Globalizacija biznisa i megatrendovi razvoja Dr Veselin Vukoti

Globalizacija biznisa i megatrendovi razvoja

ivimo u svijetu sve vee globalizacije. to to praktino znai za menadere neke kompanije, npr. za bankare, nas profesore, studente? Svako od nas treba da nae nain da na globalnom tritu proda svoj proizvod i znanje. Ali, to globalno trite nije van mjesta u kome ivimo. To globalno trite postaje i Crna Gora sve vee prisustvo inostranih kompanija, inostranih organizacija te inostranih strunjaka. Sve vei broj konkursa za polaznike postdiplomskih studija u inostranstvu postaju ozbiljna konkurencija naim studijama. Uz to brz prenos informacija, lako dolaenje do najnovijih podataka, lanaka, knjiga, asopisa, razbija lokalni pristup i lokalne standarde u biznisu. Ne smijemo se zavaravati da je to jo daleko od nas! Ne! Ono je tu! Ko ne vjeruje neka poe u Hercegovaku ulicu. Gledano u svjetskim razmjerama ekonomski prostor nije isti kao i prije 20 godina niti e biti isti kroz 20 godina. Kompanije, menaderi i svi koji su ili e biti u biznisu trebaju razumjeti to je globalizacija, to je pokree i koje su njene implikacije. Na kraju, potrebno je znati i ostale megatrendove razvoja, to je vano za donoenje strateke vizije razvoja. to je globalizacija? Ne elim da ulazim u teorijske aspekte ovog pojma. Bez obzira na veliki broj knjiga koje sam konsultovao, nisam se opredijelio za taj aspekt, zbog prirode okruglog stola za koji je ovaj rad pripremljen.1 Zadravam se na ekonomskoj globalizaciji. Ni tu ne postoji jednoznano odreenje globalizacije. Globalizacija moe biti definisana na vie naina zavisno od nivoa koji elimo da fokusiramo. Mi moemo govoriti o globalizaciji koja se odnosi na itav svijet, pojedinu zemlju ili specifinu privrednu granu, ili ak jednu komponentu ili njen dio. Na svjetskom nivou globalizacija se odnosi na rastuu ekonomsku meuzavisnost izmeu zemalja i poveanom intenzitetu tokova roba, usluga, ljudi, kapitala i znanja (know how). Sledei podaci ovo potvruju:2
Teorijski koncept globalizacije poeo se uobliavati u ekonomiji, politikoj i socijalnoj nauci kao odgovor na Wallersteinovu neomarksistiku teoriju svjetskog sistema (1974/80) teoriji zavisnog razvoja i imperijalizma (Amin 1971) koji su za neuspjeh razvoja Treeg svijeta okrivljavali svjetski kapitalistiki sistem. (Aminova knjiga je prevedena, dok je dr Milan Popovi u svojim knjigama obrazlagao teoriju svjetskog sistema). Isto tako, izvorite teorije globalizacije je u teoriji modernizacije W. Rostova i Talcotta Parsonsa, u ijoj je osnovi vjerovanje u mogunost razvoja Treeg svijeta pod uslovom da slijedi modernizacija iskustva Zapada (knjige Rostova, posebno Stages of Economic Growth, Cambridge 1960, je bio dio literature na postdiplomskim studijama moje generacije i kasnije, dok je knjiga T. Parsonsa: The System of Modern Societies, prevedena kod nas 1992. godine pod naslovom Moderna drutva). Polazei od Parsonovog koncepta modernizacije kao drutvenog procesa koji se odvija na globalnom nivou, Ronald Robertson je osamdesetih razvio teoriju globalizacije. Za Robertsona teorija globalizacije je analitika shema na osnovu koje se mogu promiljati i opisivati pojave koje imaju nadnacionalno (univerzalno, svjetsko) znaenje. U poslednjih 10 godina literature o globalizaciji je postala gotovo nepregledna te mnogi ve zakljuuju da se radi o novoj naunoj paradigmi.
1

