RIJEENI PRIMJERI 14.

VJEBE

1. Odredite promjer D2 cjevovoda da bi razina fluida u spremniku 2 prema slici ostala konstantna. Zadano je: =997 kg/m3, =0,8610-6 m2/s, H=18,2 m, h=11,4 m, L1=898 m, D1=200 mm, k1=k2=0,02 mm i L2=2610 m.
pa
1

H pa Q=?
2

L1,k1, D1

h pa

L2, k2,D2=?

Rjeenje: U ovom primjeru imamo istjecanje fluida iz velikog spremnika 1, u spremnik 2 konanih dimenzija, iz kojeg fluid istjee u atmosferu. Trai se da razina fluida u spremniku 2 ostane konstantna, te je prema jednadbi kontinuiteta jasno da protok Q kojim fluid utjee u spremnik 2 mora biti jednak protoku kojim fluid iz njega istjee. Budui je zadana visinska razlika H, te svi podaci za cjevovod izmeu spremnika 1 i 2, mogue je izraunati protok Q, kojim fluid utjee u spremnik 2, a zatim se treba odrediti promjer D2, da bi fluid istim tim protokom istjecao iz spremnika 2. Protok Q e se odrediti iz modificirane Bernoullijeve jednadbe, koja postavljena od toke 1 na slobodnoj povrini u spremniku 1, do toke 2 na slobodnoj povrini u spremniku 2. Uzimajui u obzir da su brzine na obje slobodne povrine jednake nuli, te da izmeu toaka 1 i 2 imamo lokalni gubitak utjecanja u spremnik 2 (K=1) modificirana Bernoullijeva jednadba glasi: pa p v2 L v2 + H = a + K 1 + 1 1 1 (a) 2g D1 2 g g g a brzina v1 u cjevovodu izmeu spremnika 1 i 2 se moe izraziti preko protoka Q u obliku 4Q v1 = 2 (b) D1 Kombinacijom izraza (a) i (b) slijedi 8Q 2 H = 2 2 ( D1 + 1 L1 ) , D1 g odnosno traeni protok Q je

g 2 D15 H 8( D1 + 1L1 ) Uvrtavanjem zadanih veliina iz gornjeg izraza slijedi 0, 2654 {Q}m3/s = 0, 2 + 8981 gdje je Q=

(c)

(d)

RIJEENI PRIMJERI 14. VJEBE

1 =

1,325 k1 5, 74 + ln 0,9 3, 7 D1 Re1 v1 D1 =

2

(e)

i 4Q = 7, 4 106 {Q}m3 /s (f) D1 Protok Q se odreuje iterativno iz izraza (d), (e) i (f), s tim da iterativni postupak zapoinjemo s izrazom (e) uz pretpostavku Re1=. Nakon odreivanja 1, odreuje se protok prema izrazu (d), a zatim Reynoldsov broj prema izrazu (f), nakon ega se ponovo moe izraunati 1 prema izrazu (e). Tablica se popunjava sve dok se protok ne prestane mijenjati u prve tri znamenke. Re1 =

Iteracije 0 1 2 3

1 0,0119 0,0142 0,0143 0,0143

Q [m3/s] 0,0803 0,0739 0,0735 0,0735

Re1 5,947105 5,467105 5,442105

Iz tablice je oito da je strujanje turbulentno jer je Reynoldsov broj daleko vei od kritine vrijednosti 2300, to opravdava i pretpostavku da je koeficijent ispravka kinetike energije priblino jednak jedinici. Budui se protok Q prestao mijenjati u prve tri znamenke nakon druge iteracije, za rjeenje se uzima konana vrijednost Q=73,5 l/s. Nakon to je odreen protok Q kroz prvu cijev, trai se promjer druge cijevi da bi kroz nju fluid strujao jednakim protokom Q. Promjer D2 e se odrediti iz modificirane Bernoullijeve jednadbe (M.B.J.) postavljene od toke na slobodnoj povrini spremnika 2, gdje vlada atmosferski tlak, a brzina strujanja je nula, do toke u mlazu, na izlazu iz cjevovoda, gdje je tlak jednak 4Q atmosferskom tlaku, a brzina mlaza jednaka brzini u cjevovodu v2 = 2 . Uzimajui u obzir D2 linijske gubitke M.B.J. glasi v2 L v2 8Q 2 h = 2 + 2 2 2 = (2 L2 + D2 ) 5 2 (g) D2 2 g D2 g 2g odakle je
8Q 2 (D + L ) 2 gh 2 2 2 Uvrtavanjem svih zadanih vrijednosti u izraz (h) slijedi: {D2} = 0,1314 5 ({D2}m + 26102 ) D2 =
5
m

