GOSPODARENJE IMOVINOM

Prof.dr.sc. Sinia Fajt, dipl.ing.el. 2011. -1-

UVODNI POJMOVI
hrvatska

terminologija osnovne definicije

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

RESURS
fr.

la ressource , sredstvo, izvor, lat. resurgere, izvirati je sredstvo, koje je potrebno za provoenje ili dovravanje jedne radnje. Resurs moe biti materijalno dobro ili nematerijalna imovina.
Uglavnom

se podrazumjeva oprema za proizvodnju, novac, tlo, sirovine, energija ili djelatnici. Na podruju psihologije se ubrajaju sposobnosti, karakter, ili mentalni stav. U sociologiji ubraja se obrazovanje, zdravlje i presti.
S. Fajt: Gospodarenje imovinom 6

POSLOVNI SUSTAV
Poslovni

sustav
SREDSTVA

ULAZNA
eng.

INPUT materijal, rad i informacije

koritenjem

sredstava za rad iz okruenja tijekom svog proizvodno-poslovnog procesa u eljena SREDSTVA

IZLAZNA
eng.

OUTPUT proizvode i usluge

S. Fajt: Gospodarenje imovinom 7

PROIZVODNI - POSLOVNI PROCES

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

POSLOVNI CIKLUS
Vrijeme

izmeu

nabave

materijala i ostalih imbenika koji ulaze u poslovni proces i stjecanja novca ili instrumenata koji se brzo mogu pretvoriti u novac, kao izlaza iz poslovnog procesa.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

PODUZETNITVO
je

spremnost pojedinca ili vie partnera da uz odreeno ulaganje kapitala i preuzimanje rizika uz neizvjesnosti uu u poslovni pothvat s ciljem stvaranja dobiti ili zarada (eng. profita). to je nain gospodarskog djelovanja u kojem poduzetnik odluuje
to, kako

i za koga
stvoriti

i na tritu realizirati ulazei u poduzetniki pothvat na svoj troak i rizik s ciljem stjecanja dobiti.
10

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

PRAVNI OBLICI
ostvarenja
Obrt
jesamostalno

poduzetnikog pothvata:

i trajno obavljanje doputenih gospodarskih djelatnosti od strane fizikih osoba sa svrhom postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pruanjem usluga na tritu Obrtnik je fizika osoba koja obavlja jednu ili vie doputenih gospodarskih djelatnosti u svoje ime i za svoj raun, a pri tom se moe koristiti i radom drugih osoba.
Trgovako
engl.

drutvo

enterprise, company, firm je zajedniko ime za sve pravne oblike poduzea.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

11

Poduzee je imovinska i radna cjelina, odnosno trajniji gospodarski pothvat. Tvrtka ili firma je naziv pod kojim posluje trgovako drutvo. Tvrtka mora sadravati
naziv

(ime), naznaku predmeta poslovanja te punu rije ili skraenicu vrste trgovakog drutva (d.d., d.o.o., j.t.d i sl.),
S. Fajt: Gospodarenje imovinom 12

Pravna osoba Organizacija sa samostalnom imovinom kojoj je pravni poredak priznao pravnu i poslovnu sposobnost. Pravna sposobnost Sposobnost pravnog subjekta biti nositeljem prava i obveza. Pravnu sposobnost ima i svaki pojedinac fizika osoba.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

13

Pravno Pravni subjekti Pravni objektI Poslovna sposobnost Poslovna sposobnost je sposobnost za punovano zakljuivanje pravnih poslova, tj. stvaranje prava i obveza. Fizika osoba poslovnu sposobnost stie punoljetnou.
S. Fajt: Gospodarenje imovinom 14

 Trgovako

drutvo je pravna osoba koja obavlja gospodarsku djelatnost. Upisana je u Trgovaki registar pri nadlenom Trgovakom sudu. Trgovako drutvo kao pravna osoba, ima pravnu i poslovnu sposobnost i stjee je upisom u Trgovaki registar.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

15

VRSTE TRGOVAKIH DRUTAVA

A drutva osoba javno trgovako drutvo - j.t.d. B drutva kapitala drutvo s ogranienom odgovornou - d.o.o. dioniko drutvo - d.d.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

16

DRUTVO S OGRANIENOM ODGOVORNOU

Drutvo

s ogranienom odgovornou d.o.o.