Globalizacija biznisa i megatrendovi razvoja

Izmeu 1989. i 1998. godine godinji rast spoljne trgovine u svijetu je rastao po stopi od 6,2%, to je dva puta vie od rasta svjetskog GDP u istom periodu, koji je rastao po stopi od 3,2%; Od 1980. do 1999. uee stranih direktnih investicija u svjetskom GDP raste sa 4,8 na 9,6%. U 1970. godini meunarodne transakcije obveznicama i equitijem u GDP SAD, Njemake, Japana je bilo oko 5% GDP. U 1996. godini u ovim zemljama obim ovih transakcija je bio vei od GDP (npr. u SAD 152%, Njemakoj 197%). Na nivou pojedinih zemalja globalizacija se odnosi na irenje meuzavisnosti izmeu jedne zemlje i ostatka svijeta. Bez obzira na poveanje stepena globalizacije u svijetu nijesu sve zemlje jednako integrisane u globalnu ekonomiju. Kako se mjeri stepen globalne integracije jedne zemlje? Postoji vie indikatora kao to su: Uee uvoza i izvoza u GDP Direktne strane investicije i portfolio investicije (u zemlji iz inostranstva, i obrnuto) Kapitalna plaanja koja proizilaze iz tehnolokih transfera (u zemlji iz inostranstva i obrnuto). Sledea tabela pokazuje globalnu integraciju Kine i Indije. Tabela 1. KINA 1980 1994 11,3 % 23,4 % 2,2 % 19,3 % 24,5 % <1% 17,9 % <1% INDIJA 1980 1994 6,8 % 8,8 % 11,9 % 34,2 % 0,2 % 1,1 % 0,7 % 0,9 %

Meunarodna trgovina kao % GDP Spoljni dug kao % GDP Strane investicije kao % fiksnog kapitala Direktne strane investicije kao % GDP

Globalizacija na nivou odreene djelatnosti se ogleda u tome koji dio njene proizvodnje i prodaje ima meunarodni karakter, koliko takva djelatnost izvozi i uvozi, transfer tehnologije, trgovake marke i investicije. Kao najei primjer poveanja globalizacije neke djelatnosti uzima se farmaceutska industrija.
2

Podaci u ovom radu su, ukoliko nije drugaije navedeno, preuzeti iz: 1. UNSTAD: World Investment report, 1996. 2. OECD: Globalization in industry, owerview and Sector Report 3. FINANCIAL TIMES: Mastering Global Business, 1999.

Globalizacija biznisa i megatrendovi razvoja

Tabela 2. Globalizacija u farmaceutskoj industriji

1980 Svjetska proizvodnja (milijarde $) Meunarodna trgovina u ovoj grani (mlrd. $) Uee meunarodne trgovine u ukupnoj proizvodnji (%) Strane investicije (mlrd. $) 75,0 13,1 17,5 12,3 1994 205,0 55,9 27,3 37,4 Godinje stope rasta 7,4 % 10,9 % 14,9 %

Globalizacija na nivou pojedine kompanije se odnosi na irenje prodajnog trita izvan zemlje te poveanje prihoda, imovine, tokova robe, usluga i kapitala kao i know-how sa spoljneg trita (izvan zemlje u kojoj je kompanija locirana). Jedna od karakteristinih kompanija jeste Tojota. 1995. godine oko jedne treine ukupne proizvodnje dolazi iz njenih 25 preduzea (filijala) iz Amerike, Evrope i Azije. Uz to Tojota izvozi oko 40% proizvodnje koju ostvaruje u Japanu, a isto tako ostvaruje veliki obim reprodukcionih tokova izmeu filijala. Tako Tojota preko svoje regionalne azijske mree dizel maine iz Tajlanda, transformatore sa Filipina, maine iz Indonezije, grijae iz Malezije. Sledea tabela daje podatke o distribuciji prodaje nekoliko kompanija iz oblasti informatike tehnologije (IT). Tabela 3. Distribucije prodaja nekoliko IT kompanija (% 1994.) Sjeverna Amerika Evropa (%) (%) IBM 41 33 Fujitsy 6 26 Compaq 45 38 Canon 30 29 Microsoft 56 30

Azija (%) 16 65 5 37 9

to podstie i iri globalizaciju?

