Petar Bagari IV.

gimnazija, Zagreb
Struni lanak UDK: 371.315 Primljeno: 15. oujka 2006.

Primjer izvoenja nastavne teme Francuska revolucija u 3. razredu gimnazije

Saetak
Autor daje primjer razrade gradiva nastavne teme Francuska revolucija koja obuhvaa razdoblje od 1789. do 1815. godine a nalazi se u sklopu nastavne cjeline Europa u doba uspona graanskog drutva do sredine 19. stoljea. Gradivo je podijeljeno u pet nastavnih jedinica od kojih su tri posveene pojedinim etapama Francuske revolucije, etvrta Napoleonovom razdoblju, a petom se obrauje dio nacionalne povijesti tog razdoblja Ilirske pokrajine. Potonjom nastavnom jedinicom ne samo da se pokriva nacionalna povijest, ve se daje primjer ureenja francuske vlasti u Europi za vrijeme Napoleonovih osvajanja. Za svaku od navedenih nastavnih jedinica autor je razradio nastavne listie koji sadre izvorne materijale i popratnu metodiku razradu u obliku pitanja.

Kljune rijei: Francuska revolucija, metodiki pristup, nastavno gradivo, nastavni

listi

Uvod Unutar nastavne cjeline Europa u doba uspona graanskog drutva do sredine 19. stoljea nastavna tema Francuska revolucija koja obuhvaa razdoblje od 1789. do Bekog kongresa 1815. moe se podijeliti na etiri nastavna sata. Kroz izvoenje nastavne teme uenici bi trebali ovladati kronologijom, a teite bi bilo na razvijanju kritikog odnosa prema informacijama, vjetin analize, multiperspektivnosti i ovladavanju pojmovima. Uenici bi trebali uoiti glavne promjene koje su se dogodile u razdoblju 1789.-1815. i razviti razumijevanje za njih uvidom u primarne i sekundarne izvore koji bi im pribliili iskustva pojedinaca. 1. sat - Francuska do pada Bastille Problemsko pitanje na nastavnom satu glasi: Zato je izbila Francuska revolucija? Cilj nastavne jedinice je upoznati uenike sa stanjem uoi Francuske revolucije i procesima koji su doveli do nje te s razliitim pogledima na ta pitanja. 41

Jnos Lik Zagreb

Pregledni rad UDK 371.671:94](497.5) 371.671:94](439) Primljeno: 25. oujka 2006.

Prikaz revolucije 1848./1849. u dva hrvatska i maarska gimnazijska udbenika

Saetak
Autor usporeuje prikaz revolucije 1848-1849. u Hrvatskoj i Maarskoj na temelju analize hrvatskog i maarskog udbenika povijesti za srednje kole (gimnazije). Opisuje glavne slinosti i razlike u smislu sadraja i interpretacija, te osnovnih metodikih pristupa. Navodi razlike u naglascima, nainu koritenja slikovnog materijala i pisanih izvora. Usporeuje se i nain izraavanja, odnosno koritenje usklinika, zamjenica mi i na te nain grafikog oblikovanja teksta. Tekst ima i nekoliko priloga od kojih se istiu prevodi onih odlomaka koji se u hrvatskom udbeniku odnose na opise Maara, a u maarskom udbeniku na opis Hrvata, a posebno bana Josipa Jelaia.

Kljune rijei: revolucija 1848.-1849., Hrvatska, Maarska, udbenik povijesti,

ban Jelai, nacionalni odnosi

Uvod Pojam multiperspektivnosti oznaava ne samo prouavanje dogaaja i situacija iz mnotva razliitih perspektiva, nego i meusobno povezivanje tih razliitih perspektiva. Cilj ove metode u nastavi povijesti je postizanje opsenijeg i ireg razumijevanja dogaaja i pojava kroz prihvaanje slinosti, odnosno razlika u prikazima i perspektivama meu dravama, nacijama, manjinama i/ili grupama, razumijevanje njihovih povijesnih odnosa te postizanje jasnije slike dinamike dogaaja prouavajui njihovu interakciju i meusobnu ovisnost. S metodikog stajalita inkorporiranje multiperspektivnosti u nastavu povijesti je vrlo zanimljiv problem, a to se tie situacije u Hrvatskoj, i vrlo aktualna tema. Promatrajui svjetske, ali i domae prilike sve se vie namee potreba multiperspektivnog pristupa ukoliko elimo teiti objektivnom i vjerodostojnom prikazivanju. Kad se ve odluimo za komparaciju odreenog fenomena, ima li boljeg od prouavanja neeg potencijalno osjetljivog i kontroverznog? Upravo je ta injenica dala dodatni poticaj za usporedbu obrade revolucije 1848. godine u hrvatskim i maarskim srednjokolskim udbenicima. 75

Povijest u nastavi

O udbenicima Sluajnim odabirom izbor hrvatskog udbenika pao je na Povijest 3 za trei razred gimnazije skupine autora (Magdalena Najbar-Agii, Tvrtko Jakovina, Suzana Leek, Stjepan Matkovi, Damir Agii), u izdanju Profila iz Zagreba, 2000. godine. Nastavni sadraji podijeljeni su u est velikih cjelina u kojima se naizmjenino obrauju europska (svjetska) i hrvatska povijest u XVIII. stoljeu, u prvoj polovici XIX. stoljea te u drugoj polovici XIX. stoljea. Obimom su, i u sluaju europske i hrvatske povijesti, najvee cjeline koje obrauju drugu polovicu XIX. stoljea. Autopr dijela teksta koji se odnosi na revoluciju 1848-1849. godine je Damir Agii.
Zbivanja 1848./1849. u sklopu nacionalne povijesti u hrvatskom udbeniku Hrvatska tijekom revolucije 1848.-1849. godine (str. 164.-170.) Zbivanja u Hrvatskoj u proljee 1848. godine Ban Josip Jelai Ukinue kmetstva u Hrvatskoj Prvi hrvatski zastupniki Sabor Hrvatsko-maarski rat Oktroirani ustav