Drutvo

s ogranienom odgovornou je trgovako drutvo u koje jedna ili vie pravnih ili fizikih osoba ulau temeljne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom temeljnom kapitalu. Temeljni ulozi ne moraju biti jednaki. Poslovni udjeli se ne mogu izraziti u vrijednosnim papirima. Drutvo za obveze odgovara svojom imovinom. lanovi ne odgovaraju za obveze drutva svojom osobnom imovinom.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

17

DIONIKO DRUTVO
Dioniko

drutvo d.d.

Dioniko

drutvo je trgovako drutvo u kojemu lanovi (dioniari) sudjeluju s ulozima u temeljnome kapitalu podijeljenom na dionice. Dioniari svojim ulogom u dionicama sudjeluju i u pravima i obvezama. Dioniari ne odgovaraju za obveze drutva, ve drutvo odgovara svojom imovinom.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

18

JAVNO TRGOVAKO DRUTVO

Javno

trgovako drutvo j.t.d.

Javno

trgovako drutvo je trgovako drutvo u koje se udruuju dvije ili vie osoba zbog trajnog obavljanja djelatnosti pod zajednikom tvrtkom. Svaki lan drutva odgovara vjerovnicima drutva neogranieno solidarno cijelom svojom imovinom. lan drutva moe biti svaka fizika ili pravna osoba. Ako nije drugaije ugovoreno, lanovi drutva moraju unijeti jednake uloge.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

19

POJAM I PODJELA SREDSTAVA

Nijedna

se gospodarska djelatnost ne moe zamisliti bez upotrebe sredstava. Poduzee pored radne snage, prirodnih i drutvenih uvjeta, mora raspolagati i sredstvima za proizvodnju kao materijalnim imbenicima reprodukcije. Kako je proces reprodukcije stalan, tako postoji i stalna potreba za sredstvima reprodukcije.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

20

 Svako

poduzee, bez obzira kojom se djelatnou bavi, ima odreeni zadatak u procesu reprodukcije i taj zadatak ostvaruje tako da ukljui i povee sve imbenike procesa rada. procesa rada jesu:
rad, sredstva

imbenici

rada i predmeti rada.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

21

 Da

bi otpoelo svoju djelatnost, poduzee prethodno mora pribaviti sredstva, a pribavlja ih na razne naine i iz raznih izvora. Sredstva koja poduzee dobije od drugih i sredstva koja stjee tijekom poslovanja ine imovinu poduzea. Imovina pretpostavlja ukupnu vrijednost svih sredstava s kojim poduzee raspolae, ali kako dio poduzee mora vratiti ulagau, onda se samo onaj dio koji ostaje u trajnom vlasnitvu poduzea naziva "istom imovinom".
S. Fajt: Gospodarenje imovinom 22

 Tijekom

procesa rada sredstva se troe i temeljni je zadatak poduzea da sredstva obnavlja, a po mogunosti i stalno poveava jer je to uvjet poveanja obujma poslovanja i kontinuiteta poduzea. Prema pojavnim oblicima sredstva poduzea mogu biti:
sredstva

u obliku novca, (odnosno vrijednosnih papira) sredstva u obliku stvari, i sredstva u obliku prava

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

23

 Prema

trajanju koritenja sredstava imovina poduzea razvrstava se na:

dugotrajnu

imovinu kratkotrajnu imovinu.

Dugotrajnu

imovinu ine osnovna sredstva, a kratkotrajnu imovinu ine obrtna sredstva. Ako su zadani uvjeti (drutveni i imbenici subjektivne prirode), onda e dinamika razvitka poduzea ponajprije ovisiti o vrijednosti dugotrajne imovine, odnosno osnovnih sredstava.
S. Fajt: Gospodarenje imovinom 24

 Kratkotrajna

imovina ili obrtna sredstva imaju manji znaaj, ali proces reprodukcije ne moe se odvijati bez istodobna sudjelovanja temeljnih imbenika procesa rada, pa otuda proizlazi i znaenje svih imbenika toga procesa. Osim to poduzee mora raspolagati sredstvima, ono mora raspolagati i sredstvima u dovoljnoj koliini i potrebnim vrstama jer samo tako moe ostvariti predvieni obujam poslovnih uinaka i rezultata.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

25

 Prema

svom sastavu, obliku, namjeni i uporabi, zatim prema ulozi u poslovanju i izvorima pribavljanja, sredstva se razlikuju ovisno o vrsti djelatnosti kojom se poduzee bavi
PODJELA SREDSTAVA Prema izvorima pribavljanja Prema namjeni i uporabi Prema ulozi u poslovanju

Sredstva bez obveze vra anja

Sredstva s obvezom vra anja

Osnovna sredstva

Obrtna sredstva

Poslovna sredstva

Neposlovna sredstva

Osnovna sredstva
S. Fajt: Gospodarenje imovinom

Obrtna sredstva

Sredstva rezerve

Razni fondovi
26

poduzeima dijele na:

osnovna

se sredstva, prema namjeni,

sredstva, obrtna sredstva, i sredstva rezerve.

