GOSPODARENJE IMOVINOM

Prof.dr.sc. Sinia Fajt, dipl.ing.el. 2011. -4-

 Nastanak

gospodarenja imovinom Kljuni principi i znaajke gospodarenja imovinom Preduvjeti za dobro gospodarenje imovinom Gospodarenje
Financijskom

imovinom Ljudskim potencijalima Materijalnom imovinom

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

GOSPODARENJE IMOVINOM
Prema

BSi (British Standard international)

Sustavne

i koordinirane aktivnosti i prakse kojima organizacija optimalno i odrivo gospodari svojom imovinom, njezinim znaajkama, rizicima i trokovima tijekom ivotnog vijeka, a sve u svrhu postizanja stratekog plana organizacije

Prema

J. S. Mitchell-u

Gospodarenje

imovinom je strateki, potpuno integrirani, sveobuhvatni proces i kultura usmjerena prema postizanju najveeg iskoritenja, operativne uinkovitosti i stvorene vrijednosti za vrijeme ivotnog vijeka proizvodne opreme i ostalih sustava.
3

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

STRATEKI PLAN
Sveobuhvatni

dugoroni plan organizacije deriviran (izveden) iz vizije, misije, vrijednosnih naela, poslovnih politika, zahtjeva dioniara (vlasnike strukture) ciljeva i upravljanja rizicima Jedan od najee koritenih modela za definiranje, provedbu i kontrolu provedbe strategije je (BSC Balanced ScoreCard) - Sustav uravnoteenih ciljeva

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

Nastanak gospodarenja imovinom

ZADRAVANJE TROKOVA NA ISTOJ RAZINI
koriteno do sredine 70-tih industrije dovoljno profitabilne za uklanjanje pogreaka odravanje zadueno samo za brzo otklanjanje kvarova prorauni odravanja zasnovani na prethodnim (prologodinjim)

SNIAVANJE TROKOVA
konkurentnost - poveanje kvalitete uz istovremeno sniavanje proizvodnih trokova i skraivanja proizvodnog ciklusa poslovanje proizvodnje mora generirati dobit koja je vea od troka kapitala uveanog za odgovarajuu premiju povezanu s rizikom poslovanja kontinuirano poboljanje operativne uinkovitosti evoluiralo je do sustava gosopdarenja imovinom

GOSPODARENJE IMOVINOM
ima veu irinu od odravanja ili brige o imovini po sadraju je blie sveukupnoj svrsi organizacije gospodarenje ivotnim ciklusom imovine iri je pojam od razmatranja ulaganja i operativnih trokova u odnosu na predodreene pretpostavke razmatra i optimizira meusobno suprotstavljene prioritete

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

STRATEKI RAZLOZI ZA GOSPODARENJE IMOVINOM

postizanje

znaajno boljih rezultata konkurencije tvrtka je iscrpila sve ostale mogunosti podizanja vrijednosti dionica poveana produktivnost imovine prijeko je potrebna za provoenje nove strategije sustav vrijednosti u industriji je usitnjen

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

RAZLIKE IZMEU "ODRAVNJA" I "GOSPODARENJA IMOVINOM"

Definicija

gospodarenja imovine puno je ireg opseg od odravanja ili brige o imovini Gospodarenje imovine po sadraju je blisko sveukupnoj svrsi organizacije Gospodarenje ivotnim ciklusom je vie je od razmatranja ulaganja i operativnih trokova u odnosu na predodreene pretpostavke Gospodarenje imovinom razmatra i optimizira meusobno suprotstavljene prioritete

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

MEUSOBNO SUPROTSTAVLJENI PRIORITETI GOSPODARENJA IMOVINOM

Iskoritenje imovine Kratkorone "prilike" za intenzivnijim iskoritenjem Vrijednost investicije (nabava imovine)

Briga o imovini

Dugorona odrivost imovine Operativni trokovi, rizici, radna sposobnost imovine

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

KLJUNI PRINCIPI I ZNAAJKE GOSPODARENJA IMOVINOM

HOLISTIKI

ODRIVI

SUSTAVNI

INTEGRIRANI

OPTIMALNI

GRUPNI

UPRAVLJANJE RIZICIMA

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

 Holistiki
Nastoji

princip:

obuhvatiti cijelu sliku

kombinira

implikacije upravljanja svim aspektima (kombinacije razliitih vrsta imovine, funkcijske meuovisnossti pojedine imovine, vanost pojedine imovine unutar sustava imovine, i razliite faze ivotnog vijeka u kojima se nalazi pojedina imovina)

Suprotan

pristup bio bi organizacijskim cjelinama

gledanje

po

pojedinim

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

10

 Sustavni

princip:

Metodoloki

pristup, promovira konzistentne, ponovljive i provjerljive odluke i poduzete aktivnosti

Sistemini
Razmatra

(grupni) princip:

imovinu u kontekstu sustava ili grupe imovine, optimizirajui vrijednost toga sustava (ukljuuje odrive performance, trokove i rizike) ne nastojei parcijalno optimizirati gospodarenje pojedinanim sredstvom

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

11

 Princip

upravljanja rizicima:

Fokusira

izvore, trokove i postavlja prioritete u skladu sa identificiranim rizicima i pripadajuim trokovima/koristima

Optimalni
Ostvaruje

princip:

najveu vrijednost postizanjem kompromisa izmeu meusobno kompetitivnih faktora kao to su perfomance-troak i rizici, koji dolaze uz pojedinu imovinu tijekom ivotnog vijeka

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

12

 Princip

odrivosti:

Razmatra

dugorone posljedice kratkoronih aktivnosti, kako bi se dugorono osigurala ekonomska i ekoloka odrivost, funkcionalnost te usklaenost sa dugoronim ciljevima

Integrirani

princip:

Prepoznaje

da su meusobne ovisnosti i kombinirani efekti kljuni za uspjeh. Kombinacija svih prethodnih principa treba biti koordinirana tako da zajednikim pristupom ostvare najveu neto vrijednost

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

13

 Preduvjeti

za dobro gospodarenje imovinom

Organizacijska

struktura koja podrava primjenu kljunih principa sa jasnim stratekim smjerom i vodstvom Zaposlenici:
svjesnost, kompetentnost, predanost

i koordinacija izmeu funkcija

Adekvatne

informacije i znanja o stanju imovine, znaajkama, rizicima i trokovima, te njihovim meuovisnostima

14

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

 Struktura,

prava i odgovornosti Outsorcing aktivnosti gospodarenja imovinom (razmjena imovine i sredstavai zmeu dvije tvrtke) Usavravanje, svijest, i kompetencije Komunikacija, participacija i meusobne konzultacije Sustav dokumentacije gospodarenja imovinom Upravljanje informacijama Upravljanje rizicima Udovoljavanje zakonskim i ostalim obavezama Upravljanje promjenama

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

15

Outsourcing
predstavlja

ugovorni odnos za prijenos nekog dijela ili itavih poslovnih aktivnosti prema vanjskim partnerima (outsourcerima) koji na taj nain preuzimaju jednu ili vie poslovnih funkcija i aktivnosti poduzea. Outsourcing je upravljaka strategija prema kojoj poduzee prenosi veinu netemeljnih funkcija specijaliziranim dobavljaima (malim poduzeima).