Moram priznati da sam na ovo pitanje htio da odgovorim kroz presjek nekoliko teorija o globalizaciji kojih su knjige iz poslednjih desetak godina pune. Meutim, na isto ovakvo pitanje u jednom tekstu iz Financial Times-a naioh na odgovor koji me fascinira jednostavnou i tanou:Globalizacija se javlja zbog toga to neki specifini menaderi u specifinim kompanijama donose odluke iji je rezultat poveanje spoljnih tokova kapitala, robe, usluga i know-how. Takve odluke menaderi sve ee donose jer se globalizacija javlja sve vie ostvarivom i korisnom. Izraz specifian treba tumaiti u smislu uspjean menader. Kao to proizilazi iz ove definicije, itava ta ogromna globalna pria i konstrukcija i proizilazi iz glave i pada na plea specifinih menadera. Znai, globalizacija nije dravni pojam, ve je to rezultat odluka u poslovanju najsposobnijih. Ukoliko mi neko kae da, ali drava mora da stvori uslove za

Globalizacija biznisa i megatrendovi razvoja to. To je tano, ali e rijetko drava stvoriti neto, promijeniti sadanje uslove ukoliko nema pritiska pojedinaca kojima sadanji institucionalni aranman smeta i ograniava njihove poslovne ambicije. Samo realni interes mijenja neko stanje! Pria da je potrebno da izvrimo globalizaciju privrede u Crnoj Gori nema mnogo smisla ukoliko se u globalizaciji ne prepoznaju sopstveni interesi, interesi kompanija kojima se rukovodi. Zaista, menaderi, njihov preduzetniki nerv i strateke vizije, odnosno njihov kvalitet su mjera globalizacije i kompanije i proizvodnje. to lei iza tvrdnje da je globalizacija sve vie ostvariva i korisna? Iza ovoga lei nekoliko tendencija koje su sve vie prepoznatljive u svijetu: Rast broja zemalja koje su prihvatile ideologiju slobodnog trita. Pomjeranje od planskog mentaliteta ka trinom mentalitetu od strane nosilaca ekonomske politike u razvijenim i nerazvijenim zemljama je dobro poznat i lako ga je dokazati. Primjer zemalja Jugoistone Azije (azijski tigrovi) je najee navoen. U poslednjoj dekadi promjene sistema u Istonoj Evropi su takoe ile u pravcu vee liberalizacije trgovine i reima investiranja. Tako je npr. od svih promjena koje su izvrene u reimu investicija u svijetu u 1995. godini su donesene promjene o liberalizaciji stranih investicija u 106 zemalja a svega u 6 je reim pootren (vie ogranienja). Centar ekonomske gravitacije se pomjera od razvijenih ka zemljama u razvoju. Ekonomska liberalizacija promovie konkurenciju, efikasnost, inovacije, nove investicije i bri ekonomski rast. Nije iznenaenje da snaga i priroda trinog mehanizma dozvoljava u zemljama u razvoju da se hvataju u kotac sa razvijenim u nekim oblastima. Tako su pedesetih godina ekonomije Tajvana, Hong Konga i Singapura bile meu najsiromanijima u svijetu, da bi to danas bile napredne ekonomije. Kina i njena reforma su rezultirale godinjim rastom proizvodnje oko 10% od 1980. godine i to je danas trea ekonomija u svijetu po obimu. Sledea tabela daje odreene indikatore koji ovo potvruju: Tabela 4. Stope ekonomskog rasta u razliitim grupama zemalja (godinje stope rasta GDP)
Razvijene ekonomije (28 zemalja) Zemlje u razvoju (127 zemalja) Ekonomije zemalja u tranziciji (28 zemalja) Svijet ukupno Izvor: World Economic Outlook 1997, IMF 1979-86 2,6 4,1 2,8 3,1 1987-94 2,7 5,4 -3,6 3,3 1995-98 2,7 6,4 1,8 4,1 1999-023 2,9 6,5 5,4 4,5