(h)

(i) (j)

gdje je k2 5, 74 + ln 0,9 3, 7 D2 Re2 i Reynoldsov broj 4Q 1 108817 = Re2 = D2 { D2 }m

2 =

1,325
2

(k)

RIJEENI PRIMJERI 14. VJEBE

Promjer D2 e se takoer odrediti iterativno iz izraza (i), (j) i (k), pri emu je iterativni postupak mogue zapoeti pretpostavkom bilo koje veliine. Sljedea tablica prikazuje rezultate dobivene u iterativnom postupku koji zapoinje s pretpostavkom D2=D1=0,2 m. Na kraju bi dobili isti rezultat da se krenulo i s nekom drugom realnom vrijednou promjera D2.
Iteracije 0 1 2 3 D2 [m] 0,2000 0,2580 0,2723 0,2723 k2/D2 0,0001 0,000073 0,000074 Re2 5,430105 4,199105 3,998105 2 0,01130 0,01446 0,01450

Iz tablice je oito da se nakon druge iteracije promjer D2 prestao mijenjati u prve etiri znamenke, pa se za konano rjeenje usvaja D2=272 mm.

RIJEENI PRIMJERI 14. VJEBE

2. Treba odrediti snagu koju pumpa predaje fluidu u sustavu za hlaenje kada je izveden kao otvoreni, prema slici (a), te kao zatvoreni prema slici (b). U oba je sluaja protok u sustavu Q=0,005 m3/s, a promjena gustoe i viskoznosti s temperaturom se moe zanemariti. Zadano je: =998,2 kg/m3, =1,2.10-6 m2/s, La=10,4 m, D=80 mm, k=0,05 mm, H=2,4 m, h=0,5 m, svi lokalni gubici u otvorenom sustavu Ka=4,2, a u zatvorenom Kb=4,8, Lb=La+H.
hlaeni objekt hlaeni objekt

Q La D k

pa , pumpa Pa=? (a) h

Lb=La+H D k

hladnjak

pumpa Pb=? (b)

Rjeenje:

hlaeni objekt

z=0

0 ,

pa h

Problem strujanja u otvorenom sustavu e se rijeiti postavljanjem modificirane Bernoullijeve jednadbe od toke 0 na slobodnoj povrini spremnika do toke 1 na izlazi iz cijevi sustava za hlaenje, kao to je prikazano na slici (a). U otvorenom sustavu za hlaenje cirkulira stalno isti fluid, pa se moe pretpostaviti da je razina fluida u spremniku stalno na istoj visini te da je brzina strujanja u toki 0 priblino jednaka nuli. Prema tome je oito da je kinetika energija mlaza u toki 1 sa stajalita strujanja izgubljena. Ako se usvoji da se ravnina z=0 poklapa sa slobodnom povrinom u spremniku, modificirana Bernoullijeva jednadba od toke 0 do toke 1 glasi

Slika (a) Otvoreni sustav

v2 v2 L v2 + Ka + a (a) 2g 2g D 2g iz koje je oito da e se visina dobave pumpe troiti na svladavanje geodetske visine H, lokalnih i linijskih gubitaka, a da e se dio visine dobave pretvoriti u kinetiku energiju izlaznog mlaza. hp = H +