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

16

 Outsourcing

je i strateka upotreba vanjskih meusobno povezanih specijaliziranih malih i srednjih poduzea za provoenje aktivnosti tradicionalno obavljanih pomou internih izvora i zaposlenika. U sutini outsourcing se zasniva na ve odavno poznatom konceptu eksternalizacije pojedinih aktivnosti.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

17

VRSTE IMOVINA U TVRTKI

Financijska

imovina Ljudski potencijali Materijalna imovina

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

18

GOSPODARENJE FINANCIJSKOM IMOVINOM

gospodarenje

tekuom imovinom gospodarenje obrtnim kapitalom tokovi sredstava

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

19

ODJEL FINANCIJA
Odjel

financija je funkcija podrke gospodarenja financijskom imovinom Odreuje politike i procedure vezano za financije, koje moraju pratiti osobe iz lanca upravljanja. Vana uloga financija je praenje ostvarenih financijskih rezultata. Odjel financija usprkos relativno malom broju ljudi koji mu pripadaju ima neizmjerno vanu ulogu, a direktor financija obino je i lan uprave.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

20

KRATKOTRAJNA IMOVINA
Sva

sredstva poduzea koja su prela iz novanog oblika u bilo koji oblik realne imovine vraaju se opet, kroz odvijanje poslovnog procesa, u novani oblik. Sredstva koja se konvertiraju u novani oblik u razdoblju do godinu dana smatraju se kratkotrajnom imovinom, odnosno radnim kapitalom. Ukupna kratkotrajna imovina predstavlja bruto radni kapital. Razlika izmeu ukupne kratkotrajne imovine i ukupnih kratkotrajnih obveza poduzea, predstavlja neto radni kapital.
S. Fajt: Gospodarenje imovinom 21

GOSPODARENJE KRATKOTRAJNOM IMOVINOM

podrazumijeva

osiguranje odvijanja poslovnog procesa uz angairanje minimalnog opsega kratkotrajne imovine. osim toga, pod uspjenim gospodarenjem kratkotrajnom imovinom podrazumijeva se i uspostavljanje optimalne strukture kratkotrajne imovine kao i koritenje izvora kratkoronog financiranja.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

22

STRUKTURA KRATKOTRAJNE IMOVINE

Prema

mogunosti konvertiranja kratkotrajne imovine u novani oblik utvruje se stupanj njene likvidnosti. U tom smislu moe se smatrati da je struktura kratkotrajne imovine:
gotovina utrivi zalihe potraivanja

vrijednosni papiri

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

23

GOTOVINA
Pod

gotovinom se podrazumijeva novac koji se dri u blagajni, te na raunima po vienju kod banaka. Svrha dranja gotovine je:
omoguavanje

transakcijske potranje, odnosno omoguavanje plaanje obveza nastalih u procesu poslovanja (plae, porezi, kamate, dobavljai i sl.), zbog mjera opreza, zbog kojih poduzee mora imati osiguranih sredstava iznad razine tekuih potreba, zbog mogunosti obavljanja spekulativnih transakcija s kojima poduzee otvara budue investicijske mogunosti s pozitivnom neto sadanjom vrijednou Zbog navedenih razloga poduzee mora nastojati osigurati optimalnu razinu gotovine pri kojoj e minimalizirati svoje ukupne trokove.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

24

GOSPODARENJE GOTOVINOM
podrazumijeva

prije svega kontrolu njenog tijeka u okviru naplate potraivanja i plaanja obveza. Pod optimalnim tijekom smatra se ubrzanje naplate potraivanja (po mogunosti prije roka dospijea) i usporavanje podmirivanja obveza (do samog dana dospijea). S tim se postie maksimalizacija raspoloivosti gotovine. Odluke o raspolaganju gotovinom donose na osnovi stanja na raunu kod banke, a ne na osnovi raunovodstvenih podataka. Viak gotovine treba plasirati u likvidne instrumente.
S. Fajt: Gospodarenje imovinom 25

UTRIVI VRIJEDNOSNI PAPIRI

Najlikvidniji

financijski instrumenti u koje poduzea trebaju ulagati viak gotovine su kratkoroni vrijednosni papiri iji rok dospijea ne prelazi godinu dana. to je rok dospijea krai, stupanj likvidnosti je vei. U hrvatskoj gospodarskoj praksi postoji mogunost ulaganja u trezorske zapise Ministarstva financija, sve ee u komercijalne zapise pojedinih veih korporacija, certifikati o depozitu, bankarski akcepti (u posljednja dva sluaja samo kod banaka visokog rejtnga).
S. Fajt: Gospodarenje imovinom 26

 Takoer

postoji mogunost ulaganja u udjele otvorenih investicijskih fondova. Izbor izmeu moguih alternativa za ulaganje vika gotovine provodi se se na osnovi odreenih kriterija u koje spadaju:
rizik, stupanj

likvidnosti, rok dospijea.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

27

ZALIHE
Zalihe

predstavljaju imbenik koji omoguava odvijanje proizvodnog procesa. Znaenje zaliha kao predmeta financijske analize proizlazi iz potrebe za osiguranjem odreenih financijskih sredstava za odravanje potrebne koliine zaliha koje omoguavaju odvijanje proizvodnog procesa. Kako zalihe predstavljaju troak u interesu je poduzea da one budu to manje ali ne ispod razine koja bi ugrozila odvijanje proizvodnog procesa. Minimalne zalihe uz koje se moe normalno odvijati proizvodni proces su optimalne zalihe.
S. Fajt: Gospodarenje imovinom 28

OBRTNI KAPITAL
Investicije
tekua

poduzea u tekuu imovinu

imovina poduzea financiranje tekue imovine poduzea

Sa

stajalita financiranja
obrtni kapital
tekua imovina i njeno financiranje
ukupna

bruto neto

obrtni kapital
tekue imovine i njeno financiranje

dio

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

29

NETO OBRTNI KAPITAL

Tekua

imovina umanjena za tekue obveze poduzea Dio tekue imovine poduzea koji se financira dugorono Permanentna tekua imovina poduzea
BILANCA AKTIVA tekua imovina fiksna imovina
S. Fajt: Gospodarenje imovinom

PASIVA kratkorono financiranje dugorono financiranje

30

GOSPODARENJE NETO OBRTNIM KAPITALOM

Koncept

upravljanja obuhvaa

Investicije

u tekuu imovinu Koritenje tekuih obveza za financiranje

Upravljanje

tekuom imovinom i tekuim obvezama Upravljanje likvidnou poduzea Likvidnost = protonost

Likvidnost Likvidnost

poslovanja
cirkulacije imovine u poslovnim procesima

Sposobnost

investicija Likvidnost poslovne imovine

Unovivost

imovine kroz poslovne procese Broj metamorfoza potrebnih da se neko sredstvo pretvori u novac
S. Fajt: Gospodarenje imovinom 31