I

osnovna i obrtna sredstva, poduzee moe pribavljati na razliite naine pa se razlikuju ove izvori pribavljanja sredstava:

izvori sredstava bez obveze vraanja, i izvori sredstava s obvezom vraanja.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

27

 Bez

obzira na koji nain poduzee stjee sredstva, temeljni je zadatak i obveza koristiti ta sredstva panjom dobroga gospodarstvenika.
Tu

funkciju dobroga gospodarenja sredstvima poduzee ostvaruje tako da se procesom reprodukcije i sama sredstva reproduciraju. Ciklus reprodukcije osnovnih sredstava viestruko dui od ciklusa proizvoda iju proizvodnju sredstva omoguuju. Ciklus reprodukcije obrtnih sredstava uklapa se u ciklus reprodukcije proizvoda.
S. Fajt: Gospodarenje imovinom 28

 Ciklus

reprodukcije sredstava razlikuje se od ciklusa reprodukcije proizvoda: proces reprodukcije sredstava znatno je dui od procesa reprodukcije proizvoda.
Osnovna

sredstva se troe (amortiziraju) u vie reprodukcijskih ciklusa proizvoda. Ciklus reprodukcije obrtnih sredstava u cijelosti se poklapa s ciklusom reprodukcije proizvoda i ona se u tom ciklusu u potpunosti reproduciraju.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

29

 Najvaniji

kriterij za razvrstavanje sredstava je njihovo "ponaanje" u proizvodnom procesu. U tom procesu jedna sredstva mogu sudjelovati viekratno, a druga samo jedanput. Ako u proizvodnom procesu sredstva sudjeluju samo jedanput, onda su to obrtna sredstva, a ako sudjeluju vie puta, onda se takva sredstva nazivaju osnovnim.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

30

 Meutim,

ni taj kriterij nije dovoljan za razlikovanje osnovnih od obrtnih sredstava, ve se mora voditi rauna i o injenici ostaju li ta sredstva u procesu proizvodnje u svom prvobitnom obliku ili se taj oblik mijenja.
I

ona sredstva koja mijenjaju svoj oblik takoer su obrtna sredstva, a ona koja ga ne mijenjaju jesu osnovana sredstva. Isto tako, vano je radi potpunog razlikovanja osnovnih i obrtnih sredstava, utvrditi u kojem stupnju sudjeluju u procesu proizvodnje. Ako se potpuno prenose (materijalno i vrijednosno) u novi proizvod, to su obrtna sredstva, a ako se samo jedan dio prenosi na novi proizvod to su osnovna sredstva.
S. Fajt: Gospodarenje imovinom 31

 Sredstva
u

u poduzeu, po svom obliku, mogu biti:

naturalnom obliku u vrijednosnom obliku.

U naturalnom obliku sredstva poduzea mogu biti:

sredstva

za rad u izgradnji, sredstva za rad u priuvi, sredstva za rad u uporabi, zalihe sirovina i materijala, zalihe nedovrene proizvodnje, zalihe poluproizvoda, zalihe gotovih proizvoda, zalihe trgovake robe, sredstva u prometu.
S. Fajt: Gospodarenje imovinom 32

 Sredstva

poduzea u vrijednosnom (novanom) obliku mogu biti:

novani

dio osnovnih sredstava, novani dio obrtnih sredstava, i novana sredstva rezerve.
Sredstva

poduzea po svojoj funkciji mogu biti:

sredstva

(orua) za rad, i predmeti rada.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

33

 esto

se pojam osnovnih sredstava poistovjeuje s pojmom sredstava za proizvodnju.