RIJEENI PRIMJERI 14. VJEBE

Traena se visina dobave pumpe moe izraunati direktno iz izraza (a) jer su poznati i protok i promjer cjevovoda. Brzina strujanja fluida je 4Q v = 2 = 0,995 m s (b) D Reynoldsov broj je vD Re = = 6, 63 104 (c)

iz ega se zakljuuje da je strujanje u cijevi turbulentno, te se koeficijent trenja rauna iz izraza 1,325 = (d) 2 k 5, 74 ln 3, 7 D + Re0,9
to uvrteno u izraz (a) daje visinu dobave pumpe hp = 2,8 m . Snaga koju pumpa predaje fluidu je tada Pa = gQhp = 137, 4 W (e)
hlaeni objekt

hladnjak

Slika (b) prikazuje zatvoreni sustav hlaenja u kojem cirkulira jedan te isti rashladni fluid. U ovom su sluaju strujnice zatvorene krivulje, te se modificirana Bernoullijeva jednadba moe postaviti npr. od ulaza u pumpu, toka 1 na slici (b), du strujnice kroz pumpu, hlaeni objekt i hladnjak ponovo do toke 1 na ulazu u pumpu. S obzirom da polazna toka odgovara dolaznoj u Bernoullijevoj jednadbi se izjednauju dovedena energija i energija gubitaka, tj. vrijedi L v2 p1 v12 p v2 v2 + + z1 + hp = 1 + 1 + z1 + K b + b 2g g 2g g 2g D 2g
v2 L v2 + b (f) 2g D 2g Iz gornje je jednadbe oito da e se visina dobave pumpe troiti samo na svladavanje lokalnih i linijskih gubitaka trenja. Brzina i koeficijent trenja su jednaki kao i u prethodnom sluaju, te je hp = 0, 42 m . hp = K b

Slika (b) Zatvoreni sustav Snaga pumpe u ovom sluaju je Pb = gQhp = 20,6 W

(g)

Oito je u zatvorenom sustavu potrebna puno manja snaga pumpe nego u otvorenom jer u zatvorenom sustavu nije potrebno svladavati geodetsku visinu H, a nema ni gubitka kinetike energije.

RIJEENI PRIMJERI 14. VJEBE

3. Treba odrediti promjer D cjevovoda da bi se na izlazu iz mlaznice dobilo 92% raspoloive potencijalne energije u obliku kinetike energije izlaznog mlaza uz protok od Q=0,552 m3/s. Koliki je promjer D3 mlaznice. Zadano je: =998,2 kg/m3, =1,139.10-6 m2/s, L=390 m, k=0,2 mm, H=274 m, Ku=0,1, Km=0,06.

pa , Ku H
? D=

g L, k Km

D3 pa

Rjeenje:

Promjer D cjevovoda koji privodi fluid iz akumulacijskog jezera do Pelton turbine odreuje se iz uvjeta da se turbini dovede to vie raspoloive energije. Zbog toga e se fluid transportirati kroz cjevovod velikog promjera D, u kojem e strujanje biti malom brzinom, te e i gubici mehanike energije biti mali. Pred mlaznicom e tlak biti visok, a u mlaznici e se ta energija tlaka pretvoriti u kinetiku energiju mlaza.
0 , Ku H 1 pa

Km 2 3 pa

Slika (a)

Slika (a) prikazuje cjevovod s ucrtanim karakteristinim tokama. U toki 1 na ulazu u cjevovod nastaje lokalni gubitak mehanike energije koji se obraunava kroz koeficijent lokalnog gubitka Ku, od toke 1 do toke 2 postoje linijski gubici, a od toke 2 do toke 3, ponovo lokalni gubitak u mlaznici koji je zadan koeficijentom Km lokalnog gubitka. S obzirom da nije naglaeno uz koju se visinu brzine rauna ovaj lokalni gubitak, podrazumijeva se vea visina brzine, a u ovom sluaju to je izlazna brzina.

Visinska razlika H oznauje raspoloivu potencijalnu energiju po jedinici teine fluida, a 2 kinetika energija mlaza po jedinici teine fluida je v3 2 g , gdje je v3 brzina mlaza. Trai se da kinetika energija mlaza bude 92% raspoloive potencijalne energije, tj. 2 v3 (a) = 0,92 H 2g odakle je brzina v3=70,3 m/s. Promjer D3 mlaznice koji e osigurati traenu brzinu v3 kod zadanog protoka Q slijedi iz jednadbe kontinuiteta 4Q (b) = 100 mm D3 = v3 Promjer D cjevovoda e se odrediti iz modificirane Bernoullijeve jednadbe, koja postavljena od toke 0 do toke 3 glasi v2 v2 v2 L (c) H = 3 + Km 3 + Ku + 2g 2g 2g D