GOSPODARENJE TEKUOM IMOVINOM

Meuovisnost
sigurnost

rizika i nagrade

se poveava s poveanjem stupnja dranja likvidne tekue imovine poveano dranje tekue imovine smanjujeprofitabilnost poslovanja
Permanentna
sposobnost

tekua imovina

cirkulacije imovine rizici transformacije imovine u poslovnim procesima

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

32

FLUKTUIRAJUA IMOVINA

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

33

GOSPODARENJE TEKUIM OBVEZAMA

Dugorono
Prednosti
trokovi odnosi

nasuprot kratkoronom financiranje

tekuih obveza

fleksibilnost

s bankarima

Nedostaci
rizik

tekuih obveza

refinanciranja rizik kamatnih stopa

Meuovisnosti

rizika i nagrade - oslanjanje na tekue

obveze
Poveava

rizik poslovanja Smanjuje likvidnost poslovanja Poveava profitabilnost poduzea

S. Fajt: Gospodarenje imovinom 34

ZLATNA PRAVILA FINANCIRANJA

Dugorone

potrebe moraju se financirati

naelom sigurnosti odnosno

dugorono
uvjetovano
likvidnosti

i solventnosti

Kratkorone

potrebe mogu se financirati

kratkorono
uvjetovano

naelom profitabilnosti problem neiskoritenih sredstava

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

35

NEISKORITENA SREDSTVA

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

36

SPONTANO FINANCIRANJE
Financiranje
Smanjuje

koje nastaje kroz uobiajeno poslovanje poduzea

razinu potrebnog formalnog financiranja Fluktuira s poslovnom aktivnou Ima komponentu permanentnosti

Oblici

spontanog financiranja

Uobiajeni

trgovaki krediti dobavljaa Uobiajene isplate plaa Uobiajeno plaanje poreza Neraspodijeljena tekua dobit

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

37

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

38

STRATEGIJE FINANCIRANJA OBRTNOG KAPITALA

Konzervativna

strategija
prevladava

naelo

sigurnosti formiranje rezervi sigurnosti

Agresivna

strategija

prevladava

naelo profitabilnosti nedovoljno fundiranje tekue imovine

S. Fajt: Gospodarenje imovinom 39

MOTIVI DRANJA NOVCA

Transakcije
Tvrtka

mora raspolagati odreenim novanim iznosom (saldom) kako bi uredno podmirivala obveze plaanja nastale iz poslovanja dri novac kao rezervu sigurnosti za pokrie nepredvienih obveza plaanja

Predostronost
Tvrtka

pekulacija

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

40

PREDNOSTI DRANJA NOVCA

Realizacija

diskonta od dobavljaa Odravanje kreditnog rejtinga Iskoritavanja povoljnih trinih oportuniteta Osiguranje od izvanrednih okolnosti Osiguranje od sezonskih i ciklikih padova

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

41

UTRIVI VRIJEDNOSNI PAPIRI

Supstitut
izdaniji

novca

od novca riziniji od novca

Privremene
za

investicije

financiranje sezonskih ili ciklikih poslova za udovoljavanje poznatih financijskih potreba

otplate

dugova financiranje investicija

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

42

ALTERNATIVNE STRATEGIJE

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

43

TEHNIKE UPRAVLJANJA NOVCEM

Utemeljene Solventnost
tehnika:
platena

naelom solventnosti

sposobnost, sposobnost plaanje dospjelih obveza u rokovima dospijea

bilanna: da

je fer vrijednost imovine poduzea vea od vrijednosti njegovih obveza

Sinkronizacija
novani

novanog toka

primici i novani izdaci vanost tehnike plaanja

S. Fajt: Gospodarenje imovinom 44

TEHNIKE PLAANJA
Virmansko
inicijativa

plaanje

plaanja je na duniku problem usklaenosti organiziranih plaanja

ekovno

plaanje

inicijativa

plaanja je na vjerovniku problem prikupljanje ekova vrijeme naplate ekova

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

45

GOSPODARENJE LJUDSKIM POTENCIJALIMA

posebno

vana funkcija gospodarenja koja ovisi o najvanijem i ivog imbeniku svake organizacije: ovjeka najvaniji imbenik uspjenih organizacija su ljudi i njihove
kompetencije, talenti, sposobnosti predanost

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

46

SLUBA KADROVSKIH POSLOVA

Kadrovski

poslovi su funkcija gospodarenja ljudskim potencijalima

odreuju

podrke

politike i procedure vezano uz kadrove, pomau kod akvizicije novih kadrova. sluba kadrovskih poslova je izuzetno znaajna u organizaciji, a direktor kadrovske slube obino je visoko pozicioniran u hijerarhiji.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

47

 organizacije

koje prepoznaju vanost ljudskih potencijala shvaaju da ulaganje u ljude, privlaenje i motiviranje najboljih ini kljunu razliku koja dijeli uspjene od neuspjenih organizacija. gospodarenje ljudskim potencijalima podrazumjeva niz meusobno povezanih aktivnosti i zadaa gospodarenja i organizacije usmjerenih na osiguranje adekvatnog broja i strukture zaposlenih, njihovih znanja, vjetina, interesa, motivacija i ostalih oblika ponaanja potrebnih za ostvarivanje strategijskih ciljeva organizacije.
S. Fajt: Gospodarenje imovinom 48

POVIJESNI RAZVOJ GOSPODARENJA LJUDSKIM POTENCIJALIMA U SVIJETU

1924.

Elton Mayo analizira utjecaj okoline i meuljudskih odnosa u grupi na proizvodnost rada, te predstavlja zaetak sustavne brige za upravljanje ljudskim potencijalima poduzea. 1932. legalizacija rada Sindikata u SAD-u 1946. nastaju prvi personalni odjeli u zapadnim zemljama 1970. postupno se sa izraza personal prelazi na koritenje naziva ljudski resursi i ljudski potencijali
S. Fajt: Gospodarenje imovinom 49

POVIJESNI RAZVOJ GOSPODARENJA LJUDSKIM POTENCIJALIMA U HRVATSKOJ

1947. pojava personalnih odjela u domaim poduzeima. Bave se evidentiranjem radnog staa, socijalnog i zdravstvenog osiguranja; u njima rade uglavnom pravnici. 1956. proiruje se personalna evidencija (mirovinsko osiguranje, sigurnost na radu, struno osposobljavanje, radni odnosi, rekreacija). U odjelima se poinju zapoljavati i psiholozi, referenti za obuku i razvoj... 1965. pojavljuje se kadrovski odjel funkcija u upravljanju poduzeem 1990. umjesto personalne evidencije i kadrovskih slubi uvode se odjeli upravljanja ljudskim resursima ili potencijalom.
50

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

CILJEVI GOSPODARENJA LJUDSKIM POTENCIJALIMA

1. 2. 3.

Usklaivanje zapoljavanja sa strategijom poslovanja poduzea Poveanje angairanosti te radne uspjenosti zaposlenih Dugorono zadravanje kompetentnih djelatnika i razvijanje poticajne radne kulture.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

51

AKTIVNOSTI GOSPODARENJA LJUDSKIM POTENCIJALOM

Procesi

Aktivnosti
Strategija,

Zapoljavanje

politika zapoljavanja Analitika rada Privlaenje radnika Selekcija radnika

Orijentacija Obuka Ocjenjivanje

Nagraivanje

i praenje radnika

radnika

radne uspjenosti Plae i beneficije

Motivacija

i zadravanje radnika

Poticaji,

napredovanja, razvoj karijere, Meuljudski odnosi

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

52

TEMELJNE ULOGE GOSPODARENJA LJUDSKIM POTENCIJALIMA

Administrativna
Usklaivanje

uloga

sa pravnim i zakonskim aktima Auriranje i voenje arhive o zaposlenicima Nadzor ...