Projekcija

Globalizacija biznisa i megatrendovi razvoja Tehnoloki napredak konstantno unapreuje komunikaciju. Dolazi do rapidnog smanjenja trokova avionskog transporta, telekomunikacija i kompjutera.
Godina Prosjeni avio trokovi po putnikoj milji 0,30 0,24 0,16 0,10 0,11 Trokovi 3-minutnog telefonskog poziva iz Njujorka u London 53,20 45,86 31,58 4,80 3,32 Relativni trokovi Of computing power 125,000 19,474 3,620 1,000

1950 1960 1970 1980 1990

Otvaranje granica za trgovinu, investicije i tehnoloke transfere ne kreira samo trine mogunosti za kompanije ve i omoguava konkurentima iz inostranstva da dou na domae trite. Kako se konkurencija poveava, tako se sve vie stvara tzv. globalni potroa, raste znaaj ekonomije obima, dolazi do izraaja smanjenja trokova i poveanje kvaliteta, poveava se mogunost optimalnog izbora lokacije i tehnolokog transfera. Kao rezultat svega ovoga globalizacija postaje samorazvijajue ludilo.

ta globalizacija znai za kompanije?

Promjena je jedina konstanta, rekao sam jo na YU-menader 1993. i o tome pisao u knjizi: Preduzetnitvo i biznis. Ovo je nain loginog objanjenja neega to je nelogino: kako moe biti konstantno neto to se stalno mijenja. Ali, odavno sam shvatio da lomljenje misli u jednoj reenici najbolje izraava misao. Ako su promjene stalne, onda svaki menader mora biti svjestan da e ekonomsko poslovanje kroz 20 godina biti potpuno drugaije od dananjeg. Kako mu se prilagoditi? Kako ii u susret? Kako napustiti poziciju ekanja? Koje tendencije e biti uoljive u okviru samog ekonomskog pristupa i ponaanja? Globalna ekonomska mapa e se promijeniti vie u sledeih 20 godina nego to je to bilo u poslednjih 20 godina. (Zamislite kako su razvoj kompjutera i interneta promijenili svakog od nas u poslednjih 10-15 godina, a treba oekivati jo vee i intenzivnije promjene!!!) Tako brzi razvoj Kine potpuno mijenja sliku svijeta! Da li moete zamisliti da e kineski jezik kroz nekoliko decenija biti potreban koliko danas engleski? Kina nije usamljen sluaj! Krupne transformacije su otpoele u Indiji, Brazilu, Meksiku, Rusiji i ove zemlje e sve vie uestvovati u stvaranju bogatstva na ovoj planeti. Regionalna kompozicija 500 najveih svjetskih kompanija e se radikalno mijenjati u sledeih 20 godina kao konsekvenca poveane konkurencije unutar pojedinih djelatnosti i grana. Upravo kompanije iz gore navedenih zemalja e naglo rasti i poveavati stepen sopstvene internacionalizacije.

Globalizacija biznisa i megatrendovi razvoja Smanjenje trokova komunikacije i komojutera e se nastaviti i ubrzati! Kombinujui ove trendove sa mobilnom telefonijom, videotelefonijom, Internetom i rastuom snagom kompjutera, postaje jasnije da realno vrijeme komunikacije omoguava ogromnu disperziju ekonomskih aktivnosti na itavom zemaljskom prostoru i svijet se postepeno uvezuje, stvara se vrsta biznis armatura. Meuzavisnost se toliko razvija da se postavlja pitanje a to je sa slobodom? Ali, to su pitanja za teorijske rasprave!