Ipak

treba razlikovati ta dva pojma jer se meu osnovnim sredstvima nalaze i ona sredstva koja ne ine sredstva za rad (novac, investicijski materijal i slino) i ona e to postati tek kada se, po unaprijed odreenoj namjeni, pretvore u sredstva rada. Osim toga i sam pojam sredstava za proizvodnju, govori o tome da sredstva za proizvodnju ine sva sredstva proizvodnje, a to znai i sredstva rada i predmeti rada.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

34

 Predmeti

rada pronalaze se u tri oblika:

rada dane od prirode,

predmete sirovine,

i poluproizvode.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

35

IMOVINA
Imovina

je ukupna vrijednost izvora, odnosno izvora potencijalne imovine, kojima poduzetnik raspolae i njima se koristi kako bi ostvario gospodarsku aktivnost.
Prema

funkciji i roku trajanja, imovina se dijeli na:

nematerijalna imovina materijalna imovina financijska imovina potraivanja zalihe potraivanja financijska imovina novac na raunu i blagajni
36

Dugotrajna imovina (stalna)

Kratkotrajna imovina (tekua)

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

STRUKTURA IMOVINE
IMOVINA

STALNA / FIKSNA DUGOTRAJNA IMOVINA

TEKUA / KRATKOTRAJNA CIRKULIRAJUA IMOVINA

MATERIJALNA

NEMATERIJALNA

FINANCIJSKA IMOVINA

DUGORONA POTRAIVANJA

ZALIHE

POTRAIVANJA I OSTALA PRAVA

FINANCIJSKA IMOVINA

NOVAC

OSNIVAKI IZDACI

ZEMLJITA I UME

UDJELI U POVEZANIM DRUTVIMA

PRODAJA NA KREDIT

SIROVINE I MATERIJAL

OD KUPACA

UDJELI U POVEZANIM PODUZEIMA

TEKUI RAUM

IZDACI ZA ISTRAIVANJE I RAZVOJ

GRAEVINSKI OBJEKTI

ULAGANJA U VRIJEDNOSNE PAPIRE

OD POVEZANIH PODUZEA

REZERVNI DIJELOVI I SITNI INVENTAR

OD POVEZANIH PODUZEA

KUPLJENI VRIJEDNOSNI PAPIRI

IRO RAUN

PATENTI, LICENCE, KONCESIJE

POSTROJENJA I OPREMA

DANI ZAJMOVI, KREDITI I DEPOZITI

OSTALA POTRAIVANJA

NEDOVRENA PROIZVODNJA I POLUPROIZVODI

OD DRAVE

DANI KRATKORONI KREDITI, DEPOZITI I KAUCIJE

AKREDITIVI

PREDUJMOVI ZA NEMATREIJALNA SREDSTVA

ALATI, NAMJEATAJ, UREDSKI I POGONSKI INVENTAR

DUGORONA ULAGANJA

TRGOVAKA ROBA

OD ZAPOSLENIH

OTKUP VLASTITIH DIONICA

BLAGAJNA

GOODWILL

TRANSPORTNA SREDSTVA

PREDUJMOVI

OSTALA POTRAIVANJA

OSTALI KRATKORONI FINANCIJSKI PLASMANI

DEVIZNI RAUN

STAMBENE ZGRADE, STANOVI

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

37

POJAM I OBILJEJA IMOVINE

BILANCA Aktiva IMOVINA Pasiva KAPITAL OBVEZE (DUGOVI)

Aktiva

prikazuje nain na koji poduzee koristi imovinu. Pasiva prikazuje izvore imovine, odnosno tko je poduzee opskrbio imovinom koju ono koristi.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

38

 IMOVINA

= OBVEZE + KAPITAL Tekua imovina Tekue obveze= Radni Kapital

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

39

 Obveza

je postojei dug koji je proizaao iz prolih dogaaja i iz kojeg se oekuje odljev buduih ekonomskih koristi. Izvori imovine se dijele prema:
Roku

dospijea Vlasnitvu
Izvori

imovine mogu prema roku dospjea biti:

dugotrajna

i kratkotrajna.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

40

 Izvori

imovine mogu prema vlasnitvu biti:

vlastiti

(kapital) i tui (obveze tj. dugovi).