Savjetodavna
Procjena,

uloga

beneficije Posredovanje pri nesuglasicama, konfliktima, Obuka za odreeno radno mjesto

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

53

TEMELJNE ULOGE GOSPODARENJA LJUDSKIM POTENCIJALIMA

Potporna

uloga

Razvijanje

programa razvoja postojeih zaposlenika za preuzimanje sloenijih zadaa Katalizator promjena u poduzeu Posredovanje u pregovorima, provoenje promjena
Strateka

uloga

Usklauje

plan potreba za specifinim kompetencijama sa stratekim planom poduzea ili eksternim trendovima koji utjeu na poslovanje Educira menadere za preuzimanje aktivnosti iz spektra upravljanja ljudima
S. Fajt: Gospodarenje imovinom 54

ULOGE GOSPODARENJA LJUDSKIM POTENCIJALOM

STRATEKI FOKUS Katalizator promjena SUSTAV Strateki partner LJUDI

Administrativna pomo

Savjetnik zaposlenika

OPERATIVNI FOKUS
S. Fajt: Gospodarenje imovinom 55

GOSPODARENJE LJUDSKIM POTENCIJALOM OBUHVAA

Proces

zapoljavanja, praenja, razvijanja, nagraivanja radnika te odravanja visoke radne angairanosti i zadovoljstva radnika poduzea Politike, sustavi, aktivnosti utjecaja na uvjerenja, stavove, ponaanja, i postignua radnika u poslovnim sustavima. Upravljaka funkcija za iju su primjenu dijelom radnog vremena zadueni svi upravitelji, a nekim poduzeima je izdvojena u zasebnu funkciju ili odjel sa specijalistima iz podruja prava, psihologije, upravljanja ljudskim potencijalom
S. Fajt: Gospodarenje imovinom 56

GOSPODARENJE LJUDSKIM POTENCIJALOM OBUHVAA

Profesija

specifian skup znanja, vjetina i prakse koja ima svoju trinu vrijednost. Specijalisti iz podruja upravljanja ljudskim potencijalom sve traeniji na tritu rada. Skup uvjerenja o tome kako upravljati ljudima u poduzeu Od razvoja poslova posredstvom ljudi do razvoja ljudi posredstvom poslova .

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

57

VANOST GOSPODARENJA LJUDSKIM POTENCIJALIMA

Uinkovite aktivnosti gospodarenja ljudskim potencijalima Pozitivni rezultati na razini zaposlenika

Pozitivni rezultati na razini poduzea

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

58

UTJECAJ GOSPODARENJA LJUDSKIM POTENCIJALIMA NA POSLOVNE REZULTATA

Brojne

studije potvruju porast rezultata poslovanja (poslovne uspjenosti) kao posljedicu primjene efektivnih aktivnosti u gospodarenju ljudskim potencijalom

Procesi gospodarenja ljudskim potencijalima Utjecaj na zaposlenike Rezultati na razini poduzea

S. Fajt: Gospodarenje imovinom 59

PROCESI GOSPODARENJA LJUDSKIM POTENCIJALIMA

Zapoljavanje

zaposlenika Nagraivanje zaposlenika Praenje zaposlenika Odravanje visoke motivacije zaposlenika Odravanje angairanosti zaposlenika

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

60

UTJECAJ NA ZAPOSLENIKE
Vie

posveenosti ciljevima poduzea Vei angaman i trud Vie povjerenja i pouzdanosti Vie suradnje Vea produktivnost Vea kvaliteta obavljenog posla

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

61

Rezultati na razini poduzea

Rast

profitabilnosti Rast konkurentnosti Rast vrijednosti poduzea Rast drutvenog ugleda poduzea

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

62

KLJUNE AKTIVNOSTI I ZADACI GOSPODARENJA LJUDSKIM POTENCIJALIMA

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

strategijsko upravljanje ljudskim potencijalima planiranje potreba i strukture zaposlenih analiziranje i oblikovanje poslova i radnih mjesta pribavljanje i izbor osoblja praenje i ocjenjivanje uspjenosti motiviranje i nagraivanje obrazovanje i razvoj zaposlenih stvaranje odgovarajue organizacijske klime i kulture radni odnosi razliite usluge zaposlenicima

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

63

STRATEGIJA I PLANIRANJE GOSPODARENJA LJUDSKIM POTENCIJALIMA

Strategija

gospodarenja ljudskim potencijalima: oznaava sustavno i promiljeno razvijanje ljudskih potencijala usmjereno na postizanje i razvijanje organizacijske sposobnosti i osiguravanje relevantne konkurentske prednosti u svrhu ostvarivanja strategijskih ciljeva poslovanja. Planiranje gospodarenja ljudskim potencijalima: proces u kojem se cjelokupne organizacijaske strategije, ciljevi, planovi i programi prevode u odreeni broj ljudi s odgovarajuim znanjima i sposobnostima
S. Fajt: Gospodarenje imovinom 64

TEMELJNA PITANJA PRI PLANIRANJU GOSPODARENJA LJUDSKIM POTENCIJALIMA

1. 2.

Koliko ljudi trebamo za ostvarivanje poslovnog plana? Ljude kojih

vjetina, znanja i sposobnosti trebamo, odnosno ljude kakvih profila trebamo?

3. 4.

Na koji nain osigurati potrebne ljude? Kako pripremiti sadanje zaposlene za budue potrebe i zahtjeve poslovanja?
65

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

FAZE PROCESA PLANIRANJA GOSPODARENJA LJUDSKIM POTENCIJALIMA

1. 2. 3. 4. 5.

Planiranje potreba ljudskih potencijala Predvianje potreba ljudskih potencijala Analiza dostupnosti ponude ljudskih potencijala Predvianje dostupnosti ponude ljudskih potencijala Odreenje strategije usklaenja

ponude potreba ponude

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

66

STRATEGIJA POVEANJA BROJA ZAPOSLENIH

Smanjenje fluktuacije kadrova (odlaska ljudi) Promaknua Obrazovanje Prekovremeni rad Zapoljavanje 2 kategorije radnika:
1. 2.

stalno zaposlenje (core employees) kljuni zaposlenici kontigentni (povremeni)

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

67

STRATEGIJA ZA RJEAVANJE VIKA ZAPOSLENIH

Dijeljenje

radnog mjesta Skraivanje radnog vremena Neplaeni dopusti Sniavanje ili zamrzavanje plaa Stimuliranje dobrovoljnog odlaska (otpremnine) Democije (kada nekog unazadi) Premjetanje Prirodan odabir Smanjenje broja zaposlenih (otputanje)
S. Fajt: Gospodarenje imovinom 68

DOPRINOSI LJUDSKIH POTENCIJALA

Profesionalna

znanja (stupanj obrazovanja,

iskustvo)
Poznavanje

trita; procesa, klijenata, okoline,...