Maarski udbenik kojim sam se posluio za usporedbu je Povijest III za srednje kole (preraena verzija) autora Gze Zvodszkyja u izdanju Nacionalnog zavoda za izdavanje udbenika (Nemzeti Tanknyvkiad) iz Budimpete. U knjizi, naalost, nisam naao podatak kada je tiskana, ali na poetku se nalazi naznaka da je udbenik 2002. godine ponovno dobio odobrenje. Takoer, moe se nai naznaka da je udbenik 1999. po trei put temeljem glasova uenika dobio nagradu za dopadanje. Nastavni sadraji podijeljeni su u pet velikih cjelina u kojima se ispreplie kronoloka i tematska obrada. Veliki naslovi cjelina su redom: Nepoznato 18. stoljee; Privatno vlasnitvo i opa sloboda: vrijeme dvojnih revolucija (1789.-1849.); Razdoblje stvaranja nacije u Ugarskoj; Vrijeme nacionalnih drava i imperijalistike politike (1849.-1914.); Raanje moderne Maarske. Druga, trea i etvrta cjelina imaju jo i dodatne vee podnaslove: 2a) Drutvena revolucija, 2b) Industrijska revolucija i njene posljedice; 3a) Ugarska u sustavu habsburkog apsolutizma, 3b) Borba za graanske promjene, 3c) Graanska revolucija i borba za slobodu; 4a) Nacionalni-imperijalni raspored u Europi i Sjevernoj Americi (1849.-1871.), 4b) Iz mira u rat.

76

Lik: Prikaz Revolucije 1848./1849. Tablica 2. 1848./1849. u sklopu nacionalne povijesti u maarskom udbeniku 3c) Graanska revolucija i borba za slobodu Revolucija u oujku i postignua (str. 132-135) Parika revolucija i pounski sabor 15. oujka u Peti i Budimu Ozakonjenje revolucije Prva nezavisna, parlamentu odgovorna Ugarska vlada Pokuaji Batthynyjeve vlade da se uvrste rezultati revolucije (str. 137-141) Seljaki pokreti i pitanje manjina Pregovori i pripreme. Miniranja od strane dvora Nova izvrna vlast Centralizirani napad na revolucionarnu Ugarsku (str. 142-146) Jelaiev bijeg Neuspjeh ugarskog napada na Be Organiziranje borbe za slobodu Vojno stanje u zimi 1848.-1849. Spaavanje zakonodavne vlasti u Debrecen Izbacivanje neprijatelja. Vrhunac borbe za slobodu (str. 146-150) Erdeljska vojna Kompromisima za pobjedu Pobjedonosna proljetna vojna Zbacivanje dinastije Habsburgovaca sa prijestolja Poraz borbe za slobodu (str. 150-156) Predstavljanje nove vlade Rusko uplitanje Borbe na zaelju Kraj Osveta Graanska revolucija i borba za slobodu (pitanja i zadaci za ponavljanje) (str. 157)

Obrada revolucije 1848./1849. Lekcije su u hrvatskom udbeniku koncipirane na nain da zapoinju uputom za ponavljanje ranije steenog znanja koje se moe primijeniti u obradi te lekcije ili daju kratak sadraj, odnosno objanjenje onoga to e u lekciji slijediti. Nakon svakog pojedinog podnaslova nalazi se nekoliko pitanja i uputa preko kojih bi uenici trebali ponoviti ono to su proitali, odnosno razmisliti o nekom problemu 77

Povijest u nastavi

postavljenom u tekstu. Sam tekst prate slikovni prikazi i njihovo objanjenje. Uz osobe mogu se nai i neke crte iz njihove biografije. Pri kraju svake lekcije nalazi se manji etverokutni prostor Upamtite! u kojem se nalaze kljuni pojmovi ili osobe koje autor smatra bitnim za pamenje. Na samom kraju u rubrici Proitajte nalaze se ulomci iz raznih izvora, enciklopedija, povijesnih knjiga i slino. Lekcije u maarskom udbeniku obino zapoinju nekim tekstom u stilu povijesne itanke s ciljem uvoenja u temu (ponekad se tekstovi takvoga tipa mogu nai i unutar lekcija, odnosno na kraju kao dodatak onome to se obraivalo). Ako pogledamo prostorni raspored na stranici, moemo uoiti da tekst kojim se obrauje lekcija zauzima unutarnje 2/3 stranice, dok je 1/3 uz rub rezervirana za slikovne prikaze, citate i pitanja. Kao to sam na poetku ve naveo, udbenik je crno-bijeloplav. Plava se boja koristi za isticanje naslova i podnaslova te prilikom citiranja izvora na taj nain istiui te dijelove teksta od ostalih. Autor takoer koristi podebljana slova u tekstu za isticanje vanosti pojedinih dijelova. Vrlo esto tako podebljani tekst jednog odlomka tvori zasebnu reenicu. Na kraju svake lekcije autor predlae dodatnu literaturu za itanje te u nekoliko plavim okvirom izdvojenih reenica saima lekciju. Na kraju svake cjeline nalaze se pitanja i zadaci za ponavljanje. Osim toga, unutar lekcija mogue je pronai inkorporirane dijelove koji se bave iskljuivo obradom nekog izvora. U sluaju 1848. odmah nakon uvodne lekcije o revoluciji u oujku i njenim postignuima, uenici mogu konkretno pogledati autorov izbor lanaka iz zakona koji su tada bili doneseni u parlamentu. Budui da se prema hrvatskom planu i programu posebno obrauju europske teme, a posebno nacionalna povijest, tako se uenici u poglavlju Revolucije u Europi 1848./1849. godine Proljee naroda prvo imaju prilike upoznati sa zbivanjima 1848./1849. u raznim europskim zemljama. Poseban je odjeljak posveen revolucionarnim zbivanjima u Habsburkoj Monarhiji, a otprilike pola teksta odnosi se na dogaaje u Ugarskoj. Tekst prate zemljovid, tri prikaza dogaaja, dvije karikature, jedan portret i ulomak iz onovremenih bekih novina. S obzirom da maarski program ima slian nacionalno-kronoloki pristup rasporedu tema kao to je sluaj i u Hrvatskoj, i maarski udbenik prvo obrauje zbivanja 1848./1849. u europskom kontekstu (13. poglavlje Proljee naroda Revolucije 1848.-1849.). Prvo se bavi prilikama u Francuskoj (podnaslovi: Proglaavanje druge republike u Francuskoj, Socijalna republika?). Sljedei podnaslov nosi naslov Raspad apsolutizma u Srednjoistonoj Europi te obrauje prilike u Austriji i njemakim zemljama. Zatim se obrauje radniki ustanak u Parizu, da bi se na kraju ponovo pozabavilo Srednjoistonom Europom (Protunapad i pobjeda apsolutizma u Srednjoistonoj Europi). Nakon toga nalazi se jo jedan tekst koji na dvije stranice obrauje utjecaj dvojne revolucije na znanost i umjetnost. Tekst prate etiri slikovna prikaza dogaaja i jedanaest tekstualnih dodataka meu kojima se nalaze citati onodobnih pjesama, ulomaka iz novina, dnevnika, politikih spisa i plakata te Hobsbawmova suda o dogaanjima.