Kakvu snagu imaju multinacionalna preduzea (MNE-s)

Multinational Enterprises (MNE-s) firme koje proizvode ili prodaju u dvije ili vie zemalja dominiraju u meunarodnoj proizvodnji u glavnim industrijama kao to su automobilska, elektronska, hemikalije, farmaceutika i nafta. Ove kompanije mogu da koriste velike povoljnosti ekonomije obima i grade iroku proizvodnu mreu. One mogu da prodaju robe i usluge u svim zemljama direktno preko svojih filijala ili partnerskih firmi u drugim zemljama. Koliko su povezani veliina i uspjenost firmi sa stepenom meunarodne otvorenosti mjerene tzv. indeksom transparentnosti: uee meunarodnih aktivnosti u ukupnim aktivnostima firme. 10 vodeih multinacionalnih preduzea Rang Naziv kompanije Zemlja Index transparentnosti 94,0 93,3 92,1 89,7 89,6 88,6 88,3 87,1 85,4 85,1

1. Nestle vajcarska 2. Thomson Corporation Kanada 3. Holderbank Financiere vajcarska 4. Seagram Company Kanada 5. Solvay Belgija 6. ABB Asea Brown Bovery vajcarska 7. Electrolux vajcarska 8. Unilever UK/Holandija 9. Philips Electronic Holandija 10. Roche Holdings vajcarska Izvor: Izraunato na bazi World Investment Report, UNCTAD

Da li zapaate da meu 10 vodeih multinacionalnih kompanija (mjereno preko indeksa transparentnosti) mala zemlja kao vajcarska ima etiri kompanije, Holandija 2 i Belgija 1. to ovo znai za nas u Crnoj Gori? to znae politike prie da Crna Gora moe vrlo brzo da ostvari 10,000 $ per capita? Da li to znai jaanje uloge Vlade kao glavnog preduzetnika i zatita lokalnih pozicija i lokalnih efova? Ili to moda znai dolazak stratekih partnera iz insotranstva i podsticanje naih specifinih menadera da izvoze i osvajaju lokalna trita? Kljuna lekcija globalizacije za Crnu Goru jeste da je to malo trite i da ono nema unutranji kapacitet da mnogo podigne na per capita! Crna Gora treba da nae trite vani! 6

Globalizacija biznisa i megatrendovi razvoja Sledea tabela pokazuje broj najveih MNE-s 1996. Tabela 5. 500 najveih svjetskih MNE-s 1996. Zemlja Broj MNE-s SAD 162 Evropska Unija 155 Japan 125 vajcarska 14 Juna Koreja 13 Kanada 6 Brazil 5 Austrija 5 Kina 3 Ostali 11 UKUPNO 500 MNE-s su tzv. firme predvodnice flagship firms - admiralski broj u floti. One razvijaju tzv. flagship five partners model. One razvijaju partnerstvo sa: dobavljaima, potroaima, konkurentima i ne-biznis infrastrukturom. Skreem panju na ne-biznis infrastrukturu, koja obuhvata partnere u mrei istraivanja, obrazovanja i ak djelove drave (npr. Agencije za pojedine oblasti). Isto tako ne-biznis sektor ukljuuje i itavu sferu uslunih organizacija. Danas je oko 70% zapadnih ekonomija u uslunom sektoru, a manje od 30% u proizvodnji. Uticaj organizacija u oblasti usluga (zdravstvo, obrazovanje, kultura, socijalne usluge, transport, osiguranje i finansijske usluge) mogu imati opredjeljujui uticaj na nacionalnu produktivnost i kompetitivnost. Otkud snaga MNE-s? MNE-s sprovode globalnu strateku viziju za njihova etiri kljuna partnera: dobavljae, potroae, konkurente i ne-biznis organizacije. Na taj nain niko od ova etiri partnera nema potrebe da razvija separatnu globalnu strategiju izvan MNE-s. Ovo je svakako teko za nacionalne vlade i njihove lokalne podupirae, jer ih to tjera da mijenjaju poziciju: da se vie bave stvaranjem mogunosti i podsticanjem kreacija, inovacija i preduzetnikih sloboda, nego to odreuju kako e i to ko raditi, kontrolisati i ograniavati konkurenciju. Snaga MNE-s nije u njihovoj nad-nacionalnoj snazi i to nisu kontrolisani od strane nacionalnih vlada, koliko u interesu etiri partnera da kroz njih realizuju svoju globalnu strategiju. Ipak, vidljivi ili manje vidljivi konflikt izmeu MNE-s i nacionalnih vlada postoji. Isto tako, potrebno je izjednaiti poveanje proizvodnje, efikasnosti, kvaliteta i profita, kao i globalni marketing MNE-s, sa razvojem i homogenizacijom kulture i stvaranje neke globalne kulture. I ovo je pitanje za diskusiju, a ovdje samo da istaknem da sve MNE-s prilagoavaju svoje proizvode nacionalnim obiajima, tradiciji i kulturi i politikim okolnostima i religiji.