Imovina

obuhvaa izvore ili prava kojima poduzee raspolae ili su pod njegovom nepobitnom kontrolom kao rezultat prethodnih transakcija ili dogaaja, a s kojima e ostvariti poslovni poduhvat od kojeg se oekuje da e u budunosti poduzeu priskrbiti ekonomsku korist.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

41

 Vrijednost

najveeg dijela imovine (osim novca i potraivanja) uglavnom je iskazana trokovima nabave imovine tj. iznosu gotovine koji je bio uloen u njezinu nabavu. Struktura i ukupna vrijednost imovine ovise o:
djelatnosti

kojom se poduzee bavi, veliini i organizaciji poduzea, organizaciji proizvodnje i dostignutom tehnikog i tehnolokog razvoja, stanju na tritu i dr.

stupnju

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

42

IZVORI IMOVINE
IZVORI IMOVINE

KAPITAL I REZERVE

DUGORONE OBVEZE

KRATKORONE OBVEZE PREMA POVEZANIM DRUTVIMA

S OSNOVE KREDITA, ZAJMOVA I VRIJEDNOSNIH PAPIRA

DRUTVENI (DRAVNI) KAPITAL DIONIARSKI KAPITAL

PREMA POVEZANIM PODUZEIMA PREMA DOBAVLJAIMA I OSTALA PRAVA PREMA ULAGAIMA

PRIUVE / REZERVE

PREMA DOBAVLJAIMA I ZAPOSLENIMA ZA POREZE, DOPRINOSE I DR.

ZADRANA DOBIT

ZA KREDITE I ZAJMOVE PO VRIJEDNOSIM PAPIRIMA ZA PREDUJMOVE

DOBIT TEKUE GODINE

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

43

IMOVINA POSLOVNE TVRTKE

Imovina

poslovne tvrtke koji koristi u poslovanju dijeli se na

materijalnu
gotovina dionice vrijednosni

imovinu, financijsku imovinu

papiri nenaplaena potraivanja

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

44

IMOVINA PREMA POJAVNOM OBLIKU

Prema

obliku u kojem se pojavljuje razlikujemo:

stvari,

novac, materijalne prava

i aktivna vremenska razgranienja.

Novac

obuhvaa gotovinu i depozite s rokom dospijea do godine dana. Uz novac esto se javljaju novani ekvivalenti koji predstavljaju uloge novca koji se mogu brzo i lako pretvoriti u novac bez gubitka vrijednosti.
S. Fajt: Gospodarenje imovinom 45

 Materijalne

stvari odnose se na svu imovinu koja ima opipljiv, fiziki oblik. Prava su pravno priznata mogunost postupanja u odnosu na druge te predstavljaju dio imovine poduzea ukoliko ih je mogue iskazati u novcu, ako se moe oekivati da e u odreenom roku biti unoviva ili ako trgovako drutvo ostvaruje ekonomsku korist njihovom uporabom.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

46

 Aktivna

vremenska razgranienja (plaeni trokovi budueg razdoblja i nedospjele naplate prihoda) obuhvaaju neukalkulirane trokove (izdatak postoji, ali ne i troak) i nefakturirane prihode (prihod postoji, ali ne i primitak).

Sa stajalita funkcioniranja imovine u poslovnom procesu i naina njezina ukljuivanja u poslovni proces razlikujemo:
Dugotrajnu

(stalnu) imovinu osnovna sredstva i Kratkotrajnu (tekuu) imovinu obrtna sredstva

S. Fajt: Gospodarenje imovinom 47

IMOVINA SA STAJALITA FUNKCIONIRANJA U POSLOVNOM PROCESU

Svrha

je ovakvog razvrstavanja imovine odreivanje sposobnosti poduzea da izvodi sve poslovne aktivnosti bez vanjske financijske pomoi, te da se utvrdi rona usklaenost imovine i pasive tj. obveza i kapitala. za razgranienje imovine su:

Kriteriji

vremenski

kriterij i funkcionalni kriterij.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

48

 Vremenski

kriterij odnosi se na vrijeme u kojemu imovina prelazi iz jednog oblika u drugi. Funkcionalni kriterij odnosi se na injenicu da li je imovina utroena u jednom proizvodnom ciklusu ili nije pri emu se pod proizvodnim ciklusom podrazumijeva prosjeno vrijeme to protekne od trenutka nabave materijala koji ulazi u proizvodnju do trenutka naplate prodanih proizvoda ili usluga.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

49

DUGOTRAJNA IMOVINA
Dugotrajna imovina osnovna sredstva skr. OSA je dio imovine koji e ostati nepromijenjen u vremenskom roku duljem od godine dana i koji nee biti utroen u jednom normalnom proizvodnom ciklusu. To su osnovna sredstva vee vrijednosti angairana u proizvodno-poslovnom procesu.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