78

Lik: Prikaz Revolucije 1848./1849.

Obraujui nacionalnu povijest, u prva tri podnaslova prilike u Hrvatskoj obrauju se potpuno neovisno od zbivanja u itavoj Monarhiji. Tek na kraju etvrtog podnaslova koji govori o prvom hrvatskom zastupnikom Saboru spominju se ostali dijelovi Monarhije: pitanje odnosa prema Ugarskoj i Austriji te povezivanje sa slovenskim zemljama i Vojvodinom Srpskom u smislu preureenje Monarhije. Predzadnji je podnaslov iskljuivo posveen hrvatsko-maarskom oruanom sukobu. Posljednji podnaslov je posveen proglaavanju oktroiranog ustava te njegovom uvoenju. Tekst prate zemljovid i est slikovnih prikaza (2 portreta, 2 prikaza dogaaja, 2 dokumenta) te kao tekstualni dodaci izvadak iz Novina dalmatinsko-horvatsko-slavonskih, ocjena Jelaia u maarskim udbenicima te objanjenje austroslavizma iz Hrvatske enciklopedije. Ve sam pogled na broj stranica koje obrauju ovu temu (u hrvatskom udbeniku 7, a u maarskom udbeniku 26) ukazuje na to da se u sluaju Maarske vjerojatno radi o veem broju sati nego to je to u Hrvatskoj. S obzirom na broj stranica otprilike proporcionalno se poveao i broj zemljovida na tri, odnosno slikovnih prikaza na dvadeset i tri (4 karikature, 8 portreta, 8 prikaza dogaaja, 3 dokumenta). Meutim u maarskom udbeniku daleko su zastupljeniji tekstualni dodaci. Ova tema, osim to sadri 37 citata (meu kojima dominiraju Kossuthovih 8, Petfijevih 4, pet raznih dokumenta, pet pisaca te pet iz vojnih krugova), nudi uenicima izborom lanaka donesenih u sklopu travanjskih zakona 1848. godine veliine dvije stranice. U hrvatskom udbeniku nema posebno podebljanih rijei ili dijelova teksta, nego se na kraju lekcije nalazi okvir koji sadri kljune pojmove. U ovom sluaju okvir izgleda ovako:
upamtite! Zahtijevanja naroda ban Josip Jelai Bansko vijee ukidanje feudalnih odnosa zastupniki Sabor hrvatsko-maarski rat oktroirani ustav

S obzirom na koliinu materijala u maarskom udbeniku koji je sm autor smatrao bitnim i zato ga dao tiskati masnim slovima, moglo bi se rei da tvori jednu zasebnu cjelinu. Stoga u ga izdvojiti na posebnom mjestu (prilozi 1 5). Na kraju svakog priloga naveo sam i saetke koji se nalaze u plavim okvirima. Za razliku od maarskog udbenika koji pitanja i zadatke za ponavljanje donosi na kraju itave lekcije, autori hrvatskog udbenika su se odluili na kraju svakog podnaslova postaviti nekoliko pitanja i zadataka kojima bi cilj bio ponoviti nastavne sadraje. 79

Povijest u nastavi Pitanja i zadaci za ponavljanje u maarskom udbeniku. Graanska revolucija i borba za slobodu (pitanja i zadaci za ponavljanje) 1) Koliki su bili izgledi da e se u Ugarskoj ostvariti graanski odnosi kroz zakone donesene na reformnom parlamentarnom zasjedanju stalekog karaktera? Zajedniko djelovanje kojih sila je presjeklo put korjenitih promjena? 2) Kako (i zato) su se u graanski idejni sustav organski uklapali zahtjevi da seljaci mogu posjedovati zemlju i nacionalna neovisnost? (Nacionalno sjedinjenje interesa!) 3) Kako je prola na ispitu politika sjedinjenja interesa u vrijeme borbe za slobodu? Da li se sjedinjenje interesa proirilo na manjinske skupine (raunajui i vrijeme borbe za slobodu)? Ako da, na koji nain i u kolikoj mjeri? 4) Raspravimo u emu je razlika izmeu maarske revolucije 1848.-1849. i velike francuske revolucije na temelju strukture stanovnitva, vodeeg stalea u revoluciji i masovnoj bazi revolucije! 5) Mnogi su suvremenici (kako u Ugarskoj, tako i u Sjedinjenim Dravama) smatrali da se mogu povui paralele izmeu amerikog rata za nezavisnost i maarske borbe za slobodu. Maarska 1848.-1849. je rezultirala simpatijama amerike javnosti i aktivnou amerike diplomacije. Usprkos oigledno razliitim osnovnim crtama u razvoju dvaju drutava, to su mogli ocijeniti zajednikim? 6) Usporedimo englesku Deklaraciju o pravima (II. razred), Deklaraciju o pravima ovjeka i graanina te travanjske zakone! Odnose karakteristine za koje drutveno ureenje utvruju travanjski zakoni? 7) Kako su se formirali odnosi snaga reakcije i napretka kod kue i u Europi? Zato u jesen 1848. vie nije bilo dovoljno ono to je u proljee jo izgledalo dovoljnim? U emu se uspjelo travanjske zakone dalje razraditi tijekom borbe za slobodu? 8) Rezimirajmo vojnu povijest borbe za slobodu! Analizirajmo odnose vojnih snaga na prekretnici 1848.-1849.! Kako su utjecali vojni uspjesi maarske revolucije u jesen 1848. i proljee 1849. na Europu u pomolu? 9) Odvagnimo! Koja su to bila postignua zakonite revolucije koja se nisu mogla unititi niti nakon poraza borbe za slobodu?

