.3. Politika Hrvatske narodne banke glede inozemnog zaduivanja banaka 19

HNB ocjenjuje da je razina vanjskoga duga Republike Hrvatske visoka, posebno visina i dinamika zaduivanja banaka unutar nekoliko godina, pa donosi razliite mjere kako bi se usporio rast inozemne pasive banaka. U 2003. godini HNB ocjenjuje da je razina plasmana banaka pretjerana, da su strana zaduenja glavni izvor poveanja kreditnih plasmana te da bi daljnja ekspanzija plasmana banaka mogla ugroziti stabilnost hrvatke kune. Odlukom o obveznom upisu blagajnikih zapisa Hrvatske Narodne banke poslovne 8 banke koje su stvorile rast plasmana vei od 4% krajem prvog, 8% krajem drugog, 12% krajem treeg i 16% krajem etvrtog kvartala u 2003. godini bile su obvezne upisati blagajnike zapise HNB-a u iznosu 200% od utvrenog prekoraenja uz kamatnu stopu na zapise od samo 0,50% godinje. Na taj je nain plasiranje kredita iznad propisanih ogranienja postalo znatno skuplje i zahtijevalo je znaajno imobiliziranje dodatnih likvidnih sredstava banaka.9 Takoer, HNB svojom Odlukom o minimalno potrebnim deviznim potraivanjima odreuje10 da su banke dune minimalno 35%, a od veljae 2005. godine 32% deviznih obveza odravati deviznim potraivanjima. Na taj nain banke koje se zaduuju u inozemstvu dune su 35% odnosno 32% sredstava drati u obliku strane valute, ekova koji glase na stranu valutu, sredstva na deviznim tekuim raunima, u obveznoj priuvi u stranoj valuti ili drugim oblicima utvrenim navedenom Odlukom, ime se bankama smanjuje iznos raspoloivih sredstava za plasmane i destimulira se njihovo zaduavanje u inozemstvu. U 2004. Godini HNB donosi Odluku o graninoj priuvnoj rezervi prema kojoj su banke poevi od 9. kolovoza 2004. godine dune obraunavati i izdvajati graninu obveznu priuvu u eurima i amerikim dolarima na devizne raune HNB-a. Onovica za obraun granine obvezne priuve po stopi od 24%, a od veljae 2005. po stopi od 30%, je pozitivna razlika izmeu prosjenoga dnevnog stanja izvora sredstava nerezidenta i pravnih osoba u posebnom odnosu s bankom u odreenom obraunskom razdoblju i prosjenoga dnevnog stanja navedenih izvora sredstava u poetnom obraunskom razdoblju (lipanj 2004. godine). Budui da na sredstva izdvojene granine obvezne priuve HNB ne plaa naknadu, za banke koje sredstva izdvoje to je ne samo smanjenje likvidnosti, ve dovodi u pitanje rentabilnost poslova zaduivanja u inozemstvu i plasiranje sredstava na domaem tritu. Na taj nain ova mjera u kombinaciji s drugima odlukama HNB-a destimulira zaduivanje banaka u inozemstvu.
8

Odluka o obveznom upisu blagajnikih zapisa Hrvatske Narodne banke, Narodne novine, broj 10/2003. i 54/2003. 9 Jurman, A. Zaduivanje Hrvatskih banaka u inozemstvu, Sveuilite u Rijeci, Ekonomski fakultet, Sv. 2 (2004.), str 75. 10 Odluka o minimalni potrebnim deviznim potraivanjima, Narodne novine, broj 10/2003., 54/2003., 203/2003.