50

 Osnovna

su sredstva dobila svoj naziv po tome to ine trajnu osnovu za rad poduzea, i to od trena pribavljanja pa sve do potpune neupotrebljivosti, odnosno kada se obavlja njihovo rashodovanje. Za osnovna sredstva nije bitan njihov pojavni oblik, ve zahtjev da se ona angairaju u procesu reprodukcije da bi se tako osigurala njihova funkcija u procesu reprodukcije.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

51

 Osnovna

sredstva su ona sredstva koja ostaju dulje u poduzeu i traju due od jedne godine dana. U vremenu upotrebe osnovna se sredstva troe i umanjuje im se vrijednost, a ta se vrijednost neizravno ili izravno unosi u vrijednost uinaka proizvodnje. U procesu proizvodnje osnovna sredstva zadravaju svoju naturalnu formu i ne ulaze materijalno u novi proizvod, ali prenose na novi proizvod svoju vrijednost koja se troi tijekom proizvodnoga procesa.
S. Fajt: Gospodarenje imovinom 52

 Osnovna

sredstva slue za vie proizvodnih procesa, vrlo esto i dugi niz godina, a to znai da se ona troe postupno te da e neka ranije a neka kasnije postati neupotrebljiva.
To

troenje osnovnih sredstava nije vidljivo jer ne mijenjaju svoj vanjski oblik. Meutim, kako se osnovna sredstva u procesu rada ipak troe, a esti kvarovi, loiji rezultati i slino ukazuju kako se postupno pribliava kraj vijeku trajanja osnovnih sredstava.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

53

 Sva

sredstva poduzea koja ine osnovna sredstva mogu se podijeliti u etiri kategorije:
stvari

koje ve funkcioniraju kao osnovna sredstva, stvari koje jo ne funkcioniraju kao osnovna sredstva ali su namijenjena za osnovna sredstva, prava i potraivanja koja su nastala na bazi osnovnih sredstava, i novana sredstva namijenjena za pribavljanje osnovnih sredstava.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

54

 Stvari

koje ve funkcioniraju kao osnovna sredstva ine:

orua

za rad, sredstva za rad, graevinski objekti gospodarskoga karaktera, zemljita gospodarskoga karaktera, i dugogodinji nasadi.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

55

 Stvari

koje jo ne funkcioniraju kao osnovna sredstva ali su namijenjena za osnovna sredstva ine:
vrijednost

investicijskih radova u tijeku, investicijski materijal koji je pripremljen za investicije (graevinski materijal i sl.), i sredstva za rad koja jo nisu u uporabi.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

56

 Prava

i potraivanja koja su nastala na bazi osnovnih sredstava ine:

patenti, licence, prava

iz zakupa, prava iz prodaje osnovnih sredstava, i prava iz predujma na osnovna sredstva i druga.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

57

 Osnovna

klasifikacija osnovnih sredstava vri se po njihovoj ekonomskoj ulozi koju imaju u procesu proizvodnje. Tako se osnovna sredstva u poduzeu razvrstavaju u:
zemljite, zgrade, ureaje, strojeve, transportna alate,

sredstva,

i inventar.
S. Fajt: Gospodarenje imovinom 58

VRIJEDNOST OSNOVNIH SREDSTAVA

Razlikujemo
nabavnu

tri vrijednosti osnovnih sredstava:

vrijednost, revaloriziranu vrijednost (ispravku vrijednosti), i sadanju vrijednost.

Nabavna

vrijednost osnovnih sredstava je vrijednost po kojoj je osnovno sredstvo pribavljeno. Ona obuhvaa fakturnu vrijednost osnovnog sredstva, trokove prijevoza i trokove montae, a kada je u pitanju uvozna oprema, onda jo i carinu. Nabavna vrijednost slui kao osnovica za obraun amortizacije.
S. Fajt: Gospodarenje imovinom 59

 Da

bi se utvrdila realna osnovica amortizacije nije dovoljno utvrditi samo nabavnu vrijednost, ve je potrebno izraunati i vrijednost investicijskog odravanja osnovnih sredstava tijekom predviena vijeka trajanja. Dakle, kada se nabavnoj vrijednosti doda vrijednost investicijskog odravanja dobiva se osnovica za amortizaciju. Kada se iz bilo kojih razloga obavlja naknadno utvrivanje vrijednosti osnovnih sredstava, onda to nazivamo ispravkom vrijednosti sredstava, a nova se vrijednost naziva revalorizirana vrijednost osnovnih sredstava.
S. Fajt: Gospodarenje imovinom 60