80

Lik: Prikaz Revolucije 1848./1849. Pitanja i zadaci za ponavljanje u hrvatskom udbeniku PITANJA I ZADACI ZA PONAVLJANJE Zato su Zahtijevanja naroda oznaila vrhunac hrvatskog narodnog preporoda? Koje je sve funkcije ban Josip Jelai dobio 1848. godine? Upamtite to je Bansko vijee, kada je osnovano i do kada je djelovalo. to mislite o vanosti toga tijela u hrvatskoj povijesti? Ukratko opiite zavrnu fazu procesa ukidanja kmetstva u Hrvatskoj. Objasnite vanost Hrvatskog sabora 1848. godine. S kojim se zemljama Hrvatska trebala ujediniti prema zakljucima ovog Sabora? Zato je dolo do rata izmeu Hrvata i Maara u jesen 1848. godine? Kako je zavrio Jelaiev ratni pohod na Petu? Kakvo je ureenje uvedeno u Habsburkoj Monarhiji oktroiranim ustavom iz 1849. godine? Tko se tome ustavu protivio u Hrvatskoj? Zato?

Koliko nekad znaju biti suprotni pogledi na odreeni dogaaj moda najbolje ilustrira prikaz i tumaenje bitke kod Pkozda za koju hrvatski udbenik navodi neodlueni ishod, dok se u maarskom udbeniku jednoznano govori o maarskoj pobjedi. U prilozima 6 i 7 u potpunosti prenosim prikaz Hrvata u maarskom, odnosno Maara u hrvatskom udbeniku. Na kraju bih jo elio izdvojiti neke dogaaje koje spominju oba udbenika, a mogli bi se bolje iskoristiti kao dodirne toke u obradi:
elje naroda (22.3.1848.) i Zahtijevanja naroda (25.3.1848.) Jelai razvlastio ugarsku vladu u Hrvatskoj (19.4.1848.) 25.4.1848. Jelai proglasom ukinuo kmetstvo, u ljeto 1848. Sabor odluku sankcionirao 27.4.1848. Jelai uveo prijeki sud Izbori za Sabor u svibnju 1848., prvo zasjedanje zastupnikog Sabora u lipnju 4.7.1848. Jelai u Saboru trai financijska sredstva za obranu 12 toaka (14.3.1848.) / Zahtijevanja naroda

Kossuth detronizirao Habsburgovce (14.4.1849.) Zakone na osnovi 12 toaka kralj sankcionirao 11.4.1848. Uspostava prijekog suda u proljee 1849. (obraun s protivnicima revolucije jo u jesen 1848.) Izbori za Parlament krajem lipnja 1848., prvo zasjedanje zastupnikog Parlamenta u srpnju 11.7.1848. Kossuth u Parlamentu trai financijska sredstva za vojsku

81

Povijest u nastavi

Dobar primjer za prikaz koliko su dogaaji i elje masa sline, a opet lokalno specifine, mogla bi biti usporedba Zahtijevanja naroda koja su u oujku 1848. zaokupljala reformama sklono stanovnitvo.
Zagreb Zahtijevanje naroda 30 toaka (25.3.1848.) ujedinjenje hrvatskih zemalja narodna nezavisnost uspostava nezavisnog ministarstva tj. vlade odgovorne Saboru opa graanska sloboda tiska, vjeroispovijesti, govora, sastajanja jednakost svih pred zakonom pretvaranje Sabora iz stalekog u zastupniko tijelo ukidanje kmetstva Peta Zahtijevanja naroda 12 toaka (14.3.1848.) ujedinjenje maarskih zemalja odgovorna vlada u Budimu-Peti godinje zasjedanje parlamenta u Peti sloboda tiska, ukidanje cenzure graanska i vjerska jednakost pred zakonom putanje politikih zatvorenika na slobodu porota, predstavnitvo na principu jednakosti zajedniko snoenje tereta ukidanje urbarijalnih odnosa nacionalna banka vlastita vojska da vojska prisegu polae na ustav; sluenje i stacioniranje vojske iskljuivo u matinoj zemlji

Zakljuak Promatrani udbenici bili su obimom i vremenskim razmakom koji obrauju vrlo slini, gotovo isti. Promatrajui samo jednu temu u ova dva udbenika, moe se uoiti dosta slinosti, ali i razlika kao i prednosti, odnosno nedostataka. Slino kao i u hrvatskom Nastavnom planu i programu, maarski kronoloki prati zbivanja. Meutim takoer treba dodati i to da se u maarskom udbeniku osjea tendencija tematskog obraivanja to se moe uoiti iz samih naslova cjelina. Obradi 1848. autori su slino pristupili. Zapoeli su s politikim promjenama, zatim su se bavili drutvenim promjenama, sljedee su bile vojne akcije i sukobi da bi se tema zaokruila ponovno politikom situacijom. S obzirom na koliinu stranica posveenih ovoj temi, maarski autor mogao se upustiti u opirnije razraivanje pojedinih promjena (svaka pod-jedinica u maarskom udbeniku obuhvaa gotovo onoliko stranica koliko cijela jedinica obuhvaa u hrvatskom). Tako je maarski autor puno vei naglasak stavio na obradu vojne povijesti (to se uoava ne samo u

82

Lik: Prikaz Revolucije 1848./1849.

