Ruer Bokovi Matematiar, astronom, geodet, fiziar, filozof, teolog, inzenjer, pjesnik, sveenikisusovac, diplomat kolovao se na isusvakom Collegium

Ragusinom u rodnom gradu, a a nastavio u rimskom Collegium Romanum. Astronomija, matematika, geodezija Sveuilini profesor- Rim, Pavia, voditelj Zvjezdarnice u Breri

lan: accademia degli Arcadi, Rim Scientarium et Artium Institutum atque academia u Bologni Academie des Sciences, Pariz Accademia degli Oscuri, Lucca Akademija, Sankt Petersburg Societe Royal, Nancy Royal Society, London Academie des Sciences, Lyon Societa Italiana, Verona -povezanost sa vatikanskom i francuskom diplomacijom, kontakti sa mletakom, austrijskom, panjolskom, poljskom, turskom, britanskom, amerikom -konstantna veza sa Senatom Dubrovake Republike, nositeljem vanjskopolitikih aktivnosti Republike Makedonska regimenta 1755. pismo Senata, iz sadraja pisma oigledno kako je ve prije obavljao neke povjerljive zadae za Republiku i zadobio povjerenje sadraj- hitna diplomatska akcija- neki slubenici napuljskog kralja- na elu sa Guvernerom oruja napuljskog kralja u Dubrvniku Pietro La Guardia- novae ljustdvo s teritorija Osamsnog Carstva te na putu za Italiju ih ukracavaju u dubrvakoj luci ugroza vanjskopolitikog statusa republike 1678. guvernator oruja- nakon prijetnje Kara Mustafe da e unitit Grad- konkretna vojna pomo i vojnik zapovjednik koji e organizirati obranu praksa novaenje od strane guvernera nije mogla proi neopazeno- Osmanlijsko Carstvo imalo stalnog visokog predstavnika u rangu konzula u Dubrvniku- nosio naziv emin

dosad poduzete akcije- nadbiskup dubrvaki Milkovi je poslan na pregovore u Napulj, traenje posredovanje pape Benedikta 14og, i to preko i to preko isusuvca Benedikta Staya, profesora na Rimskoj Sapienzi molba bokoviu da pomogne openito sroena, bez konkretnih uputa- pomo profesoru Stayu u ishoenju papine potpore nema pisanih izvora- ali dubrovani se nakon 1755.-e ne ale na postupanje guverenra oruja, te ne postoji nikakvo pismo i nezadovoljstvo iz osmanlijskog Carstva zbog ovog sluaja Sluaj Louis Viani - 1756. diplomatsku misija zastupanje Republike Lucce, uz potporu pape i vatiksnog dravvnog tajnika Silvija Valentija viestruka diplomatska ulogagradnja broda franscukog kapetana Louisa Vianija, trebao biti trgovaki, ali velike veliine- rat francuske i engleske vojni? -otra prijetnja britanskog veleposlanika u Carigradu Sir james portera da e britanska ratna flota zaplijeniti sve dubrovake trgovake brodove na Mediteranu pismo- grofu de stainvilleu- francuskom veleposlaniku i rimu i papi benediktu u pismu istie- republika je neutralna drava i predlaze rjeenje spora: obustava gradnje ovog broda i zabrana gradnje bilo kojeg drugog broda strancima dok rat traje 1. vanost adresati- papa (izraun pukotina kupole sisktinke katedrale, premjeravanje meridijana izmeu Rima i Riminija)- potpora Svete stolice; De stainville- vrlo ugledan u rimu, uskoro mvp francuski 2. pismo- sluzbeni diplomatski dokument- bokoivevo izvanredno poznavanje tadanje diplomatske pisane komunikacije 3. prijedlog rjeenja spora - rjenje- uz pomo grofa deStainvillea i papinskog nuncija u Parizu- ishodovali su da francuski kralj donese odluku o zabrani gradnje brodova francuskim draljanima na podruu Republike -uspjenost diplomatske misije- James porter pismoSenatu- dbk se vie ne smatra neprijateljem

SLUAJ DE MAIRE Bokovi zivi u parizu, dobro odnosi sa francuskim enciklopedistima na elu sa dAlamvertom i Diderotom, mvp-om vojvodomde Stainvilleom, te dvorom u Versillesu suprostvljeni blokovi u izvrnoj vlasti Novi diplomatski zadatak duie knigghe kredenziale gnihovi razlozi, konsuo smutno cegliade Piscumi neimaiu nikova ovdi, i da ima Pucianin grada rod gnjega slusgit, kadie estrema potreba -predmet spora- neprimjereno ponaanja i nepotvanje domaih obiaja francuskog konzula u dubrvniku- andre le maire- prvi fra konzul u dbk- dotad ugledni dubrovani -konzul zelio prisiliti dubrovane da potpiu ugovor s francuskom o trgovini na moru, to su oni odbijli -senat odluio preko bokoiveva ishodit le maireov opoziv- preko mvp-a. De Stainville bokoviu- dane upute de Stainville da se drzi u granicama kojih se dosad nije drao Polovian uspjeh- zbog interesa francuske diplomacije da dbk privue u svoju sferu utjecaja tijekom trajanja rata Na nakon kraja rata- dubrovani alju Frana Sorkoevia-Bobalija, koji uz bokovievu preporuku uspije ishoditi opoziv konzula i postavlajnje novoga RUSKI ULTIMATUM Boravak u Londonu i Carigradu, putovanje od Carigrada do Poljske (panjolski veleposlanik Fuentes, mletaki Corree, britanski Porter, francuski De Vergennes, grof Stanislaw Poniatowski) Rat Ruskog i Osmanlijskog Carstva na Balkanu, naruena ravnotea snagarepublika u nezavidnom poloaju Na inicijativu dubrovakog konzula u genovi zaplijenjen Ruski brod Rusi zaplijenili tri trgovaka broda, admiral Orlov zatrazio otkupninu, zaprijetio napadom na sve brodove i napad na Grad Senat- diplomatska akcija Frana Ranjine u Petrograd Bokovi pie poljskom kralju Stanislawu, moli za lobiranje kod Carice Katarine Pronalaenje diplomatskog kanala- uz pomo poljske i papinske diplomacije Polovian uspjeh- Rusi nisu ostvarili prijetnje-ali neprijateljstvo ostalo

ODAVANJE POASTI DUBROVAKE REPUBLIKE ZA SVE ZASLUGE Preminuo 1787. u Milanu Luigi Tomagnini Senatu : Domovina je izgubila najveeg ovjeka Europe Sjednica Senata o prikaldnom nainu odavanje poasti Sveana misa zadunica u Katedrali uz nazonost Kneza Luka Nika Pucia i lanova Malog Vijea

TRGOVAKI SPOR S FRANCUSKOM Bokovi postao francuski dravljanin Ravnatelj Optike u ministarstvu mornarice Predmet spora: carine na uvoz ita, status luke s levanta Sukobi s francuskim konzulom u Dubrovniku Uvijek u imati u vidu svoju prvu, pravu domovinu Pota austrijskov veleposlanstva, posrednik o. Niccoli, predstavnik Republike na Dvoru, uskoro i Frano Favi Smrt kralja Louisa XlV., novi mvp de Vergennes sporazum 1776. 1777. novi ugovor- O nasljeivanju Redoviti izvjetaji Kontakti s Benjaminom Franklinom