Sposobnost
Otvorenost

uenja i rasta

prema novom Dograivanje profesionalnih znanja i vjetina

Motivacija Posveenost

i privrenost Sposobnost suradnje

Meuljudske

vjetine, voenje
69

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

POELJNE OSOBINE LJUDSKIH POTENCIJALA

1. Samoprezentacijske vjetine
Logika:

Ako ne zna sebe dobro prezentirati (prodati) kako e prodati moj proizvod ili uslugu? Treba dobro procijeniti poeljnu strategija predstavljanja te jasno formulirati koliko moete pridonijeti organizaciji.

2. Profesionalni ciljevi
Cilj

fokusira energiju i motivira akciju prema njegovu ostvarenju. Kandidat bi trebao promisliti to je odredilo njegov dosadanji profesionalni put i kakav profesionalni ivot eli u budunosti; gdje bi volio biti kratkorono (za jednu godinu) i dugorono (za pet godina).

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

70

POELJNE OSOBINE LJUDSKIH POTENCIJALA

3. Komunikacijske vjetine
Odgovori

na pitanja u intervjuu trebaju biti fokusirani na cilj razgovora, kvalitetne argumentacije i visoke jasnoe. Kandidat mora objasniti na koji nain namjerava utjecati na radni kontekst (vanjski i unutarnji). Kvalitetna argumentacija i opis vlastitog ponaanja jo ne govore o stvarnom ponaanju kandidata u specifinoj situaciji, ali ukazuju na to zna li on to mu je initi ili ne zna.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

71

POELJNE OSOBINE LJUDSKIH POTENCIJALA

4. Poslovna slika
Poslovnu

sliku stvara poslovno ponaanje (bonton), poslovni izgled i poslovna komunikacija - dolazak na vrijeme, pozdravljanje, pristojnost, urednost. je navesti one svoje osobine i vjetine koje su kljune za obavljanje posla za koji se kandidiramo i ne opravdavati se 'drugi bi mogli bolje o meni govoriti'.

5. Poznavanje vlastite osobe

Poeljno

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

72

POELJNE OSOBINE LJUDSKIH POTENCIJALA

6. Motivacija
Kandidat

treba jasno znati to ga je pokrenulo da se prijavi upravo za taj posao u tom poduzeu. to oekuje od posla/poslodavca i koje vrijednosti e ga u radu voditi. I sam treba dobro promisliti je li rije o organizaciji u koju se eli i moe lako uklopiti. Nikako nemojte rei da samo elite zanimljiv posao, ali obvezno precizno i specifino opiite koji posao smatrate zanimljivim. se razvio zahvaljujui individualnoj inicijativi. Uspjeh je posljedica inicijative i poduzimanja akcije.
73

7. Inicijativa
Kapitalizam

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

POELJNE OSOBINE LJUDSKIH POTENCIJALA

8. Energija
Visoka

razina energije je poeljna, ali samo ako je usmjerena na uspjeh. Jasnoa cilja i uenje iz povratne informacije uvjeti su za visoka postignua. sloeniji poslovni kontekst trai spremnost za promjene i dobro snalaenje u razliitim problemskim situacijama. I mnogi poslodavci morat e pod tim pritiscima mijenjati svoju organizacijsku kulturu kako bi privukli, zadrali i razvijali one koji osiguravaju ostvarenje tako eljenih izvrsnih rezultata.

9. Upravljanje promjenama i izvrsnost

Sve

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

74

NAINI GOSPODARENJA LJUDSKIM POTENCIJALIMA

Institucionalizacija

u okviru postojeih odjela ili kao samostalni tabnisavjetodavni organ uprave, organizacijska cjelina/samostalna sluba ...

Poveana
rjeenja

dostupnost baza podataka vezanih za gospodarenje ljudskimpotencijalima:

programske podrke za administrativne poslove; online katalozi za razvoj i obuku, ...

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

75

NAINI GOSPODARENJA LJUDSKIM POTENCIJALIMA

Izdvajanje

i podugovaranje aktivnosti gospodarenja ljudskimpotencijalima nezavisnim partnerskim institucijama

Outsourcing

izmjetanje lizing: angairanje nezavisnih poduzea za pojedine aktivnosti iz okvira upravljanja ljudskim potencijalom, izvan ili unutar poduzea: npr. obraun plaa; testiranja kandidata pri selekciji zaposlenika; obuka i razvoj. Primjer: HZZ partner poslodavaca, nudi uslugu testiranja i odabira kandidata.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

76

INSTITUCIONALIZACIJA GOSPODARENJA LJUDSKIM POTENCIJALIMA

DIREKTOR DIREKTOR

OPI POSLOVI
VODITELJ SLUBE GOSPODARENJA LJUDSKIM POTENCIJALIMA

VODITELJ PRODAJE

VODITELJ PROIZVODNJE

EF RAUNOVODSTVA

VODITELJ PRODAJE

VODITELJ PROIZVODNJE

VODITELJ FINANCIJA

Institucionalizacija

gospodarenja ljudskim potencijalima ovisi o brojnim imbenicima: dinamici trita rada, ekonomskim trendovima, industrijskim trendovima, zakonskoj regulativi; poslovnoj strategiji, poslovnoj snazi, organizacijskoj kulturi
77

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

PROCJENA UINKOVITOSTI FUNKCIJE GOSPODARENJA LJUDSKIM POTENCIJALIMA

Opi

pregled
ispunjavanja ciljeva
li produktivnost, profit, trini udio?

Kontrola
Raste

Mjerenje zadovoljstva (interno zaposlenika; eksterno utjecajnih imbenika)

Raste

li zadovoljstvo internih i eksternih klijanata? Raste li zadovoljstvo djelatnika? Raste li ugled i utjecaj poduzea u lokalnoj zajednici?
Kvantitativne

ili kvalitativne pokazatelje potrebno je usporeivati sa prolim stanjem, konkurentima,primjerima dobre prakse ili uobiajenim standardima u djelatnosti.
78

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

 Opi

pokazatelji gospodarenja ljudskim potencijalima

Stopa fluktuacije Stopa odsutnosti Plaa po djelatniku Udjel plaa u trokovima poslovanja Trokovi odjela ULJP kao % ukupnih izdataka Troak zapoljavanja novog radnika

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

79

 Specifini

komparativni pokazatelji koji slue za usporedbu uinka u produktivnosti, kvaliteti, uslugama u odnosu na konkurentska poduzea ili standarde:

Stopa stabilnosti vjetina % menaderskih pozicija popunjenih interno Vrijednost prodaje po djelatniku

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

80

broj otislih (godisnje ) STOPA FLUKTUACIJE = x100 prosjecni broj zaposlenih (godisnje ) STOPA broj zaposlenih u poduzecu dulje od 1 god STABILNOST I = x100 broj zaposlenih VJETINA
Stopa
Ako

(indeks) stabilnosti vjetina pokazuje odlaze li vie ljudi sa duljim staem u poduzeu ili novopridoli.
je 50 od 80 zaposlenih u poduzeu provelo vie od godine dana, indeks stabilnosti je 62,5%. Pod pretpostavkom da je prole godine taj indeks bio 75% ovaj pokazatelj ukazuje na zabrinjavajui trend odljeva iskusnijih kadrova.
81

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

GOSPODARENJE MATERIJALNOM IMOVINOM

Zadae

koje obavlja ista su funkcija podrke Ukljuju postavljanje procedura za gospodarenje imovinom koje su obvezujue za sve Osim toga ukljuuju nabavu nove imovine kada je to potrebno
Funkcija

gospodarenja imovinom je mnogo vea od ostale dvije, difuznija, slabije fokusirana Nije niti otprilike toliko utjecajna kao prethodne dvije Nije niti toliko efikasna Jedan od glavnih razloga takvog stanja je optereenost zaposlenika svakodnevnim poslovima koji su uglavnom hitni i visokog prioriteta.
S. Fajt: Gospodarenje imovinom 82

MATERIJALNA IMOVINA
eng.