tekstu, nego i u popratnim materijalima citatima, portretima i prikazima dogaaja), to je donekle i razumljivo s obzirom na irinu vojnih sukoba. Zanimljivo je bilo uoiti na koje odnose autori stavljaju poseban naglasak. Dok je najvei konflikt u hrvatskim udbenicima hrvatsko-maarski, on kod maarskog autora zauzima tek epizodnu ulogu. Tamo je prije svega naglasak na sukobu s carskim Beom, a upravo se taj element prije svega naglaava i kod Jelaia, a ne toliko njegova pripadnost hrvatskom narodu. Maarski autori su inae esto skloni naglaavati koliko su nacionalne manjine sudjelovale u borbi za slobodu te da su oni, koji su pruali otpor, zapravo vie bili instrument bekog dvora, negoli je tu bilo nacionalne netrpeljivosti (esto se pritom citira zakon o nacionalnim manjinama od 28. srpnja 1849. kao prvi takav u Europi). Zanimljivo je da se nakon bitke kod Pkozda praktiki u potpunosti gubi onaj drugi narod i u jednom i u drugom udbeniku. Vrlo pozitivnim smatram koritenje slikovnih materijala jer su oni vrlo esto upravo ono to ostaje uenicima dulje u sjeanju. Maarski udbenik koristi vie slikovnih prikaza, skloniji je uporabi onovremenih karikatura i donosi mnoge portrete. Osobno smatram da je moda potrebno koristiti vie karata koje omoguuju smjetanje dogaaja u prostor i doprinose korelaciji sa zemljopisom. Zanimljivo je bilo uoiti kako se odreeni slikovni materijal ponavljao u oba udbenika, a jo zanimljivijim mi se ini motiv sakupljanja novca za vojsku koji se takoer javlja u oba udbenika. Velikim nedostatkom smatram slabu zastupljenost pisanih izvora u hrvatskom udbeniku, a kojih u maarskom ima pregrt jer oni omoguuju aktivnije sudjelovanje uenika, a pruaju bolji uvid u to kako su se ljudi odnosili prema dogaajima kojima su i sami bili sudionici. Pri tome je zanimljivo bilo uoiti kako gotovo svi pisani izvori pozitivno pristupaju, podupiru, odnosno veliaju revoluciju i maarske uspjehe. Na kraju ovakve usporedbe ostaje jo samo osvrnuti se na sam nain obrade teme u ova dva udbenika. Naalost, moram zakljuiti da pristup niti kod jednog autora nije bio multiprespektivan, nego iskljuivo jednostran. Koritenje citata raznolikih autora u maarskom udbeniku mogao bi dati privid multiperspektivnosti, ali oni su zapravo koriteni samo zato da potkrijepe autorova stajalita. Sam nain pisanja je u maarskom udbeniku puno dramatiniji i skoro da stilski odgovara izvorima koji prate tekst. Izbor rijei vrlo je pristran (osim toga, koriste se zamjenice mi, na i sl.), a esta je i uporaba usklinika. U tom smislu bih izdvojio i podebljani tekst koji ne samo da naglaava bitne momente, nego i autorov stav. Jezik hrvatskog teksta puno je umjereniji i neutralniji, moglo bi se ak rei otvoreniji dijalogu. Budui da ne koristi zamjenice i identifikaciju sa sudionicima zbivanja autor postie osjeaj objektivnosti.

83

Povijest u nastavi

PRILOG 1.
Revolucija u oujku i postignua
Parika revolucija i pounski sabor - na sjednici donjeg doma 3. oujka Kossuth [je pokrenuo opi napad na apsolutistike...] - zahtijevao je vjeno otkupljenje - zajedniko snoenje tereta - da se ustanovi odgovornost lanova namjesnikog vijea parlamentu - zadravanje okvira Habsburke Monarhije, [ali uz novi,] graanski sadraj - revolucija u Beu je stvorila novu situaciju - [na Kossuthov poticaj 14.3.] velikai su prihvatili razvijeni prijedlog [u skladu s 12 toaka] 15. oujka u Peti i Budimu - [na vijest o revoluciji u Beu] u Peti [su se zbivanja ubrzala.] - oujaka mlade - ulini prosvjedi Ozakonjenje revolucije - prihvaanje odluka Ugarskog parlamenta [od strane Ferdinanda V] - [kao prvo parlament je ozakonio] brisanje urbarijalnih tereta i crkvene desetine - [a upanije su neekajui kraljevo sankcioniranje] odmah to proglasile - zakone je kralj sankcionirao 11. travnja - trenutno i obavezno vjeno otkupljenje - u povijesti Srednje i Istone Europe najradikalnije, sa stajalita seljatva najpovoljnije oslobaanje kmetstva - vezivanje izbornog prava uz niski imovinski cenzus - ukinuta je cenzura - Parlament nije mogao rjeavati pitanje veza s Austrijom - [u nedostatku povijesnih pretea, stranih primjera) u zakonodavstevni krug nisu bila ukljuena posebna prava manjina. [(Svatko je bio ravnopravan u pogledu opih sloboda.)] - u Ugarskoj je pretvorba u graansko drutvo protekla bez prolijevanja krvi Prva nezavisna, parlamentu odgovorna Ugarska vlada - premijer Lajos Batthyny je poetkom travnja formirao vladu. - Ferenc Dek, Bertalan Szemere, Jzsef Etvs, Gbor Klauzl, Lajos Kossuth, Istvn Szchenyi, Lzr Mszros, Pl Esterhzy - program vlade je bio redi i mir - trebalo je konsolidirati revoluciju - postojala je potreba za novcem i vojskom

Saetak:
Revolucionarni pokreti stvorili su povoljne prilike za ugarsku revoluciju. U strahu od ustanka seljatva ugarski liberali su bili prisiljeni na odluno i brzo djelovanje. Travanjski zakoni su u potpunosti ispunili ciljeve koje je oporba zacrtala u vrijeme reforme. Zakonita revolucija prisilila je na lojalnost veinu konzervativaca i asniki zbor vojske.

84

Lik: Prikaz Revolucije 1848./1849.

PRILOG 2.
Pokuaji Batthynyjeve vlade da se uvrste rezultati revolucije
Seljaki pokreti i pitanje manjina - nedostaci proglasa o prekidu urbarijalnih odnosa - [u pokretima su seljaci sudjelovali] bez obzira na nacionalnu pripadnost - pokreti nacionalnih manjina su takoer zapoeli zahtijevanjima seljatva - zahtijevali su i poseban teritorijalni poloaj - u Ugarskoj postoji samo jedna politika nacija - voe nacionalnih manjina sve su se vie okretali Beu - Ugarska revolucija je bila primorana na rat s nacionalnih manjinama Pregovori i pripreme. Miniranja od strane dvora - izbori za narodne predstavnike - pobornici graanske pretvorbe su poistili sve protivnike - ozbiljni problem domobranstva - Kossuth - na njegov prijedlog parlament je jednoglasno izglasao 200 000 kruna - krvavi sukobi u Junim krajevima sa srpskim ustanicima - u Hrvatskoj Jelai protiv Ugarske - krajem kolovoza kraljevskim se pismom zahtijeva stapanje ugarskih ministarstava za vojna pitanja i financije s ministarstvima u Beu - mir nije bio pitanje uredovanja vlade - stvaraju se nove domobranske bojne - nalog za vrbovanje samostalnih jedinica - ugarski papirni novac - parlament je ukinuo destinu na groe - liberalno plemstvo je odabralo borbu za samoobranu - Revolucija se pomaknula u lijevo Nova izvrna vlast - raspad vlade - uz izuzetak Szemerea, Kossutha u Mszrosa ministri su podnijeli ostavku - povjerenik vlade s potpunim ovlastima - Zemaljsko domobransko povjerenstvo - je postalo nova izvrna vlast

Saetak:
Batthynyjeva vlada se istovremeno morala suoiti s dvorskim intrigama i smiriti unutarnje narodne pokrete. Dio seljatva nacionalnih manjina se okupilo oko sveenikih-graanskih voa koji su zadovoljavanje nacionalnih elja oekivali od bekog dvora. Politika radikala: jaanje pozicije lijevo orijentiranog liberala Kossuth unutar vlade koja se dri zakonitog puta. Otvoreni nastup apsolutistikih snaga prisilio je nau domovinu na obrambenu borbu te je rezultirao pomicanjem revolucije u lijevo.