20

2.4. Otplata inozemnog duga banaka Projekcija otplate inozemnog duga banaka na tablici 2 ukazuje: Da je najvei dio inozemnog zaduenja dugorone naravi Da e banke iz naplate plasmana bez posebnih tekoa ostvariti pokrie za otplatu kreditnih obveza Da e banke obavljajui devizno poslovanje ostvariti dovoljno devizne likvidnosti za otplatu glavnice i kamate Da hrvatske banke imaju dobar bonitet i kreditni rejting pa u sluaju potrebe velik dio obveza mogu refinancirati ili pribaviti nove kredite u visini otplate postojeih obveza Da preko 91% aktive hrvatskog bankvnog sustava pripada banakama u preteitom ili potpunom vlasnitvu inozemnih investitora, uglavnom stranih banaka, s kojima se relativno lake mogu postii potrebni aranmani Dakle otplata inozemnih obveza banaka niti u jednom pogledu nije upitna, odnosno hrvatskim banaka ne prijeti devizna nelikvidnost u narednim godinama.11

2.5. Kreditni kapacitet banaka i kreditni kapacitet Republike Hrvatske Banke su dionika drutva koja samostalno utvruju i provode poslovnu politiku to znai i politiku zaduivanja u inozemstvu, ali i politiku plasmana tako pribavljenih sredstava. Meutim, pritom treba naglasiti bitnu injenicu koja se provodi u praksi u inozemnih banaka ve niz godina a u zadnje vrijeme i u Hrvatskoj, a rije je o "limitima", "kvotama" ili "izloenosti" prema jednoj osobi. Izloenost banke prema jednoj osobi je iznos svih trabina po kreditima i drugim osnovama, ulaganja u vrijednosne papire i vlasnike uloge i preuzetih obveza banke prema jednoj osobi. Dakle, u izloenosti se ne ubrajaju samo uobiajena kreditna potraivanja, ve i izdati avali, otvoreni akreditivi s odloenim polaganjem pokria, jamstva, raznovrsne garancije itd.

11

Jurman, A. Zaduivanje Hrvatskih banaka u inozemstvu, Sveuilite u Rijeci, Ekonomski fakultet, Sv. 2 (2004.), str. 76

21

O ukupnim izloenostima ili limitima, banke nerado govore, u praksi se primjenjuju ogranienja plasmana prema pojedinim klijentima, ali i bankama, djelatnostima, regijama, dravama, itd. Glavni razlog utvrivanja maksimalne mogue izloenosti prema jednoj osobi, banci, djelatnosti, regiji, dravi, itd. i pridravanje tih limita prilikom donoenja odluke o kreditnim i drugim obvezama banke je diverzifikacija bankovnog portfelja ulaganja s ciljem disperzije rizika na mnotvo klijenata, u razliite djelatnosti, na razliita podruja, jer je vjerojatnost nastupa rizika u diverzificiranom portfelju mnogo manja nego u koncentriranom portfelju ulaganja.12 Pojedina banka, ali i Republika Hrvatska ne mogu se neogranieno zaduivati. Bilo koji oblik zaduenja u inozemstvu, bez obzira da li je rije o uzetom kreditu, depozitu ili izdanom vrijednosnom papiru i nezavisno da li je subjekt zaduenja drava, banka, poduzee ili druga osoba, znai koritenje utvrene individualne "kvote", ali istovremeno i ukupnog limita Republike Hrvatske. Zaduivanja banaka u inozemstvu da bi se financirali potroaki krediti na domaem tritu znai da su hrvatske u znaajnoj mjeri iskoristile svoje utvrene limite kod inozemnih banaka, a jednako tako i limite koje kod tih banaka ima Republika Hrvatska kao cjelina. Na taj su nain banke dale svoj "doprinos" ukupnoj zaduenosti Republike Hrvatske i smanjile njen kreditni kapacitet za potencijalna budua zaduenja. Imajui u vidu da se inozemna zaduenja po definiciji koriste u nedostatku domaih izvora za financiranje razvojnih projekata, posebno proizvodnih projekata ijom eksploatacijom e se ostvarivati izvoz roba i usluga kao i devizna sredstva potrebna za povrat vanjskih dugova, znai da je Republika Hrvatska sada u relativno visoke zaduenosti i zasigurno radi toga u slabijoj poziciji prilikom traenja novih kredita u inozemstvu. Ostvarena razina bruto domaeg proizvoda po stanovnika i vrlo visoka stopa nezaposlenosti samo su dva, ali dovoljno indikativna pokazatelja da u Republici Hrvatskoj treba znatno vie nego do sada financirati tekuu proizvodnju i razvoj gospodarstva. Upravo za financiranje takvih namjena trebalo bi usmjeriti sve raspoloive domae i inozemne izvore sredstava, odnosno za takve namjene trebalo bi koristiti raspoloive kreditne kapacitete drave, banaka, poduzea i ostalih subjekata. 2.6. Opa ocjena zaduivanja banaka u inozemstvu Poslovne banke su intenzivnim zaduivanjem u inozemstvu:

12

Bessis, Y., (2002.), Risk Managment in Banking, John Willey & Sons, Inc., New York

22

znaajno poveale ukupni vanjski dug Republike Hrvatske i svoju inozemnu pasivu;

u velikoj mjeri iskoristile, odnosno potroile svoj kreditni kapacitet i kreditni kapacitet Republike Hrvatske;

ulaganjem tako pribavljenih sredstava u plasmane stanovnitvu, posebno za kupnju automobila, snano pridonijele poveanju potronje u Republici Hrvatskoj to ima odgovarajue pozitivne uinke na poslovanje trgovakih poduzea, prihode prorauna itd.;

ostvarile visoku zaradu i poboljale kvaliteti svoje aktive; pridonijele jaanju potroakog mentaliteta, osnosno potroake filozofije stanovnitva itd.

Meutim, zaduivanjem u inozemstvu i ulaganjem sredstava preteito u kredite stanovnitvu nisu ostvareni odgovarajui uinsi, osnosno ostvareni su u znatno manjoj mjeri od potrebne: rast bruto domaeg proizvoda, poveanje zaposlenosti, pozitivni uinci multiplikacije kredita i depozita na financijski potencijal banaka, formiranje proizvoakog mentaliteta, odnosno stvaralakog ponaanja stanovnitva itd. Budui da bi trebao biti prvenstveni zadatak svih subjekata, bez obzira da li je rije o dravi, poduzeima, bankama, stanovnitvu i ostalim subjektima, doprinijeti to boljem ostvarivanju temeljnih ciljeva ekonomske politike Republike Hrvatske, a to su u prvom redu poveanje bruto domaeg proizvoda i zaposlenosti, stabilnost unutranje i meunarodne vrijednosti domae valute, poveanje zajednikog i individualnog standarda graana i drugi, vanjski dug Republike Hrvatske, posebno zaduivanje banaka u inozemstvu treba ocjenjivati u kontekstu ostvarenja navedenih ciljeva.13

ZAKLJUAK

13

Jurman, A. Zaduivanje Hrvatskih banaka u inozemstvu, Sveuilite u Rijeci, Ekonomski fakultet, Sv. 2 (2004.), str 81.

23

Temeljni ciljevi ekonomske politike Republike Hrvatske su poveanje bruto domaeg proizvoda po stanovniku i zaposlenosti stanovnitva uz odravanje stabilne vrijednosti hrvatske kune, kao i poboljanje individualnog i zajednikog blagostanja graana. Da bi se ti ciljevi ostvarili u to veoj mjeri potrebno je poticati tekuu proizvodnju i gospodarski razvoj svim raspoloivim sredstvima, domaim izvorima i zaduivanjima u inozemstvu. Hrvatske banke sve vie posluju s nerezidentima stranim fizikim i pravnim osobama, posebno sa stranim bankama tako da je zadnjih nekoliko godina gotovo petina ukupne aktive inozemna aktiva, a preko etvrtine ukupne pasive inozemna pasiva. Inozemnu pasivu ine najveim dijelom primljeni krediti, uzeti depoziti u stranim valutama i kunama od nerezidenata, uglavnom banaka. Znaajnim koritenjem inozemnih izvora hrvatske banke su u velikoj mjeri iskoristile svoj kreditni kapacitet, ali i kreditni kapacitet Republike Hrvatske koji nije neogranien. Na taj nain banke su u Republici Hrvatskoj smanjile mogunost koritenja inozemnih izvora u budunosti.