"Physical Asset". imovina poduzea koja se javlja u materijalnom (fizikom obliku) Vrste materijalne imovine
nekretnine
zemljite, poslovne

zgrade,

postrojenja

i oprema transportna sredstva koja poduzetnik koristi u obavljanju svoje registrirane djelatnosti ostala dugotrajna materijalna oprema
S. Fajt: Gospodarenje imovinom 83

 Potpuno

optimizirano gospodarenje ivotnim vijekom imovine ukljuuje Izloenost rizicima Ekonomski vijek imovine kao rezultat optimizacije procesa
dizajna, iskoritenja, odravanja, dotrajalosti

i ostalih imbenika

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

84

UINCI PROMJENA KNJIGOVODSTVENIH VRIJEDNOSTI KAO POSLJEDICA PROCJENE DUGOTRAJNE IMOVINE

Da

bismo mogli ustanoviti uinak promjena knjigovodstvenih vrijednosti dugotrajne materijalne imovine, najprije je potrebno analizirati koje e se sve pozicije promijeniti u financijskim izvjeima. Radi se o priznavanju dugotrajne imovine u raunovodstvu odnosno u financijskim izvjeima nakon poetnog priznavanja, dakle, radi se o primjeni alternativnog postupka vrednovanja u skladu s Meunarodnim raunovodstvenim standardima.
S. Fajt: Gospodarenje imovinom 85

 Ponovnom

se procjenom dugotrajne materijalne imovine nakon poetnog priznavanja, osim to se mijenja knjigovodstvena vrijednost te imovine u bilanci, mijenjaju se istovremeno i ostale pozicije u financijskim izvjeima:
kapital

(revalorizacijske rezerve) u bilanci, i amortizacijski troak i dobit u raunu dobiti i gubitka.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

86

 Navedene

promjene knjigovodstvenih vrijednosti i pozicija u financijskim izvjeima izazivaju promjene i u novanim tijekovima, i to tako da u obraunu poreza na dobit poveavaju ili smanjuju poreznu obvezu, a time i novani tijek. Pored toga, mogu znaajno utjecati na odluku vlasnika o raspodjeli dobiti isplatom dividende.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

87

 Bilo

da se radi o izravnim promjenama trokova izazvanima promjenama vrijednosti imovine koja se amortizira, ili o neizravnim, promjenama odljeva novca i trokova ili prihoda od kamata, mijenjaju se:
troak

amortizacije trokovi/prihodi od kamata operativna dobit (dobit prije kamata i poreza) porez na dobit neto dobit dugotrajna imovina ukupna imovina kapital
S. Fajt: Gospodarenje imovinom 88

 Promjenama

navedenih pozicija fi nancijskih izvjea mijenjaju se i pokazatelji uspjenosti poslovanja, kao to su

ROE

(Return on equity povrat kapitala), ROA (Return on assets povrat imovine) - koji se izraunavaju kao omjeri tih pozicija financijskih izvjea ili EVA (Economic Value Added ekonomska dodana vrijednost) za izraunavanje koje se koriste nekim od tih pozicija financijskih izvjea.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

89

TRINA VRIJEDNOST DUGOTRAJNE IMOVINE I EKONOMSKA VRIJEDNOST

Trina

vrijednost dugotrajne materijalne imovine ovisna je o cijenama koje se formiraju na osnovi ponude i potranje i imovine, pri emu su bitni trokovi zamjene, odnosno trokovi ulaganja u slinu imovinu. Na njezinu trnu vrijednost uspjenost koritenja samo neizravno utjee smanjujui ili poveavajui potranju takve imovine na tritu, a to opet djeluje na poveanje ili na smanjenje njezine trine vrijednosti.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

90

 Za

razliku od trne vrijednosti dugotrajne materijalne imovine, koja je u odreenome vremenu na tritu priblino jednaka, ekonomska vrijednost iste imovine na osnovi njezine uporabe u poduzeu nije ista u dva poduzea. Na procjenu dugotrajne imovine prema trnim cijenama odluujue djeluje trite tih sredstava, dok je na procjenu prema uporabi u poduzeu odluujue trite proizvoda koji se proizvode tom dugotrajnom imovinom, ali i niz drugih imbenika.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

91

 Neki

od njih su npr., diskontna stopa u koju su ukljueni politiki i drugi rizici, zatim sposobnost i znanje upravljake strukture da najprije istrai i procjeni mogunosti trita na kojem poduzee posluje, da dobro planira i vodi sve potrebne aktivnosti i rizike vezane uz koritenje imovine i sl. Radi se o buduim dogaajima, a to se dogaaji previaju dalje u budunosti, to su procjene rizinije.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

92

 Kako

se radi o procjeni budunosti, ekonomska je vrijednost uvijek vie ili manje subjektivna. Trina je vrijednost objektivnija, jer se vrijednost/cijena formira na tritu na osnovi ponude i potranje izmeu dviju strana sa suprotnim interesima. Na jednoj su strani kupci koji nastoje kupiti po nioj cijeni, a na drugoj prodavatelji koji nastoje prodati svoju imovinu po vioj cijeni.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

93

 Osnovni

interes i cilj vlasnika poduzea jest sauvati i poveati kapital uloen u poduzee. Budui da je taj kapital vlasnika poduzea upravo neto imovina poduzea, za vlasnika neto imovina vrijedi onoliko koliko moe za nju dobiti novaca, i to na bilo koji nain: ili prodajom imovine u dijelovima, ili koritenjem imovine u poslovanju poduzea. Vrijednost je neto imovine upravo ona vrijednost koja je povoljnija za vlasnika ili ona alternativa prema kojoj on za imovinu moe dobiti vie novca.
S. Fajt: Gospodarenje imovinom 94

skladu s takvim shvaanjem Meunarodnim je raunovodstvenim standardima kao nadoknadiva vrijednost u vrednovanju dugotrajne materijalne imovine u alternativnom postupku, odnosno vrijednost koju valja priznati u financijskim izvjeima, prihvaena via vrijednost izmeu neto prodajne vrijednosti i sadanje vrijednosti neto primitaka u vremenu koritenja dugotrajne imovine, odnosno njezina ekonomska vrijednost.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

95

 Za

razliku od trine vrijednosti dugotrajne materijalne imovine koja je na nekom tritu priblino jednaka u istome vremenu, ekonomska se vrijednost sastoji od trine vrijednosti imovine promijenjene investicijskom odlukom i sposobnou upravljake strukture u upravljanju poslovanjem i koritenjem te imovine u poduzeu.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