Globalizacija biznisa i megatrendovi razvoja Isto tako, istraivanja pokazuju da sve najvee kompanije vie imaju uticaja na odreene regije (vie su regionalne sile) nego globalne. Uslovljava mnogo barijera, meu kojima je jezik jedna od najeih.

Megatrendovi razvoja u sledeih dvadesetak godina

Razumijevanje ekonomske globalizacije zahtijeva i razumijevanje ukupnih razvojnih trendova, trajektorija budunosti koji su ve poeli. Svaki megatrend razvoja, u svakoj oblasti, ima direktan ili indirektan uticaj na ekonomsko ponaanje. Znai, menader mora da ima i tu iru, apstraktnu sliku, neto to nai menaderi zovu nepraktina teorija. Mijenijumski megatrendovi, kako ih navode John Naisbit i Patricia Aburdenc, su: 1. Bum globalne ekonomije u devedesetim godinama. Ovo je megatrend koji se odnosi na globalizaciju biznisa i o njihovoj sutini smo govorili u prethodnom dijelu rada. 2. Renesansa umjetnosti oekuje se da e umjetnost zamijeniti sport koji je sada na prvom mjestu kao drutvena aktivnost u slobodnom vremenu. Poveava se broj posjetilaca muzeja, opera, slualaca ozbiljne muzike,... Informatika ekonomija u svim djelovima svijeta trai da se ovjek relaksira kroz razne umjetnike vidove. 3. Transformacija socijalizma kroz trini svijet pojava koja je u toku i koju nazivamo tranzicija. 4. Globalni stil ivota i kulturni nacionalizam zapravo na stil ivota na itavoj planeti postaje slian. Meutim, istovremeno jaa trend razvoja nacionalnih kultura i nacionalnog sistema vrijednosti kao pokuaj borbe potiv uniformalnosti koju sobom nosi globalizacija sila ivota. 5. Privatizacija u dravama blagostanja. Model privatizacije dravnih preduzea i infrastrukture, zaplet sa Margaret Taer, nastavie se i u sledeim godinama. 6. Uspon Pacifikog regiona Krajem prolog vijeka Pacifiki region se pojavio slino mladoj i dinamikoj Americi prije dva vijeka. Bez obzira na udar tzv. azijske krize ovaj region e jo dugo vremena biti vitalan i gurati ukupan razvoj u Svijetu. 7. Nastale su decenije sa enama liderima. Sve je vie ena u vodeim tehnolokim oblastima i na rukovodeim mjestima. U poslednje dvije dekade oko 2/3 radnih mjesta u oblasti informatike zauzele su ene. Sa trendom naputanja klasinog menadmenta (kontrola, strah, pretnja) i pomjeranja ka liderskom voenju kompanije (vanost ljudskih osobina, znanje, demokratija) ene postaju potpuno ravnopravne sa mukarcima za voenje kompanija.