RIJEENI PRIMJERI 14. VJEBE

i jednadbe kontinuiteta D 2 D 2 = v3 3 Q=v 4 4 gdje je sa v oznaena brzina u cijevi promjera D. Uvrtavanjem jednadbe (d) u (c) se dobiva 2 8Q 2 v3 H= (1 + K m ) + 2 5 ( K u D + L ) Dg 2g iz koje se moe izraziti promjer D u obliku
D=

(d)

(e)

8Q 2 ( K u D + L ) { D}m = 0,3261 5 0,1{ D}m + 390 (f) 2 5 v3 2 g H (1 + K m ) 2g Reynoldsov broj je 4Q 6,17 105 Re = = (g) D {D}m

Iz jednadbe (f) je oito da za odreivanje promjera D treba poznavati koeficijent trenja koji je funkcija Reynoldsova broja, a za ije je odreivanje potrebno poznavati promjer D, te je oito nuan iterativni postupak. Iterativni postupak zapoinje pretpostavljanjem promjera. Jedan od naina je da se u jednadbi (f) pretpostavi koeficijent trenja =0,02, a da se lan 0,1D zanemari. Tada je D0 = 0,3261 5 390 0,02 = 0, 492 m (h) Sljedea tablica prikazuje rezultate iterativnog postupka koji zapoinje s vrijednou D0. Broj iteracije 0 1 2 D, m 0,492 0,4739 0,4745
k D 0,000407 0,000422

Re 1,254.106 1,301.106

0,0165 0,0166

U gornjoj tablici je koeficijent trenja izraunat iz izraza (7.6) jer se oito radi o turbulentnom strujanju. Vrijednost promjera D u gornjoj tablici se prestala mijenjati u prve tri znamenke te se moe usvojiti da je konana vrijednost D=474 mm. Isti bi se rezultat dobio da se krenulo od neke druge vrijednosti promjera D0. Za kontrolu se moe izraunati brzinu v = 4Q D 2 = 3,12 m s , koja uvrtena u polaznu modificiranu Bernoullijevu jednadbu (c) daje visinu H=273,9 m, to se vrlo dobro slae sa zadanom vrijednou H=274 m, te je time dokazana tonost rezultata.

RIJEENI PRIMJERI 14. VJEBE

8
g pM0 , Ku H pa h=? d Km D, k Kk Luk Kk

4. Treba odrediti visinu h, protok Q i snagu PF koja se troi na svladavanje trenja, u situaciji prema slici. Koliku bi visinu hid dosegao mlaz i koliki bi bio protok Qid da je fluid idealan. Zadano je: =999 kg/m3, =1,13.10-6 m2/s, D=65 mm, d=30 mm, Luk=9,9 m, k=0,045 mm, H=2,4 m, Kk=0,9, Ku=0,5, Km=0,05 (uz izlaznu brzinu), pM0=0,86 bar.

Rjeenje: Osnovni zadatak u ovom primjeru je nai protok, odnosno brzinu na izlazu iz mlaznice jer je tada jednostavno odrediti visinu h koju e dosegnuti mlaz. Zadatak se rjeava primjenom modificirane Bernoullijeve jednadbe i jednadbe kontinuiteta. Na slici (a) su ucrtane karakteristine g toke sustava. Toka 0 se nalazi na pa slobodnoj povrini fluida u velikom pM0 0 spremniku, tako da je brzina u toki 0 jednaka nuli. Neka je izlazna brzina u , h=? toki 1 oznaena sa v1, a brzina strujanja H Ku d u cijevi s v. Ukupni lokalni i linijski gubici mehanike energije su z=0 1 Km v2 v2 L v2 (a) hF = ( K u + 2 K k ) + Km 1 + D, k 2g 2g D 2g

Kk
Slika (a)