96

 Primjer: Vlasnik

kapitala ulae u neku dugotrajnu materijalnu imovinu (neku proizvodnu liniju) koja na tritu opreme ima odreenu vrijednost da bi dobio veu vrijednost od one koju je uloio i da bi ulaganjem ostvario prinos na to ulaganje. Ako na tritu proizvoda koje proizvodi ta proizvodna linija ve postoji takva konkurencija zbog koje u prodaji tih proizvoda nee buduim zaradama ostvariti ni vraanje uloenoga novca, a to je trina vrijednost proizvodne linije u vrijeme ulaganja, razlika, odnosno gubitak bit e posljedica njegove odluke.
S. Fajt: Gospodarenje imovinom 97

 Osim

toga, u koritenju dugotrajne materijalne imovine u poslovanju poduzea nastaju odstupanja od planiranih novanih tijekova procijenjenih za potrebe donoenja investicijske odluke. To je rezultat upravljanja i rada upravljake strukture.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

98

 Trinu

vrijednosti i ekonomsku vrijednost moe se izraziti kao: EV = TV + Ui + Um gdje je:

EV

ekonomska vrijednost. TV trna vrijednost dugotrajne materijalne imovine Ui posljedica investicijske odluke kao odraz trinih uvjeta na mogunost zarade imovinom Um uinak upravljake strukture u koritenju dugotrajne materijalne imovine

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

99

 Ekonomska

je vrijednost osnova za druge koncepte i metode procjene vrijednosti ukupne imovine i neto imovine, odnosno vrijednosti poduzea na osnovi koje se donose odluke o ulaganju. Izraunavanje ekonomske vrijednosti zasniva se na dva osnovna imbenika:
na

procjeni, odnosno odreivanju, reprezentativne diskontne stope ili standardu profitabilnosti i na procjeni buduih novanih tijekova.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

100

 Budui

da se ovdje radi o procjenama buduih dogaaja, ekonomska vrijednost i kod procjene novanih tijekova i kod procjene diskontne stope u sebi sadri i odreenu procjenu rizika. Za procjenu rizika sadranoga u diskontnoj stopi u trinim gospodarstvima razvijenih zemalja diskontna se stopa izraunava u skladu s teorijom portfelja, a najire prihvaen model vrednovanja imovine jest metoda CAMP (Capital asset pricing model).

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

101

 Prema

njoj se potrebna stopa prinosa izraunava po formuli: R = Rf + (Rm - Rf) gdje je:
R

diskontna stopa (oekivana stopa prinosa) Rf nerizina stopa prinosa kovarijanca prinosa poduzea prema ukupnom portfelju Rm oekivana ukupna stopa prinosa za trini portfelj

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

102

 Ta

je metoda izraunavanja (procjene) diskontne stope relativno jednostavna, ali postoji problem kako odrediti ulazne podatke. Nerizine stope prinosa definiraju se kao profi tne stope ili stope prinosa na uloeni novac gdje nema nikakvog rizika. Na primjer, u SAD to su stope prinosa na dravne obveznice.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

103

 Oekivana

ukupna stopa prinosa jesu prosjene stope prinosa na sve vrijednosne papire koji se kupuju i prodaju na odreenome tritu vrijednosnih papira. Prosjene stope prinosa sadre i stope rizika. Najvei je problem odrediti faktor beta koji odraava odnos rizinosti vrijednosti dionica odreenoga poduzea prema svim dionicama na tritu odnosno prema prosjenoj rizinosti dionica na tritu.
S. Fajt: Gospodarenje imovinom 104

 To

je parametar koji mjeri sustavni rizik vrijednosnog papira i prikazuje funkcijsku vezu izmeu natprosjenog prinosa pojedinanog vrijednosnog papira i prinosa trinog portfelja. U modelu za izraunavanje prosjene stope trokova kapitala vea beta utjecat e na poveanje prosjene stope trokova kapitala i obratno.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

105

UINAK NA PRINOS KAPITALA (ROE) I PRINOS IMOVINE (ROA)

Prinos

kapitala (ROE) i prinos imovine (ROA) pokazatelji su profitabilnosti ulaganja a izraunavaju se na osnovi omjera neto dobiti nakon oporezivanja i trajnog kapitala ili ukupne imovine. Rauna se omjerom neto dobiti nakon oporezivanja i kapitala. Neto dobit nakon oporezivanja pripada u cijelosti vlasnicima kapitala odnosno dioniarima.
S. Fajt: Gospodarenje imovinom 106

UINAK NA PRINOS KAPITALA

Prinos

kapitala ROE (Return on equity) zarada je nastala ulaganjem kapitala u poduzee koja pokazuje odnos dobiti prema ulaganjima dioniara. U prijevodu povrat na kapital ali se zapravo radi o prinosu kapitala ili zaradi koju omoguava uloeni kapital. Naime, ako su financijska izvjea sastavljena na konceptu ouvanja kapitala, nominalna vrijednost kapitala je sauvana a neto dobit je zarada ili prinos od uloenog kapitala.
S. Fajt: Gospodarenje imovinom 107

1.

Budui da meu ulagaima, kada se radi o dionikom drutvu, mogu biti ulagai s povlatenim ili preferencijalnim dionicama, pokazatelj profitabilnosti ROE moe se raunati na dva naina: Ako u poduzeu nema ulagaa s povlatenim dionicama Neto dobit nakon oporezivan ja
ROE = Kapital dionicara

2.

Ako poduzee ima ulagae s povlatenim dionicama

Neto dobit nakon oporezivan ja - Dividende na povlastene dionice Kapital dionicara

ROE =

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

108

 Neto

dobit nakon oporezivanja rezidualna je veliina (ostatak) prihoda, rashoda i poreza, pa je i uinak promjena knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne materijalne imovine na neto dobit nakon oporezivanja (Und) zbroj promjena:
troka

amortizacije u obraunskom razdoblju na razliku vrijednosti imovine ako je u tijeku toga razdoblja bila promijenjena knjigovodstvena vrijednost imovine i u kasnijim obraunskim razdobljima do kraja amortizacijskog vijeka ili do sljedeeg vrednovanja dugotrajne materijalne imovine; rashoda ili prihoda od kamata, ovisno jesu li nastale vee porezne obveze ili utede;
S. Fajt: Gospodarenje imovinom 109

 ostalih

stavaka, ako je dolo do smanjenja vrijednosti i za to smanjenje nije bilo revalorizacijskih rezervi; poveanja ili smanjenja poreza na dobit, ovisno o tome je li vrednovanjem imovine smanjena ili poveana njezina vrijednost i je li prema poreznim propisima potrebno razlike ukljuiti u poreznu osnovicu.
Uinak

promjena knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne materijalne imovine na neto dobit nakon oporezivanja (Und) dodan je kapitalu dioniara, jer dobici iskazani u raunu dobiti i gubitka poveavaju kapital poduzea u bilanci, a gubici umanjuju vlasniki kapital.
110

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

 Prinos

kapitala ROE (Return on equity) s ukljuenim uinkom promjena vrijednosti dugotrajne materijalne imovine (ako nema povlatenih dionica) izraunava se:
ROE =

gdje

je:

Neto dobit nakon oporezivan ja + Und Kapital dionicara + Und + Uk

Und

uinak promjena knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne materijalne imovine na neto dobit nakon oporezivanja, Uk uinak promjena knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne materijalne imovine na kapital poveavanjem ili smanjivanjem revalorzacijskih rezervi.
S. Fajt: Gospodarenje imovinom 111