Globalizacija biznisa i megatrendovi razvoja 8. Decenije znaaja i razvoja biologije. Prelaz sa mehanicistike paradigme (Dekart, Njutn) na holistiku paradigmu (Plank, Ajntajn, Hoking) naglo raste znaaj bilogije. Odnosno, bilogija preuzima dio onoga to je do sada imala fizika. Razlog je u tome to biologija sadri te komponente informacione intenzivnosti, mikro, cjelina, adaptivnost. Zato se biologija sve ee naziva nova fizika i nae razmiljanje je sve vie pod uticajem biolokih metafora. Npr. izraz virus kod kompjutera; simbioza; seed capital; rast, evolucija,... 9. Jaanje i irenje religije. Koliko god se nauka i tehnologija razvijali, teko mogu da objasne mnoge tajne ivota, ak i to to ivot znai. To se sve vie eli saznati kroz literaturu, umjetnost i religiju. 10. Trijumf individue. Koliko je dvadeseti vijek bio vijek masa (gomile) ovo e biti vijek individue. Globalizacija sve vie trai individualnu odgovornost; sve vie trai individualnu inicijativu. Globalizacija nije trend koji omoguava pojedincu da se sakrije (kao u gomili) ve upravo obrnuto, ona otkriva pojedinca koji zaostaje! To je plivanje maticom planinske rijeke: svako sebi mora da se okrene i da pazi kuda i kako pliva, za razliku od plivanja u plitkoj bari!

Umjesto zakljuka: Modernizacija ili globalizacija?

I sam sam pripadao ljudima koji su mislili da se radi o istovjetnim procesima. Ipak, danas mislim da se radi o razliitim prelazima promjene palanakog ivota. Do toga sam vie doao iskustveno (kao ovjek koji dvadesetak godina aktivno uestvuje u razliitim reformama u dravi) kao i kroz razne meunarodne kontakte, konferencije i rasprave. Najkrae, modernizacija je pokret intelektualaca da promijene palanku! Lino mislim da je Sizif bio blii uspjehu! Globalizacija proizilazi iz ivota, odozdo, blia je interesu veeg broja ljudi. Otuda globalizacija ima planetarnu mo opinjavanja, za razliku od modernizacije koja je imala ekskluzivitet i bila vezana za nauku i institucije! Globalizacija je, ipak, prigrljena od geografije i ekonomije! No, bez obzira na to, ne vjerujem da emo se svi obui u globalne uniforme! Ipak, vjerujem da postoje odreeni principi i pravila, odreene institucije koje nas motiviu da smo stalno u promjenama, dinamici, traenju neeg novog, savladavanju nepoznatog. Ali, iza saznatog nepoznatog, opet je sve nepoznato... Upravo to stalno otkrivanje nepoznatog i jeste pogonska snaga promjena. im na okrui zona poznatog, vie ne postojimo! Zato globalizaciju i doivljavam kao stalno otkrivanje nepoznatog!

Globalizacija biznisa i megatrendovi razvoja

Literatura:
1. 2. 3. 4. Financial Times (1999): Mastering Global Business, London The World Bank: World Development Report 1996, Washington, D.C. UNCTAD (1997): World Investment Report 1996. Naisbit John and Patricia Aburdenc (1990): Megatrends 2000 New directions for tomorow, Avon Books, New York 5. Veselin Vukoti (1997): Demokratija ekonomije elementi za novu ekonomsku paradigmu, Ekonomija i demokratija, Zbornik sa naunog skupa, IDN Centar za ekonomska istraivanja, Beograd 6. Milardovi Anelko (2000): Globalizacija, Pan-Liber, Osijek-Zagreb-Split 7. Fukujama Frenens (1997): Kraj istorije i poslednji ovjek, CID, Podgorica (prevod) 8. Parsons Talcott (1992): Moderna drava Academus, Beograd (prevod) 9. Thorow L. (1997): Budunost ekonomije, MATE, Zagreb (prevod) 10. Njavaro uro (1998): Gospodarstvo, socijalna politika i globalizacija, MATE, Zagreb (prevod) 11. Tapscott Don (1995): Digital Economy, McGraw-Hill, New York 12. Connors Michael (1997): The Race to the Intelligent State, Charging the Global Informatical Economy into the 21st Century, Capstone, Oxford 13. Peters Glen (1996): Beyond the Next Wave, Pitman Publishing 14. Koch Richard (1998): The Third Revolution, Capstone, Oxford 15. Bronovski Jasov (1987): Osjeaj budunosti, Novi svijet, Zagreb

10