Luk

Kk

gdje je lokalni gubitak u mlaznici izraunat s izlaznom brzinom v1. Modificirana Bernoullijeva jednadba od toke 0 do toke 1 glasi pM0 v2 + H = 1 + hF (b) g 2g a jednadba kontinuiteta D 2 d 2 Q=v = v1 (c) 4 4 Ako se brzine v i v1 u jednadbama (a) i (b) izraze s pomou protoka Q, te jednadba (a) uvrsti u jednadbu (b), slijedi izraz L Ku + 2Kk + p 8 1 K + m D = M0 + H Q2 2 + (d) 4 4 g d D g U gornjem su izrazu nepoznati protok Q i koeficijent trenja , koji zavisi od protoka Q, te e za odreivanje protoka trebati primijeniti iterativni postupak. Za tu svrhu e se u izraz (d) uvrstiti sve poznate veliine, nakon ega se dobiva 11,63 (e) {Q}m3 s = 1, 425 106 + 8,532 106

RIJEENI PRIMJERI 14. VJEBE

Reynoldsov broj izraen s pomou protoka je 4Q = 17,33 106 {Q}m3 s (f) Re = D U izrazima (e) i (f) sve konstante su dimenzijske, a s obzirom da su sve veliine uvrtavane u SI sustavu jedinica, protok Q e biti izraen u m3/s. Koeficijent trenja za turbulentno strujanje se rauna iz izraza 1,325 = (g) 2 k 5, 74 ln 3, 7 D + Re0,9 Iterativni postupak zapoinje s pretpostavljenom vrijednou koeficijenta trenja u reimu potpuno izraene hrapavosti, koja se dobije iz izraza (g) za Re . Nakon toga se iz izraza (e) rauna protok Q, a iz izraza (f) Reynoldsov broj koji uvrten u izraz (g) daje korigiranu vrijednost koeficijenta trenja , s kojom zapoinje nova iteracija. Rezultati iterativnog postupka su sumirani u sljedeoj tablici Q, m3/s Broj iteracije Re 0 0,0180 0,009256 1,60.105 1,59.105 1 0,0202 0,009200 2 0,0202 0,009200 Oito se protok Q u posljednje dvije iteracije slae u prve etiri signifikantne znamenke te se iterativni postupak prekida i usvaja Q=9,2 l/s. Iz jednadbe (c) slijede brzine v=2,77 m/s i v1=13,0 m/s, a iz jednadbe (a) uz =0,0202 prema gornjoj tablici hF=2,54 m. Snaga koja se troi na svladavanje gubitaka je PF = gQhF = 229 W . Visina h koju dosegne mlaz se odreuje iz Bernoullijeve jednadbe od toke 1 do toke 2 prema slici (a). U obje toke vlada atmosferski tlak, a s obzirom da je toka 2 najvia toka mlaza, u njoj je brzina jednaka nuli. Ako se zanemari utjecaj sile trenja izmeu mlaza i okolne atmosfere, moe se tvrditi da od toke 1 do toke 2 nema gubitaka mehanike energije, te vrijedi v12 = h = 8,64 m (h) 2g Kada bi fluid bio idealan, tj. strujanje bez gubitaka mehanike energije, brzina strujanja bi se raunala na temelju Bernoullijeve jednadbe koja ima oblik jednadbe (b) uz hF=0, odnosno 2 (i) vid = pM0 + 2 gH = 14,8 m s

Protok bi bio Qid=10,5 l/s, a mlaz bi dosegnuo visinu hid=11,18 m. Napomena: Kao to je kod istjecanja fluida kroz otvor na velikom spremniku uveden koeficijent korekcije brzine Cv, tako bi se i u ovom sluaju mogao definirati isti taj koeficijent kao odnos stvarne i idealne brzine strujanja to bi u ovom sluaju bilo v Cv = 1 = 0,878 (j) vid U ovom sluaju koeficijent Cv obuhvaa sve lokalne i linijske gubitke mehanike energije, koji se takoer mogu pokazati jednim jedinstvenim koeficijentom lokalnog gubitka uz izlaznu brzinu 1 K uk = 2 1 = 0, 294 (k) Cv Isti taj koeficijent se moe izraunati iz izraza (a) uz uvjet hF = K uk L v2 K uk = K m + K u + 2 K k + 2 = 0, 294 . D v1
v12 , tj. 2g

(l)