85

Povijest u nastavi

PRILOG 3.
Centralizirani napad na revolucionarnu Ugarsku
Jelaiev bijeg - 11. rujna je Jelai s vojskom od 35 000 ljudi preao Dravu prema Peti - Kossuth je krenuo na put u Veliku maarsku nizinu radi vrbovanja dragovoljaca - 29. rujna izmeu Pkozda i Sukora maarska je vojska porazila - Jelai je traio prekid vatre. - napustio je zemlju Neuspjeh maarskog napada na Be - Ferdinand V je raspustio parlament - izdao je zapovijed da carske snage zaponu napad - ustanak bekog naroda - 30. listopada maarsku ustaniku vojsku su odbili kod Schwechata Organiziranje borbe za slobodu - najvaniji zadatak je organiziranje jake, ureene vojske - oruje, municija, uniforme Vojno stanje u zimi 1848.-1849. - odstupanje Ferdinanda V. - Franjo Josip austrijski car i ugarski kralj - Windischgrtz kree umiriti Ugarsku - 25.000 domobrana pod zapovjednitvom Artra Grgeija - Kossuth zahtijeva aktivnu obranu - Grgei se pred jaom silom povlai Spaavanje zakonodavne vlasti u Debrecin - Kossuth je proveo da se zajedno s Domobranskim povjerenstvom u Debrecin preseli i parlament - mirovno izaslanstvo s Lajosem Batthynyjem i Ferencom Dekom potrailo je Windischgrtza - zahtijevao je bezuvjetnu predaju - Grgei u Vcu izdaje proglas u kojem se zalae za ustav iz 1848. - Richard Guyon se probio preko zaleenog prijevoja Branyiszk - Pred gornjodunavskom vojskom otvorio se put prema Tiszi. - Perczel je potjerao Windischgrtzovu prethodnicu iz Szolnoka - Bem je za Boi povratio Kolozsvr - parlament je opet u stanju djelovati - uspostavlja se prijeki sud - materijalna i vojna snaga borbe za slobodu je dalje rasla

Saetak:
Otvoreni nastup carskih apsolutistikih snaga je rezultirao radikalizacijom revolucije ali su umjereni liberali ostali na strani revolucije. Poputanja radikala su u interesu ouvanja nacionalnog jedinstva ouvanja baze u srednjem plemstvu bila potrebna. Naprezanje snaga je urodilo plodom u obliku vojnih pobjeda.

86

Lik: Prikaz Revolucije 1848./1849.

PRILOG 4.
Izbacivanje neprijatelja. Vrhunac borbe za slobodu
Erdeljska vojna - Bem je poistio itav Erdelj od austrijskih i ruskih odreda - Bem je uspjeno spojio suvremenu taktiku s revolucionarnim nainom ratovanja - nacionalnim ustanicima odredio je nekanjivost Kompromisima za pobjedu - Kossuth uinio je sve da zadri veinu plemstva u obrambenoratnom taboru - bezuvjetno je trebalo sauvati jedinstvo i vjernost vojske - Kossuth je imenovao Henryka Dembinskog za vrhovnog zapovjednika na podruju Kpolne - oekivani uspjeh je izostao - Grgei je otkazao poslunost Dembinskiju - Kossuth je glavninu vojske povjerio Grgeiju koji je bio spreman na sukob - tzv. oktroirani ustav iz Olomouca je ukinuo maarsku neovisnost Pobjedonosna proljetna vojna - krajem oujka 1849. pedesettisua domobrana sakupljenih kod Tisze je krenulo u napad - i u nepuna etiri tjedna (!) su protjerali neprijatelja od Tisze do Pouna - narodni ustanci na jo okupiranom podruju - do sredine svibnja je itavo podruje Ugarske bilo osloboeno! Zbacivanje dinastije Habsburgovaca sa prijestolja - 14. travnja Kossuth je u debrecinskoj Katedrali proglasio uskraivanje prijestolja habsburkoj dinastiji i nezavisnost Ugarske - Ugarska je kraljevstvo bez kralja, Kossuth upravitelj-predsjednik

Saetak:
Bemova erdeljska vojna pokriva Prekotisje, bazu ratnih operacija borbe za slobodu. Kossuth i Domobransko povjerenstvo po cijenu kompromisa ouvali jedinstvo i borbenu spremnost vojske. Kao plod izbalansirane politike i briljivih priprema oslobaa se drava. Proglaavanje neovisnosti bio je logini korak proistekao iz date situacije.

87

Povijest u nastavi

PRILOG 5.
Poraz borbe za slobodu
Predstavljanje nove vlade - nova vlada predsjedavajui Bertalan Szemere - Kossuthu se kao upravitelju predsjedniku smanjio djelokrug. - njegove uredbe su vrijedile samo uz ministarski supotpis Rusko uplitanje - Be se obraa ruskom caru Nikoli I - ruski apsolutist je proglasom [od 9. svibnja] obznanio svijetu da e pouriti Austriji u pomo - maarska borba za slobodu se sudbonosno osamila, a sudbina joj se zapeatila neovisno od unutarnjih odnosa snaga Borbe na zaelju - usklaeni napad dviju carskih vojska - vlada je proglasila openarodni ustanak - uspjeh u izmirenju s nacionalnim manjinama - parlament je izglasao zakon o nacionalnim manjinama koji je za dugo vremena bio jedini u Europi - vlada je pokuala usredotoiti vojnu snagu - Dembinski u okolici Segedina bez borbe je predao dobro izgraene rovove - vojsku je poveo prema Temivaru koji se nalazio u rukama neprijatelja - vlada je smijenila Dembinskog i imenovala Bema - kod Temivara je posljednja velika bitka borbe za slobodu zavrila porazom domobranske vojske Kraj - Grgei je imao jedini odred sposoban za borbu - za sebe je zahtijevao najviu graansku i vojnu vlast - 11. kolovoza ostavke su podnijeli Kossuth i Szemerejeva vlada - Grgei je 13. kolovoza kod Vilgosa pred ruskim odredima bezuvjetno poloio oruje - komaromska utvrda je vrsto stajala - Klapka je postigao nedodirljivost za svo ljudstvo, vojno i graansko, koje se nalazilo u gradu Osveta - 6. listopada je u Aradu pogubljeno 13 domobranskih viih asnika - u Peti Lajos Batthyny

88

Lik: Prikaz Revolucije 1848./1849.