LITERATURA

24

Broure: Godinje izvjee 2010. Hrvatska Narodna Banka, Zagreb, lipanj 2011. Statistiki pregled 2007. Hrvatska Narodna Banka, Zagreb, 2007. lanci: Jurman, A. Zaduivanje Hrvatskih banaka u inozemstvu, Sveuilite u Rijeci, Ekonomski fakultet, Sv. 2 (2004.), str. 61-84 Jurman, A. Pribavljanje izvora sredstava u hrvatskim bankama, Sveuilite u Rijeci, Pravni fakultet, Sv. 28, br. 2, (2007.), str. 1377-1397 Online lanci: Javno privatni odbor za Hrvatski zakon o sekuritizaciji, II. dio: Kvantitativne ocjene, Zagreb, prosinac 2006. http://www.arhivanalitika.hr/dat/CROSekuritizacijaPUPII.pdf (pristupljeno 2. sijenja 2013.) Hrvatska Udruga Banaka, Poslovanje banaka 2011/2012: Povratak negativnih trendova uz iznimno visoku kapitalizaciju, dvobroj 39/40, Zagreb, rujan 2012. http://hub.hr/Default.aspx? sec=672 (pristupljeno 2. sijenja 2013.) Web stranice: Banka.hr http://www.banka.hr/?TabId=103&View=Details&ItemID=43862 (pristupljeno 3. sijenja 2013.) Liderpress.hr http://liderpress.hr/tvrtke-i-trzista/trziste-kapitala/inozemni-dug-od-pocetka-godine-povecanza-780-milijuna-eura/ (pristupljeno 2. sijenja 2013.)

POPIS ILUSTRACIJA

25

Tablice: Tablica 1. Visina i struktura inozemne pasive banaka u razdoblju od 2000. 2004. ................2 Tablica 2. Visina i struktura inozemnog duga RH prema domaim sektorima u razdoblju od 1993. 2004. ............................................................................................................................13 Tablica 3. Inozemni dug banaka u razdoblju od 2000. 2004. i projekcija otplate ................16 Tablica 4. Osnovni ekonomski indikatori gospodarstva Hrvatske od 1993. 2003. ..............18

Grafikoni: Grafikon 1. Ukupna inozemna pasiva banaka za mjesec studeni od 2005. 2012. .................3 Grafikon 2. Struktura izvora sredstava banaka 30.06.2012. i 30.06.2011. ................................4 Grafikon 3. Depozitni novac poduzea i stanovnitva kod banaka 2000. 2011. ..................5 Grafikon 4. Udjeli depozita poduzea i stanovnitva u ukupnim depozitima 1993. 2012. ....6 Grafikon 5. Stope promjene depozita poduzea i stanovnitva 2001. 2011. ..........................6 Grafikon 6. Udjel inozemne pasive u ukupnoj pasivi hrvatskih banaka 2000. 2012. ............7 Grafikon 7. Omjer inozemne pasive i potraivanja od domaih sektora 2000. 2012. ............8 Grafikon 8. Inozemna aktiva i inozemna pasiva banaka u razdoblju od 2004. 2006. ........10 Grafikon 9. Vanjski dug RH u razdoblju od 1993. 2004. prema domaim sektorima .........14 Grafikon 10. Struktura vanjskog duga RH u razdoblju od 1993. 2004. prema domaim sektorima ..................................................................................................................................14 Grafikon 11. Visina BDP-a i vanjskog duga RH od 1993. 2003. .........................................19 Grafikon 12. Vanjski dug RH i bruto meunarodne priuve HNB-a od 1993. 2003. ..........19

26