UINAK NA PRINOS IMOVINE (ROA)

Prinos

imovine (ROA Return on assets - u hrvatskome jeziku oznauje profitabilnost imovine ili povrat na imovinu) je pokazatelj profiabilnosti imovine. Osnovna formula za izraunavanje prinosa imovine ili profitabilnosti imovine jest:

Neto dobit ROA = Imovina

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

112

 Tako

izraunana profi tabilnost imovine bila bi korektno izraunana ako bi imovina bila financirana vlastitim kapitalom. No, kada je dio imovine financiran tuim kapitalom ili kreditom, neto dobit ve je umanjena za trokove fi nanciranja iz kredita (za kamate), pa stoga izraunana profitabilnost imovine moe korisnika ove informacije zavarati. Primjerenije je u izraunavanje profitabilnosti imovine ROA ukljuiti dobit prije kamata i poreza EBIT (engl. earnings before interest and taxes).
S. Fajt: Gospodarenje imovinom 113

 Prema

tome formula za izraunavanje prinosa imovine je: Neto dobit prije kamata i poreza
EBIT = Imovina

Zbog

razmatranja uinka promjene knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne imovine na profi tabilnost, odnosno prinos imovine u koji su ukljueni uinci promjene vrijednosti dugotrajne materijalne imovine, izraz je za izraunavanje prinosa imovine ovakav:
Neto dobit + Und ROA = Imovina + Ui

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

114

 Gdje
Und

je:

uinak promjena knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne materijalne imovine na neto dobit nakon oporezivanja, Ui Uinak promjena knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne materijalne imovine na imovinu poveavanjem ili smanjivanjem vrijednosti dugotrajne materijalne imovine.
Od

prije navedenih uinaka promjene knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne materijalne imovine na pozicijama rauna dobiti i gubitka na EBIT dobit prije kamata i poreza, uinak ima samo promjena troka amortizacije.
115

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

UINAK NA EKONOMSKI DODANU VRIJEDNOST (EVA)

Ekonomska

dodana vrijednost (EVA Economic Value Added) prinos je od oekivanog ulaganja u relativno nerizian posao, a izraunava se tako da se od operativne dobiti (dobiti prije kamata i poreza EBIT) odbijaju trokovi kapitala i porez na dobit. Trokovi kapitala raunaju se na vlastiti kapital i dugorone kredite.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

116

 EBIT

(dobit prije kamata i poreza), odnosno operativna dobit nije umanjena za kamate, a budui da poslovanje moe biti financirano u znatnoj mjeri kratkoronim kreditima, primjereno bi bilo EBIT umanjiti i za kamate na kratkorone kredite iskazane u raunu dobiti i gubitka.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

117

 Uinak

promjene knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne materijalne imovine na ekonomsku dodanu vrijednost (EVA) oituje se djelovanjem na EBIT (operativnu dobit), porez na dobit i na trokove kapitala. Osnovni obrazac raunanja ekonomske dodane vrijednosti prilagoen je tako da je vidljiv uinak promjene knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne materijalne imovine na ekonomsku dodanu vrijednost

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

118

UINAK VREDNOVANJA DUGOTRAJNE MATERIJALNE IMOVINE NA EKONOMSKU DODANU VRIJEDNOST EVA

Uinak vrednovanja Prihodi - Operativni trokovi i rashodi = Operativna dobit (EBIT) - Porez na dobit = Operativna dobit umanjena za porez - Trokovi kapitala (trina cijena dugoronog kapitala) = Ekonomska dodana vrijednost (EVA)
S. Fajt: Gospodarenje imovinom 119

Promjena trokova amortizacije Promjena poreza na dobit

Trokovi kapitala za promjene revalorizacijskih rezervi i neto dobit

 Uinci

promjena knjigovodstvenih vrijednosti dugotrajne materijalne imovine ponovnim vrednovanjem nakon poetnog priznavanja nastaju na EBIT-u zbog promjene trokova amortizacije, i na kapitalu zbog promjene revalorizacijskih rezervi, odnosno na stavkama rauna dobiti i gubitka, ime se neizravno smanjuje kapital. Promjena trokova amortizacije takoer mijenja kapital, neizravno preko EBIT-a, odnosno neto dobiti ukljuene u kapital u bilanci.
S. Fajt: Gospodarenje imovinom 120

UINCI PROCJENE DUGOTRAJNE MATERIJALNE IMOVINE NA NOVANE TIJEKOVE

Procjena

dugotrajne materijalne imovine nakon njezina poetnoga priznavanja u bilanci, ili ponovnoga vrednovanja, zbog ega je potrebno mijenjati knjigovodstvene vrijednosti imovine, neizravno ima uinak na novane tijekove. S jedne strane mijenja se vrijednost imovine, a s druge strane, kapital (revalorizacijske rezerve) ili trokovi u raunu dobiti i gubitka. Ponovnom procjenom dugotrajne materijalne imovine mijenja se osnovica za amortizaciju te imovine, a esto i amortizacijski vijek, pa dolazi do promjene neto dobiti.
S. Fajt: Gospodarenje imovinom 121

 Uinak

na novane tijekove neizravan je, jer promjena neto dobiti moe utjecati i na promjenu u raspodjeli neto dobiti raspodjelom dividendi. Neto dobit prikazana u financijskim izvjeima raspoloiva je za raspodjelu. Informacija o neto dobiti jedna je od osnovnih informacija dioniarima za podjelu neto dobiti. Budui da vrednovanje dugotrajne materijalne imovine djeluje na promjenu neto dobiti iskazanu u financijskim izvjeima, ona moe samo na neizravan nain djelovati na novane tijekove ako dioniari donesu odluku o podjeli dividende.
S. Fajt: Gospodarenje imovinom 122

 Dakle,

nema vrste uzrono posljedine veze izmeu novanoga tijeka i promjene neto dobiti izazvane promjenom amortizacijskoga troka zbog vrednovanja materijalne imovine. Promjena vrijednosti dugotrajne materijalne imovine zbog njezine ponovne procjene poslije poetnoga priznavanja nema uinka na novane tijekove zbog poreznih obveza. Obino porezni propisi kojima je ureen obraun poreza na dobit ne odreuju poreznu osnovicu koja bi bila jednaka dobiti iskazanoj u financijskim izvjeima.
S. Fajt: Gospodarenje imovinom 123

 Uglavnom

je to dobit korigirana za neke nepriznate trokove i sl. Prema hrvatskim poreznim propisima u sluaju promjene knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne materijalne imovine zbog njezine ponovne procjene nakon poetnog priznavanja, porezna je osnovica dobit s iskljuenim poveanjem amortizacije koje je posljedica poveanja knjigovodstvene vrijednosti te imovine zbog ponovne procjene nakon poetnoga priznavanja.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

124

 Nasuprot

tome, smanjenje vrijednosti dugotrajne materijalne imovine koje nastaje promjenom knjigovodstvenih vrijednosti zbog ponovne procjene te imovine ukljuuje se u poreznu osnovicu kada imovina prestaje biti vlasnitvo poduzea (bude prodana ili unitena).

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

125