PRILOG 6.
Maari u hrvatskom udbeniku Ve nekoliko tjedana nakon to je imenovan hrvatskim banom Jelai je raskinuo dravnopravne sveze Hrvatske i Ugarske. Dana 19. travnja naredio je svim hrvatskim opinama i upanijama da ubudue ne primaju nikakve naloge osim njegovih. Time je razvlastio ugarsku vladu u Hrvatskoj. Sabor je na poetku zasjedanja potvrdio dotadanje Jelaieve proglase. Zastupnici su prihvatili i zakonski lanak o odnosima prema Ugarskoj i Austriji u kojem se predvialo preureenje Habsburke Monarhije u zajednicu ravnopravnih naroda sa zajednikim parlamentom koji bi brinuo o vanjskim poslovima, vojsci, trgovini i financijama. ... ...Tijekom srpnja 1848. Sabor se bavio uglavnom pitanjem pregovora s Maarima. Na sjednici 4. srpnja Jelai je zatraio financijska sredstva za obranu Hrvatske od eventualnog napada. Hrvatsko-maarski rat Iako su u poetku revolucionarnih zbivanja 1848. bili za suradnju s Maarima, hrvatski narodnjaci odbacili su tu mogunost zbog maarskih presizanja na teritorij Hrvatske. Maaroni su, pak, cijelo vrijeme ostali lojalni revolucionarnoj vladi u Peti. Maaronska stranka preuzela je u lipnju 1848. vlast u Virovitikoj upaniji i izabrala predstavnike za Ugarski sabor. Vei dio ove upanije nije tijekom ljeta 1848. priznavao vlast hrvatskog bana ve se izravno podinio ugarskoj vladi. S vremenom su se odnosi Hrvata i Maara sve vie pogoravali. Nakon bezuspjenih pokuaja da se pregovorima postigne rjeenje, ban Jelai je s hrvatskom vojskom 11. rujna 1848. godine preao Dravu kod Varadina i zaratio s Maarima. Imao je punu podrku, zapravo zapovijed, carskog dvora da silom skri maarski otpor protiv sredinje vlasti. Premda se inilo da je Jelaieva vojska vojniki nadmonija maarskoj revolucionarnoj armiji, ak su strani diplomati slali izvjea o tome da je vojska Hrvata prejaka, a da bi joj se moglo oprijeti, pohod na Petu nije bio nimalo lak. Vojska nije bila dovoljno pripremljena, nedostajalo je konjanika i tekog naoruanja, a pojavio se i niz nepredvienih dogaaja koji su oteali njezin poloaj. Neprijatelj je neprestano uzmicao, pa je do prvog sukoba dolo tek 29. rujna kod sela Pkozd, stotinjak kilometara jugozapadno od Budima i Pete. Bitka je zavrila neodlueno. Sklopljeno je trodnevno primirje koje je Jelai iskoristio da preusmjeri svoje trupe prema sjeverozapadu, tj. Prema maarsko-austrijskoj granici, gdje je oekivao pojaanja. Na tome putu dobio je vijest o imenovanju za komesara (carskog namjesnika) i vrhovnog zapovjednika carske vojske u Ugarskoj u kojoj je uvedeno izvanredno stanje i rasputen Ugarski sabor. Budui da je gotovo istovremeno u Beu izbila revolucija, Jelai se s vojskom zaputio u prijestolnicu, gdje je pomogao slamanju ustanka. Potom je ponovno s vojskom upuen u Ugarsku. Ovaj puta bio je uspjeniji, te je zajedno s knezom Windischgrtzom nanio Maarima nekoliko poraza i u sijenju 1849. uao u Budim i Petu. Ugarski sabor i revolucionarna vlada sklonili su se u Debrecin. Tamo je 14. travnja 1849. donijeta odluka o detroniziranju Habsburgovaca s ugarskog prijestolja. Car i kralj Franjo Josip I preuzeo je na poetku svibnja vrhovno zapovjednitvo nad vojskom, te dogovorio s ruskim carem Nikolom I pomo. Ruske trupe su 13. kolovoza 1849. nanijele konaan poraz ugarskoj vojsci ime je revolucija u Ugarskoj bila uguena. Zbog slamanja ugarske revolucije Jelaia je Friedrich Engels nazivao reakcionarom, mranjakom i kontrarevolucionarom. Ban Josip Jelai stoga je nakon Drugog svjetskog

89

Povijest u nastavi

rata bio nepoudan komunistikim vlastima, pa je 1947. godine s glavnog zagrebakog trga uklonjen njegov spomenik. Tek nakon silaska komunista s vlasti, 1990., spomenik je vraen na mjesto na koje je bio postavljen jo 1867. godine. U razdoblju prve i druge Jugoslavije ban Jelai nije smatran za previe pozitivnu osobu u hrvatskoj povijesti, a u posljednjem desetljeu 20. stoljea njegovo je znaenje esto preuveliavano. U svakom sluaju, moemo ustvrditi da je Jelai bio odan vojnik, te da je izvravao careve zapovijedi kako se to od njega trailo. Zato je dolo do rata izmeu Hrvata i Maara u jesen 1848. godine? Kako je zavrio Jelaiev ratni pohod na Petu [Oktroirani] Ustav je zajamio samostalnost Hrvatske u odnosu prema Ugarskoj i pravo njegovanja narodnosti. ... ...Unato otporima ban Jelai je uskoro nakon sloma ugarske revolucije proglasio 6. rujna 1849. da Ustav vai i u Hrvatskoj.