 Nabavna

se vrijednost osnovnih sredstava moe tijekom vremena promijeniti (na vie ili nie) zbog djelovanja razliitih ekonomskih ili drugih imbenika.
Najvaniji

imbenik koji utjee na promjenu nabavne vrijednosti osnovnih sredstava jest kretanje cijena na tritu. U sluaju znaajnije promjene cijena vri se revalorizacije osnovnih sredstava, odnosno ponovna procjena vrijednosti osnovnih sredstava. Utvrena revalorizirana vrijednost ini sadanju vrijednost osnovnih sredstava. Cilj revalorizacije vrijednosti osnovnih sredstava je usklaivanje njihove vrijednosti s trinim cijenama radi realnoga prikazivanja njihove vrijednosti.
S. Fajt: Gospodarenje imovinom 61

obzirom na veliku vrijednost osnovnih sredstava u poduzeu nije svejedno kojim se intenzitetom koriste.
I

kada se uope ne koriste ipak nastaju trokovi koji se nazivaju fiksni trokovi. Cilj je racionalnoga poslovanja da se kapaciteti maksimalno koriste kako bi stalni (fiksni) trokovi po jedinici proizvoda ili usluge bili to nii.
im

je gospodarski objekt sagraen on stvara trokove - trokovi kapaciteta ili apsolutno fiksni trokovi, a proizlaze iz trokova izgradnje, opreme i pribavljena kadra.
62

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

 Zatim

postoje trokove pripreme, a oni ovise o programu planiranoga poslovanja za odreeno razdoblje. I apsolutno fiksni trokovi i trokovi pripreme jesu prvenstveno vremenski trokovi i nezavisni su o opsegu proizvodnje ili usluga.
Ovi

su trokovi vrlo visoki i zato zasluuju posebnu panju. Osnovni ekonomski princip poslovanja je nastojanje da se kapaciteti maksimalno koriste i tako smanje trokovi po jedinici proizvoda ili usluge i ujedno povea dobit.
63

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

 Poslovni
preko

rezultat je mogue poveati s pomou poveanoga koritenja kapaciteta na dva naina:

poveanoga opsega proizvodnje i ostvarenih prodajnih kapaciteta i tako ostvarenih prihoda, te preko degresije fiksnih trokova. Ako je opseg proizvodnje, odnosno prodaja kapaciteta zadovoljavajua, ako su ostvarene povoljne cijene onda je i koliina ostvarena prihoda zadovoljavajua. Realizacija proizvoda i usluga te njihov obujam u uskoj je vezi s koritenjem kapaciteta. To znai da treba postii optimum u svim elementima poslovanja da bi isplativost koritenja kapaciteta rezultirala i povoljnim poslovnim rezultatom - veim ukupnim prihodom.
64

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

 Dugotrajna

imovina nabavlja se uglavnom u svrhu koritenja u vlastitom poslovnom procesu na dui rok. Javlja se u slijedeim oblicima:
materijalna
zgrade,

imovina, imovina,

alati, strojeva i, zemljita i dr. ulaganja, patenti, licence, ulaganja u istraivanje i

nematerijalna
osnivaka

razvoj i dr.
financijska

imovina i potraivanja.
S. Fajt: Gospodarenje imovinom 65

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

66

 Materijalna

imovina obuhvaa imovinu poduzea u obliku stvari nabavljenu zbog uporabe u proizvodnji ili nabavi roba i usluga, za iznajmljivanje ili uporabu u administrativne svrhe. Materijalna imovina vodi se u knjigovodstvu po trokovima nabave tj. trokovima koji su nastali nabavom ove imovine. Tu spadaju: zemljita, gradevinski objekti, transportna sredstva i sl.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

67

 Nematerijalna

imovina predstavlja imovinu u nematerijalnom obliku, odnosno imovinu u obliku zakonskih prava ili unaprijed plaenih trokova na temelju kojih e poduzee ostvarivati budue ekonomske koristi. U knjigovodstvu se nematerijalna imovina vodi po troku nabave tj. iznosu plaenom za njezinu nabavu. Tu spadaju: trokovi razvoja, koncesije, patenti, licencije, franize, goodwill i sl.
S. Fajt: Gospodarenje imovinom 68

 Goodwill

(njem. Ansehen (einer Firma) bei der Kundschaft, Guter Name) je dobar glas, uvenost, reputacija koju je poduzee steklo na tritu, a koja se moe vrednovati, odnosno poloaj na tritu koji moe dovesti do oekivanog prometa i dobiti u predvidivoj budunosti. To je prednost koja se temelji na ugledu i poslovnim vezama kao i vjerojatnoi da e postojei klijenti nastaviti odravati poslovne odnose s poduzeem.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

69

 Goodwill

se odnosi na poduzee, samostalnu pravnu osobu i uzima se u obzir prilikom prodaje udjela u drutvu ili itavog poduzea. Tom prilikom se goodwill izraava u novanoj vrijednosti i utjee na visinu naknade koja se plaa za prijenos dijela ili svih udjela. Ako je goodwill ukljuen u cijenu poduzea, novi nositelj poduzea moe koristiti tvrtku poduzea i ograniiti ranijeg nositelja poduzea, odnosno lanove u obraanju ranijim klijentima i uporabi tvrtke.
70

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

 Goodwill

se titi suglasnou i obvezom prodavaoca poduzea da nee osnivati poduzea iste djelatnosti za odreeno razdoblje u konkurenciji s poduzeem koje je prodao. Usporediv pravni institut europskog prava s goodwillom je institut francuskog prava: fond de commerce. Radi se takoer o pravnom pojmu vezanom za prodaju poduzea koji uveava njegovu vrijednost, povezuje se s trgovakom klijentelom, kupcima, potroaima, ostvarenom dobiti u posljednje tri godine, ali i tvrtkom, igom, autorskim i patentnim pravima.
71

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

 Financijska

imovina odnosi se na sva dugorona ulaganja novca poduzea izvan vlastita poslovnog procesa radi ostvarivanja ekonomskih koristi. Novac se ulae u razliite dugorone financijske oblike tj. oblike ije je dospijee due od godine dana. Kao financijski oblici javljaju se: krediti, dionice, obveznice, depoziti i sl.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

72

KRATKOTRAJNA IMOVINA
je

onaj dio ukupne imovine poduzea za koji se oekuje da e biti prodan u roku od godine dana ili utroen u normalnom proizvodnom ciklusu, ako ciklus traje dulje od godine dana. Kratkotrajna imovina obrtna sredstva
Novac Potraivanja

od kupaca Obveze prema dobavljaima Zalihe sirovina, materijala i rezervnih dijelova, poluproizvoda i gotovih proizvoda Sitni inventar
S. Fajt: Gospodarenje imovinom 73

 Razlikujemo
gotovina

slijedee oblike kratkotrajne imovine:

i bankarski depoziti, vrijednosni papiri, potraivanja, dani predujmovi, zalihe, aktivna vremenska razgranienja (plaeni trokovi budueg razdoblja i nedospjela naplata prihoda).

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

74

 Gotovina
iro

i bankarski depoziti:

rauni tekui rauni posebni rauni gotovina u blagajni devizni rauni oroeni depoziti

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

75

 Vrijednosni
ekovi mjenice obveznice trezorski

papiri:

zapisi blagajniki zapisi ostale vrijednosnice

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

76

 Potraivanja:
od

kupaca za dane depozite i kaucije od povezanih poduzea za dane kratkorone kredite od dravnih organa od zaposlenih ostala potraivanja

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

77

 Dani

predujmovi za nabavu kratkotrajne imovine poput zaliha. Zalihe:

sirovina

i materijala poluproizvoda gotovih proizvoda trgovake robe sitnog inventara ostalo

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

78

 Plaeni

trokovi budueg razdoblja i nedospjela naplata prihoda:

trokovi

odravanja trokovi zakupnine trokovi leasinga premije osiguranja pretplate na asopise obraunati prihodi koji nisu fakturirani

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

79

KRETANJE TEKUE IMOVINE U POSLOVNOM CIKLUSU

GOTOVINA

GOTOVINA PLAENA ZA NABAVU MATERIJALA KOJI SE NALAZE NA ZALIHAMA GOTOVI PROIZVODI PRODANI KUPCIMA I PRETVORENI U POTRAIVANJA

POTRAIVANJA PRETVORENA U GOTOVINU PO NAPLATI OD KUPACA

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

80

PROIZVODNJA TROKOVI PROIZVODA

SIROVINE OBVEZE PREMA VJEROVNICIMA

VI O E K AJ O D POTRAIVANJA R T RO OD DUNIKA P

PROIZVODI

NOVAC

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

81

AKTIVA

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

82