PRILOG 7.
Hrvati u maarskom udbeniku U junim krajevima su od lipnja jedan za drugim slijedili krvavi sukobi sa srpskim ustanicima. U Hrvatskoj su se vojnici Jelaia, uzurpatora banske ovlasti, oigledno spremali protiv Ugarske. Ugarsku vladu je imenovao kralj, ali su i buntovnici izvjesili kraljevo ime na svoje zastave. Hrvatsko-maarske suprotnosti su se izotrile ve u etrdesetim godinama. Ugarsko vodstvo priznalo je hrvatsku autonomiju i upotrebu jezika u unutarnjim poslovima, meutim jakom hrvatskom pokretu to nije bilo dovoljno. Situacija se i ovdje razvijala u smjeru oruanog sukoba, posebno nakon to je za bana imenovan carski asnik Jelai kojeg je podravalo desno krilo. Jelai je meutim jedno vrijeme zavarao i hrvatske demokrate jer su oni, ne znajui za suradnju dvora i Jelaia, mislili da je ban rtva zajednikog bekog i ugarskog antihrvatstva. (Dvor je na zahtjev ugarske vlade toboe uklonio Jelaia.) Krajem kolovoza kraljevskim se pismom zahtijeva stapanje ugarskih ministarstava za vojna pitanja i financije s ministarstvima u Beu. Jelai je pak dobio kraljevsku potvrdu (4. rujna). [...] Nisu zahtijevali izravnavanje pravih ugarsko-hrvatskih suprotnosti, niti ispunjenje pravih hrvatskih elja, nego ruenje nekih ugarskih ministarstava i posebno [...] su zahtijevali da se ugarsko ministarstvo rata stopi s austrijskim rekao je Batthyny o pregovorima koje je vodio s Jelaiem. JELAIEV BIJEG 11. rujna je carski general-potpukovnik Jelai preao Dravu s vojskom od 35.000 stalnih vojnika, krajinika i pripadnika hrvatske nacionalne garde. Nae slabe jedinice su se povukle. Naizmjenino su izdajniki zapovjednici, bivi carski asnici, bez ijednog udarca maem predavali skoro itavo Zadunavlje. Jelai je gledao prema Peti. U Beu su ve pripremali tekst o podinjavanju Ugarske. Kossuth je 24. rujna krenuo na vrbovanje dragovoljaca u Veliku maarsku nizinu.

90

Lik: Prikaz Revolucije 1848./1849.

Zadunavski je seljak na vlastitoj koi mogao iskusiti koliko vrijede Jelaieva velika obeanja. Neprijatelju se iza lea poput vatre irio narodni ustanak. Banove teklie i potu su zarobljavali, a manje jedinice unitili. A ni Peta se nije spremala na predaju. Na granicama grada provodilo se opseno utvrivanje na kojem je narod besplatno radio. U Petu je putovao Franjo Lamberg kojega je dvor imenovao povjerenikom s potpunim ovlastima, ali ga ugarski parlament nije priznao. U pristanitu su ga prepoznali i posjekli (28. rujna). Nije vie bilo povratka. Delegacija Dravnog sabora koja je stigla u tabor primorala je vrhovnog zapovjednika, general-potpukovnika Mgu, da prihvati borbu s neprijateljem. 29. rujna izmeu Pkozda i Sukora maarska je vojska, sastavljena uglavnom od novaka, porazila dvostruko jaeg neprijatelja. Jelai je zatraio prekid vatre. Iskoristio ga je da pobjegne sa poprita bitke. Bjeei glavom bez obzira i udarajui svoje vojnike plotinom maa, on je konano preko ura (Gyra) napustio zemlju. Jelai je kao vojnik znao da e, ako bude oklijevao, izgubiti itavu vojsku. Ustaniko seljatvo je ve za vrijeme bitke napalo njegovu vojsku to se povlaila. U Stolnom Biogradu su mjesni graani s dvadeset lovakih puaka razoruali njegovu strau. Sudbini je prepustio svoje bone zatitne postrojbe od skoro 10000 ljudi koje je oekivala bezuvjetna predaja. Domobransko povjerenstvo se proglasom pozvalo stvaranje slobodnih pokretnih jedinica. Vojska je pravo razbojniko krdo [...] sam sebi izgledam kao voa razbojnika [...] Po grupama tjeraju goveda u na tabor. to ne mogu uloviti, pobiju. Prekrili su vinograde i ne samo da ih oberu, nego ih za vie godina unite pisali su Jelaievi asnici o vlastitim vojnicima. 4. listopada je Ferdinand V raspustio parlament i imenovao Jelaia koji je upravo bio u bijegu vojnim povjerenikom za Ugarsku. General Mga je oprezno pratio Jelaia u povlaenju, meutim smatrao je da su za oslobaanje Bea maarske snage preslabe. Njegovi crno-uti asnici nisu bili pretjerano oduevljeni da bi se pourili upomo herojima na barikadama. Ugarski su se pak politiari bojali meunarodnih komplikacija i neodobravanja njemakih drava. 30. listopada je maarska vojska konano prela Lajtu. U meuvremenu je od strane koncentriranih carskih snaga meutim kod Schwechata odbaena vojska koja se djelomino sastojala od narodnih ustanika oboruanih kosama. Poraz nije bio teak. Ugarska je pak nakon mjesec dana nade ponovno gledala u oi nadmonom napadu.

91

Povijest u nastavi

Literatura
Robert Stradling, Nastava europske povijesti 20. stoljea, Zagreb 2003. Christina Koulouri (urednica), Clio in the Balkans, Solun, 2002. Gza Zvodszky, Povijest III za srednje kole (preraena verzija), Budimpeta Magdalena Najbar-Agii, Tvrtko Jakovina, Suzana Leek, Stjepan Matkovi, Damir Agii, Povijest 3, Zagreb 2000.

SUMMARY
The author compares the presentation of the Revolution of 1848-1849 in Croatia and Hungary based on the analysis of the Croatian and the Hungarian history textbook for secondary schools (grammar schools). He describes the main similarities and differences in terms of content and interpretations as well as basic methodical approaches. He lists the differences in focus, ways of using visual material and written sources. The manner of expression is also compared, i.e. the use of exclamation marks, pronouns we and our and the graphic formatting of the text. The text is accompanied by several supplements, primarily the translations of paragraphs from the Croatian textbook about the Hungarians and from the Hungarian textbook about the Croats, especially ban Josip Jelai.

92